| Note |
OCR Text: 3
4
8TRANA 2 — Jedlnstvo, 27. decembra, 1963.
LIXl'S PAl'LIXO — uiVnjak i borac za mil
UKA "GRADJANINA SVIJETA,,
OD DOPISNIKA "TANJUGA"
Stockholm. "Otnr dtnamita"
Alfred Xobd iiijf }m dosao do sa-znan- ja da nauka i njena otkrica
postaju svojina citavoy svijeta —
bcz obzira na to ydje sc do njih
doslo, i to yotovo u istom trcnutku.
Ali, da la univrrzalnost nauke ne
mora nvijck ici na dobrobit ljudi
— to jc svedski uccnjak, vise neyo i jedan od njcyovih prethodnika,
imao prilike da iskttsi jos za zivota.
l)ao je Ijudima u ruke snayu da
premjestaju brda, probijaju nova
korita rijekama, prodru jos dublje
pod zemlju da In se koristili njc-ni- m
boyatslvima. . . U easu, me-djttti- m, kad je pisao svoju oporu-k- u
nc dozivjevsi jos razaranja pr-vo- y
svjctskoy rata — njeya jc op-sjcda- la
samo jos jedna misao: ka-k- o
sprijeciti da se ono sto je na-mijenje- no
naprctku covjecanstva
nc prctvori u svoju suprotnost —
uniUcnjc?
Ideja koja jc otad prisutna u
svakoj prilici kad se komemorira
uspomena јш velikoy ucenjaka po-seb- no jc aktuclna ovc yodinc. U
Oslu jc jedan uccnjak, vec jedan-pu- t
nobelovac, primio tn nayradu
druyi put, sada za mir. Tako sit
njeyova istrazivanja u oblasti ke-mi- jc
bila fundamentalnoy karak-ter- a
i premda jc osobno bio poste-dje- n
yorciuc da neko svojc otkricc
vidi u "ncpozvanim rukama", a-mcr- icki uccnjak Linus Pauliny
smatrao je ncophodnim da ulozi
svoj auloritct ucenjaka i Xobelov-c- a
i pokrene druyc da sc to nc desi
s najsudbonosnijim od svih dosa-dahij- ih
pronalazaka — nuklcar-no-m
cneryijom.
Za kemicara Pauliny najvrcd- -
Authorized as
ui ( sto p postxjinifo it sitimm-iio- m
svijitu nip tuko tilnncko ot-kri- n
, ma kako bdo znacajno, niyo
revolueionarno saznanje o struktu-r- i
i silama kojc djcluju u najsitni-ji- m cesticama malerije Hi zivih
stanica.
Smisao ovoga i ujedno najbitni-j-c
preduvjet da sc to nastavi ucc
njak vidi u tome sto jc svijet prvi
put otkako postoji "usao u razdo-blj- e
kojc karakterizira mir i ra-zum- ".
Zasad jos "na silu" buduci
da mu "zastrasujuca slika unistc-nj- a
nc dopitsta da ucini i posljcd-nj- i
poarcsni korak". AH, u kom- -
binaciji straha i razuma, kaze Pau-liny,
ovo posljcdnjc dobivat ce u
buducnosti sve znacajniju itloyn.
"Uvjeren sam da ce buduci hi-storic-ari
ocijeniti Moskovski spo-razu- m
kao najvazniju stvar o ko-j- oj
sit sc ikad suylasile nacionalne
vladc", rekao jc, "jer, to jc prvi
it nizu sporazuma koji ce dovesti
do novoy svijeta. . ."
Optimizam, medjutim, nije Me
dina karaktcristika koja je dosla
do izrazaja it njcyovu yovoru. Pau-liny
smatra da jc do Moskovskoy
sporazuma doslo zapravo vrlo ka-sn- o
i da ce covjecanstva platiti vi-so- ku
cijenu za ono sto jc propus-ten- o
i, zatim, da ce pozitivna ten-denci- ja
u koju on vjcrujc prolaziti
kroz razlicitc i vrlo opasne krizc.
Vec sada sc 200.000 djece radja
svakc yodinc s ozbiljnim fizickim
i mcntalnim manama — kao pos-Ijcdi- ca radioaktivnih zracenja — a
dva milijuna ljudi iz sadasnje ye-nerac- ijc trcba da racuna da ce im
zivotni vijek biti 5 do 15 yodina
kraci neyo sto bi moyli oockivati u
normalnim prilikama.
U pod naslovom "Amcriiko desno
krilo" clji su autori Ralph Wcllsworth
i Sara Harris. U knjizi su amcrifki njihove orga-nizaci- je
metode Ovdje nckoliko izradaka iz broSurc.
Posljednjlh Rodlna postalo Je tlpiCno za hlstorlfiare 1
novlnare da o "ameriCkoK desnom krllu" povore kao o po-litical
neznatnoj grupl, kao o malobrojnoj grupl ekstreml-st- a
koji nastupaju s apsurdnlm pretenzljama, kao o lzola-cionlstl- ma,
reakclonarlma, lokalnim faSistlma, propagato-rim- a
mrtnje 1 u najnovije vrijeme kao o Sizofreniclma.
Njih obicno "raskrinkavaju" l zatim odmahuju rukom kao
da su to agitatorl 1 demagozl Cija akclja vuCe korijene iz
psiholoSkih ill socloloSkih neuravnote2enostl. Cesto se plSe
da Je od vremena McCarthyJa utjecaj desnlh sveden na
niitlcu. Medjutim, proudavanjt aktivnosti desnog krila 1
njihova pokazuje potpuno drugu sllku.
Danas u Sjedinjenim Drtavama postoji oko hlljadu
dobrovoljnlh organizacija koje se mogii narvatl desnlma 1
koje neprekidno objavljuju 1 Sire velike kollcine desne Sta-mp- e.
Neke od tih organizacija imaju svega nekoliko dlano-v- a
all ima 1 takvih kao sto Je na primjer "AmeriCka koali-clj- a
patriotsklh drustava" koje 1 3 milijuna Clanova.
I dok neke organlzaclje postoje kratko vrijeme, ima In i
takvih koje aktivno vise od 20 godina, a umjesto or-ganizacija
koje sllaze s arene neprekidno se Javljaju nove
Jcoje energitno rade. Danas Je najboljl teren za kultlvira-jij- e
desnlh raspolozenja amerlckl Jug. Ovdje desniCarl 1-- naju
uvjete rada nego lJeviCari.
Ove grupe Hnanciraju 1 lzdaju nepregledan broj novl-n- a,
Casopisa 1 blltena, 1 to od onih umnozenih saplrogra-fo- m
kao na primjer of Ours" (NaS glas) pa sve do
lzvanredno opremljenih detvrtgodisnjaka kao Sto Je "Mo-dem
Ages" (Moderna Isto tako postoji vellk
broj lzvanredno uredjlvanih tjednika, polumjesecnlka 1
mjesecnika koje Je nemoguce sve nabrojitl.
Mnoge organlzaclje kao Sto su "Savez ameridke zasta-ve- ",
"Komitet borbe za prava SAD", "Naclonalna stranka
preporoda", "Mi, narod", "Farmerska Uga slobode" ltd. re-dov- no
objavljuju blltene 1 broSure o pojedlnim pitanjlma.
U organ Izacl kao Sto su "Kderke ameriCke rcvolu-clje- ",
"Slnovl ameriCke revoluclje", "Americka legija" 1
"Americko pravnlcko druStvo" postoje specljalne komlslje
kao: komlsija za amerikanizam, komisija za nacionalnu
obranu, komlsija za komunlstiCku taktiku — koje Cesto
priredjuju predavanja 1 Stampaju lzvjeStaje o
zblvanjima 1 Sire literaturu drugh desniCarsklh organiza-cija.
Mnoge trgovacke 1 lndustrijske organlzaclje, kao Tr-gova- cka
komora SAD, Naclonalnl savez Industrljalaca
year.
Tost
Samo aimncka hidroyenska
koja (ksplodirala kod
Bikini bila razornoj snazi
jaea od svih cksploziva upotrijeb-Ijeni- h
u svijeta do polovice dvadc-scto- y
vijeka, ukljucujuci i one u
svjetska rata. Pauliny sc zalo-zi- o
i za prakticnu medjunarodnu
kontrolu sadasnjim zalihama
nukharnoy oruzja — do
kad bade moguc sporazum o nji-hov- u
unistenju. te zalihc iona-k- o
nc biti upotrcbljcnc.
Poslije Marie Curie Sklodowskc
jc 1003. dobila Nobclovu na-yradu
za fiziku a 1911. za kemiju,
Pauliny jc prvi komc se to visoko
priznanjc dodjcljuje pitta. On
je, medjutim, koji ya je dobio
i kao uccnjak i kao borac za mir.
Dok se jos 10,")8. smatrao "ncpovrc-divi- m
pravom jakih" da yovore
"jczikom mcyatona" i pravc kom-binaci- jc
za koliko bi sati Hi minu-t- a
protivnik moyao biti unisten,
Pauliny je zakljucao svoj kemijski
laboratorij i posao da skupi potpi-s- c
11.000 vodecih ucenjaka u svije-t-u
protiv na rub н ponora. Ar-gumenti- ma ucenjaka i savjescu
"yradjanina svijeta" on jc na taj
dokumenat dobio jos tri milijardc
ncvidljivih potpisa.
njcyovi snvremenici" —
rekao jc pivdsjednik norveskoy
Nobclovoy komitcta urucujuci uce-nja- ku
nayradu za mir — "tcsko
mozemo saglcdati koliko nas je
prof. Pauliny obavczao svojim hra-bri- m
istupanjem it medjunarodnoj
javnosti. . . jc na novi nacin
formulirao eticku odyovornost na-uk- e
za sudbinu covjecanstva — lia-nas
i u buducnosti".
V. KNIVALD Americka desnica
New Yorku je objavljcna broSura
(American Night Wing), novinarl
prikazani "bijesni",
i rada. prcnosimo te
djelatnost
broje
rade
mnogo bolje
"Voice
vremena).
Jama
polltlCkim
ltd.,
aocsa№xsvsv3MsxwvKx2WC
OEDSliTYO
ПгВ2Ш!ШШ1ЖШШШ£1£
trcnutku
Stampaju broSure u kojima brane desne polltidke poglede.
I mnogi radio-komentato- ri objavljuju svoje preglede
("American Future", "Forum" ltd.)
Pored toga, rasistiCku 1 desnicarsku literaturu
Stampaju raznl "savjeti gradjana". Prema vjerodostojnlm
podacima na Jugu postoji danas vlSe od 550 savjeta
gradjana koji svl Sire desnicarsku literaturu 1 propaganda
tl "konzervativni Amerlkancl", kako onl sami
vole nazlvati, se kod protiv snazne centralne
vlade, a u medjunarodnim odnosima protiv svakog oblika
medjunarodnog kolektlvizma.
Onl se bore protiv prlsustva UJedinjenlh naroda u SAD,
Jer se kao rezultat toga na ameriCklm obalama naSlo mno-go
"sumnjlvih stranaca koji svl Imaju diplomatskl imunl-tet- ".
Opreznijl desniCarl predlaiu da se anullra zakon o su-djelova- nju
SAD u Ujedlnjenim narodlma, ill da se Sovjet-s- kl
Savez 1 druge socljalistlcke zemlje lsklJuCe iz te orga-nlzaclje,
da se bojkotlra trgovina s Urn zemljama, da se
preklnu diplomatskl odnosi s njlma 1 da se pomazu narodl
koji iele dldi ustanak protiv komunlzma.
DesnlCari vec prema tradlcljl stalno vjeruju u neku
medjunarodnu komunistlcku zavjeru koju su organizlrall
ljudi ill drzave zele uniStlti ameridku civillzaclju. Le-gen- de
o svjetskoj vladi koja se naziva raznlm ime-nlm- a:
"21dovska "Medjunarodnl bankaii", "Nevld-Ijlv- a
vlada", "Bratstvo", "DruStvo slobodnih masona", "Sl-nago- ga
satane" 1 najnovije "2ldovskl gestapo" stvaraju
tlo za vjerovanje da postoji dobro organizlrana komunis-tick- a
urota.
Na primjer, desniCarske novine "Right" plSu: "Borba
za desni pokret, za naclonalizam, indivldualizam 1 krScan-sk- u
tradiclju, a Internaclonallzma, kolektlvizma —
to Je stvamo borba za opstanak, borba do kraja. Neka des-niCarl
shvate 1 objave cljelom svijetu da Je liberallzam iz-daj- a".
Takvu tezu prlhvatlla Je uglavnom 1 kongresna koml-sija
Je ispitlvala rad ameriCklh komunlsta, 1 svakako
Hoover, koji llberale naziva glupanlma ill pseudo-liberalim- a,
all izbjegava rijeC lzdajnicl. Na temelju takvih
gledanja medju te ljude svrstanl su onl koji su na bilo
koji naCin bill povezanl s Rooseveltovim "New Dealom" a
nlsu se odrekll te polltlke. Njihova 20-godlS- nja lzdaja opl-slva- la
se beskrajno mnogo puta, a posljednjl put Je o njoj
(Nastavak na st. 8)
Published every Friday, In Serbo-Croatia- n
and Slovenian languages, by Jedinstvo Pub-lishing
Company, 479 Queen Street West,
Toronto 2B, Ontario, Canada; telephone EM
3-16-
42.
Editor Stjepan Mioiic, Kuslness Manager Ivan Stimae.
Subscription rates; $6.00 per USA and other countries $7.00.
Second Class Mail, Office Dept, Ottawa, for payment of postage In cash.
wr лшш
bo-rn
ba jr oto-k- a
j( po
dva
nad
Jer,
smiju
koja
dva
prvi
iyre
"Mi,
jos
On
brojnu
SAD
Svi sebe
bore kuce
Sto
tajnoj
urota",
protiv
koja
Edgar
svi
and
Iz Ji£go$lavifj@
U K U A T K O
O Industrijska proizvodnja
za Jedanaest mjesecl ove go-di- ne
Je, u poredjenju sa istlm
periodom 1962. porasla za 15
posto.
U Skoplju su predana na
korlSdenje JoS dva prigradska
stambena naselja — Djordje
Petrov I 1 Djordje Petrov II.
Ova dva naselja lmadu 760
stanova i moCl Ce da prime
oko 3.500 stanovnlka.
U Sofiju Je otputovala
vladlna delegaclja na Celu sa
drzavnlm sekretarom za sao-braC- aj
Marinom CetinlCem.
Kako plSe beogradska
"Politlka", proSle godlne u Ju-gosla- vljl
Je od raznlh bolesti
uginulo vlSe od jedan mllijun
svlnja. Broj svinja ove (1963.)
godlne je za 100.000 manji ne-go
proSle. Smanjenje Je izaz-va- o
manji prinos kukuruza.
Ove podatke "Polltlci" je dao
Svetislav AndriC, predsjednlk
Organlzaclonog odbora slpo- -
zljuma prolzvodnje svlnja.
U Hrvatskoj je ove godl
ne preradjeno oko 76.000 va- -
gona SeCerne repe 1 proizve-den- o
7.865 vagona SeCera. U
Hrvatskoj postoje tri tvornlce
SeCera — u Osijeku, Vranjl-no- m
Brdu 1 Zupanjl.
U Sovjetskl Savez Je ot-puto- vao
prvi dio specijalizira-n- e
Jedlnlce Sovjetske armlje
koja je vlSe od Cetlri mjeseca
provela na radu u Skoplju. U
glavnom gradu Makedonije
sovjetskl vojnlcl su bill anga--
zlranl na raSClSCavanju ruSe- -
vlna poslije potresa 1 na dru-gl- m
radovima.
OvogodlSnji urod masll-n- a
u Jadranskom podruCJu
cijenl se na viSe od sedam ti-su- Ca
vagona, od Cega Ce se do-b- ltl
1300 vagona masllnovog
ulja. Ovakav urod ne pamti
se ved viSe decenija.
U istoCnom Berllnu pot-pls- an
Je sporazum o suradnJI
Saveza novinara Jugoslavije i
Saveza novinara NJemaCke
Demokratske Republike.
Na podruCJu imotske op-Cl- ne
(u Dalmacljl), u kojoj
zlvi 50.000 stanovnlka, postoji
samo Jedna Cltaonlca.
U Kosovskoj Mltrovicl
zavrSena Je lzgradnja tvornlce
superfosfata, koja Ce godlSnJe
prolzvodltl 250.000 tona urn-jetn- lh
gnojiva, 18.000 tona
sumporne kisellne 1 10.000 to-na
oleuma. Ovo Je prvenac ke--
mijske industrije na Kosovu i
Metohljl. Tvornica superfosfa-ta
korlstlt Ce kao glavnu si-rov- lnu
jalovlnu iz "Trepce".
TEiSKA SAOBRACAJNA NES- -
RECA NA 2ELJEZNICKOJ
STANICI U CAKOVCU
Cakovec, 18. decembra. —
Jutros oko 8:30 na ulazu u
zeljeznlCku stanicu Cakovec
dogodlla se teSka saobraCajna
nesreCa, u kojoj su dvije oso- -
be poglnule a 40 ih Je ranje- -
no, od kojih 11 teze.
ШЈЕКА: REKOUDNI
ГКОМЕТ
GodlSnJl promet rijeCke lu-k- e
lznosi blizu 6 milijuna to-na
robe, Sto je rekord.
lllllllllMllltlllllllllllllllllllllllMIIIIIIII
(SITAJTE I
SIRITE
JEDINSTVO!
MlUJMtDA I POL OLADXTIl!
"U svijetu ima milijarda i pol gladnih" — refeno je u
izvjcStaju generalnog sektetara FAO Sena. Najveci dlo log
broja otpada na azijski jugoistok, gdje je gustola naseljc-nos- ti
najreCa, a ekonomska razlJenost po glavi stanov-nitr- a
rclativno nizj od Afrike.
Ta finjenica konstatirana je ponouio I na konfercn-ci- ji
Ekonomske komisije UN za Aziju i Dalcki istok, koja
se upravo sada odriava u filipinskom glanom gradu Ma-ni- li.
Opet kritika jugoslavenskih komunista
zbog raskosnog zivota
Agenclja Associated Press (prevodlmo s engleskog):
Javlja iz Beograda da je "Ko- - 'Mora se ukazatl na tenden-munist- ",
sluzbenl organ Sa- - ciju Izvjesnlh partijskih Cla-re- za
Komunlsta Jugoslavije u.nova da se bogate, na njlho-svo- m
najnovljem broju pono-'v- u trku za novcem. . . da bi
vio kritlku komunlsta koji se'provodill lak i udoban zlvot,
ne ponaSaju kao komunisti 1 — imajuCi u vidu naSe pri-ne- go
trCe za raskoSnim zivo- - like — veoma raskoSan zlvot.
torn 1 tako Stete zajednici, a
samim komunlstima 1 soclja-lizm- u
nanose sramotu.
O ovom problemu govorlo
je predsjednik Tito u Splitu
a maju proSle godlne. Poslije
njegova govora medju komu-nlstima
Je bilo dosta krltlke
I samokritlke, na njlhovlm
sastancima 1 u Javnosti, pa Je
stvoren dojam da Ce se sta-n- je
pobolJSati. Zato Je sada-Sn- jl
Clanak "Komunlsta", koji
Je svakako napisan sa zna-nje- m
1 odobrenjem vrhovnog
vodstva, lzazvao veliko lzne-nadjen- je.
Evo Sto kaze "Komunlst"
Njemacka je obavezna
da onemoguci djelatnost
ustaskih emigranata
ALBERTA VAJSA TANJUGU
Beograd. — Dr. Albert Vajs,
Clan medjunarodnog suda koji
Je sudlo naclstiCklm zloCincl-m- a
u Nirenbergu, izjavio Je
Tanjugu da "nema nikakvih
ubjedljivih razloga" za odla-gan- je
sudjenja protiv ustaSke
terorlstlCke grupe koja Je u
novembru 1962. napala Jugo-slavens- ko
predstavnlStvo u
Bad Godesbergu u Zap. NJe-maC- koj
1 torn prilikom ublla
jugoslavenskog sluzbenika
MomCila PopovlCa. Sudjenje
Je trebalo poCetl 9. decembra
a odgudjenu je do martu 19-6- 4.
"Odlaganje se moze ocje-nl- tl
kao manevar optuzenlh 1
krugova koji stoje iza njih, a
Clnl se da se takvom manev-r- u
isuviSe IzaSlo u susret", re-kao
Je Dr. Vajs.
OdgovarajuCl na pitanje o
poveCanoJ aktivnosti ustaSklh
emigranata u Zap. NJemaCkoj
Dr. Vajs Je kazao:
"Na tu prije sve-ga,
treba gledatl u sklopu op-C- ih
pokuSaJa ozivljavanja sta-rl- h
1 novih vidova nacizma I
faSizma, koji naroCito uzima-J-u
maha u SRN, a prema ko
jima nadlezne vlastl pokazu-J- u
nedozvoljenu trpeljlvost.
Takva opCa atmosfera omo-guCu- Je
1 aktlvnost
ustaSkih grupa. Mlslim da ni- -
Je potrebno ovdje ulazltl u
dugu 1 krvavu historlju usta-
Sklh zloClna prlje faSistiCke
okupaclje u naSoj zemljl, kao
nl u niz izgreda, prestupa I
zloClna ustaSkih ostataka u
poslijeratnom perlodu, poCev
od prljetnjl I napada protiv
naSlh gradjana 1 funkclonera,
pa sve do prlprema dlverzan-tskl- h
akcija protiv naSe zem-lje.
Sve je to naSoj I svjetskoj
Javnosti prlliCno poznato.
Ono Sto zelim da podvuCem
Jeste moralna, polltlCka 1, prl
je svega, pravna obaveza Sa- -
vezne Republike NjemaCke da
takve pojave na svojoj terito-ri- jl
ne trpi, nego da lh ener-glC- no
suzblja.
nekoliko glavnih razlo-ga
za to. ZvanlCnl predstavnl- -
ci SR NJemaCke u mnogo ma-ho- va
okarakterizlrali su faSi-za- m
i naclzam kao zloClnaCkl,
pa su poduzell lzvjesne za-konoda- vne
i upravne mjere
za njegovo suzbljanje, uklju- -
Cujudl 1 kainjavanje nekih
naclstlckth ratnlh zloCinaca.
Ako su to uClnill u odnosu na
nJemaCke naciste, naCelno ne
bi mogll imati drukCijt stav
nl prema faSistlma lz druglh
zemalja, ako su im veC dall
utoCiSte u NJemaCkoj.
N1 po medjunarodno-prav- -
nlm proplslma koji danas va
"Nekl komunisti Cesto dola-z- e,
formalno 1 legalno, do og-romn- og
dohodka, koji se ne
moze opravdatl njlhovlm ra-do- m.
Onl grabe velikl novae,
grade kuCe, prisvajaju neza-sluze- ne
privilegije ltd.
"Pojedlni komunisti daju 1
primaju mito u raznlm obll-clm- a.
Onl bivaju korumplra-nl- ".
U vljestl se kaze da odluka
partijskog vodstva da o ovoj
stvari ponovo Javno dlskusl-r- a
pokazuje da Je problem oz-bilj- an
1 proSlren, premda se
lz Clanka "Komunlsta" ne mo-ze
zakljuciti koliko.
S. R.
INTEUVJU DK.
aktlvnost,
poveCanu
Evo
Cak
vencijl o lzbjegllcama iz 1951.
godine kojoj Je prlstuplla 1
SR NjemaCka, drzave ne smiju
dozvolltl lzbjegllcama da zlo-upotr- ebe
pravo azlla u svrhu
teroristlCklh 1 poUtiCklh ak-tivnosti
na Stetu suvereniteta
i integrlteta druglh drzava.
Uostalom, u torn smislu po-stoje
I unutraSnjl zakonl SRN
koji izritlto zabranjuju tak-vi-m
licima da stvaraju udru-zen- ja
sa takvlm 1 sllCnlm cl-ljevi- ma,
prl Cemu nlje bitno
da 11 se ona pojavljuju pod
kamufllranlm imenlma 1 cl-ljevl- ma.
Najzad, u odnosu na naSu
zemlju, SR NjemaCka je u
svojoj notl od 4. aprlla 1955.
lzjavlla da na svojoj teritoriji
neCe trpltl aktivnosti koje su
uperene protiv Integrlteta Ju-goslave- nske
drzave 1 da takve
aktivnosti nlsu u skladu na
sa Ustavom SRN. Uprkos ova-k- o
JasnoJ pravnoj situacljl,
vidlmo, nazalost, da se ovak-v- e
1 sllCne antljugoslavenskc
terorlstlCke aktivnosti trpe i
da se protiv njih ne poduzl-maj- u
dovoljno eftkasne mjere,
a u mnogim sluCaJevima Cak
1 nlkakve.
Sve to ne moze biti u skladu
nl sa korektnim 1 mlroljubi-vl- m
odnosima koji treba da
vlada Ju medju drtavama."
Na tuzbu koju Je protiv
njega 1 drtavnog sekretara za
vanjske poslove KoCu Popovl-
Ca pokrenuo zapadnonjemaekl
advokat Schoettler (Setler),
Dr. Vajs je rekao:
"Na ove prljave ne bl vri-Jedl- lo
obratltl naroCitu paz-nj- u
ako se ima u vidu njiho-va
krajnja drskost, monstruo-zno- st
1 nelstinltost, kao 1 Cl-njen- lca
da lh Je pomenuti ad-vokat
podnio u ime onih istlh
ustaSkih krugova i na osnovu
lzjava "svjedoka" lz njihovlh
sopstvenlh redova, dakle onih
koji vode antijugoslavensku
hajku. Ove prijave i nlsu nlS-t- a
drugo nego sastavnl dio
kampanje za ozlvljavanje 1 re-hablllta- clju
nacizma 1 faSiz-ma,
koji koristl najgrublje fa-lslfikov- anje
hlstorijsklh Cinje-nlc- a,
kao i UCne uvrede i kle-vet- e,
priplsujuCl drugima zlo-Cl- ne
kakve je samo faSlzam
vrSio. U torn svjetlu treba oc-jen- ltl
sve one nelstine koje
faSlstiCka propaganda veC go-dlna- ma
Slrl protiv nlea zema-lja
antifaSlstlCke koallcije.
Sastavnl dio ove kampanje
je i nastojanje da se diskre-ditu- ju
sve mjere saveinlCklh
zemalja koje su poduzete u
cllju кагпЈатапја nacietlCkih
ratnlh zloCinaca, podraiumje--
ze u pogledu izbjeglica, a po-vaJu- Cl i velikl proces u Nirn- -
sebno po medjunarodnoj kon- - (Naatavak na st. 3)
i ш
|
