000424

OCR Text: STRAXA 4 K L E T V A
(W istorijski т o m л n)
— A U GUST SEN O A —
(98) I svoj gtas, ako ga ne htjednu posla- - iio je bio tajni pedat kraljcv, pod
Nigdje oe vladaie vcda Ijutina, Lsati zemaljski kxaijevi, kao i prije I kojun se otpravljaju samo najva- -
vcca jarost, nego u kuCi mosnjara i dizat cerao opet smjelo svoje glave.
Zivana, nikomu ne bjeie naneicna
vcda sramota, nego upravo njcrou.
Slobodni gradjanin cti£ki uvrije-die- n
bjeie i zlostavljen na svome
vlastftorn zemljiJtu, na pragu svoje
kude, od divljeg doropa pladcmh
oruinika, i to 2a to, jcrbo jc branio
svoje pravo proti krivici. U velikoj
sobi kude sjedjaie poJtenjak. upi-ru- di glavu u dlanove, bio jetzanije-mlo- ,
gledao je pred sebe u stol, i
kako su mu katkad u lieu miJicc
drhtnule, mogo si razabrati. kolika
bol i ialost ubija njegovo poStcno
sree. Uz njega sjcdjaSe Jelena, a
podalie stajahu mlinar Janko Zla-tobrau- id
i stari krizar Filip. Svi Su-dah- u, ne hotedi rijedima mutiti ljute
make kude-gospodar- a. a Jelena,
vjerna mu drugarica, nije smjela u
prvf mah progovoriti rijedi, da ga
utjcJi. jer je vidjela, kako u njem
sve kuha i kipi. Istom kad du, kako
se dra, tri uzdaha izvinuSe iz 2iva-novt- h
prsiju, stavi mu Jelena rukj
ofco vrata i rede blagim glasom:
— Zivane, drulc moj, ne ialosti
nas, ne mudi dulc svoje. Sta si ti
krir, da te zaskodila prevara, jesi li
goloruk mogao odbiti silu ? Sto tebi.
dogodilo se i drugima, a valjda ima
na srijetu joJtc toliko pravice, da
se zlotvor Prislin kazni.
— Da se zlotvor kazni — odvrati
bolnitn clasom Zivan — Sta je me- -
n! do njegovcJcazne, Ita mi hasni,
ako ga i snadje prijeka smrt ; osra-mode- n
je naJ grad, osfamodena mo-j- a
kuda na odigled svijeta; ponlju-van- e
su naSe pravice, pohuljeno
nase .slobodno ime, StaviJe, odtad
bit de slobodno svakomu zlotvoru
provaliti u na$u svetinju, u naSu
slobodnu cradjansku kudu. Л tkol
provali k meni. najvcdi zlotor
mojega imena, koji mi je ubio sc-st- rj
1 Sum, koji mi je osramotio i
u grob spravio moju necaku, koji
mi je otco moca jedinca. Taj nedo-vjc- k
dodje ovnrr.o. dok je pred ku-о- ш
Vrvjcla jetina, i narugao mi
se pa J j in sojim licem, zovudi me
na mglo prijiteljcm svojim. Pa tu
da ne svisnem, tu da se ne uhvatim
za svoje sice, koje mi dridc od £a-los- ti
ko pod krvavim noicm? O
Jcleno moj a, dosta proiivjeh i tul-ni- h dina. ali danaSnji je jedan od
najtulnijih.
— Pravo rede, ujadc — planu
Zlatobradid — danas ved ne zna?
kamo da poloiiS glavu, ne zna?.
Sto je mojc, Sto jc tvoje, i svaki
smet ima prao, da ti otme teSkim
znojem stcdeno blago. Tko tu via-- 1
da, tko tu suJi pitaj Boga viSnje--
gi, Ijuui ne znadu.
, — Istina — potvrdi stari krilar
— ali Zivane, ne odajavaj, dodi ce
dan suda t osvete, znat de se, Sto je
pravda, Sto je km-da- .
Zivin skodi na nogc, stavi ruku
na sree, i podipnuv desnieu svoju,
rede svedanim gla4m:
— Da, znat ce se, Sto je pravda.
Sto li je krivda. Mnogo sam pre-pati- o
jada rad opdega dobra. ljuto
zasjckoSe one do dna srea moga. al
Bog mi budi svjedok, da ne cu ni
sad ktonutt, da cu do Boga dizati
1 proci ce voija razoojnike drugi
put navaliti cnamo.
— Amen, tako budi — rede stari
kriiar.
— Zasada zbogom, djeco moj a,
idem u vijede, da od bana potraii-m- o
pomod i da se spremimo pod
oruije, a ti Filipe, red Berislavu,
ncka mi zakaie dan, kada ste za-misl- ili krenuti odavle sa Andjcli-jom- ,
da bude po redu pripravno. —
To rekav, izidje hrlo na vrata.
XXXI
Gospodin ban spavao je vrlo do-br- o.
Nada, da de se proslaviti, na-punja- la
je njegovu duSu osobitim
blazemm mirom, a kad se u rano
jutro probudi, skodi hrlo na noge,
da za vremena nripravi detu, koja
de provaliti u zbor buntovnika te
sve na okupu uhvjtitt. Zato porva
dasnika svoga i zapovjedi mu, nc-ka
sa tristo banskih pjcSaka po po-dn- e
istoga dana bude sprcman pod
orjijem i ako bi tko upitao, kamo
je ta deta namijenjena, ncka se od-govor- i,
da ide proti Simunskim
kmetovima, koji kaptolskoj gospodi
uskraduju desetinu.
Zatim sjcdnu dragi ban za svoj
rani rudak te podc zadudo brzo mo-ta- ti
pedeno meso, bijcli sir i zali-јела- и
oboje rujnim vinccm. Cinilo
se, da se danas van reda krijepiti
kani, kad mu je bilo ovrSiti toli
teSku i vainu zadadu.
Upravo bjeSc iskapio daSu vina,
sred smjcScdeg si Iica obriso brkove,
kada sluga dovede u sobu stranca u
putnom odijclu, bez sumnjc ple-mid- a
polanika. Na njegov pojav
zadudi se poneito gospodin Lude-na- c, al poslanik, nakloniv se, rede:
— Hvaljen Isus, gospodine bane.
— Na vijtke amen, tko si i Sto
mi notiS, gospodine.
— Ja sam, na tvoju sluzbu, han
Banovid, i nosim ti po zapovijedi
svietloga kralja ovo pismo.
To rekav, tzvadt iz njedra artiju
udetvero sloicnu, na kojoj stajaSe
tajni kraljevski pedat. Ban uze pi-smo,
poglcda glasnika ispod oka i
rede mu:
— Sjedi, gospodine Banovidu, ta
valjda deS danas biti mojimgostom.
— Hvala, gospodine bane, zalim
od srea, da tu podast otkloniti mo-ra- m,
vrijemc mi je nakratko odmje
rcno, i valia mi se vratiti Sto prijc
u kraljevski dvor, no prije povra-tk- a
svakako sam rada fiohoditi bra-t- a
si, komu imanjc stoji za gorom
zagrcbadkom. Ja ne du ni daska da-si- ti
u Zagrebu. ed du smjesU po-klop- iti
konja, da idem onamo.
— A trcba li odgovora m to kra-Ijes-sk- o
pismo? — upita ban.
— Ne trcba, gospodine bane,
tako mi jc bar redeno, i sada mi
dozvoli. da se preporudim u tvoju
milost i da ti zclim sretan ostanak.
— A ja tebi sretan put, gospo-dine
Banovidu. i podji mi s Bogom.
Poslanik pokloni se opct i uminu
iz kraljtvskoga dvora, i jedva bjeSc
iziso na vrata. poscgnu gospodin
Ludcnac za kraijevskim pismom.
koje je pred njim na stolu stajalo.
Jos jednom pogleda si pedat. Da,
Xikola koga prosto prekrstUe
u njegovom lokalu i dadoAc mu
ime Xick iskrcao se tek pred dva
mjeseca u Quebecu i tako vlasti-to- m
nogoui stupio na tlo Xovoga
svijeta. On lidno smatra zimu za
jadeg neprijatelja i od samoga
rata i zato nikakvo dudo to jc
proputovao cijelu Kanadu da bi
bacio sidro u Vancouveru.
Pr-edan- e upoznavao je ovaj
Hjepi grad na mirnom Pacifiku
trazedi posla od firme do firme.
Premda je na prijatelj Xick udi-te- lj
po zanimnnju. on je sprcman
prcuzeti svaki posao. Mora se
ovdje podeti svakako. Cuo je on
o tome joS u staroj domovinl.
I tako probije se on kroz pustu
vancouversku maglu 5a dudnim
mislima u glavi, jer zima dolazi
pa makar to bio i sami Vancou-ver,
a 11 diepu c nema ni pre-bijen-og marijaSa.
Svaka ga firma ljubezno primJ
i jos finije odputi. ali posla nigdje
i to je ba§ ono Sto naSega Xicka
baca u misli i odaj. I got ovo kad
ga svaka nada napusti, ovdje u
Vancouveru nadi neki posao, ko-rad- ao je en polako. zamilljeno,
rukama zabitim u diepove izno-len- og kapute dobivenog negdje
w Evropi u nekom izbjeglidkom
logoru.
Kcraca on tako tuino ulicom.
iniji drzavm poslovt. Ban kanda se
plafio skinuti vosak. al napokon se
odvaii, rastvori pismo i uze 6tati.
Cim je dalje ditao, tim vise blije-dil- o
je njegovo lice, i napokon
uhvati cijelo tijclo drhtavica, a
kad ga je proditao bio, zali mu se
lice krvlju, kao tigar skodi uvis i
bact kraljevsku poslanicu pod stol.
Bijesan kriknu:
— To meni, to Ladislavu Lu-denc- u,
koji te je sluzio ko pscto i
vjernije nego pscto, koji je nosio
sto puta ni pazar svoju kozu, svoju
glavu za SiSmana kralja. Da,, da.
MJmane, pravo kazc sviiet, cmcar
si, ncnarnik, zlo prolazi ona luda,
koja je svoju sredu objesila na tvoj
grinuz, al da vidimo joi jedamput.
je li to mogjde — kriknu ban te,
podignuv pismo ispod stola, uze ga
nanajvu ditati, zatim udari u grolio-ta-n
smijeh, te vikaJe bijesno !к-daju- di
po sobi i udarajuci dlanom
po pismu.
— Da, di, tu stoji cino na bije-lo- m. Ja nisam za niSt, ja nisom za
driavnc poslo-e- , je ne mogu ovr-
Siti, Sto mi kralj zapovijeda, ja ni-sam
mogo pomirtti dalmatinske
kramare, ni u mojoj banovini di
nema reda ni pravde.
— Da, da, ta nisam za niSt, ja
nisam za bana, i zato me zbaci sra-motn- o
sa banske stolicc tc stavi na
mojc mjesto Dctrika Bubcka. O,
taj moj prijatclj, taj lijcpi mudri-jan- ,
znat de domamiti sve buntovnc
glave u jednu gaibu, taj vcliki voj-skovod- ja
zna, kako sc odito i var- -
kom tudc neprijatclj, i pod njego-vt-m
banovanjem sjat cc se vaga
pravde kao nikad u kraljcvini Sla-vonij- i. Al pravo ti je, Lacko, posve
pravo, ti si se uzdao u SiSmano-- u
vjeru, ti si zaboravio, da je SiSman
sto puta krenuo vjcrom, i cvo sada
te baca u kut kao gnjilu iabuku. —
Tako bjesnjaSe slavonski razban,
driedi objema rukama kobno po
mega pismo, u kojc jc zavojnim
okom zurio. BijaSc to njegova smrt-n- a osuda. Sramota no njega, a i
velika Stcta. jcrbo ncbogatu bo! jar u
izmaknu time vcliku korist, koju
donosi bansko zvanje, Sutio je je-dan
das, al zatim dignu glavu, na-smjeb- nu
se dudnovato i viknu kroz
smijeh:
— Cekaj, dragi SiSmanc moj,
zgoda jc dobra, vratit du ti milo za
drago — zatim uze pismo, rastrga
ga na sto komada, i baci ga kroz
£raje.
razor, da ga vjetar raznese na sve
(Naitavit de se)
U NEKOL1KO RHDAKA
U Hohtcinu postoji stari hrast,
na kojem je pridvrSdcna kutija u
koju mladidi i djcvojkc stavljaju
svoje fenidbene ponude. Kaiu da
stari posrednik ima desto mnogo
uspjeba.
Visina morskoga vala zaisi od
dubine vode, od karaktcra stijena i
pritiska zraka.
a da ne vidi jurnjavu gomile au-tomob- ila
i ljude kako brzim tern-po- m rastczudi vilice. produktom
modernog doba Jure deSudi so
oda nj. Xajednom polako podig-n- e
glavu i pred njegovim odima
iskrsnu zeleno-svjetle- di neonskn
reklama "Glance's Sky Dinner".
Xosto kao da ga tjera da pokusa
i tu, ncka unutraSnja sila gura
ga da pokuca na vrata, nekakvi
dudni osjecaj, kao. da mu je ro-dje- ni stric vlnsnik toga moderno
namjeJtenog Coffee Shopa. Sa
sreem koje je pojadalo kucanjem
za par volti udje on tiho kao da
se boji omesti goste koji unutra
konzumirase hranu brzinom au-tomata.
Poslaie ga maneferki.
Bija5e to naoko Ijubezna iena,
ali nas Xick koji je poznavao do-bro
psihologiju, odmah zakljudi,
da je ona malo previse nervozna,
ako ne hi&teridna. Xakon Sto je
izjavio da ima dugogod&nju pra-ks- u
u tej vrsti posla i mnogih
formalnosti, primi ga, upotna ga
ameridkom brzinom sa dijelom
personala, obude mu radno odije-l-o
i na koncu ga proglai "bs-boyem- ".
Prvih par sati. jedva se Xfek
mogao snaci s tanJHrima, flaiema
i ma.Mnerijom, ali ubrzo xatim
ukopda se on u posao i sve je iU
glatko. kaQ da je upravo rodjen
za taj posao.
Pjcsnik
RJesnik pjeva svijetom dok gTomovi tutnje
Od ljudski je himbe, ratolike smutnje;
Pjeva o slobodi kada robstvo vlada
ViCuc gromkim glasom prof robskijeh vlada.
Qn u doba tmine o svijetlu pjeva
Da rasvijetli, caskom, ko munja kad sjeva.
Мгабпе staze kojim ljudski rod si brodi
Xa svom kriznom putu sreci i slobodi.
On pjeva o-sre-ci,
on pjeva o tuzi
0 onoj Sto vene i §to cvate ruii;
On za rata pjeva o Ijepoti mira
1 dok se groblje puni o veselju pira.
Pjesmom o pravici kad pravice nema
Xove borce za pravicu medj' ljudima sprema;
On u vrijeme straha hrabrost oboiava : Padni ako treba al ne za badava!
2rtva ako budi na oltar slobode
Xemoj slijedit one Sto u ropstvo vode;
Padni nek konacno zavlada sloboda
I pravica izmedj ljudi i naroda!
Pjeva o 5ivotu dok smrt ljudstvom hara
Pjesmom od slabica hcroja da stara;
A kad pad no Heroj kojejr pjesma stvori
On u drugoj slavno o njenu jrovori,
I o sredi pjeva, dovikujuc": Ljudi!
Mjesto mr2nje ako susjede so ljudi;
I narodi ako u mjesto rata
Susjedni pomonu ko rodjena brata.
I spoznaju da, umjesto politikn,
Ljude hrani teSko plugo i motika,
Te umjesto ruSit priono da grade
Bit de srede za sve : I stare i mladc.
A o syome radu pjcsnik ne zna rcci
IJoli da dok pjeva o buducoj sreci
Sebi si predstavlja da ju proiivljujc
Te sa time cto srecu sebi kuje.
S. VUKOVJEV.
Oko Titova posjeta USA
(Xastavak sa strane 1) , slobodnog sveta". To bi po-dvosmisl- eno kazao da se po-- kazalo "slabostameridke po-zi- v
Titu razmatra u svijetlu ' Htike prema komunisti Ti- -
situacije u Istodnoj Evropi.
Takvo tumadenjc Titova po- sjeta poniStilo bi svu njego-vu
vrijednost.
Jaukanjc vodja Srpskop:
XarodnoR- - Savcza
U "Amerikanskom Srbo-branu- "
(19. llqcembra) o-bjavl- jcno je pismo predsjed-nik- n
i tajnika Srpskog Xa-rodn- og Saveza predsjedniku
Eisenhowcru, u kome se ka-i- c
da ih je "duboko uzne-miri- la vest" da de "komunist
Tito dodi u posetu ovoj slo-bodoljubi-voj
zemlji." Dalje
kafu dn "nudjenje gosto-primstv- a" Titu u sadaSnje
Tijeme "znadi ismejavanje
pravde, pristojnosti i napora
Todno u' dva sata poslije pola
nodi, nakon Sto je nas "autobus"
dedko zavrJio jurnjavom na§ao
so opet na vancouverskom plod-nik- u. Magla kao da je bila joS
guSda, automobil] brze jurili, ali
sve to Xicku nije vise izgledalo
tako.stra§no i tako on brzim ko-raci- ma poiuri probijajudi se kroz
maglu u potrazi za svojim sta-no- m.
Od tada je proslo neSto manje
od dva mjeseca Xick je u "Skyu"
radio razlidito doba dana i nodi.
Dolazio je tamo sa ljubeznim li-cem
I za.svakog dlana personala
naSao bi ljubcznu rijed, ili ga na-dar- io sa toplim prijateljskim os-mjeh- om. Mirna priroda, dobridi-n- a
od rodjenja on je uzivao po-Stova- nje ostalog personala, ali
manezerka ga nije trpjela. Svaki
dan ukori : — "Ovo nije uradje-n- o dobro" — "To je trebalo biti
napravljene na vrijeme" — "Ka-da
si to zadnji put pomeo?" —
"Moram te svaki dan opominjati
kao malo dijete". Ta i slidna pre-baeiva- nja upucivana su s njene
strane svaki dan na Xtckovu ad-re- s.
U dttM naivdina I jako jesjet-Iji- v
en je evaku uvredu teike pe-dnaS- ae, osjedao je kao uder neia
H sree. AH on je-sv- e to mirno po-- d
nosio i dudio se maneierkinu
trru:aanjju PrigovorS svaki dart.
PcnovrJ bc-!ri-j za Xj:!:ovj mcku
tu". Zato oni traze "u ime
svih Amerikanaca srpskog
porekla, i u ime svih slobod-ni- h naroda sveta da ova ze-ml-ja
ne ru5i svoj prestii i no
uknzuje podrSku arltikomu-nis- ti Titu pozivom da dodje
u posetu slobodnoj Ameri-ci- ".
Gospoda Radakovid i Mi-lovano-vid
imaju razloga dn
budu uznemircni, jer Eisen-- ,
howcrova odluka dn pozove
Tita u posjet je pljuska nji-- J
mn i svim drugim rcakcio- -' nnrnim elementima koji su
radunali na pomoc amoridke,'
vlnde u ostvarivnnju njiho-- i
vih planova u Jugoslaviji. A
samo nekoliko dnnn ranije
Iladakovic i Milovanovic su j
Stiff Л r4; t4
Dobre ilje za Novu godinu izraiara pjeacica Iorraine Forrman,
kojm natup na Iflevirijskom projtramu СПС "Country Htx-dow- n
— (CBC Picture Serr
Hamilton - docek Nove godine
Javljamo ditavom nasem narodu u Hamiltonu da
cemo odrzati zabavu naStaru godinu uveder (31. dec )
u na§em Domu na Beach Road. Bit ce zakuska i svirat
do dobra muzika. Znbava podinje u 8 sati liveder a tra-ja- t
de poslije nodi.
Priredjivacki odbor.
Toronto - sjednica SJK
U detvrtak 3. januara odriati de se redovita i godS
nja sjednica organizacije SJK. Sjednica de se odrzati na
179 Queen St. West, podetak tocno u 8 sati na vedor
Pozivaju se svi dlanovi da ovoj sjednici prisustvuju
jer demo, pored ostalog, raspravljati o dolazecim prw redbama organizacije.
Tajnik.
Welland - kucna zabava (docek Nove godine)
Organizacija Saveza Jugoslavcnskih Kanadjana u Wellandu prireditl ce kucnu zabavu za docek X'ove go- dine. Zabava ce se odrzati na Staru godinu na veder u
kudi druga Mate Eldica, 139 St. George Street, South
Crowland. XTa zabavi de biti dobre mlade pedene prase-tin- e
i sve drugo Mo s prasctinom ide. Pored toga biti ce druge znbave za sve.
Pozivamo sve dlanove i prijatelje пабе organizacije
si eplirmetoplintdnoidkeekn"mJeodiXnsotvvua"19d5a7.dogdojduinui .zajedno se prove
Svi nam dobro doSli!
Odbor zabave.
se povratili puni oduSevljo-nj- a
sa jednog sastanka sa
Eisenhowerom u Wasliing-ton- u,
na kome jo govorono
o pojadanju borbo protiv ko-muuiz- ma. Medjutim, sada jo
jasno dn Eisenhowerovi i
Dullesovi planovi ne uklju-duj- u Jugoslnviju, kako su
mislili gospoda Radakovic i
Milovanovic.
Kada de nnSi bijedni po-litid- ari nauditi dn je osnovni
cilj amoridke politike pro§l-renj- e nmcridke modi i utje-caj- a
u svijetu i dn oni sluzc
samo kao slijepo orudje te
politike? Magla nad Vancouverom
i previse osjcdajnu dukxx i on bi
bio sam dao otkaz da ne dolazi
zima, a u budjularu prebijane
pare nema.
Juder kao da jc Xick ustao na
lijevu nogu, tako mu sc dinilo kad
je kroz jutarnju maglu iurio
prema "Skyu". Od zurbc zabo-ravl- ja
na svjetlovnc siglane na
raskrsdima ulica i za malo ne po-sta- de irtva prometa. Poslije inci-dent- a
bez tragidnog zavrsetka
poiuri on sa vise painjc poglcda-vaju- ci
deSce na rudni sat kojega
je digao na kredit pred scdmicu
dana. JoS svega 7 minuta do pb-det- ka rada. Xe ce stidi. a ni sam
nezna Sto mu sinoc bjeie te zabo-ra- vi naviti budilnik. Gotovo trde
dim korakom ulazi u lokal, mrm-Ij- a
pozdrav i juri da odmah stem-pli- ra kartu, jer ako deka dok se
presvude bit de kasno, all tko ima
peh, protiv njega je sve. Za nje-govu
nesrecu tu se u tren oka
stvori maneierka. pade uker,
prodje o minuta, a zatim ga posla
da se presvude, pa zatim stempH-r- a, kao Sto je red.
Pokoran kao mirno janje sluSa
on naredjenje, vrada se u-Wje-l- em. Stemplira ! gleda — 9 mi-ne
ta zakaSnjenja. Ukljuduje se
odmah u tempo rada kao da 2eM
nadoknaditi propuStenih 9 minu-ta.
Xe pemafe nikakvo zalaga-nj- e.
С.јс!з vrijeme maneierka
01f I
DODtjALA MU SRIJEDA
1 PHTAK
Jedne tamnc nodi putovala r
Crnogorca kroz planinu. Nc-1- h s?
bijaSc naobLtdilo, a od grmljavm?
da zjciknu uli. Crnogorac jedsn
digne glavu, tc de rcdi:
— Ama, Sto sc ovo ncbo rasko
kotalo?
— To se blja sveci na ncbu
rcdi de drug J.
— Ej, da Jiog da, ako se iko
pobio, srijeda i petak paski glavu
izgubili! rcdi dc trcdi, kome je post
toliko bio dodio.
{SaroJna iz llercegotine')
prigovora i to samo njumu. On se
u dudu pita zaato jer zbilja ne
vidi razloga. Oko G sati u veder
maneierka zovne Xicka koji u-pr- avo juri sa 20 tanjura u ruka-ma.
On sc znustavlja sa terctom
i sluSa histericni ton manezerke,
koja ga napada radi toga da nije
donio mlijeko na odredjeno mje-sto.
Xa koncu gospodja maneier-ka
na odigled kuhinjskog perso-nala
zavrSava sa rijecima: "VI
kao da ste gospodin Xick". To
bijaSe pak prcviSe. XaS Xick iz-gu- bi svijest, kuhinja i sve u njoj
zavrti mu se u mraku, on sc za-bor- avi
i nesvjesno, polako pusti
tanjure da mu isklizjiu iz ruku.
Strahovit trenutak. Gostima u
lokalu zastade pilede pedenje u
grlu. Oni slabijih nerava pomi-sliS- e
na atomske pokusc. Mane
lerka prevrnu odi, osoblje zasta-de
sa radom. a nai Xick mirno
kao u nekom snu ode uz stc-peni- ce, presvude se i tiho kroz
lokal pracen pogledima gostiju
izidje bez rijedl na ulicu.
Gusta magla pritisla grad.
Ljudi u prolazu kasljucaju. more
autemobila.juri, a naS Xick 5 ru- kama zabitim u diepove razmtS-laj- ci tiho koraea kroz vancou-versku
maglovitu hladnu no.
T. MARId.
Vccou'.cr, dctcmbar 1936. g,