| Note |
OCR Text: I
NAUKA I TEHNIKA
MLIJEKO NAPRAVLJENO
OD ZELENJA
U vegetarijanskom istraziva-cko- m
centru u Garstonu (Velika
Briranija) pronadjen je proces
proizvodnje mlijeka bez krava.
Mlijeko se set proizvodi u po-kusni- m
kolijinama, a ocekuje
se do te potkraj godme poceti
proizvodnja za prodaju.
0novne sirovine za ovaj no
vi proces ju iste kojima se ko-rls- te
i krave, naime zeleno li&e.
Ustanovljeno je da se cak i ko- -
rov moze korisno uporrieom.
Doktor Hju Frenklin, koji je ru-kovo- dio
grupom uifenjaka an-gaiiran- om
za ova ispitivanja,
kale: "Mlijeko se moze proiz-jves- ti
iz svakog zetenog povrca.
Ml smo upotrijeblli i vrhove
mrkve, vanjske listove kupusa i
mohune graSka.
DIVOVSKI BISERI
Jedan japanski uzgajac bl-sern- ih
Jkoljki uspio je primje-no- m
postupka koji je sam izmi-sli- o
dobiti golema zrna bisera
najfinije vrsfe. To je pravo di-vovs-ko
biserje 2ijl promjer zrna
Iznosi 20 mm. Najvec"a zrna bi-se-re
dobivena od umjetno od- -
gojenih Jkoljki imala su dosad
promjer od oko 12 mm.
Ali uzgajac" bisernih Jkoljki,
koji je dobio vedi biser nego
itko prije njega, nije uspio pro-izves- ti
okrugao biser. Kad bi
uspio dobiti potpuno okrugla
zrna, njihova bi vrijednost bila
deset puta veca i svako bi zrno
vrijedilo 10 milijuna jena. ZDRAVLJE
Urnor je subjektivno stanje
koje nastaje u organizmu pod
utjecajem razliJtih faktora. U-m-or
se mole zasnivati na pre-naporno- m
rodu, niskoj ili viso-k- oj
temperaturi u radnim pros-tofijam- a,
buci, loJoj rasvjeti i
tome iK.no. Pored ovih — dru-g- l,
mo2da najJeJdi uzrok umo-ra
jest — pomanjkanje volje i
inter ea za odredjeni posao.
Kad smo udubljeni u dugotra-jan- ,
naporan, ali zanimljiv po-sao
primjetif demo da nismo
tako umorni kao kad radimo
neki drug! za nas nezanimljiv
posao.
Za rozliku od umora, zamor
je reolno stanje; to je fitav niz
povezanih, jo5 nedovoljno pro-uteni- h
prccesa koji nattaju u
ergonitmu, takodjer pod utjeca-jem
rozl&itih faktora. Zamor ne
mora biti popra&n umorom i
obrotno.
U medicini je poznot tzv. cen-Irol- ni
urnor mozga na osnovi
kojega se urnor tacno dijagoni-tiar- a
kao posljedica rada cen- -
tralnog iivfonog sistema. Pre-m- a
tome, svaki urnor perifernih
Ofona mole biti kompeziran
inlervencijom Jake volje. Ako
dodje do centralnog umora, on-d- a
6b se on putem livaca i ili-fex- da
s unutrainjim lucnjem
prentjeti na fitav organizam i
zohvatiti iak i one organe koji
nisu neposredno bih angalirani
U rodu. U torn slufoju osieca se
urnor Sitavog organ zrna
4
H
жзд. , --if "' ~ir'" '"Ч"вч# Jjii]jii"%j™p#a'™frj№- - ftsncp'-'a™--
Jedmstvo, 14 decembra 1962 — STRANA 7
KOLIKO JE SLANO MORE?
Na nedavno odrzanom sas-tank- u
predstavnika medjuna-rodni- h
oceanografskih organiza-cij- a
iz sedam zemalja, odrza
nom u Parizu, razmatrane su
mogudnosti kako bi se pronaile
najbolje metode i standard za
mjerenje kolicme soli koju sadt-z- i
morska voda. To pitanje, po-red
teoretskog, ima i veliko pro
kticno znacenje jer bi pridonije-l- o
upoznavanju migracije ribo,
o omogudilo bi izgradnju ideal-ni- h
brodova, preventivne mjere
protiv erozije i rijeJilo mnoge
druge oceanografske probleme.
Prvi put je mjerenje soli u
morskoj vodi izvrseno prije 60
godina, i to kemijskom meto-do- m
kojom se iz vode izdvaja
klor. Nova je metoda pronadje-- J
na prije pet godina, a sastoji se
u propuJtanju elektricne struje
kroz uzorak morske vode. Take
se more ustanoviti kolika je gu-stoc- a
vode i izracunati postotak
soli u njoj. N
NOVI SOVJETSKI TELESKOP
U blizini Harkova je postav-Ije- n
novi sovjetski radioteleskop
koji su na&'nili radiofizic"ki i
elektronski institut Ukrajinske
akademije nauka. Ovaj radiote-leskop
[e tohko jak da je u sta-nj- u
da prima radio-signal- e iz
sazvjezdja Labud, udaljenog
oko 800 milijuna svjetlosnih
godina od Zemlje.
Uzroci i posljcdicc umora
Neurastenija je jedan od vr-l- o
cestih uzroka umcra. Nedo-voljni- m
razumijevanjem za sklo-nos- ti
Г potrebe drugih remeti se
dobro raspolozenje na poslu.
Zbog toga, se, medju ostalim,
i formiraju neurotifne licViosti.
Kod njih, medjutim, ne postoji
organska bolest. Osim lake iiv-can- e
razdrazljivosti, te se oso-b- e
obino zale na gubitak u te-zin- i,
slab san, glavobolju, los
tek, zeluJane i sr&ne smetnje.
Osnovna je paznja kod njih
koncentrirana na te subjektivne
tegobe, tako da se'one ne mo-g- u
dublje zainteresirati za svoj
posao. Neuroticne licnosti su lo-- Si
radnici i neprekidno se zale
na urnor. Higijenske mjere i sta-I- ni
kontakt lijeinika s takvim
pacijentima daju bolje rezulta-t- e
od ma kakve medikamentne
tempi je.
Loki urnor potlije uobicajen
dnevrve aktivnosN normalna je
I pozifivna pojava. To je signal
organizma da mu se omogu6
priprema za sutrainji radni dan.
fvlajbolfi je odmor dobor son.
Ako nije rijec o rveurotiinoj Ii6
nosti, a urnor se otjeca i nepo-sredno
poslije sna, treba se po-savjetov- ati
s lijeifnikom.
Vrlo su iesti slucojevi kronti-no- g
zamoro. On se javlja kod
ljudi koji obavljaju odgovorne
duinosti i 2ija je palnja nepre-kidno
napregnuta Povlije izvje-sno- g
vremeno kod njih dolazi siek to the
Catching up with the more advanced savages, who beat
gonee to scare away evil spirits, technological man Is apply-ing
the same bright aboriginal idea to warfare.
The U.S. Atomic Energy Commission has devieed a
weapon called Pluto whose function is to cause deafening
bangs. A nuclear ram-J- et traveling pllotlees at three times
the speed of sound, it can be computer-aime- d to fly thous-ands
of miles just over the treetops.
The beneficial effect on the enemy can be readily ima-gined.
Like a hound of hell, says one account, Pluto will
"hammer the ears of a population into terror". What fun!
But the Inventors do not admit to contemplating any-thing
so beastly, it seems, as frightening people out of their
wit first and then polishing them off with H-bom- bs. The
ZMIJSKI OTROV PROTIV
ZGRU2AVANJA KRVI
Malajski lijecnik H. A. Rejd,
t naucnog instituta u Penengu,
primijetio je da se krv zrtava od
ujeda zmija otrovnica u njego-vo- j
zemlji ne zgrusava dugo po-slij- e
ujeda, i tako otkrio da u
zmijskom otrovu postoji nek
faktor koji sprecava koagu'aci-ju- .
Zahvaljujuii torn o'tkridu on
je dosao na ideju da bi se taj
faktor mogao upotrijebiti u lije-cenj- u
koronarne tromb'oze i dru-gih
sreanih oboljenja, pa sada
radi na izdvajanju ovog anti-koagularn- og
fakfora iz otrova.
VRSTE KOJE IZUMIRU
Oko 250 vrsti ptica i divljaci
ubrzo ce izumrijeti ako se usko- -
ro ne poduzmu potrebne mjere.
Sest stotina slonova godiJnje
ubija se na africkom kontinentu
usprkos zakonima koji to zabra-njuju- .
Slicno je i s orlovima u
Arabiji gdje postoji vjerovanje
da svaki odrastao Arapin treba
da ubije barem jednog orla da
bi dobio njegovu neustraSivost
I snagu. I golubi pismonose u
Sjevernoj Americi sada su tako
malobrojni da postoji opasnost
da sasvim nestanu. S afriJkim
nosorozima je slicYio, pa i sa sto- -
tinama drugih zivotinja i ptica.
Svjetski fond za divljaJ u
New Yorku poveo je zbog toga
kampanju za spasavanje rijet- -
I kih vrsti divljac'i.
do ostedenja funkcije nekih or-ga- na
i smanjene radne sposo-bnost- i.
Otpornost njihova orga-nizma
naglo opada, tako da
podlijezu razliditim bolestima.
Ozljede na radu vrlo su cesto
posljedica kronidnog zamora.
Alkohol je takodjer jedan od
uzroka zamora. Kod nekih lju-di,
pretezno fiziJkih radnika,
vlada uvjerenje da alkohol krl-jep- i.
Prema statistikama, 50
posto rudara redovito uzima al-kohol.
Ustanovljeno je da ba!
medju njima ima mnogo viJe
zamora nego kod omh koji ne
piju alkohol.
Prilikom pojave umora treba
prije svega ustanoviti je 'li on
posljedica fiziikog ili psihifkog
napora. Ako snom uspijemo od-stran- iti
urnor, mozemo biti si-gu- rni
da je fiziololkog porijek-la- .
Urodjena ili stecena oitece-nj- a
pojedinih organa, koja
smetaju u radu, takodjer uzro-kuj- u
zamor. Rodnik koji slobije
vidi ili ima lole noocari, a radi
u preciznoj industriji, nepresta-n- o
6e osjecari urnor jer se nje-go- v
organ vida suviie nopreie.
Da bismo sprijetili urnor [na-ravn- o
pod pretpostavkom da su
nam poznati uzroci), neophod-n- o
je pripaziti na pravilnu is-hra- nu.
Hrana mora sadriavati
dovoljno vitamina jer su oni
najvaimji za uklanjanie umora
Dr. Ksenija Danilovic'.
Ш
"Slobodna stampa"
U Wmnipegu e odrzana go-diinj- a
konvencija udruzenja ka-nadsk- ih
fjedmh listova (The Ca-nadian
Weekly Newspaper As-sociation).
Ucesnici konvencije
su ovako proveli tri dana:
Gosti Dominion Breweries
kod Red River Roundup;
Gosti Massey-Ferguso- n za
dorucak;;
© Gosti casopisa Canadian
Advertiser za "coffee break";
Gosti
rucak;
Ford Motor Co. za
Gosti McLaren Advertising
za razgledanje grada;
Gosti Household Finance
na prijemu pred veceru.
Drugi dan:
Canadian Bankers Associa-tion
ih je pogostila doruJkom;
0 Gradska uprava ih je po-vez- la
basovima da razgtedaju
okolicu;
Kompanije koje prodaju
Jtamparsku opremu priredile su
im гисак;
Imperial Oil Co. im je prl-redi- la
prijem i veceru;
Treceg dana:
General Motors im ie pla- -
tila dorucak;
Shell Oil Co. im je prire-dil- a
"coffee party' ; 0 Dominion Tar and Chemi-cal
Co. im je platila rucak; 0 Shell Oil Co. im je prire-dil- a
"fashion show";
0 Royal Trust kompanija im
je priredila prijem pred veceru; 0 Za veceru su bili gosti kod
provincijalne vlade.
"UE NEWS" primjeduje:
"Mole se sasvim slobodno
zaklju&ti da su urednici kanad-ski- h
tjednih listova poslije ovak-vo- g
goidenja napustili konven-cij- u
u dobrom" mentalnom ras-pololen- ju
da upotrebe svoje pe-r- o
protiv svakoga tko ustane
protiv slobodne poduzetnosti.
Da li ovo nije odgovor na pita-nje
zaito se na stranicama slo-bodne
Jtampe nadje toliko ma-l- o
proradnic'kih uvodnika?"
DJAVO I KONCIL U RIMU
U iavnost dopiru viiesti da
mnogi od kardinala i biskupa
koji su se sakupili u Vatikanu
na ekumenskom saboru izlaiu
ideje koje su, u odnosu na slui-ben- u
crkvenu doktrinu, gotovo
heretidke. Talijanski list "II
paeze", u povodu jedrte inter-venci- je
kardinala Lienare, napi-sa- o
je: "Djavo je vei na sabo-ru
'. Medjutim, list precizira da
ova recenica ne potjede iz same
redakcije, vec od pape Pije IX.
U stvari Pio IX rekao je jed-no- m
prilikom, komentlrajui
povremena nesloganja u crkve-no- j
hijerarhiji, koja naroiifo do-laz- e
do izrazaja prilikom veh
skupova velikodottojnika: "Je-dan
crkveni sabor sastoji e iz
tri faze: u prvoj nastupa djavo,
koji pokuiava da sve zomuti, u
drugoj ljudi koji kao da se tru-d- e
da naprave opcu zbrku, noj-zo- d,
u trecoj pristine sveti duh,
koji na kraju sve rasvijetli".
A ako sveti duh ne stigne na
vrijeme?
Rakctc protiv rakcta
Crni petak
svanu za rakete:
Otkrili im —
Ahilove pete.
mis Hims
idea is that Pluto will "bring sudden peace". The peace of
pandemonium?
It is an Interesting theory. But surely, if the nations
ever start spending billions (Pluto, which would cost $5
billion, is not yet in production) on nolsemakers to intimi-date
one another, modern war will have reached a new
peak of insanity and Inanity.
As Herman Kahn has argued, nuclear war Is not un-thinkable
but, on the contrary, has to be thought about.
Pluto proves once again that the only rational way to think
about it is to look for a different way of settling arguments.
When we get to the point of settling them with Pluto,
it will be time for the human experiment to fold and make
way for a species with some brains.
—The Financial Tost
' _ љ ij „jjin ii i ...
Kako je nastao pseudonim
Maksim Gorki
Sva izdanja sabramh djela
Maksima Gorkog po&nu pn-co- m
'1Лакат Cudra", tim bez-br- oj
puta prestampavanim i
prevodjenim tekstom u kojem
se jos osjeCa osobita, jarka ro-manti- na
intonacija svojstvena
poe'ernom razdoblju knjizevniko-v- a
sfvaralasrva. Upravo ta pri-ed
obiljezava pocetak djelatno-st- i
velikog proleterskog pisca
koji se zvao Aleksej Maksimo-vi- e
Pjeikov a postao je slavan
jos pokraj proJIog vijeka — ne-koli- ko
godina poslije ove prve
publikacije "Makara Cudre" —
pod pseudonimom Maksim Gor-ki.
Osobito je zanimljivo da je
Aleksej Maksimoviii "izmislio"
pseudonim bai uoc"i objavljiva-nj- a
priJe, tako геб na samom
pragu novog razdoblja svog zi-vo- ta
i rada. To se dogodilo
prije sedam decenija, u Tiflisu
(danas Tbilisi), u redakciji lista
"Kavkaz". Cim su 24-godi5-nj-em
autoru saopcili da redak-cij- a
prihvaca njegovo djelo i da
ie ono biti objavljeno u sutra-inje- m
broju "Kavkaza, ' ek-s- ej
je odmah poceo da re nii-Ij- a
o pseudonimu kopm bi pot- -
Ako opet dodje ....
2estokog lskusenja dan
HeJ ratni manijaci!
Slomlt nas vise nece
N1 uragan.
Sa punim sreem mira,
Mi prebrodit cemo
Rata talase sve!
Jer kovaci smo . . . '
Slobodarske srec"e.
U momentu,
Ne treba nlko
Da na budi.
HeJ, ratni manijaci!
U prvim redovima za mlr,
Pod slavolucima slobode,
Ml Istaknut cemo .... Atomom, nc un "Stive grudi!
I iene su pofele da se
je Canadian Press.
p sao pneu Ubrzo e donio ko-nacn- u
cdluku — i sutradan se
prvi put pojavilo dotle potpuno
nepoznafo, u samoj redakciji
izmijljeno knjizevno ime, da
kasnije prokrstari fitav svijef i
postane veliki borbeni simbol
u svijetu
Tako je krenuo putevima
stvaralastva Maksim Gorki, o
kojem su se poc"etkom posljed-nje- g
decenija proSlog vijeka vec-raspitiva-li
— i to vrlo radozna-l- o
— carevi policajci [za koje
je on i kasnije ostao nepozeljni,
vrlo opasni Aleksej Pjeskov iz
Njiznjeg dok je
njegov veliki podvig na podru-cjim- a
drustvene stvarnosti i urn-jetnif- ke
rijeii tek predstojao.
Maksim Gorki je uvijek s po-sebno- m
srdacnoJdu i toplinom
isficao da je njegovu ulasku u
knjizevnost vrlo mnogo pridonio
Aleksandar Metodijevic' Kaljuz-ni- ,
jedan od onih ruskih revolu-cionar- a
koji su bill kaznjeni pro-gnanstvo- m
na Kavkaz. U Tiflisu,
glavnom gruzijskom gradu,
gdje 'je Kaljuzni zivio pod nad-zoro- m
policije, njih su se dvo-jic- a
upoznali i sprijateljili. Te-m- e
borbe za IjepJu buducnost
ovo je и
M. D.
a slika
Rusie su
mladica iz
i A. M. ali nakon
vremena njihovi susreti
dobili su i
o i
Aleksej
koji je tada, za vrijeme boravka
u Tiflisu, napisao i poemu
i smrt" (dobro poznatu
kod nas
Gustava je
rukopis tek zevrsene
prije "Makar Cudra".
tim djelom,
je vezu iz-me- dju
autora i
lista s
uvjeren da time Jini uslugu ne
samo ve, prije svega,
ruskoj
godina kasnije
Gorki je pisao "Vi
ste me prvi onim za
mene lijepim i
o6ima, ne samo kao
mladica sa cudnom
— lutalicu bez cilja, ne samo
kao neku ali sum-njiv- u
pojavu. . . VaJem potica-j- u
za to
sto ved ve od trideset godina
sluzim ruskoj
Gotov je
NAS KALENDAR
za 1063. godinii
188 stranica, cijena $1.00
Narudzbe saljite "Jedinstvo"
Apel naprednog naroda
odlucujucem
knjizevnosti.
Novgoroda),
"pulaju";
KrajUnik.
Winnipegu,
prozimale razgovore
Njiznjeg Novgoroda
Kaljuznog,
kratkog
obiljezje razmjene
misljenja literaturama strem-Ijenjim- a.
Maksimovii,
"Dje-vojk- a
zahvaljujuci prijevodu
Krkleca), pokazao
Kaljuznom
OduJev-Ije- n
Aleksandar Me-todijevic
uspostavio
mladog uredni-Jtv- a
"Kavkaz", razlogom
Alekseju
literaturi.
Tridesetak
Kaljuznom:
pogledali,
nezaboravnim,
blagim
biografijom
zanimljivu,
dugujem zahvalnost
umjetnosti".
(Telegram)
na
hldrogenskl
MALE ZANIMLJIVOSTI
Na Sicilii vlada nestaiica u
pitkoj vodi iako na torn veli-ko- m
talijanskom otoku postoji
4097 izvora sa dobrom pijacom
vodom.
0
U Rejkaviku, glavnom gradu
Islonda, nema dima. Domovi se
zagrijavaju pomocj vode toplih
izvora, fiji broj na torn otoku
dostize oko 1500.
0
Ptica kondor, sfanovnik Anda,
mole svojim jakim krilima do-sed
vitinu od devet hlljada me-ter- a.
Ona drli rekord medju
svim pticama svijeta.
O
Najhladniji dio naieg rijela
zopravo su prsti na nogama. 0
Najviie temperature zraka
zobiljezene su u Sahari, i to
preko pedest tri stupnja, dok je
najnila temperarura izmjerena
I u sibirskom mjestu Vefhojansk,
' fo minus sedamdeset stupnje-- J
va.
I
SlovenaJki kulturni hfotoficar
Franc Kidri (1890 — 1950) ob- -
iavio e samo i Preiernu J nje--
[ govim suvremenidma oko sto
napisa.
O
U saobracajnim nesrecama u
Evropi 1960. godine poginulo
je viJe od 50.000 ljudi, dok je
oko 1,7 milijun bilo ranjeno.
0- -
Opasno je dugo gledati tele-vizijt- ki
program bez odmaranja
jer se na televizijskom ekranu
za jednu sekundu smijeni 20
miliuna bijelih, crnih i sivih ta-{kic- a,
a to lole utice na oil.
POMOCNA STRATEGIJA
Laburistifki narodni poslanik
Ricsard Crossman pile u "New
Statesmanu" o modernom nao-luzanj- u:
"Nuklearna strategi{a danas
kratkog je vijeka kao i zenska
moda".
|
