| Note |
OCR Text: PubElissthabedl.sheEdver;yn 1F9r3i1ci.v. Izlsxi svakog petka Cijea 10 cent.
IWtmr i iau jwfanjomk
j No. 47 (1261) Vol. l Pwtahtn atoji do.-- a
m gosUajs n Kanadu
479 Qoew Stmt West estate iwnljt 7 d'.-r.- i Toiwrto, Ontario
J ugos la vensko-Ka- n adski Tjednik — Yugoslav-Canadia- n Weekly
cvvv%vcaavvx%.4xvvvvvvxvvv4vvvvvvxxxvvvxv
Sfaneilski Џ$ж
(I'regled dofadjaja)
jj нЈдцд ПТГ1П1 1 l+ffWr- - Iff ""T—
V OTTAWI SVE GOKE
Poslije burne diskusije o "afen podmictvanja" i ulo-- zi
mtnlstra pravde Favreau u njoj. parlamenat se po-'Tatl- o pitanju zastave. Ali to nije trajalo dugo. Opozici-l- a
Je prona&la nove neurednosti u radu ministra pravde
l obnovila napade. Favreau je optuzen da je — dok Je
bio mlnlstair drtavljanstva 1 imlgracije — propustio akto-va- tt
po preporuci suda da se deportdra jedan pripad-niJ- c
gangsterske organizaclje Mafije. Pokrenuto je i pi-tan- je bankrotiranja nekih kompanija, koje su obllato
prtlagodue u fond Liberalne partlje. Konzervatavci se
nadaju da ce na ova] nacln potkopati vladu 1 prieillt Ju
na nove Izbore.
Sve je vise glasova. Ne valja ni vlada (Uberall) nl
opoeicija (kanzervatlvci)._ —
BOKBA КАПМКЛ I GENERAL MOTORS
Isgleda da je neizbjetiv strajk u kanactaktm tvorni-cam- a
Oeneral Motors u kojtona radt 28.000 radnika.
atrajk treba poceti 3. decembra u 11 sail prlje podne.
Dan prlje toga u Oshawi je tebio "wUd cat" Jtrajk,
pa je evih 14.000 radnlka prestalo radiU.
Olavni zahtjev unlje je izjednacenje placa kanad-ski- h
i americkih radnlka. Razltka iznosi oko 40 centi. _ Ф —
GDJE CE KITI TALIOXICA
Gdje ce se nalazit tallonica za novo rudno blago
(bakar, srebro ltd.) pronadjeno kod Timmmsa?
Ш1о bl pravo da se podigne tamo gdje se to blago
nalast — u Timmlnsu.
Tallonica bi oslgurala zaposlenje mnogim rudaxima
kojima sada prlje ti otpustenje iz zlatnih rudnika.
Medjutim, nije algurno da ce taUonksa biti u Tim-mlnsu.
Texas Gulf Sulphur Co. kaie da tallonica treba bl
tl podignuta u Timmlnsu ill na obali Jezera Ontario, ne-dale- ko
Toronta. Konacna odluka Jos nije donijeta.
Uzgred budi receno, proslog tjedna je Javljeno da
je jedna kompanija otkrila vellke naslage nikla jutno
od Ttaiminsa.
Narodna Republ. Kina odbija svaki kontakt sa UN
dok se ne ostvare njena legitimna prava
Peking. — Klna je odba-cil- a
predlog generalnog se-kret- ara
UN U Tanta da se
zemljama koje trenutno ne-ma- ju
svoja predatavnlstva u
UN omoguce konUkti sa
svetekom organisacljom 1 do-zv- oll
prtsUip dlskusljama u
OUN.
U trecem usastopnom ko-ment- aru
u kome se napada
novi Japanski premljer "2e--
KOSIGIN UPOZORAVA ZAPAD
Ashabad. — Predsjednik
б vjetske vlade Aleksej Kosi-- g
n je izjavio da se S8SR s
r i.nimtjevanjem odnosi prema
c iuna kojl stvarno tele mlr
i koji su spremni da poslo-vi- o
rjesavaju sazrele medju- -'
..rodne sporove u duhu pe-s'
wanja Intereea svih zalnte-rosiran- ih
strana 1 da tdu
saprljed putem popuitanja
modjunarodne sategnutosU.
Medjutlm, rekao Je Koel-tin- .
mi ne mozemo preel
{ oko clnjenica da imperija- -
.un i dalje nastojl da voj- -'
ш sllom gusl tetnje naro-- .
i za slobodu u rasnim te- -'
. j .una svljeta — u Kongu
Juznom Vijetnamu".
Prema Koslgtoovim rijeci-- "
i planovl tapertJalleU da
svoje clljeve lakoriste one
. i se ne ustetu da izlote
o;.Lsnottl sigurnost naroda,
. чпо labrtnjavaju miroljubl- -
nmin zibao" je izrazio i stav
da Klna ne Sell 1 nece da
uspostavlja kontakte sa UN
pre nego Sto se Cang KaJ
Sekovi predstavnici ne uklo-n- e
iz evih organa UN i pre
nego to se NR Kini ne vra.
te eva prava u UN. Pre ce
se desitl da sunce pociie da
izlazi na zapadu nego sto ce
Kina pdstatl da se njena le-gitimna
prava u UN vaspo-"2enm- tn
zibao".
vo eovjeanstvo. U ove pla-no- ve
sovjetski premijer je
svrstao 1 stvaranje multilate-ralnl- h
nuklearnih snaga. "Ovo
nas obavezuje — rekao Je
Kosigln — da stalno vodimo
racuna o nasem obrambenom
potencljalu kako btano osi-gur- ali
naiem narodu da
stvara u mint".
Koeigin je govorio na mi-tin- gu
odrtanom povodom 10-godiin- jice
Turkmenake So-vjeta- ke
SociJaUsticke Repu-bllke- .
On je rekao da ce
KP8S. nepokoleWJlvo prlmje- -
njujucl generalnu lenjinsku
lrniju, 1 dalje odlucno raditil
na izgradnjl komunietickog
druAtva, na podizanju tlvot-- j
nog standarda i blagostanja
naroda, na rasvijanju brat- -
skog prijateljatva sovjetaklh
naroda, na Jacanju prijatelj-stv- a
1 jedtnstva radnlh JJudi
svlh socljalletickih semalja i
na ocuvanju mira.
OSMI KONGRES SKJ
Sedmoc decembra u Beo gresa. Medju delegatlina una
tradu se otvara Osml kon- - 229 Jena.
gres Saveza komunista Jugo Po № _ж --
r.Movnih
ame. Sudjetovat Ce 1.302
delegau. Oaim toga. 1 1 te n6°'
kongreau ce prteuatvovaU 110 va radnika --- njih ima 350.
abranih predstavnika Jugo- - Za Kongres je isabrano 1
s.avenake narodne armlje. 127 intenjera i tehnicara, 34
rviegataka prava ce imatl 1 zemljarodnttta. 133 stusbeni-12- 9
clanova Centralnog ko- - ka. 50 prosvjetnlh radnika,
n'eta i 22 clana Oentralne 16 medidnskih radnika. 212
r- - vizione komknje, oalm kad druitveno-poUtickl- h radnlka,
?e bude odlucivak) o radu a oaim njih 1 230 sekretara
CK lzmedju proslog 1 sadas-- komiteta Saveaa komunista.
eg kongreaa. Prema tome. 109 pripadnika JNA. 23 stu-- :.
radu Osmog kongresa SKJ denta 1 djaka 1 10 detegata
, dielovat ce svega 1.453 raanih dru0h zanimanja.
cIegata. NajvUe radnika delegirano je
! 114 delegaU 111 85 posto u Sloverdji — 48.9 poeto. a
od ukupnog broja. pni put na;man;e u Makedon: i 29 9
.? s"-d;el-yvai
a radu k--- N- pos
i
V A 2 N O Z A W I N D S O It
Sabirna akcija odsjeka 638 HBZ
Itvrini 1 Prosvjetni Odbor odsjeka 638 HBZ na za-J-ednW- koj
sjednicl 31. notembra donljell su slije-dee- u
odluku:
Od kako je Zajwlnka osnovana, ona je kao cjelina
pemagala svagdje gdj je to potreba izlskivala, bilo u
rod noj ;rudi, ili u naSoJ noroj tlomorini.
Iiilo bi I suviie ponavijatl u detalje Sto smo u ovo
kratko Tijeme doznali preko naJe Stamp o postra-dali- m
gradjanima juinof dijela Zagreba. Duboko smo
urjereni da im Je notrebna hitna nomoc! Xaia ie ♦ !
obaveza prema rodnoj grudi, naSem narodu, da po-ene- mo
sa akcijom sakupljanja pomoci.
Na ovoj zajednickoj sjednici izabran jc Odbor Kojl
ce predvoditi akciju za pomoc postradalim u Zagre-b- u.
Vas doprinos moiete llfno urufitl: Л1ге. Marj Si-m- ac,
Karol Kovacevic, Ггапк Grof i Stee StarCevi,
kao i ostalim odsjecnim odbornicima. Koristimo oru
priliku i za slijedecu napomenu: Spremni smo odazva-t- i
se za zajednicku suradnju sa bilo kojom organ!-zacijo- m
za OVU HUMANU STVAR.
Apcliramo na naS narotl Windsora 1 okolice da po
svojoj mogucnosti doprinese za pomoc postradalima
grada Zagreba. Svaka i najmanja pomoc ce dobro
doci. Imena daroratelja biti ce objaIjena u naSim
novinama.
Za Izr§ni i Prosvjetni odbor odsjeka 838 HHZ,
A. Musia
S. Tuss
VELIKI USPJEH PROSLAVE
29. NOVEMBRA U TORONTU
Proslavi dana jugoslavenske republike u Toronta
— 29. novembra — odrzanoj u New Yorker Cinema na
Yonge Street prisustvovalo je vise od est stotina oaoba.
U ime clanova odbora proslave prlsutne je poadra-vl- o
Stefan Zagoransld, kojl je podvukao znacaj 39. no-vembra
i vaanost loge naseg naroda i potrebi pomoci
Zagrebu 1 Slovenlji.
Na proslavi je govorio generaml konsul Jugoslavlje
u Torontu Boeidar Stanlc, koji je bio poadravljen dufo-trajni- m
pljeskanjem za njegove rijecl o potcebl kte
medju iseljenicima, kao 1 vecem doprinoeu pobotjtanj
odnosa lzmedju stare 1 nove domovme. On je zahvaMo
iseljenicima na rasumjevanju i potporl koju su uvijek
prusali na rod ima stare domovlne.
Pismene poedrave uputiU su ambasador SFR Jugo-elavl-je
Dlmce Belovekl te Ottawe, Uder Nove demokrat-sk- e
partlje Ontario MacDonaM, nacetoik grada Given,
KoordlnaUonl odbor Matica lseljenlka JugoIav1je, Ma-ti- ca
lseljenlka Hrvatske 1 Matica lseljenlka Stovenlje.
U svom poadravu ambasador Jugoslavije u Ottawl
Belovakl je rekao:
"Jugoslaviji elutl zatota na cast prillka da ate ovako
Mroko ujedlnjenl, bez obzira na uiu naokmaJnoat, orga-niaov- ali
proslavu veilkog dana u Istortjl JugoalavensWh
naroda — 29. novembra.
"Jugoslavia je u teaklm danima rata 1 revotodje, pa
1 poale pobede, uvek raCunala sa slgurnoacu na vatu
podriku i pomoc 1 oatace vam uvek zahvalna.
"Nata e Iskrena telja da svl vi u ovoj vellkoj ze
Ukoj aemljl cijl ate danas gradjanl atvlte u arecl 1 bla-gostanj- u.
"Clnjenica da u ovoj zemlji tivl toUko vellkl broj
Jugoalavena omogucava, pored zajednlcke borbe za mir
1 beabednost u svetu, razvijanje korisne auradnje lzme-dju
Jugoslavije i Kanade. Kanada 1 Jugoslav tele i
mogu dalje unapredjivatl obostranu raaanenu 1 saradnju
u mteresu mira 1 rasumevanja u svetu".
Prikazan je krasan film o prirodnlm ljepotama Ifa-kedon- ije.
kao i hlstortjski film ' Neveslnjska puika". Oba
filma publlka je pozdravlla pljekanjem.
Cisti prihod ce biti poslan za pomoC postradalima
od popiave u Zagrebu. o cemu te biti objavljeni posebni
4Tjetaj. Izvjestitelj
КЛКСТС U TKAVLL MAUSA
Froslih dana upudene su
dije rakete u pravcu Ma-r- sa
— jedna americka, dru-g- a
sovjetska.
Americki naufenjaci su
izjavili da im je cilj usta-nov- iti
da li na Marsu ima
iivota. Kako izgleda nji-ho- ra
raketa ce proci
ЗвО.ОвО milja daleko od Ma-rs- a,
a ako im uspije Ian-cira- ti
manju raketu koja
se na njoj nalazi, onda ce
se pribliiiti Marsu na
8.вв0 milja- -
Sovjetska raketa ima za
cilj proucavanje svemir-sko- g
prostora.
Osude
BELA NIJE
AHirskl premijer
Bela u svojoj izjavi po-vodom
napada na Stanley-ville
kaie:
"Volja Afrikanaca da
brane svoju slobodu bit ce
Jafa od imperijalistlckili
bombl. Doba kolonljalhti-ik- e
eksploatacije definltiv-n- o
je proslo, a nastupila
je era nezavlsnosti i jedin-st~- a
africkog kontinenta.
Xajamnici iz Juzne Afri-k- e,
belgijski padobranci, a-mer- icki
bombarderi i svi
Jot 1
i bio
i
e
agr
BEN
Ken srijeta nece mocl
je osadio stav л la-de
SAD i i
da je agreeija bila una-prije- d
i
a da je spor oko
"bijeiih talaca", o fijoj
vodili pregovori
u Xajrobiju, posluiio
za u i
Ben je
GRADANA...
£ i I 1 I-- 1
Gradanl I SAO, ahclla za vaia
xaitlta dobro napreduje
esije u Kon
prikri-anj- e
HOCE LI DRZAVE POCI
NA NOVE AVANTURE U AZIJI?
ProSlog tjedna u Washing ton u je doputovao ameri-c- ki
ambasador u Sajgcnu general Maxwell D da
nagovori predsjednika Johnsona i druge amerlcke
vlade, da se lzvrtl napad na Sjeverni Vijetnam, jer da
Je to jedlni naftin da se osigura pobjeda u Juznom Vijet-namu.
To Je taaxvalo novu ratrw bojazu u svljetu. N. R. Ki-na
algurno nece dozvolltt Amerlkanclma da nekalnjeno
napadaju SJererni Vijetnam. Sovjetski Saves Je tako-dj- er
iajavlo da ce u torn ahicaju pruliu pomod SJev.
7
Iz Londona Javljaju da britanska itampa ocektva
aukob sanedju Sjed. i Kine. All ako 8Jed.
napadnu zbog SJev. Vijetnama
morat ce da napadnu 1 Sovjetski Saves. Ocevldno Je da
napad na Sjeverni Vijetnam vodu u svjetaki atomaki rat.
Nadatl se etoga da ce Johnson
promisat prije nego odobri Taylerove planove za pro-Slre- nje rau u Vijetnamu. Pri tome da uzme u ob- -
zlr i raspolo2enje americkog naroda, koji je porazom
Barry Ooldwatera pnje mjesec dana rekao Sta misli
o ratu
Jesmo li usamijeni u svemiru' Postoje 11 u njegovim
dubinama i drugi planetami sistemi na kojima ima ti-vo- ta'
Na ova pi tanJ a odgovara prof. Josif AklovsklJ. do-kt- or
fizlcko-matemats- kih nauka 1 sef odsjeka za radia
astronomiju Drtavnog astronomskog Institute "Stem-berg- "
(S88R).
od andekog doba svi ucenjaci ШоаоЛ oMteo
su poalUvno odfovaraU na to pttanje. Nasuprot tome
stoijeCima su crkva 1 art komervativni mJaUoei naj-ogium- Je
istunaU protlv ideje o mnogim nawljenlm
svjetovtma. Sve donedavna nlvo znanja o cvemiru, o nje-govim
razmjerima o prtrodl objekata u njemu Je
suvlse rdsak da bi se moglo algurno reel "da" ili "ne".
Sada Je attuacija mnljenjena. nekoUko
decemja, osobito poaljednjih 10 do 15 godlnc, astrono-mijj- a
se snaano razvlla. Ovtan шрјеаИаа prtdonijell su
naJprUe uapjesi fizlke. U praksu astronomaklh istratt-vanj- a
uale su metode fizike elektrotehnike koje pred
naatm ottma mijenjaju ataru naoku o nebu. U teortj-ski- m
lspitlvanjima prirode kozmickih objekata siroko se
primjen.uju nukleame fizike teori,e relativl-e- 4
f -- ± eD"r---h 'елса O г. tc-g-a jr.ser.o
KONGOANSKI NAROD POBIJEDJEN
Combei
zaustaviti neumoljiri tok
histerije".
I'oSto
Belgije istakao
ta
pripremljena orra-niiiran- a,
su
se sudbini
samo
dobijanje vremenu
oruiane akcije
imperijalista, Bella
rekao:
ZASTITA
A
CilUtft
Belglje
SJED.
Taylor
lidere
Vijetnamu.
oruianl Drtava
Drtave Xinu pomaganja
predsjedrdk dobro
treba
Poaljednjih
dastignuc"a
i "Stanleyville jc pao pod
j zajednieklm udarcima im-perijalista
i njihevih agc-nat- a.
Ali, kngoan.ki na-ro- d
nije pobijedjen jer jc
njegova borba identirna s
borbom cijele Afrike, oIjne
da iivi u slobodi i dovto-janstv- u
bez obzira na (c
Skoce koje jo treba sala~
dati. Alzir odaje jwcast
kongoanskim patriotima ko-ji
su pali na tlu sroje do-m- o
vim; kao zrte neopisic
agreeije koja je ogorcila
ne samo nas, nego i sve
ljude u svljetu koji ole
slobodu.
"Ali, nastavio je Ben
Beta, nema silc koja moic
unHtlti u nama uspomenu
na I'atrisa Lumumbu, cija
ce nam 2rta 1 dalje biti
vodic u akcijama 1 jacati
naSu odlucnost da nastavi-m- o
borbu i svoj put do
potpunog oslobodjenja Afri-ke
i ostvarenja jedlnstva
afriekog kontinenta".
Apel
selcretaru UN
Najrobi. — Mlnistar vanj-eki- h
poslova revolucionanie
kongoansk vlade Tomas
Kanza uputdo je telegram
generalnom sekretaru UN u
kome je zatrasio hitno sazl-van- je
Vljeca stgumoeti U
telegramu se kaie da su naj-nov- ije
akcdje u Kongu ugro-U- e
mir 1 medjunarodnu si-gurn- ost
1 trail da Vljecc &i
gurnostl razmotri akt agresije
"Kongoanskl narod — ka2e
se u telegramu — kojl na
stavlja borbu i koji i dalje
gaji povjerenje u svoje nacio-nalieUfrk- e
vodje, upucuje Vam
ovim putem alljedecl apel
; Kao i u Junu 1664. godlnc,
nekollko dana poslije stjoca
inja nezavisnoati Konga, Sjc
dlnjene Amertcke Drtave 1
Belgija izvrtUi su novu kna
vu agreslju protlv kongoan
Traganie za "planefarnim susjedim
su
Generalnom
skog naroda. Ta Jednostr.uia
akcija ovih alia, koje su pri
hvatile neljudeke usluge na
jamnika ix Jutne Afrike, Ju
ftne Rodetmje i Portugal i.n . flagrantna je povreda Povc
lje Ujedinjenlh naroda, i.stin
ska uvreda, eramna agre. i.a
protlv Organlaaclje afncko
jedlnstva, organisacije ko,a
Je, posredstvom premijeru
Dzoma Kerdjate 1 genera:r,otc
sekretara Dtala TeUJa, ulozi
la sve napore da pronjf
miroljublvo i humano rjese-nj- e
kongoanske drame. Mc:-gij- a
i Sjedinjene Octave ni
(Na.stavak na stranl 8)
a?
usavrsavanje teleskopa dana.s omoguCava da se naucno
prtdje starom problemu i izvanzemaljskim civilazacijama
Suvremena nauka dosla ;e do veoma vasnog zaklju-ck- a da u svemaii mora postojati mnoetvo pianetamih
eistema. Nedavno je, na prhnjer, na oznovu britljive ana-Us- e veoma veilkog broja promatranja dokasano da Je Jedna od najbliiih zvljeada — Cuvena "leteca Bamardo-v- a zvljeada" — ime nevkUJivog sateUta koji Je po svo
joj maai samo U veci od Jupttera. Samim ton dokaza-n- o Je da se oko naseg "galaktickog susjeda" okrece pla mneottensamnatll JevriasnteitbuesksrojeUttojeelto. sOvtaakocmmjeanloJcma mcvajaeodmocl neo
tome da cak l oko zvljeada koje su nam najbttte mogu
postojati planetami sistemL
Mote U se ocekivati da na Urn ptaoeUma kna Mvlh
organisma? Pozitivan odgovor ini se vrlo vjerojatan
Da bi ae konacno odgovorUo, bilo bi vaano da se potpu-n- o
vjerodostojno ustanovi postojaoje makar 1 najprtoi-tivnlji- h oblika rtvota na Marst; Posto'e prllicno oabiljni,
all ipak posredrj argumenti u kenst zaklj'jka da na
N~ aTJ: - ~ - i 2)
|
