000387

OCR Text: 4
шШ вНВЗИ шШшшвшш в IDI ihIIh vBv Iv
Vol. V. No. 96 (399)
Prijafeljstvo sa Azijom
Kanadski premijer St.
Laurent je dobio pocasni
doktorat od Londdnskog
univerziteta. (St. Laurent
zajedno sa m'nistrom fi-nanc- ija
Abbotom nalazi
se na ekonomskoj konfe-renci- j!
Britanskog Ko-monvelt-a).
U govoru ko-je- ga
je odrzao torn pnli-ko- m
St. J-Aur-ent
je naro-cit- o
istakao potrebu da
"zapadni svijet" (citaj:
kapltalisticki) zadobije
prijateljstvo azijskih na-rod- a.
"Ml u zapadnom
svijetu zelimo prijatelj-stvo
ovih naroda", kazao
je St. Laurent.
Kanadski narod zaista
zeli prijateljske odnose sa
narodima Azije. On je to
pokazao u mnogo narra-te.
Kanadski narod je svi
jestan da bi to bilo kori-sn- o
i za Kanadu i za na-rode
Azije, kao i za mir
cijeloga svijeta. Kad St.
Laurent zagovara prija-teljstvo
sa narodima Azi-je,
onda on izrazava istin-sk- e
osjecaje kanadskog
naroda.
Medjutim, kako dovesti
tu izjavu St. Laurenta sa
njegovom stvarnom poli-tiko- m?
Kanada je ucesnik u a-mertf- kom
ratu protiv ko-rejsk- og
naroda, kojega
prcrna svjedocanstvu ka-nadskog
novinara Gerard
Filiona, azijski narodi mr-z- e
vise nego ista drugo na
svijetu. Moze li biti pri-jateljst- va
sa azijskim na-di- ma
bez povlacenja ka-nadsk- ih
trupa iz Koreje,
! bez iskrenog istupanja
za primirje?
Kanada daje podrsku
francuskim i engleskim
imperijalistima u njiho-vo- m
ratu protiv vijetnam-sko- g
i malajskog naroda.
Moze Ii se zadobiti prija-teljstvo
azijskih naroda
podupiranjem osvajackih
ratova protiv njih?
Kanada podupire ame-rick- u
politiku neprijatelj-stv- a
prema Narodnoj Re-public!
Kini. Ona jos nije
priznala kinesku narodnu
vladu i odbija da usposta-v- i
sa njom trgovackc od-nose.
Narodi Azije smrtno
mrze americke imperijali-ste- ,
kazao je Gerrard Fi-li- on
poslije svog povratka
iz Kine. A Kanada je ve-za- na
za tu politiku, ona
je saucesnik u imperijali-sticki- m
zlocinstvima koja
se vrse u Aziji. Kako u
svijetlu toga izgleda St.
Laurentova izjava? Kako
ce ju ocijeniti azijski na-rodi?
Da bi se postiglo prija-telteljst- vo
naroda Azije
treba prckinuti sa imperi-jalisticko- m
politikom os-vajan- ja.
Treba neposre-dn- o
obustaviti ratove u
Koreji, Vijetnamu i Mala-j- i
i priznati pravo na sa-moopredjel- jenje
narodi-ma
tih zemalja, kao i svim
ostalim azijskim narodi-ma.
Umjesto politike plja-ckan- ja
i izrabljivanja tre-ba
prim jeniti politiku pra-viln- ih
trtfovackih odnosa.
To je jedini put prijatelj-stv- u
sa Azijom.
JUGOSLAVENSKO-KANADSK- I DEMOKRATSKI LIST
Toronto, Friday,
V A
U 18 rata
Evo jos nekoliko potresnih svj'edocanstava o
americkim zlocinstvima Koreji:
1. Mcdjunarodni Komitet Crvenog Kriza, cije
je sjediste u Zencvi, jednom saopcenju datiranom
29 novembra kaze, da je u zarobljenickim logorima
"Ujedinjenih (cilaj — americkim) u roku
od 18 mjeseca, od pocelka rata do kraja 1951 go-din- e,
umrlo 13.814 korejskih ratnih zarobljenika.
Ovo saopcenje Komileta
Crvenog Kriza je u toliko znacajnije sto je taj
komitet poznat zbog svoje pristrasnosti u korist
americkih intervenata u Koreji. I aKo su u Koreji
pocinjena necuvena zlocinstva, ovo je prvi put da
ovaj komitet daje o tome neku izjavu.
2. Jedan dan ranije Radio Peking je opluzio
americku vojnu komandu da je u periodu od ce-ti- ri
— od augusta do decembra 1951 go- -
GENERALNA
AmeriCka glasadka masi-n- a
je odbacila sovjetski pri-jodl- og
da se neposredno o-bus- tavi rat u Koreji, a po- -
T1'. James Endicott, pred-sjedni- k
Kanadskog Kongre-s- a
Mira uputio je pismo nc-kolic- ini
clanova federalnog
parlamenta po pitanju obu-stavlja-nja
korejskog rata.
Uz pismo Dr. Endicott je
priloSio senzacionalni izvje-§t- aj
kanadskog novinara
William Stevensona objav-Ijc- n
u "Toronto Star Week-ly"
(vidi ргоШ broj "Jedin- -
stva")'.
Pismo Dr. Endicotta glasi :
"2elim svratiti vaSu po- -
PERO
Kako je poznato, nedavno su
?c u Zagrebu sastali titoveki
agenti imperijalista, izdajnicl 1
provokatori svih vrsta i kaliba-r- a.
Taj svoj skup naivali su ni
manje ni vile nego "Sestl kon-gres
komunistiflce partlje Jugo-slavije- ",
premda svako zna da
u toj partlji nema ni atoma ko-muniz-ma.
"KomunistiUca partija Jugo-slavij- e"
u njenom sadaSnjem sa-sta- m
, govori o rezolu-cl- ji
Informacionog biroa komu-nistUk- ih
i radnifkih partija, do-net- oj
na savetovanju u novem-br-u
1949 godine, dospevH u
ruke neprijatelja naroda, ubica
i Spijuna izgubila je pravo da
se nazira komunistiflcom partl-jo- m
i pretstavlja samo aparat
koji IrvrSava Spijunske zadatke
klike Tita— Kardelja— Rankovi-t&- —
Djilasa".
Titovska fa?isti?ka partija
to je sada obitna teroristlfka
organizacija ameriTcih imperi
s
Н
Ontario, December,
u
u
Nacija"
mjeseca
se
OUN ZA
tom da se nastave pregovori
po pitanju zarobljenika.
Zatim je usvojena indij-sk- a
rezolucija, koja sustin- -
Dr.
zornost na priloSeni 6lanak
objavljcn u "Toronto Star
Weklly" 22 nov. 1952.
"U ovom kritifcnom vrc-men- u,
kada postoji opasnost
da se korejski rat proSiri a
cijeli svijet обекије mirno
гјебепје, jedna zapreka po-stignu- du
primirja je pitanje
ratnih zarobljenika.
"Tvrdi se da je oko 70.000
ovih zarobljenika dobrovolj-n- o
odbilo repatriaciju. Ka-nadski
novinar William Ste-venson,
koji je posjetio je-dan
zarobljenidki logor u
jalista, instrumenat borbe pro-tiv
jugoslovenskih naroda, pro-tiv
medjunarodnog radntfkog
pokreta, njegovog jedinstva i
proleterskog internacionalizma.
Zajedno sa UDB-o- m ta organi-zacija
ne pretstavlja niHa dru-go
nego balkansku filijalu an-glo-americ- 'ke
obaveStaJne slui-b- e,
kojom rukovode americTci
gangsteri s pololajem, najvero-vatnij- o,
savetnika ill sekretara
americTce ambasade u Beogradu.
ViJe od pet sati Tito se kre-velj- io
na tribini u Zagrebu si-рај- иЛ
najprljavije klevete i laii
protiv SSSR-- a i zemalja naro-dne
demokratije. U tim kleveta-m- a
on je prevaziSao ?ak i svoje
imperijalistice gospodare. A to
je razumljivo. Uloga lakeja
se upravo u" tome i sastoji da
preuzima na sebe najprljaviju
rabotu.
Iz Titovog naklapanja u Za-grebu
jasno se vidi pokuSaj pri-preman- ja
terena za stupanje u
5, 1952. cents
ZLDCINSTVA
mjeseci umoreno 13.814
SAOPcENJE MEDJUNARODNOG KOMSTETA GRVENOG
Medjunarodnog
Pismo Endicotta
dine — zarobljenickim logorima na otoku Kodze
poubijala 909 zarobljenika.
t
3. Kako javl ja "New York Times", sovjetski list
"Pravda" objavio je opsiran clanak americkim
zlocinstvima Koreji. U clanku "Pravde" navode
se ove potresne cinjenice:
U maju 1951 godinc Amerikanci su potajno
dopremili Sjed. Drzave 1.400 korejskih zaroblje-nika
da nad njima vrse probe sa atomskim
oruzjem;
U maju ove godine Amerikanci su isprobavali
nove vatrobacace i za to su upotrebili zarobljenike
iz logora broj 27. Tom prilikom 800 zarobljenika
su zivi spaljeni.
Zaista, americka zlocinstva Koreji premasila
su sve sto je svijet do danas vidio.
SKUPSTINA ODBACILA PRIJEDLOG
ski izrafcava ameri6ko-engle-s- ki
stav "dobrovoljne rep-atriate"
zarobljenika. So-vjetski
Savez i Narodna Re- -
clanovima parlamenta
JOS JEDNOM O ZAGREBACKOM
SKUPU TITO - FASISTA
Pise: POPIVODA,
predsjednik Saveza jugoslovenskih patriota
—
—
—
t
druStvu sa britanskim mini-stro- m
Selwyn Lloyd, tvrdi
:da je "kratka istraga poka-zal- a
da je glasanje (protiv
repatriacije) bilo jednogla-sn- o
pod prijetnjama fizig-ko- g
napadaja, koji su 6esto
izvodjeni protiv onih koji se
ne slazu". Ove Cinjenice, ako
su tacne, dokazuju da je A-meri-
6ka
komanda u Koreji
odgovorna za najozbiljniju
povredu medjunarodnih u-gov- ora
i sprijec"avanju pri-mirja
laznim tvrdnjama.
"U interesu neposrednog
internacionalu socijal-izdajnik- a.
A "da bi vlasi dosetlli"
Tito je pomenuo da izmedju
njih i desnih socijalista postoje
razmimoilaienja po nekim pro-blemim- a,
racunajuii da (e time
bar izvesno vreme zakamu-flira- ti stvar priklju?enja inter-nacion- ali
izdajnika. Ustari,
titovci vei odavno dali in-struk- cije
jugoslovenskim omla-dinski- m,
sindikalnim i drugim
organizacijama da uspostave
kontakt desno-socijalisticlii- m
pokretom.
Smrtno prestraJeni izolova-noSd- u
kako od medjunarodnih
demokratskih snaga, tako i svog
naroda, beogradski faSisti teie
da prodru u tabor socijal-izdajnik- a,
da ohrabrc u пагибји
toga lopovskog druMva i raste-raj- u
erne misli koje ih sve vi5e
i vi?e obuzimaju. U torn cilju
oni prekrstili i svoj "Narodni
front" н "Socijalistiiki savez
(Nastavak na strani 3)
Price 5
ii
o
u
u
u
se ne
za
su
sa
se
su
zarobljenika
KRIzA
PREKID VATRE
publika Kina su u toku pre-trcsan- ja
indijske rezolucije
izjavili da je to neprivhat-Ijiv- o.
prekida vatre i brzog zavr-беп- ја
pregovora za primir-je,
mi vas pozivarno da u-potr- ebito
svoj uticaj za pri-hvata- nje
kineskog i korej-skog
prijedloga za prekid
vatre i repatriaciju zarob-ljenika
pod nadzorom dru-sta- va
Crvenog Kriia Ve-li- ke
Britanije, Sjed. Driava,
Francuske, Koreje (sjever-n- e
i ju2ne) i Narodne Repu-blik- e
Kine.
(Potpis)
Dr. James G. Endicott".
Grcka vojna misija
u Jugoslavij'i
Ovih dana Jugoslaviju je
posjetila grcka vojna misija
od 8 ilanova, koja je vodila
pregovore sa glaveSinama
titovske vojske za vojnu sa-radn- ju tj. zajedniSko izvo-djen- je
ameriCkih ratnih pla-no- va
na Balkanu. Delegaci-ja
je ostala u Jugoslaviji
§est dana.
Na odlasku delegacija je
izdala sluibenu izjavu, u
kojoj ka2e da je njezin po-sj- et
"pojacao prijateljske
odnose i stvorio bazu za
daljni razvitak tih odnosa".
Njemacko-Sovjctsk- o
prijateljstvo
U NjemaJkoj Demokrat- -
skoj Republici sa uspjehom
se sprovodi Mjesec njema-бко-sovjetsk- og
prijateljstva,
koji je otpoJeo na dan 35-t- e
godiSnjice Velik Oktobar-sk- e
socijalistiCke revolucije.
Odlazak prve grupe
kanadskih delegata
na Kongres u Bee
Kanadski Kongres Mira
saopcava da je otputovala
prva grupa 51anova kanad-sk- e
delegacijc na Kongres
naroda za obranu mira, koji
ce se odrSati u Веби od 12
do 20 decembra.
U ovoj grupi delegata se
nalaze: Dr. James G. Endi-cott,
predsjednik Kanad
skog Kongresa Mira, Bruce
Mickleburgh, direktor infor-maci- ja
Kanadskog Kongre-sa
Mira, A. Grinkus iz Van-couver,
Mrs. Edith Holtom
Pogorsavanje ekonomske situacije u Evropi
Ekonomska komisija Uje-dinjenih
Nacija za Evropu,
sa sjedistem u Zenevi, obja-vil- a
je saopdenje o stanju
privrede u evropskim zem-Ija- ma
u drugom kvartalu
1952 godine.
IzvjeStaj komisije poka-zuj- e
daljno opadanje indu-strijs- ke
proizvodnje u svim
zemljama Zapadne Evrope,
§to je prouzro£ilo bcsposli-c- u,
oankrostva poduzeda i
privredni haos. Do toga je
do§lo uslijed naoruXavanja,
pa su gotovo sve zemlje bile
Mrs. Luckock cc prisu-stvova- ti
zasjedanjima UN
Атепбка vlada je kona- -
5no dozvolila Mrs. Rae Lu
ckock, predsjednici Kanad
skog Kongresa Zena, da pri-sustv- ujc
zasjedanjima Or-ganiza- cije
Ujedinjenih Na-cija
kao predstavnica Me- -
djunarodne Federacije De-mokrats- kih
2ena.
Borba za to da ameriCke
vlasti dozvolc Mrs. Luckock
da prisustvuje zasjedanji-ma
Ujedinjenih Nacija vo-dje- na
je od mjeseca jula ove
godine.
Medjunarodna Fcderaci-j- a
Demokratskih 2ena je
priznata kod Ujedinjenih
Nacija i ameriSko sprijea-vanj- e
predstavnici Federa-cije
da prisustvuje "zasjeda-njima
UN predstavljalo je
uvredu i za Ujedinjene Na-cij- e.
Posljcdicc siromastva
i ncznanja
Kod grada Barrie (60 mi-lj- a
sjeverno od Toronta)
u m r 1 a je djevojka od
19 godina, koja je na nago- -
Vor nekih vjerskih fanatika
prestala uzimati insulin pro
tiv dijabeticnosti, jer ida cc
potpuno ozdraviti ako bude
vjerovala u Boga i stavi se
u njegove ruke.
Nesto ranije, na farmi
koja se nalazi 50 milja sje-verno
od Toronta rtadjene
su tri cljevoj2ice, stare od 2
do 5 godina, koje su bile to
liko zapuStene od strane ro-ditel- ja,
da nisu znale progo-vori- ti
niti.jedne rije5i. Cijela
obitelj je zivjela u najve-ce- m
siromastvu.
Nacrradiivanje irdnoif
ncnriiatclia radnistva
Otisao je iz Ottawe ame-ri6- ki
"radnicki ataSej" Jo-seph
Godson. Za njegov
"dobar rad" u Kanadi nje-go- vi
pretpostavljcni u Wa-shingto- nu
nagradili su ga
imenovanjem za Sefa iita-vo- g '"radnikog odjeljenja"
pri атепбкој ambasadi u
Londonu.
Godsonov rad u Kanadi
sastojao se u cijepanju i ra- -
zbijanju radnikih unija i
njihovom potSinjavanju a-meri- Ckoj
politici rata i osva-janj- a.
S tim ce nastaviti u
Londonu.
iz Ottawe, Harry Sanders iz
Toronta i Yvan Ducharme
ratni veteran iz Montreala,
koji je ranjen u Koreji.
kanadska delegacija na
Kongresu naroda za. obranu
mira sastojat ce se od 30
Slanova.
(Napomena: Izgledi su
da delegat Saveza Jugosla-venski- h
Kanadjana uslijed
izvjesnih okolnosti ne ce do-spj-eti
da otputuje sa poslje-dnjo- m
grupom kanadskih
delegata, koja odlazi u po-nedjelj- ak.
— Ured.).
prisiljene da uspore naoru-zavanj- e.
Na drugoj strani, Komis-ija
konstantira da se indu-strijs- ka
proizvodnja u So-vjetsk-om
Savezu i zemljama
narodne demokracije stalno
povecava.
Dok se trgovina izmedju
zapadnih i istoCnih zemaljai
sve vi§e ograniCava, u glav-no- m
na §tetu prvih (zapa-dnih
zemalja), dotle se stal-no
povecava trgovina medju
zemljama socijalisttfkog ta-bo- ra.
Rezultat gradskih
izbora [i Toronto
Od raidni£kih kandidata
izabrana je samo Mrs. Edna
Ryerson, u Skolski odbor za
Ward 5.
Stewart Smith, kandidat
za kontrolera dobio je 19.-0- 61
glas; kandidat za alder-man- a
u Ward 4 Norman
Freed dobio je .1.156 glaso-v- a,
Charlie Sims u Ward 5
3.692 glasa, Hector Mac-Arth- ur
u Ward 6 2.178 gla-sov- a.
Nezavieni raidniCki
kandidat u Ward 1 Joe
Spence 'dobio je 2.368 gla-sov- a.
Mrs. M. Reeves, kandidat
za skolski odbor u Ward 2
dobila je 2.036 glasova, Bob
Laxer u Ward 4 2.791 glas,
W. Repka u Ward 6 2.065
glasova.
Za najfelnika je ponovno
izabran Lamport, a kontro- -
, lere Sander?, Balfour, Shan
non i Brand, svi stari. Ima
nekoliko novih aldermana.
Uprava u glavnom ostaje
ista.
Pora2en je prijedlog (ve4
po peti put) ida se izboii
drie svake dvije godine. O-'dobr- eno
je dovrsenje stam-beno- g
projekta Regent
Park.
Pobjcda u Hamiltonu
U gradsku upravm Hamil-ton- a
izabran je W. Walsh,
funkcioner UE.
Izabrana dva radnicka
predstavnika
u Crowlandu
U municipalnu upravu
Crowlandn (kod Wellanda)
izabran je radnicki pre'd-stan- ik
John Trufal, funk-cioner
United Electrical
Workers unije. U Skolski od-bor
Crowlanda izabran je
John Mclntyre Sr., tako-dje- r
istaknuti £lan UE.
Radnicki kandidati
u Timminsu
Za gradsko vijeiJe Tim-min- sa
i ove godine kan-dfdi- ra
Mrs. Bea Mejer,
kojaj'e u pro§Iogodi5njim
izborima dobila lijcpi broj
glasova.
Za 6lana skolskog odbora
kandidira Mrs. Aileen M-idland.
Izbori su 10 decembra.