| Note |
OCR Text: STRANA 4
Ezjava clanova jugaslavinske
sindihalne delegacije u SSSR
Moskva. — Clanovi jugo-slavens- ke sindikalne dele-gacije
koja je nedavno bo-rav- ila
u Sovjetskom Savezu
dali su slijedede izjave:
Djurdje Matic, predsjed
nik savjeta sindikata Kru-Sev- ca
:
— Jo§ prije rata био sam
o izgradnji u Sovjetskom
Savezu takvog objekta, kao
sio je kanal "Moskva". Sa- -
da, posjetivSi kanal "Volga-Don- "
svojim o5ima sam vi-d- io
ono, o c"emu sam ranije
duo. Ka-d- a se vratlm u otadz-bin- u
i kad budem govorio
§ta sam vidio u SSSIl-u- , is-pri- 6at
6u i o kanalu Volga-Do- n.
Ovaj objekat i sastanci
sa sovjetskim ljudima ostav-ljaj-u
duboki utisak.
Bosko Stankovic, 21an se-kretari- jata Savjeta sindika-ta
Narodne Republike Ma-kedoni- je:
— Smatrali smo za svoj
dug da se upoznamo ne sa-m- o
sa uslovima rada i pro-izvodn- je
u fabrici trakto-r- a
u Saljingradu, nego
i da vidimo knko so od- -
maraju njeni radnici. Posjc-ti- li
smo izmedju ostalog
Dvorac kulture r a d n i k a
traktorske fabrikc. On ima
sve potrebno uslove za raz-vitak
nmatcrskih kruzoka i
kulturno-masovno- g radn.
Koliko je taj rad razvijen
uvjerili smo so knd smo vi-dj- eli vjezbnnjc kruzoka, a
takodjer amaterski koncc-ra- t,
koji je bio u cast na5e
delegacije.
Joze Jaeer, prodsjednik
radniSkog savjeta fabrikc
"Litostroj" :
— Ja nisam struCnjnk u
izgvadnji traktora. Ali sva-k- o tko posjeti Staljingrad-sk- u fabriku traktora, moze
redi da ona radi dobro. Ja
znam i vidio sam ti filmu da
jo ta fabrika bila razru§cna.
(Nastavak a t. 2)
da je u tnteresu mira i izgradnje
i jaCanja progrcsivnog pokreta u
svijetu uopt'e, za5to onda da e
povraamo nazad ako ic da nam
to smeta ... a hoCe, ako sc bu-dem- o
povracali nazad. Ono ita je
bilo juccr sud historije e pravilno
ocjcniti. Nemoie sc uvijck rije-iava- tt
sve problcme do konca, a
onda prciaziti drugima. rrobleme
trcba rijrfa-a- ti i s njima sc suoia-а- Ц
kako nam se nameAi, kako od
nas op£a situadja datog momenta
zahtjeva. Strpljenje je sveta star",
kaie nala narodna poslovica. Po-un- a
je to poslovica . . .
Mi iscljenici u Australiji i No--o- rn
Zclandu i iscljenici uopec, kao
i narod Jugoslavije, ima vainu du-ino- st
da budno pazimo da se oba-vez- e
uiinjene u очј Deklaraciji, i
Kucanjc srea
Kucanje srea zavist od vclicane
tijela i topline krvi. Kanarin!eii--o
sree kuca 1000 puta u minuti —
slonovo 24 do 45 puta. Srce £abe
i kornjae. koje imaju hladnu knr
50. odnosno 12 do 20 puta u mi-mi- tt.
Srcc zdravog &vjcka kuca 70
do 76 puta u minuti. No poznati
su sluisjcvi zdravih ljudi kojisu
srce kuca samo 40 puta u minuti,
ali to su vec" anomalije Opcenito
se smatra da covjek kojemu srce
kuca manj? od 50 puU u minuti,
boloje od trabikardije. Bolest mo-le
bti smrtnosna. ako otkucaji
srea spadnu ispod 10 u minuti
Obratno. kad srce kuca prcbrzo,
iznad srecine otkucaja a minuti,
covjek boluje od tahlkardije. a gor-nj- a
jof je granica 240 otlcucaja u
minutL
No ! kucanje nornulnog Ijud-sko- g
srea nije urijek jednako.
Rok u toku koga je obnov-ljen- a,
o 6emu nam je ispri-ба- о
direktor, zaista je re-kord- an.
Mogu se £estitati
kolektivu takvi uspjesi u
radu.
Savo Medan, predsjednik
Centralnog Vijeca sindikata
radnika gradjevinske indu-stri- je
Jugoslavije.
— Na mene je jaki utisak
ostavila izgradnja Staljin-gradsk- e
hidrocentrale, njeni
gigantski razmjeri. Rok koji
je odredjen za izgradnju,
je smjeli. 2elim da istaknem
visoku mehanizaciju svih
procesa.
Meni se svidio mladi grad
graditelja — VolSki. Ali
zelim da drugarski primje-th- n da se u arhitekturi gra-d- a
mogu vidjeti neke suviJ-nost- i. Raduje me Sto su so-vjets- ki Ijudi ved to uvidjcli
i ispravljaju takve ncdo--
stntke.
Ivan Bozicevic, podpred-sjedni- k
Ccntralnog Vijeca
saveza sindikata Jugosla-vije,
rukovodilac delega
cije:
— Dogovnrajuc'i se sa so-vjetskim
drugovima o posje-ti
niza politidkih i ekonom-ski- h
centara va£c zemlje,
narocito smo zcljcli da po-sjeti- mo Staljingrad. Niko
od nas do snda nijo bio ov-dj- e.
Ali ipak taj grad jo bio
nama dnbro poznat i drag
po svofof herojskoj historiji
1 doadiniimn, koji su so ta-mo
de.Mli knko za vrijeme
grndjanskoir rata, tako J za
vrijeme velikog Otadzbin-sko- g rata. Obrann Cnricina
bila jo jedan od najvaznijih
uslova za pobjedu socijali-stiCk- e
revolucijo; pobjede
Crveno Armije nad faSisti-£ki- m hordnma kod Stnljin-grad- a
znnfila je korjeniti
prolom u toku Drugog svjet- -
U
u drugim ugotortma koji sc utinc
izmedju Jugoslavije i drugih ze-malja
sociajttstilkog bloka, prova-djaj- u
u djclo. Duinos nam je da
se zalaicmo za njihovo zbliiavanje
i joi uiu suradnju.
Duinost je, mislim, natih orga-nizacija
da u duhu izgradnje jedin-stv- a
medju iseljenicima, prilazt in- -
Ijenicima po piunjim po кортл
molt mo Јл JojJtmo Jo sperJzu-тл- .
Ako se po osnovnim principi-m- a
mozemo da sloiimc, onda je
potrebna i moguJa suradnja, —
iHTodtt) po tim piUnjima po ko-jim-a
se ilslemo. Druga, sporedna
pitanja trcba ostaviti, u interesu je-dinst- va,
po strani. Orakova pitanja
cemo rijetavati kasnije ali ce ih
vrijeme rijesiti samo kod svih do-bronamje-mih
elemenata.
"Na nama je, — na nalTm or--
Srce nam kuca nesto brie dok udi-iem- o
zrak. a now sporije dok iz-dife- mo.
Uzbudjenje, srdiba, napor
i tcika jpnKira takodjer normalno
ub -- vahj puis.
Toda kao gorivo
Veda ce jednog dana moida po-slul- iti
c47V)ccanstru kao gonvo,
bolje od najmocnijcg £cT ° ko-m- e
su ljudi ikad sanjali — izjavio
je istaknuti americi ucenjak
George Russell Harrison, dekan
Instituta za tchnologiju u Massa-chussets- u.
To cr — istakao je on
— postatt mogvwfe onda kad ljudi
buda u stanja da Lontrol3iu i
tempo, a ne samo razmjer: ter?a
nuklcarruh rerJcdja.
Harrison, autor knjigc "Atomi
u акојГ, razmetrio }e oru morose"-ne- wt
n clanlra lcoft je objavio -p-t-etnbarsk!
broi aoeritftog casoptsa
""Atlantic On Je prije svega pod-sjct- io
na to da jedta kilogram
skog rata. U tim bitkama
potpuno su se ispoljili he-rojiz- am sovjetskih ljudi,
njihova ljubav prema svojoj
otadlbini.
Boredi se u toku oslobodi-lacko- g rata i revolucije za
slobodu i socijalizam u svo-joj
zemlji, jugoslavenski na- -
rod je bio suborac sovjet-sko- g naroda. I nama je dra-g-o
5to se to prijateljstvo,
koje je uivrSdeno krvlju u
toku najtezih dana za пабе
narode, ponovo razvija. Pri-jateljstvo
i stvarala6ka su-radn- ja naSih zemalja su ve-li- ki doprinos ucvrScenju mi-r- a
u iitavom svijetu.
Jak utisak ostavio je na
posljeratni razvitak grada
— heroja. Ondje, gdje nijc
ostala ni jedna 6itava zgra-da- ,
izrastao je nov grad.
Njegova industrija ne samo
Sto je obnovljena, nego je i znatno izrasla u poredjonjr
sa predratnim vremenom
Takve uspjehc Staljingrn
djani su mogli postici zato
sto su se oni borili za obnovi.
isto tako samopoirtvovanc
kao Sto su se borili za vrijc
me rata. Vazan znaiaj imali
je i to Sto su staljingradja
nima od sve duSc pomagal
trudbenici cUtnvoff Sovjot
skog Saveza. To isto se mo
2c reel o Kijevu i Zaporozju
Razumijc se, u Staljingra-d- u
so jo5 vide tragovi stras-ni- h razaranja, koje su pofii-ni- li fasisti. Ta razaranja su
bila tako velika da ih je za
proteklo vrijeme ne mogucc
bilo potpuno ukloniti. AU
ono, §to smo vidjeli ovdje,
uvjerava nas da ce stnljin-gradja- ni uskoro likvidirati
sve posljcdice rata, uciniti
svoj grad joS divnijim i Ijep-Si- m. Kao drugovi po borbi i
isprobani i iskreni prijntelji
mi im od svetf sren 2elimo
uspjeh u toj stvari.
STANOVIsTE PROGRESIVNIH JUGOSLAVENA AUSTRALIJI
ganizactjama i nalim aktixininu,
da ukaiemo dobru volju za takou
suradnju. To jc nala duinost. OCc-kiva- ti
to od drugog, prije nego smo
mi pripravni da ukaiemo dobru
olju, znacl koiti razvitak jedin-stv- a,
razvitak organizadja i nase
Jtampe.
Od najsijesnijih elemenata u- -
vijek se oCckujc da pni svijesno
postupe.
Sporazum u Bcogradu, obnova
ezx izmedju FNRJ i zemalja na
rodnih demokradja, te krahiranje
politike "hladnog rata i vidljivo
jaanje medjunarodnog prijattlj.
stva, uslovi su u kojima se moie
poJi naprijed k izgradnji uieg je-dins- tva
medju iseljenicima, iirenju
organizadja i lista "Naprcdak'.
M. KOVACZVIC. Zanim I jivosti
ranija moie osloboditi iJe energije
nego 5000 tooa ugljena a da je
suncana encrgija koja svaki dan
stiie na Zemlju, rasna onoj koju
bi razvilo 2 milijuna atomskih
bombi onakve vrste kao Ito je
bila ona koja je balena na Hiro.
Itmu. Prema njegovim rijecima,
bolje upravljanje ore i druge vrste
energije predstavljaju osnovni us-k- w
za naprcdak cbrjecanstva. Har-rison
je to objasnk) ovako:
Kada se u smjcsu vodika i kistka
pusti elektricna iskra, dolazi do
eksIozije, i torn prilikom se stvara
poj cmh driju plinora, a to je vo
da. Tada se ojedno oslobadja zna-ta- n
dio kcmiiske enerciie. Potto
I se ti energija raspe, ostaje voda.
Nova energija mora biti upotrtb-Ijec-a
da bi se "ugasila voda. kao lo to Sac btljke prflikoin fotosio.
teze. Medjutim. ako se pmtont iz
vodika salcrpe i udrvie a neutro-ntrn- a
dx bi stvorfli jezcro Ketircma.
Umro G. Radicevic
WinJjor, Out. — Tomu nedav-- --чвл je u bolnld, ali kad sam doSao
no u ovdalnjoj bolnici umro je
George Radicevit
Pokojni Radicevic je rodj en
pred 75 godine u mjestu Kota-rib- a,
Medjumarje, Hrvatska.
U mladixn danima iselio je u
Sjedinjene Driave. Nakon prvog
svjetskog rata povratio se u rodnu
domovinu. 1928. godine opct se
iselio, ali u Kanadu. Oba puta se
iseljavao zbog ckonomskih razlopa,
kao na hiljadc niJih mladih ljudi.
Kad je dotio Iz Starog kraja,
Radtfevid se zaposlio kod Forda.
Za vrijeme ekonomske krize 1930.
fe otputten sa po$la i sve do 1912.
codine, kao ve&na nas radnika,
proveo radefi na farmama i prima-iu- 5i
£radtku pomo (relif).
19-12- . godine uposlio se kod
Oirrsler Co. Na poslu je ostao
ve dok £a nije bolest savladala
Toflog Ijeta. Zadnjih 15 podina
vio }e kod ukrajinskor naroda.
itetko je dolazio medju naj na--o- d.
tako da fx je svatko zabora-o- .
Kad mu se bolest rocorJala
Jo sam obavjeiten prcko telefona
Tctlna poboljsana Salkova
vakcina u Evropi
Pasterov zavod u Parizu objavio
e da je izradio vakdnu protiv
!jc?je paralize. koja da je sigurnija
sa boljim djIoanjcm od ime-'Hk- e
Salkove vakcine. Nova vak- -
ina bit ce preuana Konicrcnaji
a sazbijanjc djcje paralize, koja
'c se u deccmbru or godine sastati
Stokholmit, u Svcdskoj. Ako stru-Tnja- d
odobre vakcinu, pofct ie
masovna рго1глчх!пја.
Dncvna Stampa u
Juposlaviji
Na kraju 1951. u Jugcila-vij-i
su izlazila 453 lista. Od
toga je bilo 18 dnevnih 1 Is-to
va, 10 viSeput u sedmici,
134 sedmiina, 91 polumje-scdni- h, 100 mjesednih i 91
povromena.
se
USA. — Citao sam u "Jedm-stvu-"
od 18 oktobra — da li se
moiemo oduciti pusenja. Ja mi-sli- m
da se covjek lako odui ako
hofe i ako nc misli na pusenje.
Ja £u kazati kako sam se ja odu-ii- o
putenja. Iiilo je to u Kanadi
kada sam radio na gradnji ieljez-nic- e
na Vancouver Island, pruge
za Port Albcmi. UijaSe skupa nas
7 Kastavaca iz Sv. Mateja. Jedan
izmedju nas koji je puiio vise puta
bi zakailjao, a drugj koji nije puiio
rckao bi: "Da, puJiti sc mora."
Konacno, onaj koji je puJio kazao
je da odstranimo duhan. Trecfi je
kazao, kada ja popuSim ovaj du
han, onda cu kupiti drugi. Tako
smo bili mimi za dvije sedmice,
ali se opct pojavi laialj. Oni isti
koji su prije govorili "pufiti se
oslobadja sc ogromna koliciaa
energije — koja bi tcorijiki uinila
nepotrebnim korilcenje svakog
drugog izvora energije na Zemlji.
Teikoca je u tome Ito sc zasad ne
zna kako da sc ova ogromna koli-din- a
primarne energije, koja nastaje
stvaranjem helijuma, kcKitrolira i
omogui njeno koriWenjc. Kad co-vjek
to nauli, oceani ce гл njega
prcdstavljati neiscrpan izvor ener
gije. Ali, on joi ima mnogo da
nauca da bi to mogta postati stvar-nos- t!
Podaci o Suncu
Suncana masa je 552.000 puta
veca od Zemljine; volumen je
1300.000 puta гсЛ. a gustoca
Suneve mase je 1,41 puta veca
od vode. Kemijiki sastav sunca
ncito riJe od 90% vodika, 8%
hdija i manje od 2% teSh ele-menata.
Sunce svijctli rei najma.
nje 5.3 milijarde godina. Ova je
broika utrrdjena kao starost Icugle
zemaljske, a Zemlja, koja ifri od
sunca, sicjrno nije postojala prije
njetra. Ako je, dakle. starost Zenw
k njemu ei nije mogio govoriti.
Tako je trajalo tjedan dana dok
konano nije svrfio sa svojim pat-пЈД- ат
iivotom.
Pokop je obavila obitelj kod koje
je iivio.
Pokojni Radi6cvif bio je napre-da- n
ovjek. Godine i godine bio
je pretplatnik naic radnifke Stam
pe. To mu je u posljednje vrijeme
bila jedtna veza sa naJim narodom.
Bez svake dvojbc slidnih sluaje%a
ima dosta medju naiim iscljenici-m- a.
da se izoliraju od naseg opfeg
dmJtvenog iivota i u sludaju smrti
se uopfe nezna. Onda je tu pro-blem
ostavStine i mnoo drugih
st-ar- i koje pokrede obitelj iz Sta-ro- g
kraja, a mi o njima uopde ne-ma- mo
pojma.
Vrlo malo mi je poznato o nje-govo- m branom fivotu. Jcdino
znam da u Starom kraju ostavlja
iza sebe troje djece: аг-ij-e keen i
jednog sina.
Njeovoj obitelj? na5e iskreno
saueie. — Hi}j РвШ.
Automatizacija атспбкс
inilustrije
Amerifka industrija automobila
danai je na prvom mjestu u pogle-d- u
automatizactje amerifke indus-trije- .
Prije Jest mjescci, poduzeie
Nash powsvilo je jedan automatski
stroj, koji moie izvoditl 176 razlii.
tih operacija na jednoj cilindrinnj
glavi bez pomotfi ijednog radnika.
Kadno vrijeme je tako smanjeno za
80 posto. Za montaia Packard au-tomobila
uvode se sada 2 nova veli-ka
stroja, i to jedan za prskanjc, bo
jenje kola, a drugi za automatsko
niklovanje p'jedinih dijclova auto
mobila. Sa ovim stroj em moie s.
isovremeno prkati ic$t automobili
raznim bojama. lord je uveo novu.
beskrajnu traku, dugu 38 kilometa
ra, iiji rad kontrolira elektricm mo-zak- .
Na taj je nalin proizvodnja
udostrufena, a rucni rad smanjen
za doct desetina. Oko 17.1 odrto
ameri1ce industrijc je danas auto-matiziran- o.
Mozemo oduciti pusenja?
mora" su kazali: Ako emo svi
zajedno moiemo se ostaviti puse-nja.
O tome smo poveli razgovor
i zakljucili: Od sada pa u napri-jed,
koji od nas mctne cigaret u
usta samo jedan put, 51-0-
0 globe,
dva puta $2.00 itd. Jedan od nas
je otisao u nuinik i stavto cigaret
u usta. Njega jc vidio jedan Nije.
mac i nama rckao: "Johnny smok."
I tako je Johnny platio 51.00. Po- -
slije smo priloiili svaki po jedan
dolar i poslali na "Radnicku stra-l- u
za fond. To je bilo pod konac
1913. godine. Ufinili smo korist
radnickoj novini i oduiili se pu-senja.
Cvrsta odlucnost i volja mo-ie
sve ucmitt, a kamo li ne oduc"it
se puJcnja, toga otro-- a tijela.
A. M.
Ijina torn brojkom od 5.3 milijarde
godine tocno odredjena (ako je
nova istraiivanja ne opovrgnu)
Sunce je bar neito starije od 5,3
milijarde godina.
Borba u Svedskoj protiv
alkohola
lako je 4. oktobra ove go-dine
u Svedskoj ukinuto ra-cionira- nje alkohola, vlasti i
dalje iele da se slobodna
prodaja alkoholnih pida ne
zloupotrebL Zato je Sved-ski- m
ugostiteljskim radnja-m- a
naredjeno da alkoholna
pida izdaju samo onim gosti-m- a
koji uz to konzumiraju
bar jedan eendvii. TJ trgovi-nam- a
alkohola oteian je
kupcima izbor. Boc su.
naime, postavljene tako n
policama da kupci mogu vi-djeti
samo dno flsJe be
etikete. Svaka rVlsma x
m Voe alVoholo л?се za-branj- ena je п citf zemlji
Tod prifetnfmn vloVe ksv-zn- e.
O It J A V E
HAMILTON - DOcEK NOVE GODINE!
Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana u Ha
miltonu priredjuje veliku zabau za do6ek Nove godine.
Zabava 6e poCeti na staru godinu u 7 sati na vecer u
prostorijama naSeg Doma na Beach Rd. Zabava c"e poieti
bogatom vederom za koju de biti pedeni purani i druga
domada hrana sa dobrim napitkom. Za pies ce sviratf
dobra muzika. Razonode 5e biti za sve — stare i mlade
— do mile volje. Ulaznica je 2 dolara po osobi.
Pozivamo sav паб narod iz Hamiltona i okolice da
dodje na zabavu da zajedniiki doSckamo Novu godinu.
S obzirom §to je Nova godina u nedjelju i hale se zatva-raj- u odmah posle pola nodi, dodjite ranije da bi se duie
svi zajednidki pozabavili. Hala de biti otvorena u 6 sati
na vecer.
Svi nam dobro doSli! l
Zabavni odbor.
KIRKLAND LAKE - DOcEK NOVE GODINE
Savez Jugoslavenskih Kanadjana i Ukrajinski
Radnidki Dom zajednidki priredjuju banket — docek
Nove godine — 31 decembra. Na banketu ce biti kao i
obidno svega do mile volje — jesti.piti i pies uz dobar
orkester. Podetak u 7 sati u voder.
Pozivamo паб narod na ovu priredbu i tako uveli-daj- u ovu паби zajednicku slavensku zabavu.
Svi nam u velikom broju dobro doSli.
Г tolU Odbor.
WELLAND - DOcEK NOVE GODINE
Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana
priredjuje priredbu — dodek Nove godine, 01. decem- bra, u nasoj unijskoj dvorani, IC Steel Street. Podctak
u 8 sati u vedcr.
Na zabavi ce biti dobra muzika za pies — zabava
za staro i mlado, a za zakusku'dc biti nesto mrsno i uku-sn- o, ostnlo kao i obidno, biti de svega izobilja.
TkpaahmodoraoPlosvdezeaisvoeanliimnokiokozoalnbidacr§eoa,vtsnokdaliajrnoIidpdNoriszoujevgWtuai rcgsoklovlidnuinnpdurnoa.av,SeusPeoliprmtroiCroolldiodborndeeu-,-,
Za dobar dodek I podvorbu brine se — Odbor.
TORONTO - ZABAVA NA STARU GODINU
Otprcmn stare i dodek Nove godine slavi so ved osam-naes- tu Tdeagvozeddainejeruidnspiaodsktoiadjuusjevskeeusebl8rj3au2cai HrZravarjgneotdsvnkoiedruaUriroadtisbkdaervucgZinsjetpdartirdjau--tce-lj- ici.. dodekaju Novu godinu.
Tako i ove godine, odsjek 6c nriroditi znhnvn n.i tn. sSruvtrir.gaotdiPionpruoedzunnjvetioladetorI ,ropunidtgoa,vosmokdijirmzzabvpoarotriRstdaoelrkisjaaenmiiaeprisne"as. 3z8aCkOojnctgarcioe
Nc propustite priliku. Zabava 6c biti ugodna za stn-ro- g i mlndog.
POKLONI, SIFKARTE I NOVAC ZA
JUGOSLAVIJU
Najfinije bijelo bralno 511.30
Polubijelo bralno j. 0.30
Kukuruzno najfinije bralno „ 5 8.30
Sve placeno do najbliie stanice primatelja. ialjem u NEO
GRANipCOJ KOLICINI. DINARA 600 za sraki dolar.
troskovi od 530.00 je 52.00, od 5100.00 je 52.30 Za svaku
daljnu stotinu je jedan dolar vile. Noe cijenike i sve ostale
informacije'obratite se na staru agendju:
GEORGE SIGIUND, Tlcg'd.,
1462 Bishop Street, Room 1, Montreal 25, P. Q. Canada.
DOBRA PRILIKA
ux vMwImiaraiummojernean akclfiendieit.u Zvarloprdimobjreer: muUce robe (porta wear!
mЈoа1п.1Јч2Uс5jо.c0тp0l; kokloolmna,Uobkicrnaotklprokdaapvmutn zIaeat3h2.r0j0c,katar)uUUpcoitjanvaUJne
nala2e. JKjernaaUcIl1Sk.9a5p;utl (tH cetvrtln dug!) obJcna d.jena 125.00 — 3. Suede kapiti, rpgularna cijena 22J)5 — nala 412Л5.
xa U1 UdruugSUrraixnkermrj.obsalmjeomfeotenakroaddinhaea 1ntatrruacnJtLmVjertltoa.dSoabrnaarudr-oibbo-am nam dipreokiatnljei.te I Money Order. Za detaljnije Informacije piiite
M. MIJATOVIC,
358 Broadview Ave, Toronto 8, OnL
MOZARTOVA GODINA
loscbni komitct u Bccu objavio
je ovih dana sve potankosti u
vezi s cmjetnicldm priredbama 1
svecanostima u Mpzartovoj godini.
Mozartova godina zapocinje 21.
januara 1936. sa svecanom nedje- -
Ijom u cast velikog rouzicara u
Salzburgu. Na dan djestogodiinji-c- e
Mozartova rodjenja. 27. januara.
austrijska vlada cprili&ije u Sa'z-borg- u
posebnu kultumu svecanost
Od prvog do dvadeset devetoe ju
— VI. 1936.) odriat ce inter-nadonal- na
proslava, koju prire-djuje
drukro prijatclja muzike. Od
treiTeg do devctog juna austrijska
akademtja priredjuje medjunarod-n- i
Xozartov kongre, na kome ce
sudjelovati 200 predsUvnika iz
raznih zemalja. Na 165-t- a obi jet-m- cu
Mozarrove smrti, t.j. 3. de-cembra
1936. vlada priredjuje xa-vrt- nu
svecanu akademiju. Austrij-s- ki radio sudjefuje u proslavi po-sebn- im
priredbama, a austrijslco
na bctka driama opera irrest it mmistarstro poite iadat scriju
Mozartov dklus, Potkraj juna (20. J Mozartovih mariki.
Odbor.
-- I
se
ce
|
