000397

OCR Text: STRANA 4 Pismo M. R. Tomovicu Gladys Francis Lewis
u St. Catharines Joshua. Do an PoStovani gospodine: —
Proditali smo u listu "Globe and Mail"
vale pismo tiduci ee kanadske trgovine
sa Kubom. Kako vidimo, vi pripadate
onoj maloj grupi ljudi koji smatraju da
Kanada ne bi trebala trgovati sa Ku-bom.
Rekli ste da je trgovanje sa torn
zemljom "izdajstvo i Stetno za na§u via-stit- u slobodu i demokraciju" (traitorous
and detrimental to our own freedom and
democracy).
Oatre su to rijedi, gospodine Tomovi-cu.
Da li ste dobro razmislili prije nego
ste ih napisali?
Koga ste zapravo optuzili? Po na£em
sudu vaSe rijedi su uperene protiv sada-£nj- e kanadske vlade 1 vecine kanadskog
naroda. Ako je trgovina sa Kubom "iz-dajstvo",
onda izdaju vrSi Diefenbake-rov- a vlada, jer ona provodi tu trgovinu.
"Izdajstvo" vr§e i kanadski kapitahsti
koji su u tome angazirani. "Izdajstvo"
vrai vecina kanadskog naroda, koji to
odobrava i podupire. Kaiemo, to proiz-laz- i
iz va£ih rijedi, gospodine Tomovidu.
Ako tako niste mislili, Sto ste onda htje-l- i kazati?
Demokratski i miroljubivi Kanadjan
ne dijele vase тШјепје. Oni ne gledaju
na Kubu kao Sto vi gledate i ne smatraju
da je trgovina s njom "izdajstvo". To Sto
Kuba ima drukdiju vladu od kanadske
nije razlog da se ne trguje. Ta vlada nije
udinila niSta slnboga Kanadi ili bilo ko-je- m Kanadjaninu. Izmedju Kanade i
Kube nema nikakva spora. Osim toga,
trgovina sa Kubom nije korisna samo za
nju, nego i za Kanadu. Kubanska ponu-d- a da de idude godine kupiti 150 miliju-n- a kanadske robe nije za odbaciti. To bi
osiguralo zaposlenje prilidnom broju ka-nadsk- ih radnika, koji su sada bez posla.
A bilo bi i druge koristi.
All, nije samo stvar u ekonomskoj ko
Kampanja HBZ
Kako javlja "Znjednidar",
u pet mjeseci kampanje
za novo dlanstvo (juli, au-gust,
scptcmbar, oktobar,
novembar) dobivena su
1.9G3 nova dlnna. Od toga u
Kanadi 227. Upisano jc
$1,752.700 osiguracije (u
Kanadi $222.300).
"Zajednidar" kaze: "Iako
cu tcSka radnn vremona ipak
kampanja je prilidno uspje-l- a
do sada. Dobri su izgledi.
n u Sto gojmo veliku nadu,
da drt naredne godine podeti
bolja znrada i t:me bolji do-hod- ci
pak ce se vjerojatno
time pojadati i naSa dlanskn
kampanja."
Jednu zaprcku Sirenju i
rapredovnnju HBZ predstn-vlj- a "ruina i laina kampa-nja
nacionalistidkih vodja"
protiv IIB Zjednice i njezina
lista, kaie "Zajednidar".
SSSR zcli nrijatcljstvo
saUSA.
Sovjetski mtnistar vanj-ki- h
poslova Gromiko je
rekao na zasjedanju Vr-hovn- og
sovjeta, da se So-vjetski
Savez nada pobo-Ijsanj- u
odnosa sa Sjedi-njeni- m
Drzavama. Sovjet-ski
Savez bi zelio da ti od-no- si
budu onakvi kakvi su
bili kad je Franklin D. Ro-osevelt
bio predsjednik
Sjedinjenih Drzava.
Osmina finala Nogometnog
kupa Juposlavije
Beograd, 19. dec. — U o-sm- ini finala Xogometnog
kupa Jugoslavije bilo je ve-Hk- ih
iznenadjenja.
Vi5estruki nogometni pr-va- k
i nosilac kupa, "Crvena
zvezda", pobjedjen je na
svom terenu u utakmici s tu-zlansk- om
"Slobodom". koja
se nalazi u sredini Druge H-- ge (rezultat: "Cr. zvezda"
— "Sloboda"0:l).
Jesenji prvak "Partizan"
je izgubio u Skoplju protiv
"Vardara" (2:3). koji se
nalazi na posljednjem mje-stu
u Prvoj ligi.
U Banja Luci demact
"Borac" je izgubio sa "Bo-rovo- m" 0:3.
"Dinamo" je izgubio u
Splitu: rezultat "Hajduk"
I
risti, ima tu i politidkih momenata.
Sigurno je da bi kanadska trgovina
pomogla kubanskom narodu da izdrzi
ekonomski i politidki pritisak Sjedinje-ni- h Drzava. Vi smatrate da se u tome i
sastoji Steta za Kanadu i njezinc inter-est
Mi vjerujemo da stvari stoje obratno
t. j. da je u interesu Kanade da se Cast-ro- v rezim odrii i da ojada.
Na prvom mjestu Sjedinjene Drzave
ne ce 1 ne mogu sruSiti Castrov reiim i kanadsko pnkljudivanje takvim pothva-tim- a
samo bi potkopalo njezin ugled u
Kubi i citavoj Latinskoj Americi, kod
svih onih naroda koje porobljava i pljadka ameridki imperijalizam. Sto je
jos vaznije, uspjesna borba kubanskog
naroda pomaze Kanadi u njezinoj borbi
za oduvaje njezine slobode i nezavisno-st- i. Kubanski narod pokazuje Kanadja-nim- a put kojim oni trebaju poci.
Vi cete sigurno reci da mi ovo govori-m- o zato Sto smo komunisti. Mi vam pre-рогиба- то da pomno pratite pisma u
"Globe and Mail" i u drugim kanadskim
listovima pa cete se osvjedoditi da tako
misle mnogi Kanadjani koji nisu komu-nisti.
"Kubanski primjer" je postao fak-t- or kanadskog javnog zivota
Da ne duljimo. Kad se cijela stvar
dobro promotri, proizlazi da kao "iz-dajstvo"
i "Stetno" za Kanadu. njezinu
slobodu i nezavisnost treba okarakteri-sat- i
ono Sto zagovarate i preporudate vi
gosp. Tomovicu, t. j. prikljucenje kam-pan- ji ameridkog imperijalizma protiv
Kube. I to je baS ono Sto smo vam htjeli
redi ovim pismom, jer je odevidno da sa-- mi niste mogudi da to uvidite i shvatite.
Biti dobar Kanadjanin znadi pravilno
shvadati kanadske nacionalne interese, i
raditi i zalagati se za njih.
S postovanjem —
Uredniitvo "Jcdinstva"
I Britanska Kolumbija najtczc pogodjena
Sluzbcni podaci pokazuje vombra (u cijcloj zemlji
da je provincijn Britan- - prosjek iznosio G.5). Poslije
ska Kolumbija najtczc pogo- - B. C. dolazi istodne primor-djen- a
besposlicom; od sva-- ske provincije, gdje je od
kih 100 radnika deset ih je tvake stotine bilo 9 nezapo-bil- o bez posla polovioom no- - sleno.
MARIJA KRIZMANIC
Ovime javljamo lalotnu vljest svima rodjacima, pri-latelji- ma
1 znancima da je 12. studenoga I960, zaklopila
svoje trudne oci naa dobro poznata drugarica Marija
Krizmanich u South Porcupine, Ontario, u dobi od Co go-dm- a,
I'okojnica je rodJena 1895. u selu Havnagora, Gorski
Kotar, HrvaUka. U Kanadu je doila ivome muzu Matiji
Krizmanich godine 1927. gdje su kupa iivotarili kroz
drpresiju tridesetih Rodina dok se prilike nisu pobolJSale.
I mali su petero djece, сч1 kojih je cetvero iivo.
Mrtvo tijelo pokojnice lelalo je kod Thomas Fune-ral
Homo do IS. studenoga. Sahrani je prisustvovao ve-- I
ki bruj rodbine, prijatelja i znanaca iz South Porcupine.
Schumachers, Timminsa, isto iz Gold City i Hoyle, koji
su doli da se oproite I iskalu zadnju pocast drugarir
Mariji. Dili su prisustni i rodjaci, prijatelji i znanci ir
Toronto i IlurlinKtona, koji u se nalazili u to vrijeme u
South Porcupine i Tlmminsu.
Poslije crkvenih obreda u crkvi Sv. Лккопа tuina
povorka je krenula na mjesno groblje (Tisdale Cemetaryi
gdje je pokojnica sahranjena.
Draga Marijo, neka ti bude Iahka zemlji ca u koj..j
pociva. a tvome suprugu Matiji. sinu Stanku i kcenma
Ste-li- , Paulini i Mary moje iskreno saucee.
Prijalelj.
И a h v a 1 a
Svima rodjacbea, prijatrijlma I znancima, koji шл
xlpratili nezahoravnu I milu ieau 1 majku do hladnoga
gmba na vjecni pocinak najljepia hvala, a tako isto i om-nia
koji su pololill cvijece i okitili odar pokojnice.
Joi jednm svima hvala.
O2aloceni mul Mate,
djeca Stanko, Stela. Paulina i Mary. ilo I zetovi TonJ i George i snaha Jackie
Sixont&he-- ио-исш-А
"Dinamo" 1 :0.
Rezultat ostalih utakmi- -
'ca:
1 "Sibenik" — "Babotnidki"
j (Skoplje) 9:1;
1 "Vartcks" (Varaidin) —
i"Proleter,, (Osijek) 3:1;
"Radnidki" (Beograd) —
'"Sloga" (Kraljevo) 4:1.
! Utakmica izmedju "Spli- -
;ta" i "OFK Beograda" ni-je
odigrana, jer posljednjl
tim nije na vrijeme stigao na
igraliSte u Splitu. Xe zna ee
' da li de biti ponovo igrano ili
'de pobjeda pripasti "Spli-tu".
Utakmice detvrt-final- a i- -
graju se krajem februara. . Prvi favorit je "Hajduk".
zatim "Radnidki".
51РЛТЕ I POMAzITE
RADKICKU STAMPU!
I
Pisanje historije
(Xastavak sa str. 3)
tke u historiji radnidke Sta-m- pe medju ameridkim Hrva-tim- a
i Srbima, kao i uloge te
Itampe u raznim borbama a-meri- dke radnidke klase i na-roda
opdenito, kao i u najSi-ri- m akcijama za pomod na
rodu Jugoslavije za vrijeme
Xarodne Oslobodiladke Bor
be, jer su se te stvari traiile
cd nas za "historiju iseljenl-k- a
iz Jugoslavije" no vidi se
da smo vrijeme, koje smo
tako utroiili, mogli korisnlje
iskoristitl. jer je sitno bur-ioas- ki politidar, Sava Kosa-novi- d, bio mjerodavniji za o--ne koji su pisali "historiju"
nego klasnovijesni radnici u
AmericL Slali smo i kopije
novina koje su nam bile pot-rebn- e
za arhivu. pa eto Sto
je iz svega toga ispalo !
Na?a konadna primjedba
na sve ovo bi bila Sto smo re-kli
u naslovu: "Kazdravljc
iml"
if
5)
Preveo A. K. — Tuloncanin
Davno prije nego Sto je stigao do seoskih radnji uz
potok, sve misli o Francie su mu bile prosle iz glave. On
projasi kraj radnji uz strmu cestu, koja je vodila na
Yarmouth vrh iznad dubokog klanca Kettle Creeka. Jos
vile radnji se je nizalo uz cestu na breiuljku. Ustavio se
je kod male Stamparije Asahela Lewisa.
Asa je stajao u otvorenim vratima. Kjegovo mrSa-v- o,
isposnidko lice je izgledalo bijelo u kontrastu s crve-no-smedj- om bojom njegove kose i jakim plavetnilom
njegovih odiju.
"Asa, ti si svakog tjedna diliji". rede Josh, preba-civ- 5i Stormove uzde preko stupa.
"Da, hvala bogu. Dr. Duncombe kaze da se ja i
Matilda mozemo zeniti na proljede. Josh, ne svidja mi
se ропабапје Rawdona RedJerna i njegovih prijatelja
od kako smo odStampali ono pismo Talbotu. AH dodji
unutra i pomogni mi s novim strojem, prije no Sto svijet
podne stizati u selo."
"Do§ao sam rano, samo da ga vidim. De da pogle-dam- o. DoSao je iz Philadelphije? Rawdon je oduvijek
bio dvrst, vraiji dovjek u obradunavanju, a u posljednje
Tijeme je u njega uSao neki djavo." Razgovarajudi pri-jatn- o, oni se izgube unutar Stamparije.
Ispod u dolini, ljudi i vozila su se podeli pojavlji-vat- i.
Bilo jo jedanaest sati kad su Jon, Joel i ostali sa Ra-iija- ka stigli. Do tada je svaka cesta vrvjela naseljeni-cim- a, pjesacima, konjanicima, na laganim dvokolica-ma- ,
u satorskim kolima, svi usmjereni ka selu St. Tho-mas,
i svi voljni da iskazu mirne namjero kralju i usta-v- u. Povrh ugodnog davrljanja, Jon je primjetio prizvuk
strepnje.
odnuzdasSsteerlmoSoisrgielobraenzdavelmvaidsaio,lkoogmdu,jzerpajovetnoobkmilanavrAhdsunouvnaadsoSipltiaan.me, Oppadrriupjoaitno,-kl-oaa vLljijududjdediio,o s2oucTvnhsaaeka, vsdubmjreeircjzueau,lljilujkkioadknvljeasal,apid.uvatDozjjrieealcana.bijiSelsa,uvikrmkaarlidadidujajdeleaa.,bvivooJrjonvonaetaid§tgahaloaarnzuablajjae. o-ce- m u Bucks pokrajinu, ali ovako 5ta jo5 nije bilo u Za-padn- oj Kanadi.
krajuJ.oKn imseaojejepoImIizcmaojens jimvaaosomp,ozddrraievde,! siobduodbnroanpoazpioo
na raspolozenje лтее. Milicajci su sa svojim puskama i zvekdudim sabljnma izgledali nespretni i nelagodni, kao da su dutili kako je pomol oruzja izazivao negodovanje i srdzbu.
NeSto prije podneva je jetki, nadraiivi piskut ga-j- di zazvonio kroz dolinu, i odjeknuo natrag od South-wol- d brezuljaka preko potokn. Onda je zbor zasvirao
The British Grenadiers, i pukovnik Talbot je, pracen
bproijetrgi pstaotninaetrlgj,udisiprdeodjahKaion,g'skaAormtrsiugmosftailonniiceC.ezPaor,kliuczi
su rascjepnli zrnk, onda brzo zamrli u zloslutnu tiSinu.
Ali pukovnikovo lice jc bilo naborano smjeScima, dok
su ga torijevski gradjani pratili do izbornc govornice.
Dostojnnstvenici kao da nisu bili svjesni nnpetosti.
"Sto ti se dini, Jon?' upita Asa, dok je pravio brze
biljeske.
"Jo5 uvijek su potrebna dvojica za tudnjavu. Mili-cajci
kaiu, da de pucatl posvuda, ako padnc naredba."
Grupa mladih ljudi, odjcvenih otmeno po najno-vij- oj jorskoj modi se Scplrila oko govornice, a sada su
stajali ispod vijoredeg bijelog i cn'enog barjakn, na ko-jem- u
su bile rijedi: Sir John Colbourne i Ustav. Grupa
pod barjakom se okrenula da sluSa vrlo vokog, vrlo
slabog dovjeka. bijelo puti i svjetle kose, i oStrog, drs-ko- g oslova.
Jon prepozna Rawdona Redferna, sina vlastclina
Redferna, torijevskog bankara u selu. Poznavao je mln-do- g Redferna odkako su bili djedaci, ali Redfern se je
sada druzio samo s torijevcima i prezirao borbene na-- st Ijenike i sve Reformiste, a narodito "dudne" Kvekere
sa Ilrastovog Ra%-njak- a.
Jon jc s druge strane cestc ugledao Josha s dva
brata Mortona. Josh se je zabavljao. DaSak opasnosti,
mislio je Jon, je uvijek ?odio Joshu. Ali Jon bi sada bio
volio da nije obedao ostati.da se pobrine da se odrii mir.
Vrude je ielio da sada ja§e po jarmouthskim stazama,
kroz svjeii travanjski zrak, i pjesmom ispunjene, zele-ne- de
Sume. On podigne odi i ugleda mreiu tamnih, savi-jajuc- ih grana, urezanih protiv neba. Vidjeo je cvijetne
pupoljke na orahu, svaki pupoljak postavljen kao dc-bc- la svijeda na arku zelenila, odmatajuci listicc, i po-mi- sli kako je lijepa stvar cvijetajudi orah.
Odjednom se je nasao gledajuci u lice mlade iene.
~
—
() Zamjenik generalnog- - guvernera Gornje Kanade
KUPON ZA OBNOVU PRETPLATE
КлЈ ti-- T isttknt frrtftd}, fetlxiiti
it etirt kupenort.
JEDINSTVO
479 Queen St. West,
Toronto 2-- B, Ontario.
Saljem Money Order od $ za
Novu □ obnovu p God. Q Polgod. fj
IME
ADRESA
MJESTO PROV.
koja je stajala nekih trideset stopa podxlje. Xikada je
prije nije vidio. Njezine odi kao da su tragale po nje-govo- m lieu. Bile su to iskrene odi, ali nemirne. Svijet so tada okrene da gleda mjesnu gospodu kako se uspinje
na govornicu, ali Jonathan ni za sto na svijctu nije mo-g- ao skinuti odi s djevojke.
Bila je lijepa. Lice joj je imalo fino crvenilo mag-noliji- ne latice. Usta su joj bila puna i blago oblikovana,
a odi plae. kao gordice njegove majke, s tamnim tre-pavica- ma. Kosa boje zrelog zita, osvjetljena suncem,
obrubljivala joj je oblo lice. Upadni smedji ogrtad iz
barSuna joj je visio na vitkim ramenima, a malo plave
трсе na vratu i na kapici stapljalo se s plavetnilom nje-zin- ih odiju. Jonathan nije nikada prije svrncao palnju
na zeninu odjedu i lice, a ni sada nije bio svjestan da
to dini.
Usred mase. Jonathan i djevojka su stajali kao da
su sami, pod svijedama okidenim stablom, i za trcnutak
se dinilo da jedno drugom prenose neku tajanstvenu, u-pija- jucu tajnu, koje nijedno nije bilo sasvim svjesno.
Jon nije bio momak, kojega je lako moglo pohnrati
par plavih odiju. U dvadeset i pctoj i preozbiljan za svo-je
godine, on jo5 nije mnogo pomiSljao na nijednu dje-vojk- u.
A sada ga je stegla neka vrsta veselja, izbrisavSi
strah. opasnost, mrinju.
U jednom trenutku, dok su so torijevske vodje us-pinj- ale stepenicama, dogodila se nevjerojatna stvar,
uzbudivSi ga do dna du5e. Prckretnica u njegovom iivo-t- u
je ved bila nastala.
"TiSina i paznja!" podne zapanjujudi pukovnik.
dok su mu rijedi i zazareno lice, s vijencom bijelo kose
privladile sva lica. Xjegove slabe, fino oblikovane ruko
su se neprestano igrale teskim zlntnim lancem, koji so
je pruzao preko barSunastog prsluka, dok jc za pet
minuta hvalisao vrline torijevskog rezima. All rijedi za
Jona nisu imale stvarnosti. Nije mogao misliti o nidemu
drugom, osim o distoj milini lica mlade zone, i uzne-mircni- m dubinama njezinih odiju.
Pjegavi djedak ga povude za rukav, i pogledavSi
dolje, Jon ugleda Daniela, dcsetgodiSnjeg sina svoga
brata Isracla. On se osmjehne i protrlja mu kosu. Djedak
gurne premotano pismo u njegovu ruku i zurno otidje.
Jon otvori pismo i prodita na brzinu namerane rijedi :
Jonathan Doan . . .
Dodjite smjesta na sastanak sa mtiom, ti krojadnici
majstorice Hcttic Welsh. Od najvede je vainosti.
R.R
R. R., to de biti Rawdon Redfern, mislio je on, i no
moze znaditi ni§ta dobrog. U dasu je bio na oprezu. Po-gled- ao je na grupu Sto je stajala ispod vijoredeg guvcr-nersko- g
barjaka, ali Redferna vise nije bilo tamo. Pog-leda- o je prema kestenu. Djevojka jc bila nestala. OAtro
je promotrio more lien, ali njoj nije bilo ni trnga. Hzbu-div- Si
se, on krenc prema krojadnici.
Polagano se jc micao kroz zbunjenu svijetinu, pro-bijaju- di
sc prema Church Strectu. Pukovnik Talbot jo
na govornici vikao, da su oni koji se protivo torijevcima
"zloglasni i bezvrijcdni zlodinci. opakc propalice, koji
razglasuju pobunu na svakom brijegu i dolini." On iz-bo- di
svoju bradu, i progovori o reformistidkoj molbi za
izabranu skupStinu u parlamentu Gornje Knnade. "No
cu se potruditi," grmio je on, "da je proditam, dn ju so
stavi pred mene, znnjudi da je to hrdjavo djelo pobu-n- e,
osnovano u lnzi, i stvoreno u svrhu stvaranja ncza-dovoljstv- a,
I na kraju ustanka."
Jon zaSkrguta zubima. On jc imao udeSda u sastav-ljanj-u te molbe britanskoj vladi, i ponosio se je s tim.
Ona je prcdstavljala miSljenje ogromne vecine lojalnih
i briinih gradjana. Nekoliko najboljih mozgova u zem-lji
je radilo na njoj. Njegova krv je bila na todki kljuda-nj- a,
a Joshova je uvijek kljudala prije od njegove. Sada
se je sp strepnjom nadao da de Josh ostati hladan.
Pukovnik je nastavio: "Sugave ovco i trulei su so
uvuklc u stado." Podigli su se blagi poklici i pukovnik
se samodopadno osmjehne, i vrcne burmut u nos. Kara-kteri&tid- na gesta ispunl Jona silnim bijesom. Lica brado
Mortona su bila kao munje. Dr. Duncombe je bladio svo-ju
smedju, svilenastu bradu, zureci pravo ispred sebe.
Prctnje ce. Jon je bio siguran. uplaSiti naseljenike.
Popustit ce pred opasnosti otvorenog reformistidkog ot-po- ra,
i pred visokom cijenom zbog nonapuStanja svojih
uvjerenja. Kruh, kude i zemlja su bili na kocki, i ovo je,
mislio je Jon, oduvijek bilo nuinije, glavnije od uvjere-nja
i povoda nedemu.
Kod Mission crkve on okrene na istok. Tamo so
sada ni pas nije zadrzavao. Preskodi ulazna vrata majs-torice
Welsh i podje stazom, zcleci da zna o domu se ra-d- i,
sumnjajuci ako bi to mogla biti stupica.
Dvaput je pokucao prije nego sto su se otvorila ra-t- a,
okrenuvSi se polagano natrag, kao sama od scbe. On
dugim korakom predje prag. i stajase na mjestu, u sje-novi- toj
sumornosti radnje. Naglo se je okrenuo, kad je
iza njega skljocnuo zapor. Visoka djevojka je stajala s
Iedjima na vratima — djevojka s o'Ima boje gordica,
koje su mu tragale liccm, kao Sto su tragale pod keste-no- m.
Ispod modne smedje kapice lice joj je obrbljiva-l- a
zlatna kosa.
Jon je bio .spopadnut njbunjujudom samosvije-Sc- u,
svojom silnom velidinom, praSinom sa c.t, sto mu
je bila na svetadnom odjelu i dlzmama. i svojim glasom,
koji je zastao negdje u grlu. Pod bijelim ovratnikom mu
je kucalo bilo.
"Nemam namjere da smetam. Ja sam Jonathan
Doan, a doSao sam ovamo na sastanak s jednom osobom.
Molim — molim vas oprostite."
"Mislim da sam ja osoba, koju ste dosao sastati. Ja
sam Robin Redfern, a u pravo sam dosla da iivim s mo-ji- m roditeljima. Sve odkako su on! u St. Thomas, ja sam
bila po skolama na Istoku ili u Engleskoj, a iivjela sami
s mojim tetkama." Glas joj je bio nizak i dist-"Sest-ra
Rawdona Redferna!"
(Nastavit de se)