000364

OCR Text: ¥Г ' - ~ ItV™™
STRANA 2
Zagrebacko zboriste trgovaca
domovinom i glajsatovanili
provokatora
U svora osvrtu na zagre-ba5- ki
"kongres" titovaca
list wZa socijalistidku Jugo-slav!
ju" pise:
0 cemu jo govorio pogla-vic- a
bcogradske fa§isticke
bande, u Cemu je smisao
njegovog govora? Jos pre
nego Sto je Tito stupio na
govornicu nije bilo tesko po-god- iti
da ce taj dobro dre-sira- ni
lakej imperijalistidkih
potpaljivaca rata govoriti
ono sto mu naredjuju njego-v-o
prekookeanske gazde.
Uzgred budi redeno i same
gazde se nisu %uzdrzale od
toga da joS pre glavne pre-sta- ve
u Zagrebu otkriju kar-t- e
svog izmecara. stampa i
radiostanice kapitalistidkih
zemalja ved su za nekoliko
dana do otvaranja zagreba-cko- g
fasistidkog skupa saop-stava- le
§ta ce i o demu ce
Tito govoriti. Engleski re-akcion- arni
burzoaski listovi
'Observer i 'Sunday Times'
objavljivali su dlanke u ko-ji- ma
se unapred aplaudiralo
Titu za njegov antisovjetski
stav, za njegov "otpor Mo-skv- i"
i proricalo da ce Tito
ni manje ni vise u svom go-vo- ru
"proglasiti novi mark-sizam- "
(?!). Pariski radio
pored svega ostalog saop-§ti- o
je dak i takav detalj
kao §to je broj otkucanih na
masini stranica Titovog "re-ferata- ".
Takva obave§tenost
kapitalistidke Stampe i ra-di- ja
sa potpunom odigledno-sc- u
pokazuje da je Titov
"referat" pre nego Sto je
proditan u Zagrebu bio u-slu- zno
podnesen na odobrc-nj- e
i dopunsku redakciju
imperijalistidkim gospoda-rim- a
beogradske klike.
Zar je onda cudo §to je
ditav Titov "referat" od prve
do poslednje stranice ispu-nje- n
takvom besprimernom
ratnohu§ka5kom histerijorn,
takvim laSima i klevetama
protiv Sovjetskog Saveza,
protiv komunistiSkih parti-j- a,
protiv ditavog tabora mi-r- a
i demokratije, kakve su
jedino mogle biti pozaj-mljen- e
od stranica bivse ge-belso- ve
stampe i stranica
stampe americkih potpalji-vaca
rata. Bljujuci prljave
klevete na pristalice mira,
Titojrc istovremeno pevao
beskrajnc slavopojke potpa-ljivacim- a
rata, kovao u zve-zd- e
svoje "dobrotvore" sa
Zapada i neumorno se zakli-nja- o
na vernost dolarskoj
kesi volstritskih milijarde-ra- .
Ali pored svega toga Ti-to
nije mogao da zamaskira
onaj uzasno toski polozaj u
koji su zapali narodi Jugo-slavij- c,
onu katastrofu u ko-j- u
narode Jugoslavije gura
faSistiiki rczim beogradskih
upravija6a.
Pre nekoliko mescci, kada
je Tito moljakao svoje gaz-de
za novu dolarsku "po-moc- ",
on je saopstio da su
njegovi "prijatelji" sa Za-pada
dali Jugoslaviji vise
od milijardu dolara! Medju-ti- m,
prema poslednjim po-daci- ma iznetim u "refera-tu- ",
ispada da su gazde dale
Titu zajmova i pomoci u u-kup- noj
sumi od 794,8 milio-n- a
dolara. Istovremeno oni
su prinudili beogradske u- -
pravljade da utrose na izdr-- ,
iavanje jugoslovenske ar-mi-je,
na kupovinu naoruia-nj- a
i ratnog materijala de-ti- ri
i po puta vecu sumu —
3 milijarde 571 milion do-lara.
Kao te§ko breme pali
su ti rashodi na ledja jugo-slovensk- ih
trudbenika. Samo
ta cinjcnica sa potpunom
odiglednoSdu pokazuje plja-dkaS- ki karakter ameridke
"pomodi". Mnogobrojne di-njen- ice
potvrdjuju da je fa- -
sisticka Titova banda upre
gla nasu zemlju u ratne ta
ljige americkih potpaljiva'
ca rata i pot6inila ekonomi
ku zemlje ratnim priprema
ma. Sve Titove price o "iz
gradnji socijalizma" pre- -
stavljaju samo zavesu od di
ma kojom se prikriva poli- -
tika rata i fa§izma.
NA zagrebadkom zb.oriStu
Kardelj se zaklinjao svojim
gazdama da su beogradski
vlastodrsci spremni da pored
svih do sada potpisanih rop-ski- h
"sporazuma" potpisu
"kada to bude trebalo i re-giona- lne
sporazume" u ok-vi- ru
Atlantskog pakta. Sa
svoje strane Kidrid obedava
imperijalistima da ce pomo-c- u
svog "novog privrednog
sistema" iscediti i poslednju
kaplju znoja, i poslednju
snagu iz jugoslovenskih tru-dbenika,
samo da zadovolji
pljadkaSke apetite svojih
gazda.
Prirodno je §to su ova o-bed- anja
titovskih glavesina
izazvala pravu buru odu-gcvljen- ja
kod njihovih ame-ridko-englcs- kih
gazda. "U
engleskim krugovima sa za--
dovoljstvom konstatuju —
saopstava "France presse"
— da Tito narodito podvladi
svoju патегиЛа odrzava do-b- re
odnose sa Grdkom, Tur-sko- m
i Austrijom". London-sk- i
"Times" posvetio je Ti-tovo- m
govoru uvodnik u ko-m- e
istide "odluCnost" Tita
da brani interese zapadnih
kapitalista. Poznati lakej
imperijalizma, desni socija-list- a
Gi Mole takodje se nije
mogao uzdr2ati a da no po-sal- je
pozdravni telegram Ti-tu
: "Vi ste nam — klice Gi
Mole — povratili nadu".
Ali sva ncvolja za Titovu
kliku i njene imperijalistiS-k- e
gazde sastoji se u tome
sto jugoslovenski narod nije
isto sto i 2.000 fasistiCkih
buka5a koji su se sakupili u
Zagrebu. Jugoslovenski na-rod
— to su 16 miliona iz-gladn- clih
i izmudenih trud-benika
koji stcnju pod jar-mo-m
titovskog fa§isti6kog
rdzima i imperijalistifckog
ropstva. Dovedeni do обај-no- g
stanja od strane tito-fa-sist- a,
milioni slobodoljubivih
trudbenika Jugoslavije sve
odlucnije podi2u svoje 2ulja-v- e
pesnice i sve glasnije i
upornije zahtevaju da se u-б1- п1
kraj bestidnoj trgovini
sa njihovim zivotnim intere-sim- a.
Titu i njegovoj bandi nece
podi za rukom da zaplaSe
jugoslovenske trudbenike
trudbenike nekakvom izmi-§ljeno- m
"opasnoscu sa Isto-ka- ".
Danas u te pride ne ve-ru- ju
ni sami dlanovi titovske
faSistidke partije od kojih
mnogi ved okrecu ledja ti-tovs- koj
bandi i prelaze na
stranu naroda. Cak so i u
najvisim krugovima titovske
partije nalaze pojedini Iju-- di
koji uvidjaju potpunu
besperspektivnost klike Ti-ta—
Rankovica i otpodinju
da joj se suprotstavljaju.
Zagreba6ko zboriSte fa§-sisti6k- ih
ubica i imperijali-sti6ki- h
§pijuna nastavlja
svoj antinarodni rad. Jugo-slovenski
trudbenici jasno
vide pravi smisao toga zbo-rist- a,
njegove istinske cilje-v- e. Na mahinacije pobesne-li- h
tito-fa§is- ta jugoslovenski
patrioti odgovaraju zbija-nje- m
svojih borbenih redo-v- a, ројабапјет svoje borbe
protiv krvavog faбistiбkog
reJima. Jugoslovenski pa-trioti
de ulo2iti sve svoje
snage da priblize dan kaxla
de Jujroslaviia zauvek biti
o6i5dcna od titovskih faSisti- -
OSVRTI
Ostavka urcdnika
"Prosvcte" .
U "Prosveti , glasilu Slo-vens- ke Narodne Podporne
Jednote izaslo je saopcenje,
da je urednik "Prosvcte"
Milan Medvesek, podnio o-sta- vku
na svoju duznost. O-stav- ka
stupa na snagu onda,
kada bude izabran novi u-red- nik.
ZaSto je Medvesek odstu-pio- ?
U saopcenju Glavnog
odbora SNPJ ne navode se
nikakvi razlozi. Oni ce s vre-meno- m,
bez sumnje, izadi
pred javnost. Nama se dini,
da je u pitanju titovstina.
Medve§ek se bio toliko anga-zova- o
u titovskoj propagan-da
da je "Prosvetu" pretvo-ri- o
u nesluibeni organ Tito-ve
vlade.
Titovska politika doziv-ljuj- e
kr.ah za krahom i do-no- si
propast onima, koji su
se objesili za tu politiku . . .
Adamid je pocinio samo-ubojst- vo
. . .Gouze izgubio
dobro namje§tenje i — u-gl- ed
. . . Medve§ek napuSta
najuticajniji polo2aj §to ga
ima medju Slovencima u
USA i Kanadi . . .
Bit ce toga jos . . .
Novi upravitclj
Djccjcg Doma HBZ
Za novog upravitelja Dje-cje- g
Doma HBZ izabran je
Nikola D. Sarid. On je uzeo
mjesto Stjepana Lackovica,
koji se zahvalio zbog bolesti
svije supruge.
Novog upravitelja pred-stavi- o
je 61anstvu HBZ glav-- ni
predsjednik Mandic jed-ni- m
dlankom u "Zajednida-ru"- .
Mandic je naveo kad je
Saric rodjen i gdje, razne
porodi6ne podatke i broj go-di- na
u HBZ. Izrazio je nadu
da ce Saric dobro izvrsavati
svoju duznost.
Nama se cini da je potre- -
bno da dlanstvo HBZ zna i
politidku opredjeljenost Ni- -
kole Sarida. On je, naime,
sve do. nazad kratkog vre- -
mena, bio glavni predsjed
nik madekovske HSS u Sje'd.
Drzavama. Kao sto je po- -
znato, HSS u Sjedinjenim
Drzavama i Kanadi je dugo
godina, u savezu sa paveli-devcim- a,
Petrakom i Butko- -
kidem vodila borbu protiv
sadasnje uprave HBZ. Koli- -
ko je to samo kostalo HBZ.. !
I sada dolazi vecina dlanova
uprave HBZ i stavlja na po-lozaj
u HBZ covjeka koji je
prednjadio u toj borbi!
Zaista, 6udne se stvari da
nas dogadjaju.
Ncubrojivi
Reakcionarni list "Toron
to Telegram" objavio je iz- -
jave predstavnika nekih e--
migrantskih organizacija u
Kanadi povodom izbora Ei- -
senhowera za predsjednika
USA. Tamo su izjave gene- -
rala Kasimira Sosnovskog u
ime poljskih reakcionera u
Kanadi, Ulas Samduka od
Ukrajinaca, Dr. Htvan Poe-ze- la
u ime Madjara, Alek-sand- ra
Kutta u ime Estonaca
i Assen Avramoffa u ime
Makedonaca.
Od Jugoslavena spominje
se samo Vukasin Cerovic,
urednik "Kanadskog Srbo-brana- ''.
Nema Boie Marko-vid- a,
glavnog predsjednika
SNO, nema nikoga ni od
HSS ni od "Ujedinjenih Ka-nadsk- ih
Hrvata", nikcga od
slovenskih kleriko-fa§ist-a. . .
Nije to da oni ne bi pri-kljud- ili
svoj glas reakcionar-no-m
horu. Stvar je u tome
da njih nitko nije traZio da
neslo ka2u. Oni su neubroji-v- i
u radunima kanadske re-akc- ije
. . .
dkih razbojnika i oslobodje-n- a
od ropstva anglo-ameri-dk- ih
imperijalista.
And out OF THE JAILS THE RATS CAME TUMCUNG. ГГЗИВИКРРв
GREAT RATS. SMALL RATS, LtAH RATS . BRAHY RATS, Jl ШШр BROWN RATS. BLACK RATS.CREY RATS, TAWtCf RATS, tiffihi fRV?. рЈфгТ' 4
CEHtRALS.S.S.. THUCS ANP SLAVERS гГ'''П- - rlfi fl ffrl'M. M' -
THANKING THE ALLIES FOR THEIR rAVOyRS...'" SflTl' 1л11
Pripreme
za
ALBANIJA. — U Alba-ni- ji
se odvijaju siroke pri-preme
za Kongres naroda
za obranu mira. Slrom dita-v- e
zemlje bili su organizo-va- ni
mitinzi i konferencije,
sa kojih su upucivani tele-gra- mi
nacionalnom kongre-s- u
za mir.
U citavoj Albaniji otpo-ce- li
su izbori novih mjesnih
komiteta za obranu mira,
kao i .delegata za nacionalni
kongres koji ce se uskoro o-drz- ati.
Sirom zemlje u cast
odrzavanja Kongresa naro-da
za obranu mira odvija se
socijalistidko takmidenje.
AUSTRIJA. — U Bedu je
odrzana konferencija au-strijs- kih
2ena — clanova So-cijalisti-dke
radnicke partije
Austrije (lijevi socijalisti).
Konferencija se odvijala
pod parolom "Borba za mir
i bolji Jivot". Istupajuci na
konferenciji, poslanik Sarf,
predsjednik SocijalistiCke
radnidke partije Austrije de-maski-rao
je u svom govoru
politiku idesnog rukovodstva
Socijalistidko partije Austri-je,
koje izdaje interese na-roda.
.
Udesnici konferencije odo-bri- li
su rezoluciju u kojoj se
pozdravlja sazivanje Kon-gresa
naroda za obranu
mira.
ITALIJA. — Kako javlja
italijanski komitct za obra-nu
mira, u cijeloj zemlji se
odvijaju pripreme za odrZa-vanj- e
Kongresa naroda za
obranu mira. Tako je komi-tct
za obranu mira u oblasti
Firenca pozvao sve б1апоуе
parlamenta, opdinske savje-t- e,
svedenike, lijednike, ad-voka- te
i nauJnike, koji se
nalaze u oblasti da uzmu u-de- sca
na pripremnim konfc-rencijam- a,
koje ce se odr-2a- ti
u svakom mjestu.
U Rimu je odrzana grad-sk- a
konferencija pristalica
mira. Na ovoj konferenciji
bile su zastupljene sve par-tije
u Italiji, a takodjer i de-mokrat-ske
i narodne organi-zacij- e.
Udesnici konferenci-je
uputili su stanovni§tvu
grada poziv u kome ga po-ziva- ju
da po fabrikama, u-stano- vama
i svim djelovima
grada biraju delegate koji
de na Kongresu naroda za
obranu mira izraziti gledi-§t- e
stanovni§tva Rima pre--mi
miru i nacionalnoj neza-visnos- ti.
ENGLESKA. — Pripreme
za Kongres naroda za obra-nu
mira vrse se po ditavoj
zemlji. Generalni sekretar
komiteta i dlan Svjetskog
Vijeda mira Duncan Jones
je izjavio:
— Pripreme za Kongres
naroda za obranu mira raz-vija- ju
se sve aktivnije. Po-kr- et
pristalica mira u Engle-sk- oj
raste i јаба.
Glano oruije neprijate- -
Ija mira, — klevetnidkaj
Stakori opet izlaze napolje
za Kongres naroda
obranu mira
kampanja protiv Sovjetskog
Saveza i ostalih zemalja de-mokrats-kog
tabora — gubi
svoju snagu. Ljudi ne vjeru-j- u
tvrdjenjima reakcionarne
§tampe o nekim toboie "a-grcsivni-m"
namjerama So-vjetskog
Saveza. U posljed-nj- e
vrijeme u SSSR-- u su bo-ravi- le
engleske delegacije.
Svi dlanovi tih delegacija,
bez obzira ko oni bili —
kvekeri i laburisti, komuni-st- i,
radnici i naudnici, sve-ceni- ci
i druStveni radnici —
neminovno dolaze do za-к1јиб- ка:
Sovjetski Savez je
zauzet mirnim stvaraladkim
radom i 6vrsto stoji za obra-nu
mira.
U isto vrijeme engleski
narod se sve vise ubjedjuje
da je politika rukovodecih
krugova Sjedinjenih Ameri-dki- h
Drzava agresivna. Siro--ki
krugovi javnog mnjenja
podinju shvatati da politika
Vasingtona vodi ka obnovi
njemadkog i japanskog mili-tarizm- a.
Englesko javno
mnjenje smatra da primirje
u Koreji do sad nije posti-gnut- o
zbog stava kojeg je
zauzela ameridka strana.
Duncan Jones je dalje iz-javio:
U Engleskoj vec po-cin- je
izbor delegata za kon-gres.
Lu6ki radnici Liverpoo-l- a
sakupljaju sredstva za
Jcdno saopcenje
o njcniackim gubicima
Prema podacima "Lige re-patriran- ih",
Njema6ka je za
vrijeme Drugog -- svjetskog
rata izgubila ukupno G,698.-00- 0
ljudi ubijenih ili nesta-li- h,
od dega 3,250.000 voj-nik- a,
2,033.000 civila i 1,-415.- 000
folksdojdera. Tako-djer
se dodaje, da je 2,012.-00- 0
Nijemaca ranjeno.
"Liga repatriranih" tako-djer
objavljuje, da je za vri-jeme
Drugog svjetskog rata
13,800.000 Nijemaca izgubi-l- o
svoje domove.
Odlikovan patrijarh
Javlja se iz Moskve, da je
Sovjetska vlada odlikovala
poglavicu ruske pravoslavne
crkve, patrijarha Aleksiusa,
ordenom Crvena zastava ra-d- a,
za njegov patriotski rad
u toku Drugog svjetskog ra-ta.
Osim njega odlikovano
je jo§ nekoliko crkvenih do-stojanstven- ika.
slanje svojih delegata. Pri-prcm- ni
komitct (u koji ula-z- e
80 istaknutih H6nosti En-gleske)
§alje hiljade pri-mjera- ka
blokova sa nazivom
"Tvoj glas za zastitu mira!"
Njegovi blokovi idu iz ruke
u ruku i svako ko zeli mole
pismeno da iznese svoje mi-s- li
i prijedloge za obranu
mira. U mnogim gradovima
Engleske — Birminghamu,
Sheffieldu, Bristolu, Con-ventr- yu
i dr. — bit de odiia-n- e
konferencije posvedene
pretresanju predloga za o-br- anu
mira i razradi opdeg
prijedloga britanske delega-cije
za Kongres naroda za
obranu mira.
BRAZILIJA. — U Brazi-li- ji
je osnovana komisija za
pripreme za odrzavanje
Kongresa naroda za obranu
mira. U sastav komisije je
u§lo 50 istaknutih H6nosti
Brazilije — predstavnika
politickih partija, radnika
kulture, umjetnosti i litera-ture,
predstavnika radnidke
klase, ljudi raznih politidkih
i vjerskih ubedjenja. U po-zi- vu
koji je komisija uputila
narodu pozivaju se muSkarci
i zene razliditih shvatanja
da se ujedine. organizuju
diskusije i tra2e rjesenje za
ocuvanje mira i da posalju
svoje prcdstavnike na Kon-kr- es
naroda za obranu mira.
Amcricki naucni radnici
protiv Makaranovog
zakona
Grupa vodecih amcridkih
паибпјка, medju kojima dr.
Albert Einstein i jos беио-ric- a
dobitnika Nobelove na-gra- de
tra2e u najnovijem
broju ameridkog biltena za
atomsku fiziku ukidanjc
Makaranovog zakona na o-sn- ovu
koga su uvedena ogra-nicen- ja
za ulazak u SAD.
Oni navode 2G sludajeva
gdje su cuveni strani naud-nici
zeljcli da dodju u SAD,
da bi prisustvovali naudnim
konferencijama ili odrzali
predavanja, ali su im vize
bile uskracene ili su ih do-bi- li
tek poslije mnogo nepri-lik- a.
U uvodnom clanku o-v- og
biltena kaze se, da Ma-karan- ov
zakon o unutra-snj- oj
sigurnosti i cmigraciji
otudjuje saveznike od SAD,
raduje njihove neprijatelje
i kr§i americka shvatanja o
slobodi.
чЗЕт--UnтXy.ттчЈ
Published Tuesday and Friday,
in Serbo-Croatia- n and Slovenian language,
by Jedinstvo Publishing Co., 479 Queen Str. W.,
Toronto 2— B, Ontario, Canada.
Tel EMpire 3-16- 42
Editor: Stjepan Miolij
Business Manager: Ivan Stimac
Subscription rate: $500 per year, $3.00 per 6 months,
USA and other countries $6.00 per year.
Authorized as second class mail.
Post Office Department, Ottawa
NASA POSTA
Vancouver, B.C. — Dragi
drugovi, prilozeno vam sa-lej- m
novae za moju obnovu.
Pretplata mi istice 12 no-vemb- ra.
Moje je pravilo bi-lo
do sada, a biti de i u bu-du- ce
da na vrijeme obnav-Ija-m
svoju pretplatu. To isto
treba da bude pravilo i za
sve ostale pretplatnike, na-rodi- to sada kada so pribli-zavam- o
kampanji "Jedin-stva- ".
Vas u borbi,
Edson, AUa. — Postovani
drugovi kod "Jedinstva", ri-jet- ko
se javljam, jedan put
godisnje. Na§ narod kaze:
Bolje ikad nego nikad,#a to
je kad obnavljam svoju pret-platu.
I ovo u listu prila2em
$7.00 za obnovu i fond. Ovo
dva dolara uvedite n kvotu
Coal Brancha.
Primide se kampanja "Je-dinstva"
pa je nasa duznost
da poradimo za njezin us-pje- h. Ja mislim da de na§i
kolmajneri ispuniti svoju
kvotu, koja nije prevelika.
Oni su bili prvi koji su ak-tiv- no radili u pokretanju na-&- c
stampe, a narodito pokoj-n- i
бибпјаг, te de i sada do-prinj- eti
svoj dio u prosire-nj- u
i uzdriavanju svoje
stampe.
Primite moj drugarski
pozdrav,
—P.
Victoria, B.C. — Postova-n- o
urednistvo, evo u listu pri-la5e- m
$7.00 za moju obnovu
i fond. Ova dva dolara fon-d- a
upiSite u kvotu Vancou-ver
Islanda. Mi pretplatnici
ovdje na Otoklf' moramo se
postarati da ispunimo kvotu
u iducoj kampanji "Jedin-stva".
Drugarski pozdrav svima
u uredu.
— N.
Welland, Ont. — U listu
prilazem $6.00, a oni su za
slijedece: $5.00 obnova, a
$1.00 za fond.
Samo naprijed na radu
za narodnu stvar.
— J.
Seven Islands, Que. —
Draga brado, primio sam
pismo radi moje pretplate.
Ja radim oko ldO milja da-le- ko
od postanskog ureda
pa ne mogu izvaditi postan-sk- u
doznadnicu. Oko Bozica
uzeti du oko dva tjedna do-pus- ta,
pa cu onda poslati
novae za obnovu. Ja nisam
zaboravio na radnidku stam-p- u,
a osobito kada je raspi-san- a
kampanja za proSire-nj- e
i udrzavanje na§e no-vin- e.
Mnogo mojih pozdrava,
— V.
Picture Butte, Alta. —
Dragi drugovi, moja je pret-plata
istekla juder, na 26
oktobra, pa vam evo saljem
5 dolara za obnovu, a dva
za fond.
Za uvjek s vama,
—W.
Mt. Lehman, B.C. — Po-stovani
urednide, moja je
pretplata nedavno istekla,
zato u listu Saljem $6.00 za
moju obnovu i fond.
Primide se kampanja "Je-dinstva",
a паба je du2nost
'da svaki od nas pretplatnika
doprinese svoj dio uspjehu
kampanjc, bilo to novom
pretplatom ili obnovom.
Pozdrav,
—M.