000369

OCR Text: czieZna Уаиа и-оа- и ПЛ!
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL. VII. No. 93 (C22) TORONTO, FRIDAY. DECEMBER 30, 1955 PRICE 5t PER COPY
Papa apelira za zabranu
nuklearnog oruzja i kontrolu naoruzanja
U svojoj boiicnoj poruci
Papa Pio XII. je pozvao na
obustavijanje eksperimena-t- a
nuklearnog oruija i od-rica- nje upotrebe tog oruija.
On se takodjer izjasnio za
kontrolu svega naoruianja.
Papln apcl je naiSao na
podrSku svih miroljubivih
jjudl, poscbno pak onih
koji su sc za to zauzimali
posljednjih godina.
SSSR. smanjuje vojne izdatke, USA povecava
SovjeUki Savcz u 195G. de
smanjiti vojne izdatke za
bllzu 10 posto u poredjenju
sa 1955, doti£no: sa 112
milijardi rubalja na 102
milijarde 500 milijuna.
Saopdavajudi sniienje
vojnih izdataka na zasjeda-nj- u
Vrhovnog sovjeta 26.
decembra, ministar flnan-cij- a
ZvercAr je rekao :
"Sniienje vojnih izdata-ka
znadi da Sovjetski Savez
ne samo rijeiima, vec" i dje-lim- a
doprinosl ubla2enju
medjunarodne napctosti i
osiguranju mlra i medjuna-rodne
bezbjednosti."
TJ vezi toga on je spome-nu- o
odluku sovjetskc vladc
da smanji oruiane sile za
Pearsonova kritika
Ameridkl dasopis Look"
jo objavio dlanak kanad-sko- g ministra vanjskih po-slo- va Penrsona pod naslo-vo- m "Da li gubimo hladni
rat? Nekoliko oStrih rijcdi
od naScg dobrog susjoda."
Pearson je osudio nmcri-dk- u
politiku oslanjanja na
oruianu silu u rjesnvanju
medjunarodnih problema.
Analizirajudi situaciju u
pojedinim dijelovima svijeta
Pearson dolazi do zakljudka
da se ona svujjdjo razvija
nepovoljno za imperijnlisti-dk-i
blok. Na drupoj strani
sovjetska politika biljeii sve
vede uspjehc.
Pearson gleda sa strahom
u bududnost Idudih nekoli-ko
godina o biti teSke za
Zapad. Ali on ne misli
da de dodi do oruianog su-ko- ba. Ali stvari de lo?e idi
za Zapad — ako se nnstavi
sadaSnjim putem. Svoj dla-na- k Pearson zavrSava ovim
rijedima: "Mnogo je u pita-nj- u.
Mi ne moicmo dozvoliti
da luttmo. da improvizira-mo- ,
da se "nadamo boljem."
Po prvi put od kad je natao
hladni rat, vrijeme moida
Stockholm. — Svedski m-inistar
vanJAkih poslova Os-te- n
Unden je izjavio da je
ujedinjenje Njemadke ne-mog- ude dok Zapadna Nje- -
madka bude ukljudena u
NATO. On je predloiio pre-govo-re
sa Sovjetskim Save-zo- m
za ujedinjenje Njema-dk- e
na bazi vojne neutral-nost- L
PUudi u glavnom organu
Prema izvjestajima iz
Rima Papa Pio ne namjera-v-a da ostane kod rijefci vec
fe raditi da se zakljuti me-djunaro- dni
sporazum. U ve-- zi
toga posjetili su ga pred-stavni- cj
viSe od 40 zemalja
koje podriavaju diplomat-sk- e
odnosc sa Vatikanom.
Iz Moskve je javljeno da
je sovjetska Stampa posve-til- ?
dosta veliku painju
Prema nekim vijestima
iz Washingtona, USA
ce U iducoj godini iz-d- ati 35 milijardi dolara
na vojne svrhe ill jednu
milijardu viie nego u
1955. godini
640.000 ljudi i Finskoj po
vrati pomorsku bazu Pork-kal- a. flj'
U isto vrijeme izdaci za
kulturnc potrebe, prosvjetu,
zdravlje i porodidnc dodat-k- c
su povedanl sa 146 mi-lijardi
989 milijuna rubalja
u 1955. na 161 milijardu
200 milijuna rubalja u 1956.
Pcnzije majkama dc biti
povedanc na 5 milijardi 200
milijuna.
nije na naSoj strani".
Pearson kaie da je prill
kom svog posjeta u Sovjet-sko- m Savezu upoznao da
sovjetski ljudi vjeruju u po-bje- du socijalistidkog uredje-nj- a
u mirnom takmidenju sa
kapitalistidkim. U Azlji je
nalao da vodje novih azij-ski- h
nacija "simpatidno gle-da- ju
na novu Kinu", sa ne-povjeren- jem
na Sjedinjene
Driave.
"Rusi su uvjereni u sigur-n- i
uspjeh u ovoj kompetetiv-no- j
koegzistenciji. pi5e
Pearson. "Ovo uvjerenje je
jedan razlog zaSto ja sma-tra- m da oni ne pripremaju
sveopdi oruiani napadaj
Oni znaiu, isto kao i mi. da
bl atomsVi rat zavrSio pora-zn- o
za ohje stranc. Njihovi
novi vodje nisu samoubila-dk- i
hltleri . . .
"Na mene je ostavila
utfeak otvorenost i realizam
sovptkih vodja. Ja vjcru-je- m da oni iskreno lele mir-n- o razdoblje, iako naravno
to dolazi od vlastitih inte-resa- ".
Pearson is+ice da su so
ivedske
parti je Unden da nije
istina da je sovjetska opo-zici- ja slobodnim izborima
kriva za nepostignude spo-razu- ma na ienevskim pre-govori- ma ministara vanj-skih
poslova. On takodjer
tvrdi da zapadne driave
uopde nisu razxnatrale pita-nj- e neutralne Njemadke u
Senevi.
Papinu apelu
Talijanski komunisti6ki
list "Unita" istiCe, da je
Papa ponovio prijcdloge
koje je Sovjetski Savez be-zuspjeS- no podnio"i5e puta
"Unita" dalje pi§e da taj
prijedlog podupiru i azijske
zemlje stoje na princi-p- l
koegzistencijc. Za to su
svi narodi osim vodja zapa-dni- h driava.
Za privrcdne investicije
(prosirenje industrije, po-Ijoprivr- cde, transporta) od-redje- na je svota od 160 mi-lijardi
800 milijuna.
Ukupno primici de iznjeti
591,900,000.000 rubalja, iz-daci
568,800.000.000, pa de
ostati 23,100,000.000 viska.
Zverev je najavio da de
u 1956. biti sniiene cijene
na malo za 4.5%.
On je dalje najavio da
je broj dinovnika u drzavnoj
sluibi i uredskog osoblja
smanjen za 750.000, koji su
poslani u proizvodnju.
Zverev je takodjer naja-vio
da SSSR izgradjuje novc
elektridnc stanicc na atom-s- ki
pogon.
vjetski ljudi uvjereni da je
NATO agresivni blok stvo-rc- n
po Sjed. Driavama radi
napadaju na SSSR. Iz toga
razloga oni se bojc naoruia-nj- a
Zapadne Njemadkc u
okviru NATO.
Pearson kaie da "nasa
(zapadna) atrana nije spre-mn- a
za novu fazu hladnog
rata zvanu 'kompetetivna
kocgzistencija U koliko
postoji jasno odredjena po-litika
Zapada, ona sc uglav-no- m
bavi nepohodnim, Iako
ogranidenim i ponekad ne-dovoljn- im.
ciljem zadria-vanj- a
komunizma oruianim
sredstvima".
Pearson je predloiio se-da-m
ttodakn. Pored oruiane
aile on zagovara poduzima-nj- e
mjera koie bi po njego-vo- m
miSlienju uvjerile na-ro- de sijeta da je kanitali-za- m
bolji od socijalizma.
On smatra da bi trebalo po--
zvati SSSR na takmidenje.
Pearson kaie da "treba
pHznati dinjenicu da je Pe-kings-ka vlada. a ne Cang
Kaj-?e- k gospodar u Kinl I
(Nastavak na st. 4)
svedski ministar vanjskih poslova kritikuje Zapad po pitanju Нјетабке
socijal-demokrats- kekaie
koje
' On je optuiio tri zapadna
ministra vanjskih poslova
i (Dulles. Macmillan i Pinay)
da u pretjerali kad su ka--
( zah da je Molotov htjeo
komuniziranu Njemadku.
Unden zavriava sa rijedi-m-a: "Iz ovoga. proizlazi da
zapadne driave moraju po--
inovno pristupiti njeznadkom
I problemu sa ciljem da se I 'stvori neutralna Njeroadka"
VeliKa poplava u
Jugoslaviji
Prema vijestima iz
Beograda, nabujala rije-k- a Velika Morava je po-plav- ila viie tela u istocnoj
Srbiji.
Pod vodom te nalaz!
viie od 120.000 akera ze-mlje.
Ljudskih zrtava ne-m- a.
Voda je probila nasipe
kod Pozarevca, koji ima
40.000 stanovnika. Pro-glase- no je stanje priprav-nos- ti
za evakuaciju.
UKRATKO
— Prcdsjcdnik I"NRJ Tito jc
zixriio posjet u Ctiopiji i stigao u
Kairo. j;Iavni grad Egipta. U go-vori- ma
jc naglaicno jugoslaxcnsko-cgipatsk- o
prijateljstvo i 2ајеЈп1Ла
odanost stvari mira.
— Premijer Njemadkc Demo-kratslc- e
Rcpublike Otto Grotehwol
jc pojjctio N. R. Kinu, Korcju i
N. R. Mongol." ju. U Pckingu jc
potpisan kincsko-njcma- Ai ugovor
o prijatcljstvu i ugovor o kultur-no- j
turadnji.
— Moskvi jc saopcno da dc
iranski {ah Rcza Pahlcvi posjet it
Sovjetski Sae2 u toku 19)6.
— Norveika je mpostavila di-plomat-ske
odnosc sa N. R. Kinom.
Pni norvrfki ambasador stigao jc
u Peking 23. decembra.
— U Boliviji jc proglaJena op-d- a
amnesttja ia poIitiAc zatvore
nike i izbjeglicc.
— Grupa istaknutih gradjana
USA je uputila ape! predsjedniku
Eisenhowcru da pomiluje vodje
Komunisticke partije koji su osu-dje- ni
na zator i da se obustave
daljna sudjenja Mcdju potpisnici-m- a
apcta nalazi sc Mrs. Roosevelt.
— U Dukurcitu jc odrian kon-gre- s
rumunjsL.e Radnidke partije.
Najarljcn jc noi petgodilnji plan.
U som refcratu premijer Geor-ghtu-D- ei
sc izjasnio za uspostavu
--cza sa SaC2om komunista Jugo-slav!
je.
— U Peru je irveden vojni pud
Na last jc zasjela vojna klika.
— Indija je zatraiila od Sjed.
Driava da objasne svoje stanoiite
po pitanju portugalske kolonijc
Goa Nota jc upucna poslijc izja-v- a
DuIIesa da Goa pripada Portu-gal- u.
— Prema vijestima iz Tokija,
jipansko-s- o ictski pregovori e se
nastavit 7 januara u Londonu.
— Ameru'kom ratnom vcteranu
James Kutcher. koji je izgubio objc
noge, bila je odureta peniija zbog
toga Jto je ihn SodjalistiAc rad-пЈЛ- е
partije. Postupak je izarrao
sveope zgraianje i odluka je po-vuder- u.
— "N. Y. Times' u opiirnom
mjeitaju tz Washingtona kaie
da je атсггка %lada vei pripremila
pet Loncetraaonih logora za ne-poielj- na
lica."
— U Malaji su odriani prego-vori
izmedju predstaTnika Narod-no-oslobodila- £ke
armije i predstav-nik- a
bntanske kolonijalne upravc.
Predstarnici Narodno-oslobodil- a- Ле armije su ujavili gotovost da
odloie oruije ako Mala j a dobije
punu nczavbnost i slobodu.
— Francuska je uputila jof
60.000 ч-ojni-ka
u Aliir. ga uguii
narodnoostctoJilaAi pokret.
— ItaUju je zahvatio vtliki
Itrajkaiki pokret koji obuhrada
prrko rnFIijcn rainika.
— Sovjetska rtada je dozvolila
апетЛогз State departracnta da
ponorno zdaje rvoj propagandi-stifk- i
dasopis na ruskora jraiku
"Aracrika" Casopts dc se Jtampati
a 50.000 priajerika.
ш F в Ш ш г Л ш ш ш
VEaHHyEBlw'H
Saziv seste konvencije Saveza
Jugoslavenskih Kanadiana
Na osnovi savcznih pravila, odluke Glavnog odbora 12
juna i odluke Cenlralnog Izvrsnog Odbora od 27 decenibra 1955
godine, saziva se Sesta konvencija Saveza Jugoslavenskih Ka-nadja- na
za 24 i 25 marta 1956 godine u Torontu.
Svi ogranci i odbori Saveza treba od sada pa do konven-cije
da ucinc sve pripreme za izbor delegala koji ce ih zaslupati
na Sesloj konvenciji Saveza. O svim drugim detaljima u vezi
saziva Seste konvencije Saveza ogranci i odbori ce biti na vreme
pismenim putem obavesteni.
Spremajmo se za Sestu konvenciju Saveza.
Za IzvrSni odbor Saveza Jugoslavenskih Kanadjana,
Ivan Pctranovic, predsjednik;
Bogoljub Stcvanov, sekretar.
JANUARY-MON- TH OF SLAV SOLIDARITY
STRENGTHEN THE BONDS OF SLAV UNITY AND FRIENDSHIP
Slavic Canadians'
Once again — for the ninth consecutive year
— during the month of January of this )ear
Slavic Canadians will give organized expression
to the friendship that has united them in the
past and is uniting them even closer today
This year our month of Slav solidarity comes
only a few months after the great and inspiring
Congress of Slavic Canadians held last summer,
which pledged our people to ork harder for
greater friendship znd understanding between
Canadians of Slavic and non-SI- a ic origin and for
peace, trade and cultural exchanges between
Canada and the Slavic countries
It comes, too, only six months after the histo-ric
meeting of the four great powers at Geneva,
a meeting mhich saw the age-ol- d stmings of the
Slavic people for brotherhood among all peoples
coincide with the peaceful strivings of the Cana-dian
people and which gave birth to a new spirit
in the world, therein mankind's desire for peace,
universal trade and cultural exchanges is domi-nant
and the forces that have been and are still
working for a new world war are on the defensive
and in despair.
Let us Static Canadians use this spirit of
friendship that is sweeping the world today to
weld firmer the bonds of friendship among our
peoples and build a bridge of understanding
between Canada and the Slavic countries
Let those among us mho until now. through
Roman "Kletva" pocinje
izlazit iducem broiu
U Iducjem broju "Jedin-stva- "
podinjemo Stampa-nje- m
historij&kof? romana
"Kletva" od Augusta s-n- oe.
Roman se temelji na
stvarnim dogadjajima u
Hrvatskoj u £etrnaestom
stoljeciu. kada su hrvataki
velikali podipli ustanak pro-tf- v
kraljica Marije i Jelisave
! IrraHs Sininnnda. Илл- -
vjetljtni su takodjer i rami I
drugi dogadjaji toga vrexne-n- a
ne saxso u ondaJnjoj
ignorance or fear. hac been misled down the
dark road of enmity and suspicion, a road that
can Lad only to the abyss of fratricidal war and
universal destruction, resolve now to turn from
that road and travel together with the majority
of mankind along the bright and broad highway
of friendship and understanding, the highway
that leads to peace and life.
Let us during January turn out in greater num.
bers than ever to the all-Sla- v concerts, banquets
and meetings that will be held in various centres
across the country.
Let us in our various organizations use this
month to become better acquainted ourselves and
acquaint more of our fellow-Canadian- s of other
origins with the creat cultural and scientific
achievements of our people in the past and with
the exciting future thev are building in their lands
today.
Let ut during this January reaffirm our unity
and strengthen oar ties of friendship and thereby
enhance our contribution to Canada's welfare
and progress.
Long live the historic unity and fraternity of
tthc Slavic peoples
Long Kse pear and friendship among all
peoples the world over
CANADIAN SLAV COMMITTEE
Hrvatskoj, nego i drugim
zemljama Julnih Slavena.
"PrikazujucJi povjesne do- -
gadjaje i bunu hrvatskih
velikaia, Senoa se u svemu
driao tinjenica", napisao je
pok. Antun Barac u clanku
o "KletYT. "No na svoj je
na£in osvijetlio podatke. itr
ih je iznio (hutori£a?) Ra-£k- i. Sav razvitak bune. sa
svim promjenama ratne
srede. s burnim iivotom II-ga- ia. sa pojedinostima
pa£e a istim slijedom zbi--
Jahn B9jebmi,
Jabn BoyJ,
u
svim
chairman,
secretary.
v&nja prikazao je Senoa
prema povijesti samo s razli-ko- m.
Sto je јабе od Raikoga
stakao nacionalne i doma-ljabn- e elemente. S druge je
strane Iz romana izostavio
2injenlce manje povoljne
za pobunjenike."
Govoreii o tome kako je
nastala "Kletva" Barac ka- ie:
"Mogao bi eovjek Ш od
retka do retka, da pokafe,
kako je Senoa oitro motrio
(Nastavak na st. 4)