000390

OCR Text: VOL. VI. No. 67 (602)
Chryshmi rafcici
spmuii di Strijkuju
Koncilioni odbor je odbio
zahtjev Chryslcrovih rad-nika
u Windsoru za poviSicu
nadnica, t.j. zahtjev je od-bi- la vecina £lanova odbora
saatojeci se od kompanij-sko- g
i drfavnog predstav-nika- .
U nedjelju jc odrian u-nij- ski
miting na kome jc za
kljuceno da se Strajkuje ako
ponovni pregovori sa kom
panijom ne doncsu povoljnih
rczultata.
Zahtjcvi unijc su bili 15
centi poviSice nadnica, po-vecan- je medikalnih i bolnic-ki- h
isplata i nova senioritet-sk- a
prava.
Proelava mjeeeca kanad- -
ako-eovjetsk- og prijatelj- -
stva u Moskvi
Na 17 how libra u Moa-k- ri
je odrian miting po
avecen kanadako-aovj- et kom prijateljstvu. Mi
tingu je prUiutvovao i
kaaaadaki ambasador John
Watkins.
Akaremicar V. A. En
gelhardt je odriao govor
o vainoati kanadsko-ao- v
jetskog prijateljatva.
REZULTAT IZBORA
Za nacelnika Toronta iza-bra- n
jo N. Phillips. Od rad-ni£ki- h kandidata izabrana
jc Mrs. Rycrson u Board of
Education.
U Windsoru jc poraien
nacclnik Arthur Kcume, koji
jc nacclnikovao 14 godina.
"U Aziji nemi tovjeka
koji odobrava ameritku
politiku prema Kini
To je izjavio Walter L.
Gordon, predsjednik Canad-ian
Institute of International
Affairs nakon povratka sa
Dalckog Ietoka.
Ne vrijedi im ntnogo
U osvrtu na zakljuccnjc
ugovora o "uzajamnoj obra
ai" izmedju SAD i Cang Kaj
dekove klike na Tajvanu radio-
-Peking kaie. da 6c Taj
van biti oslobodjcn usprkos
tog ugovora, i svih drugih
mjcra koje poduzimaju a-mer- iiki imperijalisti.
Nove pobjede komunisU
u Indiji
U indijskoj drlavi Istocni J
Punjab odrlani su parla
Tireuzela izravnu kontroiu
nad njom.
Um Mali Bmtit
U aedjelj 5 decembra
ш Toronto je шпго Mato
u 3 godini ii
Udarila aa je lap.
Fokojaik ШгтОб jo ro
Dritreaik, Hrrat- -
rjo. U Knaad
jatkeatltSTgeikM.
Bit eo aakranje m rto- - j
--ak7
SUtmaaot
JUGOSLAVENSKO KANADSKIDE
"TORONTO, DECEMBER 7. 1954.
Zagovaraju
vojnu okupaciju
Jugoslavije
"Glas Kanadskih Srba" u broju od 2 decembra do-no- si
clanak pod naslovom "UspeSna obrana Jugosla-vije".
U clanku se laino tvrdi, da Jugoslaviji prijeti
"opasnost napadaja od strane Sovjetskog Saveza. pa
se stvara ovaj zakljucak: "Jedini naiin da se to spreCi:
to su saveznttke baze u Jugoslaviji i uceSce savezniikih
trupa, od prvoga dana, u odbrani Jugoslavije".
Na drugom mjestu sc kaie :
"Samo vaspostavljanje savezni6kih baza i acro-drom- a
u Jugoslaviji mofe da obczbedi njenu uspeSnu
odbranu.
To zna£i da saveznici, to jc imperijalistiiki blok na
fielu sa Sjed. Drzavama, treba da u Jugoslaviji! poSnlje
svoje trupc i da ju pretvori u orijaAki vojni Iotor za
borbu protiv Sovejtakog Saveza. To bi stvarno bila oku-pacij- a
Jugoslavije po imperijalisti6kim armijama i oven-tualn- o
pretvaranje u bojiSte.
Eto kakvu "агеби" i "bududnost" narodima Jugo-slavije
zele Uudi od "Glasa Kanadskih Srba".
ZaSto oni takvM ne§to propovijedaju vrijemc kad
se odnosi izmedju Jugoslavije i Sovjetskog Saveza i ze-mal- ja
narodne demokracije poboljSavnju, Sto znaci po-boljSan- je
izgleda za mir u torn dijelu svijeta? Ne moie
biti drugo nego da ih jo uhvatio strah od nove situacije,
da gube nadu da се ameriiki i drugi imperijaliti moci
da svoja obecanja bivSem kralju Petru i bratiji ispune
na ikoji drugi nadin osim oruiane sile, putem vojne oku-pacij- c
Jugoslavije, koju treba izvrsiti pod maskom
"obrane0.
Nismo proroci i ne moiemo kazati knko 6c se
situacija daljc razvijati. Ali cvrsto vjerujcmo da narodi
Jugoslavije ne ce nikada dozvoliti da imperijalisti£ke
trupc udju u Jugoslaviju bilo pod maskom "obrane"
bilo na neki drugi naiin. One koji takova neSto zago-varaju
2eka neizbjeiiva propast.
Protest bolivijskih
radnika protiv terora
u Guatemali
Nacionalni kongres boli-vijskih
radnika prihvatio
jc rezoluciju, kojom se cner-gidn- o
osudjujc predsjednik
Guatemale Castiglio Armas,
"zbog priprema da primije-n- i
smrtnc kaznc protiv u-hapSe- nih sindikalnih ruko-vodilac- a
i eeljaka". Rezolu
cijom se zahtijeva od sindi-kalnih
organizacija amend
kog kontincnta, da osude
"tu barbarsku mjeru", a od
bolivijskc vlade da poduzme
diplomatske korake, da bi se
sprijecilo to novo prolijcva
nje krvi.
(Nepoeredno pred mak-nu£c- a
nalasi se 20 patriot
Guatemale, a 80 ce-k- a
na udjenje. — Ured.)
Tu2ka zbei poijaeks
atMiskih tekmrina
Javlja e iz Pariza da je
Jteta.
Jedan od trojice ибепјака
iji .proi#eau_—r. TгA-aп-.I гишамА. Т-15-- к-. ..- -j
Curie, koji je prije nekoliko
godina na ameriiki zahtjev
smjenjen sa poloiaja pred-sjedni- ka francuske komisije
atomske cnergije. Joliot
Curie je predsjednik Svjet
skog vijeca mira.
Premijer Bnrme м Kini
Javlja se iz Pekinga da je
premijer Burme U Nu stigao
u poajet Narodnoj Repubhci
KinL
menUrni izbori. Nehruova -- xrancusica Komisija шшјм--
( partija Nacionalni kongres energijc pokrenula tuibu
je Uiko poralena. a pobije I protiv americke komisijc a
dila je koalicija komunlsta i tomske energUe zbog toga
drugih naprednih eleme 'to je ova iskoristila prona-9Л1Ш- ф
laske trojice francuskih a
Da sprijeci usposta-- u ko- - tomskih ucenjaka. Francu .
--nunUtidke vlade u driavi I ,ka komisij J zatraiila da
Andhra Neuruova vlada je!ge tim ufienjacima plati od
i
ШглИс.
drugih
-
Jcdna atvar koja dobra
teeie
raditi
kare
nlaa,
атЦсааЈ
preaU --Man aa atrala
ridi acke njih prcd
MOKRATSP LIST
OXTARlorTUESDAY.
MKAD VISE!
—1918 1939
1945 ... ali nikad riie!
To je naslo--s jedae pe-tici-je
koju je izdalo vijece
, mira Britanske Kolum
bije, a koja eila-no- ve
federalnog parla
raenta da glasuju
ratifikacije ugovora o
oruianju Zapadne Nje
ma£ke
na peticiju --
kupljaju se £itavoj
Britanskoj Kolumbiji.
UNESKO za
koegzistenciju
Na zasjedanju UNESKO a
u Montevideu usvojen je
indijski prijedlog, kojim
UNESKO proklamira svoje
povjerenje u mogudnost
smanjcnja medjunarodnc
zatcgnutosti putem upotrebe
miroljubivih sredstnva. Na
osimvu usvojene rezolucije,
gencralni direktor organiza-cij- e
UNESKO-- a je
da organizira objektivno is-pitiva- nje
problema o miro-ljubiv- oj
koegzistenciji razli-Citi- h
i ideologija.
Takodjer je prihvacena
indijska rezulucija, koja
clanicc ovc
organizacijc da ucine kraj
rasnoj diskriminaciji.
radalrf eatatia padaavce.
$TRAJKA$KOG FRONTA
sa j Torontoka polidja J raxbijanjc
RaenJei po4uia IntrrnationaJ Kcwlatance ilrajknju sa pevc tnlr nadnica I druge pobolMice. Korapanlja Je odlntila da alrajk
raaMj роемси itrajkal— ica. U 1тл aktivno podrika
polkij. icf Unreiplojraieiit Service Coattalaalon a Torenta
R. SyllUan J иргато pricnao. da keahUJa epecaje necapoaWne
radaike da Ma kad koapanlje, I ako sua ia je atrajk!)
stanka nalaal ae a waapireaaaj klisJnt. Te a# атакее
Jatra lakepe itraJkolaMci, a I pad Jakoat caititoai
polictj odlaw u troroieu. I to na atraiajl dd M saeealli
atrala.
itrafkaae awdapira
Jatra J
Маааеу.НагНа-Готуша- а, kajl.aa a
Na lid a ad
f
1914
poaira
protiv
na
Potpisi
po
ovlaSten
sistema
poziva zemlje
SA
itrajkora.
(NutiTfd,
dotMn
Policljska
paajedaju
ftlraj-kaik- a
detle rU ed IM radaika
a te тНЈве aalas.ll aa fttrajka.
alaaaai a Xateraatieaal lUaiataacc.
Na deaiej aUd ea teJ acketfte aetkajaca kail aa aktlral a
etrajkal—attiai aeala.
авМвввввв1оавввввввв''аавВаавввввВ
PRICE 5 CENTS
DEKLARACUA ZEMA- -
UA S0GUALISTKK06
DUELA SVUETA
Moskovska konferencija o
kolektivnoj sigurnosti u Ev-ro- pi zavrJena je potpisom
deklaracije koja osudjujc
planove za naoruianje Za-padne
Njemacke kao opas-no- st
za mir, predlaze гјебе-nj- e
njemadkog problema pu-ter- n
pregovora i zakljucenje
opdeevropskog pakta kolek
tivnc sigurnosti.
Deklaracija takodjer sa-dr- ii prijedlog da sc u 1955
godini odrie opde-njemac- ki
izbori.
Ako zapadne driave od-bij- u
ove prijedloge i ratifi-kuj- u
ugovore o naoruzanju
Zapadne Njcmadke, onda
ce se zemlje udesnicc konfe-rencij- e
ponovno sastati da
razmotrc pitanje poduzima-nj- a
zajednidkih mjera o-bran- e.
Na konferenciju su bile
pozvanc sve evropske drza-ve- ,
plus SAD i Narodna Re-publi- ka Kina. Prisustvovale
su samo zemlje narodne de-mokracije
i Sovjetski Savez.
Kina je poslala promatrada.
Konferencija je izrazila 2a-ljen- jc da ostalc drzave nisu
prihvatile poziv.
Dcklaraciju su potpisali
predstavnici Sovjetskog Sa-veza,
Poljske, Cehoslovadke,
Rumunjske, Madjarske, Bu-gars- ke
i Albanije. Narodna
Republika Kina jc izrazila
saglasnost sa deklaracijom.
Potpisu su prisustvovali i
tlanovi sovjetske vlade na
celu sa premijerom Maljen
kovim.
Konferencija i deklaracija
predstavljaju joX jedan do
kaz da su Sovjetski Savez i
zemlje narodne demokracije
spremne da mirno rjcXavaju
medjunarodne probleme, a
na agresivne mjcre protiv
sebe odgovoriti ce pojaca
njem svoje obrane.
Kampanja za priznanje
N. R. Kine
Vijcce mira u gradu Re-gi- na (Saskatchewan) je o
bjavilo oglas u mjcsnoj
stampi, u kome se pozivaju
gradjani. da apeliraju na
ministra vanjskih poslova
Pcarsona da poradi za pri-znanje
N. R. Kine.
SAD pokusavaju da isko--
riste UN kao orudje svoje
politike protiv Kine
1 Americka vlada je zatra-iila
Generalnu kup.Uinu
UN da osudi N.R. KJnu zbog
utamnicenja 13 ameridkih
i _.-:i_.!- X_ Inltnnafil.
Javlja se da americki "sa-veznici
nelagodno gledaju
na ameridki zahtjev. jer nosi
velikc opasnosti. Protiv je
navodno i Kanada. Velika
BriUnija ce predloiit umje-renij- u
rezoluciju.
Odbijen sovjetski frijed- -
log Z ргевОТОГе O Koreji .
Na zasjedanju Generalne
kupstine UN sovjetski dele--
rat Malik je predloiio nove
pregovore o korejskom pro-blem-u.
i da se pozove N. R.
Kina i Sjeverna Koreja da u
ajima sudjeluju.
Zapadni blok na £elu sa
SAD je odbio prijedloc
ADDRESS OF THE WORLD PEACE COUNCIL
TO THE PEOPLES OF THE WORLD
Whereas the ending of the wars in Korea and Indo-Chin- a
and the rejection of the European Defence Com
munity project had given the whole world hope for an
end of the quarrel that divide the states, the Iondon
and Paris agreement have confronted the peoples with
the fearful danger inherent for each of them in the
revival of the "Wehrmacht".
Whereas new proposals have been advanced that
would make possible the unification of Germany, the
implementation of the London and Paris agreements
would deal a heavy blow to the democratic and national
forces of the German people, whip up the ambitions of
German militarism and legalize the division of Germany
and Europe.
Whereas the progress achieved at the United Na-tions
on the vital question of disarmament and banning
the weapons of mass destruction strengthens the hopes
for peace, the implementation of the London and Paris
agreements would give rise to a new arms race which
would soon become unbearable for all.
The ratification of these agreements by parlia-ments,
far from preserving the possibility of negotia-tions,
would create a situation fraught with new dangers
to peace in Europe and throughout the world.
The peoples are thus faced with a crucial alterna-tive:
either negotiations which can lead to a reasonable
agreement or an arbitrary act that can nullify the rela-xation
in world tension — the rearmament of Western
Germany and its inclusion in a military pact.
The peoples must oppose the ratification of the
London and Paris agreements.
The peoples must demand the immediate opening
of negotiations between the Four Powers with the object
of reuniting Germany by free elections and concluding a
State Treaty with Austria.
The peoples must demand the immediate opening
of negotiations between all European states, whatever
their political system, with the object of ensuring the
security and common prosperity through the co-operati- on of all.
It is not in the power of any government, of any
parliament, to decide the destiny of a people against
their will. The peoples will not allow the irreparable
to happen.
They will prevent the rearmament of Germany and
by combined action will open the road to European se-curity
and world peace.
WROLD PEACE COUNCIL.
Stockholm, November 23, 1954.
NJEMA6KI MIUTAMZAM - OPASNOST
PO MIR II EVROPI
(Sovjetska stampa o medjunarodniui problemima)
U amcrifkoj i x.pidnocvropskoj
mkcionarnoj Jumpi i daljc sc
odi £ilama potodom londonskih
I pirnkih porauma o рополпот
moruianju Zapadne Njcmatkc. Ta
itaxnpa tvrdi da rcmilitarizacija
Zapadne Njemacke tohoic sluii
uc4r{cnju si£urnti, "jedinstva i
bijanja Evropc", da pariski spo-razu- mi
toboic pomaiu nastajanju
"mime atmosfere", pooljnc xa
rtulitanje nerjeicnih medjunarod
nih pitarja.
Ali su ciljevi tc propagandc ja-s- ni:
sakriti od cvropskih naroda
prui smitao londonskih i paritkih
sporixuma i one opaine po nvxt
mira i evropike sipirnosti posljc-dic- r,
koje £c neizbjeino poMji za
sohom rralizovanjc tih sporazoma.
"Onovni j £lani smisao noc
najxibc grupc zapadnih driava
sastoji $e u tome — pite "Soioj
tremjjt" — Jto diie rampu pred j
zapadnonjemackim militarizmom i
drijei rukc honvkim rrrvanliitima
гх a;;rivnu politiku u Eropt. Taj
program je veoma opatan za e.--roptk-u
jjpjmot jo i zbog toga,
ito se Zapadna Njcmacka uk!ju6jje
u %-oj-nu
grupaciju scdam zapadno
oropskih dr£a%-a- , a takodjer uv
al u Atlantski sarz. Kao {to je
poznato, oba ta hloka obuhvaaju
jednu grupu cvropskih driava I
uperrni su protiv drugih cvropskih
driava — rrotiv Sovictskoe Sa i "
ne xmoci
Sada svakom ovjeku.
raM. J° d
militarizrna nikako ne r
~!- - .1..:.: .-- .; --,._
la bonskom hu" rrotir
Francuske. Poljske.
Saveza drugih cvrop-ski- h
zemalja. Ciljevi
militaritta uvijek su sc srodili na
to da porobc i narode
kako Istofne, tako Zapadne Ev-ropc,
Takva je bila sluihena poll-tik- a
hitlcrovske
Danas u
uticaj imaju on!
isti ljudi koji su Jos' jue'e
knave hitlerovske agrestje.
Ro-anfiza- m je postao
militarista poslije pora-z- a
u Prvom svjet kom ram, rcvan
onih krugov
koji vladaju u
NjemacTcoj".
Pariski potpuno dri-je- se
rukc
u ponovnom Zapadne
stvaranju
vcrmahta, "Kao Stojc poznato —
pile "TtJ" za o-nov- u "zapad-noesropsk- og
saveza" uzet je tzr.
hrisehki koji je potpisan jo
vrza zemalja narodne demokra- - l JnJ" brodova. Usto. sama
cije. Stvaranje talcrih grupacija (finjenica ukljutivanja bonvke rrpu-vod- i
ka medjunarodne ! bIike u Atlantski blok. gd,e e
zatcgnutosti i moic
ucvrtfenju sigamosti
I e koji
-- ' obna!,anje
пјелиЉо-- j '
--,:.. -- v;—
"ra i
Sovjetskog i
njcmackih
podjarmc
i
i i
Njemacke. Zapadnoj Nje-mack- oj
s-c-c'i
bili orga-nizat- ori
ideologija
njemackih
Sizam je ideologija i
danas Zapadnoj
sporazumi
njemacTtim militaristima
naoruianju
Njemacke i agresivnog
—--
pakt
I
aoftravanju
1918 godine toboic u cilju da sc
$prijeti пјетаЛод mi
litartzma. Sada je i teksta spora-zu- ma
izuzeto sve Ito je govorilo o
tome cilju brisclskog pakta. Put
za ponovno naoruianje Zapadne
Njrmacke otvoren je.
koji su potpisam u
Parizu. predvidjaju stvaranje ax-mi- je
od 50O.OOO u Zapadnoj Nje-таЛс- ој.
Njoj sc dajc praso da ima
hiljada tenkova. 1.500 aviona.
oarrcjen samo minumura niom- -
ianja a mje odredjen nikakar
ML!fatii4 t-rl- trf ? Sa'fn rmtifl O
tome da sc u pred Za- -
om otvaraju bez- -
кАмЈгичс! rJ-tfat- ft ...а№.м. a-e ~~ Ш— .-.-
.~.~.
° r"f= s~ft-- — 1- -
(.VkrtWfa пж St. 2)
ki militarism - Takodjer ,e potrebno pile ш-"- '1
г,г=Л- - - uvijek e bio i ostajc dod' Р Г 5Г°ГЖ neprijatelj cvropskih na.,"f rnonjnacka arm.,a srrojeiats.kaTomrao.trkrdojjeujsuu norepoc-e-ш dva ldloob,' SngourociJnt za pos,edov.n,e
li nje- -
nucki militaritti. nego i ona Lam- - j Sada se vladaju krugor, zapad-pan- ja
mrfnje koja sc xodi u sada. driava upinju iz pem £'U
em
Cehoskyvackc.
kajzcrovske
sve
oboavljanjc
Sporazumi,
pcrspektiri
Njemackom