| Note |
OCR Text: I
f
STRAMA6
Vise paznje kulturnom i
prosvjetnom radu
U proelom broju "Jedinstva" objavljeno
Jo saopdenje IzvrSnog odbora o ovogodU-njo- j
tumeji omladinskog tamburaSkog zbo-r- a
Vijeda iz Toronto. Osim Toronto zbor ce
dati konccrto u Windsoru, Wellandu, Ha-milto- nu i Sudbury. To de bit! najvede kul-tum- e piiredbe u tixn kolonijama ove sezo
ne. Na njima de se islcupitl stotine I hiljade
naJSeg naroda. To do biti znadajni doprinos
i kampanji naieg lista.
Svcki dlan nale organizacijo i svaki is
kieni i polteni simpatidar ponosi se posto-janjc- m torontovskog omladin-ko- g tambu-raSkog
zbora i njegovim dop uiosom u kul-turnom
iivotu na5ih iseljenika. Medjutlm.
ima li razloga da ml nomamo joS takvih
tamburalkih zborova kroz zcmlju? Nema
takvih razloga. Ima nekoliko kolonija i or-ganizac- ija koje mogu imati isto tako dobre
tamburaSko zborovo kao sto ]e torontovsld.
Naie organizacijo kroz zemlju Imaju de
setak tamburalkih zborova. To organizacijo
su duine da posvete najvecu mogucu pai-n]- u razvitku i usavrsavanju tih zborova. Na
Se organlzadje ne mogu se razvijati 1 na-predov- ati bez kulturnih aktivnostL a Izme
dju tih aktlvnosti na pnro mjesto dolaze
tamburasld zborovi.
Imamo mi organizacijo. koje su nekad
prednJacHe kulturnom radu, a danas nema
ju ni zbora niti bllo kakvih kultumih aktiv
nosti. To Je opasnost zo te organlzadje. Or-ganlzadje
koje ne budu posveclvale pai
nju kulturnom radu. osudjcno su da izumru.
Nije samo politldka situadja kriva £to su
neke organlzadje nazadovale posljednjih
godina, nego je tome doprinjelo i pomanj
kanje kulturnog rada. Da bi so popravilo
stanje tih organizadja, treba prist upiti raz
vijanju kulturnog rada.
Naci do se drugova koji do rcdi: Sla£o-m- o se ml sa torn tozom, ali tu su voliko po
tcSkodo. No, kad nije bilo poteSkoda? I or
ganlzodje koje imaju tamburaske zborove
suodcno su poteSkodama. Tko so boji po
teSkoda. taj de neizbjoilvo past! njihovom
frtvom. on no de nUta dobrog poluditi. Po
teskodo so savladjivaju samo sa radom. Da
su se pioniri nalog pokrcta osvrdali samo
na potoSkode, ml danas niita no bi imali.
Danas postoje poteSkode, all mislimo da de
Proglas maSekovaca clanstvo HBZ
- napad zdravi razum
Jednom je pokojnl Vinko Vuk
bivW glavni prtdjinik i dugogo-cHin- ji
glavni Uagajnik llrvatske
Ilrattke Zajednke rekoo na I'etoj
keaveneiji u i'itUburghu, da pri-j- e
svake konveneije isadju na po-vrli- nu
u svoj svojoj golotlnji raz-n- i "tpHf', Zajednlce, ne da
"paee' Zajednicu, nego da ju
upropaste.
Ovih smo se rijefl pokojnog Vu-k- a
ejetili, kad smo procitali ne
davno objavljen "proglai mae-kevae- a
o Zajcdnici.
Uzalud smo trslitl po tern fa-raesn-em
"proklasu" 1 jednu Je
dineatu rije, 1 Jedan prrdleg,
keji bi govorio o aktue4nim preb-lemi- ma
Zajednice — o bolnej pot-per- i,
o itetama i operaeijama, o
stardma, o pomladku, o boljem
nanu kako povedsti brojno sta-nje
Wawtva, kako ito unosnije
uleeitl bondeve ill dati Hamtvu
vee pogodnoeti. Nlta, ima niti
jedne jedineate rijeM o teme, ito
je Jaaan znak, da su era ta pita
nja za njih — na vrbl svirala.
Utnjesto tega, u "preglasu" Je
МН-еп- а sva Ш i presteta Jedne
pekvamte I vlaMi iedae grapiee
mat-keva- ea pretiv danainje upra
ve Zajedaiee; grepke, koja kerie
+H se daAalstj-m- t nenermatiMm
svNaeljom koja je pww ratne hh-teri- je
I bke e "crvenem stra-ipw- ",
traM niMa vise id manje
пет petpm ktr4 Zajednice.
KeMrela pe keme? I"e Ilrvat-sk- aj Seljakj Strani. KaakretiM,
pa Maeeka I grvpiei itbjeglih sta- - rkrajkHi fHkala 1 pepeva, keji м dW da мнп peatije pedeset
gedma deWeg rasveja Zajednke kai, da ce Zajedaiea "prepartl"
ak se njima ne preda uprava.
KrvaUka Seljalka Stranka je
patHtfka stranka jedae strane dr.
Јате, a Hrvatska Bratsk Zajed-Me- a
je amerKke-kanadsk- a brat-sk- a
I petperaa utaara. Prema
teme, I prema pravWma erganka-rtej- e
i prema eartera pod kejm
peetoje, ea se ne m4e I ne smije
veeati nW biti ped ktrtm Ml
kde peMtieke partije, мгееКа ne
steaash parttj.
Мл ae e pragmas pekwaava da Мфт taj Brnlr, iak je pragiai
"WW! I KMMnl) detR 9 K FAi#ln
Taиfaвin,laBfWMI liB?W#LaOUfat WОпЕлП.1ЈтвАшЛfАzVлтP L j. da se raa ијм--а krUe
HrvaMn ieUaHm StraaU. Up
irasva lifitisJidHll. Hrratake
MM ШтшЛл KaaM. N
saaa sVMMaia камам. Ameeifkl
HrvataM ШвтЛГ k CMeaa, I
se svi sloiitl da one nisu ni izdaleka onoliko
коШсе su bile u prvim danima naSeg po
kreta. natrag dvadeset godina. Pote£koda
ma treba objaviti nemUosrdnl rat. Isto
tako I pezimizmu. U tome Je izlaz.
Isto tako treba posvetiti painju drugim
kulturnim aktivnostima. Ml imamo organ!
zadja koje imaju mogudnosti za priredji
vanje predstava. a neke bi mogle organ!
zovati i pjevadke zborove.
Bar vede. organlzadje trebale bi ispita
ti msgucnost organlziranja Ikola 1 kurseva
za ucenjo materinskog Jezlka. Bududnost
nalih organizadja leii na omladini. Omladi
na koja se otudji od svog naroda i od ma
terinskog Jezika. otudjit de se i od naSe or
ganlzadje.
Jesenska 1 zimska suzona takodjer nam
prufa mogudnost zo priredjivanje skupSti
na i sastanaka za diskusiju pojedinih politic
klh pitanja danaSnjice, za proudavanje his
torijo nalog pokreta ltd. Trebalo bi organ!
zovati I grupe za proudavanje marksizma
lenjinlzma itd.
Jasno, nema ni Jedne organlzadje koja
do bit! u stanju da sve ove zadade Izvede
sto po sto, ali nema ni Jedne koja ne bi mo-g- la
izvesti bar Jednu Ш nekoliko njih. Zato
svaka organizadja treba da o tome rasprav
lja na svojlm sjednldma, da Ispita {to mo ieucinlti.
Pri tome opet ne treba pretjeravatL
Bolje je uzeti samo jednu zadadu. pa ju iz
vest! uspjesno, nego uzeti mnogo zadada,
pa ne izvesti nl Jednu. Svaki uspjeh Je pod
logo za druge uspjehe, a Isto tako, neus
pjes! prouzrokuju druge neuspjehe. Prema
tome, vaino je da so stvori dobar plan, da
plan bude u skladu sa mogudnostima.
Gledajudl objektivno stanje pojedinih
nalih organizadja mora se dodi do zakljud
ka, da su ono јоб uvijek sposobne vcliklh
djcla na prosvjetnom ! kulturnom polju. Us
prkos svih nedostataka Vijedo u torn pogle-d- u
stoji na prvom mjestu od sviju Iseljenld
klh organizacijo u ovoj zemljL Sa malo vile
truda 1 napora. sa malo vile inicljativo i
boljom organizacijom rada, moio so polu-diti
Jol vrlo mnogo.
Apellramo stoga na eve dlanove Vijeda
da goro postavljenim pitanjtma posvete
najvcdu painju.
na
na
"Hrvatski Gla." it Kanade donl-Je- ll
u taj proglas 1 urodnickl se
oavrnuli na njegovu navodnu vai-nest
"AmerMkl Hrvatski Glas-hik- "
uvodnMki kaie: -- Jlrtsl-k
Scljatka Stranka je poivana, da
bude na braniku drmokraUklh
trinja Ilrvata u Zajcdnici".
Nije li ovo dosta Jasno, da se
iza cijeJog proglasa navodnlh de
mokratskih Zajednlcara Amcrike I
Kanade krije Hrvatsk Seljafka
Stranka I njezlno vodstvoT Nije li
ovo doata, pak da se uvjcri sva
k#g zajedaiJara, da Je vodstvo je-d- ne starokrajke politike strsn- -
ke odlufilo, da pod avaku djenu
оал-o- ji upravu Zajednlce I cijelu
Zajednicu stavi pod ivoj politltki
program! Zajednice u njihovim
rukama, biti de upregnuta u poll
tUka kola Jedne bank rot I ran I
dkkreditlrane politike partije,
koja vile niita xaJednJe'kog nema
ni sa naukem braje Radica, ni sa
hrvatskim narodem u starom kra
Ju. Svi kenei prekinuti su onog fa
sa, kad se vodttvo stranke pove
zate, najprije sa rasnim antinared-ni- m
beegradskim геИтЈта, peH
je sa rareiidem i faHatKklm
©kepaterem, danas sa ameriftim
imperijaKsthna.
U pregke kafo, da se bere
pretiv dfkUtare, pretiv nasflk,
a sa demekraeiju u ZajedaM.
I'etar Stankvid pise u "Hrvats-k-
OfaW:
"Vrijeme Je, da se sa svih stra- -
na Jave Za-d4e- ari I proavjedej pfv dfttaUire, kaju je sadanja
uprava uveia u redeve HDZ, a
napese pretiv avakakvih svinjari-j- a He Maze na strameama "Za-JedaWar- a".
I enda prijeti, zapam
tite sajednifari prijeti kad kale:
"Ako e to ne {ini, nrka nikoga
ne itnenadi, ako ta na&a narodna
steevina, ta naSa dika kroz dece
nije, apadne pod karat-l- a — ko-meaari- jst,
Lojrg de ujpontiTllI
onaj, ito Joj je dao dozvolo za
ровПтавј",
Ovake м nedarne prijeti tttev-r- f
preke "Kevag Kata".
Dngm rijeetma, Prtar Staake-- V a me Hnratake Seijacse
Straake kaie, predajte ttpravu na-s- a
a nW, M vkda ee uspeetavisi
kamasaHJat каЦ ce viadaM Za-samaee- aa,
i ta) e pe пЈтетч de
ааакеаеЦа kajaj ам аагетагајв a
Tahit-au- f
I MK StaalwvK ka4e: keeaeaa- - rijat eV se aafmUiHI "rH l-- м,
jer e ta radi тЖјамта kt-Unjt-
Ug
потеа, Vig ae ne anrije
afada radpali i aprapaMiti."
V saaa graaa leii tee. U nevea,
da. VaH: 2a-daa- aa pejedje
i Ujaaai M se rad prtmaMa Hr
vatska Seljaka Stranka sa svim
avojfm fiikakkim aparatom. Onl
bi ga uredili poetene. Za njim nji-ma
zazubtaf rastu, a bolje Wan-stv- a
Zajednice, rekli smo, za njih
Je — deveta rupa na ivlrall.
Stankovid, iako nehetice, otkrio
je pravi razlog njihovc, macckov-sk- e,
brige za Zajednlcom. Tu bri-g- u,
usput receno, brigaju 1 titov-cl- .
I oni vide u Zajcdnici masnl
zalogaj, koji bi se mogao dobro
tieikikoirisetiktol nomikl poloiaj u zcmlji ito oni
koju su upropastili. I oni, poput
macckovaca, napadaju danainje
vodstvo I posivaju na uibunu flan
stvo, nebi li se I роШШс! rehabi-litira- li
I finaneijalno okorktili
medju naMm isdjenieima.
Nama zajedniearima u Kanadl,
poznata Je macekovaca u
Zajcdnici bolje nego naiim u SJe- -
dinjenim Driarama. Oni nisu pro--
Mi kroz iskustro kroz keje smo mi
zajednlfarl prolasili u Kanadi,
zshvaljujudi ttnjenld, da Hrvat-ska
Seljaika Stranka u Sjedinje-ni- m Driarama nema I nije nikada
imala snainijeg oaloftca u na-rod- u.
Ml se sjeeame, kad w
maeekevd u Kanadi radJH nega
ma 1 rukama da se odsjee. Za-Jedai- ee
prikljvce njtbevej "Hr-vata- kJ
sfeg- i- eije sjedite je bi
Ke u WhHripcgu. I da ne bude
viaoke avijeeti kanadskih zajedai-car- a, da ne bude meeneg etpera
kJeg su predvedili napredm sa-Jedaie- ari
1 Hat "Berba" (pretcea
danainjeg "Jedmatva") pretiv d-jepa- nja
Zaj-xln- ke I stapanja u nji-hev- u "Hrvatsku Stegu",
ca u Kanadi nebi imala ovo Ito
ima danas, ako bi eepde Шл ima-l- a.
To Hanstve Zajednke u Kanadi
sna i ne zaberavlja. 511 ne zabo-ravlja- mo da je ta "HrvaUka Sk-ga- "
(kanadsko petperno droitre)
btta kkljeerv u njttverfm rukama,
da je te druMve kaaaije prepak
jer Je njsner biagajarik siavno Bte- -
kao sa teike stecerdm nevcen etrfh
ke a MH u "SkgT. Mi ne za-beravtja- me ni te da je I n tej "Hr-vak- kj Skgr Ivan KrtnarW, pet-pka- ik
maeekevaUg pregiaaa, ta-aavf- cr
Ma gaavaa edvainilu
I kad H eve am4v Zaje-kk-e
ш KfttMai smi i це еМмФгаНг1Јц j#
stsde ami pr#s атфааа, da ne
MIW tfaVntfVMt 1Лв fttk IsrWa
sslr ввввлЈиававвМаааааав? awaVakaBBBaW - ijft U - dwramkawaaml, mpak dцnшigшJтuвiaНpаrШedfcMa-е- rф
"ak--k raaSpatawje I aprapai-tka4- e siratnkg taavea". NaJa
naredwa peakvtea Nke kaiet
JEDINSTVO
RAD NAsE OMLADINE
U TORONTU
Toronto .ski omladinski klub
VKJS nedarno je odriao uspjeinu
kaltarno-proavjetn- u p r i r e d b u.
Njoj je priauatvovao lijepi broj
naieg naroda — koliko starijih te-li-ke
i mkdjih. Ta sabava je jol
jedan dokaz da ntij keljenki vi-so- ke
eijetie rad voje BaprtdAe er- -
gaaiaarij.
Ordain emtoalwkl kkA vi poji pet gedfaa — ed 1045 ge-djn- e.
Ггеко пјџа nafe oatJadbia
wnago je darfejaia epee-rad-пШс- от,
a narejito BaSem iaje-nlAo- m
pokretu.
OvoMtofitkl rad nae omladine
talne m pejafeva. Imamo dva
emladinaka tamburaika zbara. Je-da- n
se pri prema za turoeju.. Го-sjet- it (t najelavnija mjU juinog
I ejewneg Ontarija Clanovi novl
jeg djejjeg zbora ucpoaobljavaju ne pomoii dominantnog amerffkog
se u rnu-i- kl I narodnom pleaanju
Stariji se pripremaju za kuglanje
i gimnastiku. Svakog mjeeeca re-dov- ito
Izadje novo Izdartje lljepo
uredjcne omladinske zldne novine
sa osamnaest {lanska.
Sve te aktlvnosti dokazuju da
rad nale omladine ne opada nego
da se pojaiava. Kadel prema
planu, omladina te naskoro po
krenuti pripreme za proslavu pe-togodiinj- ice
opetanka svog kluba.
Planovl jol nisu objaVlJenL Om-ladina
samo kale da de "bit neSto
vellkoga".
Prosvjetno-kulturn- o priredbu ot
ovrio Je mladi I agllni drug Jura
Fak, prtdsjednik kluba. U kratkom
govoru pozdravlo Je prlsutne I iz-Jav- lo
Je da de se prikaiivatl novJ
film, a nakon toga da de govoriti
Dyson Carter, dobro poinati ka-nadt- kl
pisac-nauni- k.
Film prikazira
kongre prktaliea
odriao u Paris,
vidi predtavnike
prvl svjeteki
mira, koji ae
No njemu se
naroda.
ukljweivl neke delegate it Kana-de.
Svaki gevernik prfea o ieete-kir- n berbama Mveg naroda sa mlr
i vat. Vidi se Paul Hobeaon.
On gveri (i pjeva borbatte
e amerifkoj "dmflkrecljt4 —
o linftsvenju егмеа, o satvaranj
najlstakmtijih predatavnika mi-rovn- og
pokreta.
Nake prikasivanja filma druir
Pak je predstavk) Dyaen Carte--
ra, keji ae ncdavno povratio iz
Se-jeUke- g Savesa. Najvise e go-vorio
o iivotu sovjetske omladine
I velikim podhvatlma u kojim vrlo
vainu ulegu odlgrava mladja
generacija.
"Sevjetski Saves ne ieli rat. On
se bori za mir,H Izjavio Je drug
Carter. "Sovjctskl narod i sovjet-sk- a
omladina nemoie ieliti rat.
pa da se popravi njihov poito bi on unlitio sve
prosiest
Zajednl- -
pja-me- )
itgradjuju.
"Hat iele samo cni," nastavio Je
drug Carter, "koji bi tekom njega
nagomilavali ogromne profite."
M. filmic.
Iz ledenog Jukona
za "Jedinstvo"
Dawson. — Stovani drugovi, evo
javljam vam se sa par rijeii iz
ledeneg kraja Kanade, Juke
na. Saljem vam cetiri#delara za
meju obnevu 1 dva delara u fend
nate nevine.
Merem vam takedjer javiti da
sam nedarne dapremio k Juge
skvije mJu supmgu, Uk nkam
vidk ved dvadeaet I tri gedme. Sa-d- a
se naksi s manem u evfm kra-jevk- M.
Inafe po starom. Navtna nam
Jed+na vesa sa oataHm avijetem,
sa to ju jedra cekamo da dedje.
Na kraju pozdravljam vas
skupa I ietim da nam kampanja
uspije, vai
"Ako Je eraro doinik, nije odnk
dnga aobora".
Clanstvo Zajednke treba bkl na
epresu. Vremena aw ocbnjna, vrlo
eebiljna. vrebaju pri
liku da zaakece na feie naie Zajed-nke.
Oni su, ako ta petreba ba
de, spremni da ujedinjenka atfama
navak I kae хмН rasneeu tijek
Zajednke na sve eettri strane, NJ4-h- er
pragram se ne rasltkwje. U
svMki, en je kit, tek Je kaaa
naa. MaMwvei, tth Hi tkv--
(4 — jedan tfca. Ta a geeeari
-- !,a ne njaaii saaakei.
Zafraanai prijeil s te
stream, a ne a eaie I ed nan kJ
rvi kiriatl ааекм a
veea, daaaakiatsWfc I
svih
oveg
svih
МагЦап Km lit.
Napredna iseljenicka stampa
o prilikama u Jugoslaviji
Xirodai GUwik", TitUburgh,
tianak pod wwlovom "Titov reiim
i Titov odjaliaam oviri ed анм-tUk- ih
kapHalieta":
Titov reKm danas мта nHi
mekvitteg liata da pekrije gek-tittj- u
tvoje tetatne evianacti o am-r№ci- m
kapHalfotima, I te najge-ri- m
i iiajreakeioAaritijim kaptta-ltetim- a.
Usmite jugoatavefuku stamp
od mkoiiko godina nasad i usmite itu Kampv dana, pa de te na
vlaatit oH vidjetl kako м nevl-djen- a hidea mogu prd oeima H-tav-og
svijeta daafti.
Daaai TKv reiim otvoreno
proai miloatinja od ameriAcih ka- -
pitaliata. Ne samo to, nago Titov
reiim otvoreno kale da bet aktiv- -
kapitala, "-odjal-iiam"
(to jest,
Titov Iain! socijalizam) se ne mo-le
izgraditi u Jugoslaviji. Dez po-mo- di
Amerike, kaiu sami tltovci,
ne mo.emo ispuniti petogodiinji
plan gradnje "socijalizma.
Moramo 6tezati kajiie i izvaiati
kruh da mol-m- o uvaiatl maiine,
govorila je Titova faiiitika klika
narodu, all sada kaiu da moraju
uvaiatl Jedno 1 drugo.
Sada po izjavi samog Tita, Ti-to- ve
vlade i Titove itampe, ame
riJki kapiUlitti nisu vile reakci-onam- i,
nisu viie impcrijalistifk!,
he huikaju viie za rat, u stvari,
nisu vise niti kapltallttl.
Da takova fundamentals trans- -
formaeija moie dodi u par godini
to je zaiata za duditL Kapitaliitl
poridu da e IJudska narav moie
mljenjati, all da se narav kapita-liat- a
i kapitallsma moie tako fun-damental- no
u tako kratko vrijeme
promljenitl, to Je zaiata za duditl.
Danas, po Isjavi samog TSte i
njegove klike, eve zk u svijetu
dolasl od socijaliatMkih zemalja, a
od kapitalietWkih doksl samo fa
brota. Dobrota samo strea it sva-ke
!ere kapitaliima, kao it kako-vo- g
vodoakoka. Samo da nema
Sovjetake Unije, ave bi dobro Wlo
u avijetu. Ratna opaanoat bl liees-l- a
u svijetu, jer ko je jol duo da
bi kapKalieil mogll prmisroAti
rat 7 U JairoeiaviJI ne bi Wlo gla-da- ,
ne bi Wlo Uje!e. ne bi Wk
rwataiiee. To ti Je prlea titeeв,
ako ima ko deeia bedaat da im
Vjeruje.
Ali ito se amerMklh kapltalkta
tice, oni u danas ono ito su bill
pred tri godine, samo su mak vi- -
ie pobjeanill 1 malo viie poludili.
Promjena kod njih Je na gore, a
ne na bolje. sto znafi da je pro-mjena
doHa kod titovaca. Narod
Jugoakvije teiko strada, a za to Je
kriva Titova izdaja.
Ko Je odgovoran za neobuzda
no klanje blaga I drugog iiveia
Jugoslaviji? To ne mogu biti ku-lac- i,
Jer Tito kaie da u Jugosla-vij- l
nema kulaka. To ne mogu bltl
klaanl neprijstelji socijalizma, Jet
Tito kaie da na relu Jugoslavije
nema kapitalktldkih elemenata.
Oitaju samo "Informbirovcr,
prema optuibl Titovaca. AH to
opet baea titovaike "teoreticare"
u dudan poloiaj. Ako je vedina se-IJa- ka u Jugoslaviji za Infermbiro,
ito onda ostaje od titovaflce tvrd-nj- e da fu svi seljael za Tita?
"WHen" iseljekeg udreienja
"Bratstw", Montevideo, Urugvaj:
"Kaiu tltovci da naa je Kual.
Ja iirabljirala. A Nortamcrika
naa nije pomsgala. . Eto aada
Ted ima 2't godine da naa Itusl ii ne "Jirabljuje" a Nortameri-k- a
naa obilno "рота1еи'. , Pa
zalto Ide araki dan na gore?"
"Xaprcdak", tkt kgeekvenakih
beijenika Avatrank i Nove Ze-knd- iK
u esanku "Naredi Jugoala-vij- e
se wJkeno bore pretiv titova-ca"!
Sve ieiea I ieeea peataje borba
N. Llnta. j radnffke kkse Juerekvije pretiv
Neprijatelj
f
ineve kHke 1 nAfterth amerikan
kih geapedara. CiUjafi titevak-dnevni- ke
peamatrtd bi debk utl
sak da Je besmisleno govoriti o
ikakeveen otporu naroda Jogeata-vij- e pretiv Titeveg faJktKkeg re
i+ma, a)i stvamo stanje u zemljiJ
je sesma kace ed eneg He Tito-va
propaganda gevetL
Ne sam He se nared sve vtte
egeeava pretfv THa I etveren
khspa prettr njegeveg reiima ved
en se 9Ш aegaaiaavaae a ne see-rad- w
kah je k bk skfaj a pr-vim
daaaaaa реМје prevrata v Ja--
geekvija. Tak naprkajer na vWe
sajMa seaaljl kki ck veaeaa
Ш9К ssWVbIJb smWVI TtVlMf IM
twe a gra4a i rada seljaka a
karbi nrattv tHavaea, pri wbotira
hЛaraaaaaag кsаaмaldirrirka,k okbkejgemtttameei
, aareaaje памагпке k arrage
"" £ ™= - - а--
.
. '
,
sa vdkne rata.
Veoma vaini faktor u ovoj su-- : .vih najuh iaeljenika oko naaft
radnji ismedju gradakih radaika
i sJ-oma- enlh i sw-kj- lh seijaka je
to da kao rakevedilac оле borbe
ved sada na mnogim mjeetima
spontano iskze organisevane
markaktarko-knjiaietifk- e grupe."
AH pored eveg terora radni гд-re- d
Jugoakvije ot porno vedi bor-k- j
sa mir i protiv predaje Jugo-akvije
Amerikaneima. Koiiko se
titovei bok svakog organisovanja
naroda Jugoakvije moie se vidjeti
i po teme sto Je u Jugeekviji za-branje- no
aakupljanje potpka na
Stokholmaki progias prktaliea
mira. Jedine druge semlje na svi-Jet- u
gdje Je eakupijanje potpka
sabranjeno au Frankova Spanija I
monarhofaaiatidka Grdka.
AH odito Je da ave ove mjere
nede spaaitl falktidki Titov rem
u zemlji. Takodjer Je Jasno da ito
kriza za titov u Jugoslaviji bu-de
tela, njihov reiim de da posts-J- e
svirepiji. All nema nikakove
sumnje da pod pritiskom radnih
masa, ea ito organizovanljom bor-bo- m radnika i seljaka Jugoslavije
tltovci de da sve viie 1 viie gube
tlo pod nogama. NJihovi redovi su
ved poceli da pucaju. To posta-J- e
jasno iz istupa 2igida, Drkida
i Opafida koji su bill dlanovi ti- -
tovske vlade i CK tltovske partije,
ali osjedajudi propast titoke
bande odridu se titovaca.
Razdor u rrdovlma Titove hie-rarhl- je
de da se povedava kako se
tltovci budu izoliroli od naroda
Jugoslavije i nije tako dugo do
dana kada de narod Jugoslavije
jednom zauvijek pomesti ove iz-dajni-ke,
pljune i Imperijallatldke
lakeje sa svoje grbae.
Duinoat je naMh keljenika da
ea svoje strane uelne koliko im Je
mogude da pomegnu u олоЈ gigant-sko- j
borbi naiem narodu. Okliee-nje-m
svojih redova, okupljanjem
Ceivrtak. 26 oktebro, I960.
ganisaeija i poduaraajm naie
keijenieke pregreaivne itampe,
koja stoji sa barb pretiv tov
klike, sa mir u svijetu, sa neza
vknoet i samoupravu svin naroda
u svijetu je eveta daanaat svakog
ketjenikt i najfeolji nadin direktne
pot pore borbi nakg naroda za
oekbodjenje.
U oroj borbi mi neamijemo na putiti nai junaiki narod u Jugo
slatiji!
"Iwljenifka Kijcd". (t#o na.
prednih Jagoekvetiakifi keijmka
u Argentini, u diaaiu "Antkev
jetaki tabor":
Reakcionarne i faaktite snage
stare Jugoslavije, koje su proHe
u iatoriji naieg naroda, predak su
naiu Domovinu njemackom impe-rijalizm- u; danas na delu ovog an
tisovjetskog fronta nalazl se udar
na brigada zlodinaca 1 provokatora
rata Tita, koji Je predala naiu Do-rnovi- nu faiizmu prcdvodjenu ovaj
put po Trumanu. Tredstanike 1 sa
radnike navedenog tabora ц Ar-gentini
predsUvlJa Titovo faliitid-k- o
poalanstvo u Buenos Airesu. I
ako su oni pod raznitn imenom
kriju, ali ito ih sjedinjuje sviju
skupa to Je Trumanova grb.
Zadatak ovih agenata Hitlera u
sluibi inglo-ameriiko- g imperija-lizm- a
aattoji ae u tome da na-pra- ve zabunu izmedju naiih ise
Ijenika u Argentini I uneau u re
dovima Istih mrinju protiv iJ.
ecg prijatelja radnidke klase i
naroda, nepobjedivog Sovjetskog
Savesa. Ali faektUke grupe jako
su ae prevarik u svojim reralnim
planovima. N'ak Ijubav 1 odanost
vesana je sa ајеч1вЈкет knlju
sa bratekim 1 MpebJdivim Sov
jetakim Saveaem, V+Џ stoji u pr-v-oj liniji berbe prktalka nrfra u
cijelom avijetu.
Importirane gramafonske ploce svih nacija
U2IVAJTE PJESME I MUZIKU IZ STAROG KRAJA
Ljubiteljima muzike atavljamo do znanja da amo dobili vedi broj
ruakih ploda koje au rekordirane u Kvropi
Pllito na:
VICTOR'S FOREIGN RECORD SALES
1334 ORCHARD AVE. NIAGARA PALLS, ONT.
CANADA
0 ,9 ' it a) s). a). .sj it .a)ns)i ..a), ejus) t ,; a ii♦... aj. џ ; џ ,џ„џ..џ+..џ.+ .
VAZNA OBJAVA
Ovime objavljujem, da Je parobrod "Makedonija" otplovio
iz New Yorka 17.10., dakle 8 dana ranije nego ito sam objavio,
zato ito de od sada bltl svakih 20 dana po jedan jugoalavenski
exprrsni brod iz New Yorka za Rijeku. Znadi, leite I bria ot-pre- ma. Sve ito sam primio do 12.10., poslao sam brodom "Ma
kedonija".
Slijededi brod Je "Hrvatska", koji plovl iz New Yorka
12.11., dolazi na Rijeku 28.11. SVE NARUDZIIE ZA IlROD
"HRVATSKA" TREHAJU П1Т1 KOD MEN'E DO f NOVBM
DRA. Paketl do 40 funti stidi de primsocima za Hoiid, a po
svoj prilici I veliki sanduci.
Zatim plovl brod "Srblja" 2.12, dolazi na Rijeku 18. 12
19S0. Narudibe za ovaj brod zakljuduju se 25.11.
Drod "Mskedonlja" plovl iz New Yorka 22.12, delaxi na
Rijeku 7.1.1M1. Narudibe za "Makedeniju" zakljueuju se IS
decembra 1950.
Mollm sre zajntcreaorsne, da orsj raporrd brodora sadu
vaju radi znanja nsrudiaba t olprema.
Braino ae ot prema redevito 1 expreene. Xa petvrdama pri-Jem- a
novca sa braino uvijek de biti otnacene, kada Je, tti ka
da de i sa kojim brodem biti peaiato ill je ved otpremsjen.
iei4)RUKE IZ RIJEKE OD STRANG CRVBNOG KKICA
OBAVIJAJU SE URED.VO I BRZO. Prigedem naraervank,
doatavite tedne adrese primaeea.
ItaHe sa upate, traiHe eiknike. keje vam dak i Ufe мцг-vee-a OTPREMN'A AGEN'CIJA SVAKOVMNItl I'OKLONA
ZA JUGOSLA VIJU
GEORGE SIGMUND Rcr'cI
1462 niahop Street, room 1, Montreal 25, Que. Canada,
VAZNO
Potto primam daevno sve vedi broj narudiba I da bth me-ga-o
udeveijHi svim meMerijama, saglaano mejemu eglasu, tj
etpremati vn peMJke — kao da sada — u rekerdnem ease od
priWine
6- - 15 DANA
direktne u rake primaoea a JugeslavijL ieHm izvjeatiti da sam
se preeeMo u vede prosterije, da tako pebotjtam svaj rad na
keriat svih naradibodavakca, narodito sada pred BeMc 1 Neva
gedka.
Preko mene meiete peradttl poebne bolidn pakete
keji sedrie: ienake Nfkn earape, maake da rape, kenae,
igk, eketika, teMjeve, aparate za brijanje Hd. Takedkr
tpremam: najfraije bijek brain, кгакм Hi kakaraene
brake, gria, rile, аекмш kava, avinjaka meat, freer,
gran, spa set, naaatlnev atye, jeram, bakalar, eefceeawe,
aania, caj. егтеат рарпжа, papar, ЛгелеИе аечав, naaawa
в, RaM iaiwn arreeaawa, sapaa, пмааае l seneae вагнааа,
pezreaaj, ceaaeaK, eavte, saaaaa, aoja, сегреакаа, eaaa9 drva,
JediMKtarn pereclte djenik, a briga eke alanja i laaiarakt
oatavtk meni.
СИЛ ГК1ЈЕ POsAUETE, TIM PRIJE fE STieP
Meja nera adrei! Tel. 3— ?
FRANK STAiniAX.
112 O gocde S'rr_
Otlawo, ОгЛ
M"liij &aCuDjt? сча1 ојТдз radi r. adrcae.
|
