| Note |
OCR Text: --JM
m
i
[Hllilllflii L£JjL 59гзсЈ -- ПИ-е,
?ttt++++ffttttttt+ttfj
I Established in 1931. 2 Izlazi svakog petka
h Published every Fiiday
r 4 јђдлТНдттТТТИ Cijena 10 centi
► Decembar 7. 1962 primjerak
t No. 47 (1236), VclXIV t Pretplata stoji 6 dolara
479 Queen Street West 3 godiinje za Kanadu,
ostale zemlje 7 dolara
тгј.ј.ј.4.ј.ј.ј.и.ј.ј.ги.г.хг--
loronto, unrano --ti Jugoslavensko-Kanadsk- i Tjednik — Yugoslav-Canadia- n Weekly N-HAA- JAi к-Иг- Д
KOMENTARI
Zasto napad na Stevensona?
Ma kako cudnovato zvualo, Adlai Stevenson, ameridki
delegat u Ujedinjenim Naciama je napadnut da je bio popu-stlji- v
u nedavnoj kubanskoi knzi. Optuzuju ga da se profivio
oruzanoj invaziji, zagovarao politico rjeSenje, cak i zamjenu
americkih baza u Turskoj, Italiji i Britaniji za baze u Kubi, Sto
bi, po tvrdnji autora dlanka, predstavljalo "Minhen".
Napad na Stevensona obavljen je u ameriJIkom casopisu
Saturday Eevening Post.
U dlanku se tvrdi da je Stevenson bio jedini dlan izvrSnog
odbora nacionalnog vijeda sigurnosti (National Security Coun-cil)
koji se protivio oruzanoj akciji. U dlanku se kaze:
"Adlai je htjeo Minhen. On je htjeo da zamjeni turske,
talijanske i britanske raketne baze za baze u Kubi.
"Stevensonov kamp tvrdi da je on samo bio spreman da
diskusira Guantanamo i evropske baze sa komunistima pos-lij- e
neutralizacije kubanskih misila.
"Ali nema nikakve sumnje da je on vise volio politidke
pregovore od alternativne vojne akcije."
Stevenson se brani od ovih optuzbi, ali to nije tako va-zn- o.
Tu nije napadnut samo on, nego ideja politidkog umjesto
oruzanog rjeiavanja medjunarodnih problema.
5ta ovo znadi? Kaze se da iza napadaja na Stevensona,
odnosno na tezu politidkog rjesavanja medjunarodnih proble-ma
stoji sam predsjednik Kennedy. To se sudi na osnovu to-ga
ito je jedan od autora clanka njegov lidni pouzdanik (con-fidant).
Ako je to zaista tako i ako je Kennedy na ovaj nafin
htjeo da kaze gdje on stoji i kojim pufem misli proslijediti
dalje, onda se svijet nalazi pred novim teSkim krizama, moz-d- a
ozbiljnijim i opasnijim od kubanske. Ovaj put oruzani su-ko- b
je izbjegnut, ali pitanje je da li de to biti moguce drugi
put, na primjer u Berlinu.
2alosno je $fo se Stevenson odride od onoga ito mu se
pripisuje, jer ako bi on zaista odlucno istupio za politico rje-savan- je
medjunarodnih problema umjesto oruzanih, to bi mu
povratilo ugled u u na naroda svijeta, dapace i njegovoj ze-mlj- i,
jer bi se vidjelo da ima ameridkih drzavnika koje nije na-pust- io
zdrav razum.
Indija mijenja slay?
Kina povladi svoje trupe na
granici sa Indijom u suglaiU
sa svojom odlukom o prekidu
vatre objavljenom 21. novem- -
bra.
Indija i dalje insistira na
svom ranijem stanoviitu da ne-d- e
pregovarati dok se kineske
trupe ne povrate na pozicije od
8. septembra, ali dopisnik Ion-donsk- og
Timesa u New Delhi
javlja da "indijska vlada sve
viJe uvidja da nacionalni inte-re- si
Indije zahtjevaju rjeSenje
spora sa Kinom". Indijska vla-da,
kaze dalje dopisnik, sma-tr- a
da to rjeJenje treba biti po-stepen- o.
Ameridki i britanski imperi-jalis- ti
nastoje da izmire Indiju
i Pakistan oko Kaimira kako bi
se zajednidki suproetavili Kini.
Nagodba Kine i Indije je naj-bol- ji
nadin za jednu i za drugu
zemlju.
SOVJETSKO-AMERIC- KI
SPORAZUM
Javlja se iz Ujedinjenih Na-cij- a
da je izmedju Sovjetskog
Saveza i Sjed. Drzava postignut
sporazum o suradnji u svemiru
Kcnnedycv izaslanik
nije narocito zadovoljan
rczultalima rata
u Vijctnamu
Ameridki senator Mike Mans-field
je otiJao u Juinl Vijetnam
da vidi kako tece rat protiv
Vijetkonga. Kalu dak da se
Mansfield ... 'azio na misiji za
predsjednika Kennedya.
Prema pisanju New York
Timesa Mansfield se povratio
nezadovoljan. To se najviie su-di
ito je na odlasku iz Saigona
odbio da dade izjavu koju je
za njega priredila' ameridka am-basad- a,
u kojoj je redeno da je
"ohrabren" napredkom rata
protiv oslobodiladkog pokreta
(Vijetkonga). On je na brzu ru-k- u
napisao vlastitu izjavu u ko-joj
je rekao da je njegov razgo-vo- r
sa predstavnicima Dijemo-vo- g
rezima "bio korisan" i da
sad "bolje razumije probleme"
koji suocavaju Sjed. Drzave i
Dfjema.
Racuna se da se u Juznom
Vijetnamu nalazi preko 8.000
ameridkih vojnika. Na vodjenje
rata Sjed. Drzave dnevno troJe
milijun dolara.
lonzervativci gotovi da
Konzeivaliviia partija je spremna da se otara-s- i
Johna Diefenbakera, kazu ])romatraci dogadjaja
u toj partiji. Ovo je bilo neizbjezivo poslije Diefen-bakerovo- g
ncuspjeha na proslim izborima, jer kon-zervativci- ma
je u tiiuliciji da polkopaju svog fede-nilno- g
vodju koji zapadne u poteskoce, kaze jedan
od promatraca. On prorokuje revolt protiv Diefen-bakera
na konzervativnom sastanku u Ottawi 18.
januara. Doznnje se da su tri vazne konzen'ativne
organizacije trazile da Diefenbaker podnese os-t;v- ku
i da se sazove nacionalna konvencija partije
radi izbora novog vodje.
Konzervalivna partija se stvarno podijelila
prije sest godina kad je Diefenbaker izabran za
vodju — dvije grupe se nikad nisu izmirile, ali se
nisu sukobljavale dok je postojala konzervativna
nadmoc u i)arlamcntu. Spor je uglavnom na pita-nj- u
vladinog uccsca u privrcdnim poslovima zem-lje;
takozvano zapadno "radikalno krilo", na koje
se Diefenbaker dosad oslanjao, tra.i da drzava sve
Potpisan novi
kanadsko-sovjets- ki
trgovacki ugovor
U Moskvi sj zavrSeni kanadsko-
-sovjetski pregovori o trgo-vin- i.
Potpisan je novi trgovadki
ugovor.
Sadasnji ugovor istice u apri-l- u
iduce godine. Tim ugovorom
Sovjetski Savez se obavezao ku-pi- ti
od Kanade dva puta toliko
koliko ona kupi od Sovjetskog
Saveza. Kanada nije ispunila
svoje obaveze i sa sovietske
strane bilo je dosta negodova-nja- .
Ne zna se da li se ova kla-uzu- la
nalazi i u novom ugovo-ru- .
HRUJCOV PRIMIO
KANADSKOG AMBASADORA
TASS javlja da e predsjednik
Savjeta ministara SSSR Nikita
Hruscov primio u Kremlju kana-dsko- g
ambasadora u --Moskvi
Arnolda Smitha.
Na sastanku koji je uslijedio
na trazenje kanadskog ambasa-dora
vodfen je prijateljski razgo-vo- r
o pitanjima koja se ticu so-vjetsko-kanad- skih
odnosa.
U razgovoru su takodjer bila
spomenuta i neka medjunarod-n- a
pitanja.
Proglas Kanadskog
slavenskog komitcta
Kanadski slavenski komitet
je objavio poziv slavensklm Ka-nadjani- ma
da proslave mjesec
kanadske-slavensk- e solidarnos-t- i
(januar) pojacanim naporima
za mir i razoruianje.
U proglasu se ukaiuje na o-pas- nost
novog rata, koja dolazi
od obnove njemalkog militarize
ma u Zapadnoj Njematkoj,
Kanadski slavenski komilet
kritizira Diefenbakerovu vladu
j zbog podrike izbjeglih faSistic- -
kih elemenata, subvencionlranja
njihove itampe i aktivnosti, o-beda- judi
im da de pomodi svrg-nu- ti
socijalistidke vlade slaven-ski- h
zemalja. To nije put kojega
Kanada treba slijediti, kale se
u proglasu.
U toku mjeseca januara tre-ba- ju
se odrzati mitinzi, preda-vanj- a,
koncerti, banketi i drugi
sastanci na kojima de se demo
nstrirati i jafati prijateljstvo sla-vens- kih
Kanadjana za mir.
Puni tekst proglasa donijet
temo u idufem broju.
Tant kaze da Hruscov
necc rata
Generalni sekretar Ujedinje-nih
Nacija U Tant je izjavio da
sovjetski premijer HruJcov ne
zeli rat, ali da njegovi napori
za mir ne nailaze na razumje-vanj- e
Zapada.
Tito u Moskvi
Da li ce razgovori sa sovjetskim Iidcrima odslraniti idcoloskc
zapreke zblizavanju i punoj suradnji Jugoslavije i Sovjetskog
Saveza?
Predsjednik Tito Premijer HruJfov
U Brazilu se odrzava kontinentalni
kongres solidarnosti sa Kubom
U Brazilu ce se odrzati kontinentalni kongres solidarno-sti
sa Kubom.
Poziv za kongres potpisalo je 29 istaknutih licnosti Bra-zil- a.
U pozivu se kaze:
"Kuba je ponovo suofena oruzanom invazijom i mi po-nov- o
kazemo invaderima da 6e se napad na Kubu smatrati
kao napad na sve radnike, sve seljake, intelektualce, studente,
sve mulkarce, zene i djecu naleg kontinenta koje izrabljuju
ameriJki imperijalizam, krupni veleposjednici i strani mono-pol- i.
"Braniti Kubu od agresije mail braniti same sebe od a-gres- ije;
braniti pravo radnika protiv izrabljivanja; braniti pra-v- o
seljaka da posjeduju zemlju koju obradjuju; braniti pravo
studenata i intelektualaca da ne budu ponizeni".
Poruke kongresu treba slati na slijedecu adresu
General Luiz Gonzaga de Oliveira Leite
Rua Sao Jose, Sala 502
Rio De Janeiro, Brazil.
Vise od 70 posto sto Kanadjani kupuju
proizvedeno u Sjed. Drzavama
Drzavni biro statistike (Domi-nion
Bureau of Stat sties) javlja
da je uvoz iz Sjedinjenih Drza-va
povecan sa 68 posto u 1961.
na 70.5 posto u ovoj godini.
Biro dalje navodi da je de-valuaci- ja
kanadskog dolara po-veca- la
cijene uvezene robe za
7.2 posto, ali nije sprijeiila po-vecan- je
uvoza, kako se oceki-val- o.
DapaJe, uvoz u prvih pet
mjeseci ove godine je bio za 9
posto ve6 nego u istom perio-d- u
prosle godine.
Najveli dio kanadskog izvo-z- a
— 60 posto — odlazi u Sjed.
Drzave. Kanada daleko viie ku-pu- je
od Sjed. Drzava, nego Sje-dinje- ne
Drzave od nje.
АтепШ kapital sada kon-trolii- e
veii dio kanadske indu- -
se ofarase
vise intervenisc u ekonomskom zivotu, a desno kri-lo,
saslojeci se od istocnog biznisa, trazi da se sli-je- di
tradicionalna konzervativna politika "indivi-dualn- e
poduzetnosti". Ova struja je znatno pojaca-n- a
proslog ljeta ulaskom senatora IcCutchcona u
vladu. Sama vlada se podvojila na dva dijela i pri
takvom stanju Diefenbaker se ustrucavao da dono-s- i
odluke, kaze ovaj promatrac.
Sada se obe struje udaljuju od Diefenbakera.
Jedan dio "radikalnih" elemenata zeli da ih pred-vo- di
ministar rada Starr, a desni upiru ot-- i u mini-str- a
financija George Nowlan.
Pojavila se i treca stmja, koja nastoji odrzati
jedinslvo partije, ukoliko uspije da nadje vodju. U
obzir dolaze ministar trgovine Hees i premijer pro-vinci- je
Manitobe Duff Roblin.
Ovi "torijevci trece sile" racunaju da ce slabo
prod na iducim izborima i misle da bi bilo dobro
za njihovu partiju ako bi upravu neko vrijeme pre-uze- li
liberali i time preuzeli odgovornost za naras-tajuc- e
ekonomske probleme. Inleresantno je da
strije. America kontrola je na-rocito
velika nad uljem, plinom,
rudacom i drugim prirodnim bo-gatstvi-ma.
Kanadska privreda je potci-njen- a
ameriJkim potrebama, a
ne kanadskim. PromatraJi kazu
da ie se ovaj proces povecati,
osobito ako Vel. Britanija pris-tup- i
Zajednic'kom trziJtu.
Izlaz iz ove situacije je u
mjerama za povratak industri-j- e
u kanadske ruke. (Novine su
upravo javile da je poslanik
Nove Demokratske partije pre-dloii- o
"otkup" industrije od a-merii- kih
vlasnika. (Zalto ne na-cionalizaci- a?)
Potrebno je tako-djer
proiirivati trgovinu sa svim
osfalim zemljama
Predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito sa
suprugom Jovankom, pracen podpredsjednikom
Aleksandrom Rankovicem i dmgira visokim fun-kcioneri- ma,
doputovao je u Moskvu 4. decembra
12-dnev- ni nesluzbeni posjet. Javlja se da je bio li-je- po
docekan. Doceku je prisustvovao i premijer
Hi-usco- v.
Titov posjet Sovjetskom Savezu se sluzbeno
prikazuje kao "odmor", ali se vjeruje da ce on vo-di- ti
vazne razgovore sa sovjetskim rukovodiocima
na celu sa Hi-uscovi- m, i to ne samo na drzavnoin
nego i partijskom planu. Partijski odnosi predsta-vljaj- u
najvecu zapreku daljnjem razvitku sovjet-sko-jugoslavcns- kih
odnosa i suradnje.
Drzavni odnosi izmedju Jugoslavije i Sovjet-skog
Saveza u posljednje vrijeme su se neizmjerno
poboljsali. To je narocito pokazao nedavni posjet
predsjednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR
Leonida Breznjeva Jugoslaviji. Tome su predhodi-l- i
drugi vazni susreti i razgovori jugoslavenskih i
sovjetskih lidera (posjet jugoslavenske parlamen-tirn- e
delegacije Sovjetskom Savezu, posjet pod-predsjedni- ka
vlade Mijalka Todorovica itd.) Ali
partijski odnosi se nisu poboljsali. Ideoloske rnzli-k- e
i dalje izazivlju sporove i nesuglasice. Sovjet-ski
i svi ostali komunisti svijela sniatraju da je
program Saveza komunista Jugoslavije revizioni-stick- i.
Taj program je kritikovan na nedavnim
kongresima bugarskih i madjarakih komunista,
premda je istovremeno izrazena zelja za tjesnje
odnose sa Jugoslavijom. U kritici ideoloskih i pro-gramatsk- ih
stavova Saveza komunista Jugoslavije
narocito daleko idu kineski komunisti, tako daleko '
oslavljaju utisak da napadaju i sam Sovjetski Sa-vez
i njegovo stanoviste. Pitanje je stoga koliko ce
sadasnji razgovori Tita sa sovjetskim liderima do-ves- ti
do zblizavanja gledista u pitanjima ideologi- -
je i programa.
Mi smo uvijek govorili da Jugoslavija i Sov-jetski
Savez trchaju biti zajedno i pozdravljamo
svaki korak u torn pravcu.
UNIJA ELEKTRICARSKIH
RADNIKA 5ALJE DELEGA- -
CIJU U KUBU
Unija elektriJarskih radnika
(UE) de poslati delegaciju u Ku
bu.
Delegati de biti izabrani me-dj- u
ilanovima unije i zadatak
im je da vide kako kubanski
no rod live.
2S3.000 nezaposlcnih
Polovicom oktobra u Kanadi
je bilo 283.000 nezaposlenih,
ito predstavlja 4.3 posto ukup- -
nog broja lica sposobnm za
rad.
Diefenbdkera?
ovi torijevci racunaju da ce se ekonomska situaci-j-a
pogoisati i da ce oporavak poceti lek oko 19GG.
ili 19G7. U medjuvremenu, oni bi rcorganizirali
svoju partiju pod novim vodslvom i na izborima
1967. sigurno pobjqdili.
Ima vise znakova da u Konzervativnoj partiji
kuha. Prije nekoliko dana Diefenbakera je javno
napao jedan od njegovih ranijih bliskih suiadnika
(Hogan), koji je istupio kao pobornik nuklearnog
naoioizanja, prekida trgovine sa Kubom i Kinom i
drugih mjera koje trazi Washington. Zatim je mi-nistar
javnih radova Davie Fulton, kojega se neka-d- a
smatralo za Diefenbakerova nasljcdnika, naja-vi- o
da se povlaci iz vlade i da ce preuzeti vodstvo
konzerVativne organizacije u BrilanskojKolumbi- -
Ji.
Kriza konzervativne partije je odraz krize ka- -
pilalistickog drustvenog yrodjenja. Nijedna stara
partija nema rjesenja za probleme kojima se zem- -
Ija sada suocava. Narod mora potraziti izlaz na
drugoj strani.
Sudjcnjc zrtvama
nacizma u Zapad- -
nom Hciiinu
U Zapadnom Berlinu je pome-lo
sudjenje Druitvu irtava na-cizma.
Da bi skandal bio vci su-djen- ju
predsjeda bivJi nacista.
DruJtvo zrfava nacizma je o-ptuz- eno
za ocrnjivanje zapad-nonjemaik- e
vlade, tvrdeci da
se u njezinim redovima nalaze
"masovne ubice ' (kao bivJi mi-nistar
Oberlander), da prikriva
ratne zloiince i da sprovodi po-htik- u
"ponovne nacifikacije".
Par minuta nakon je sudje
nje pocelo ustao je August Ba-umga- rte
i izjavio da posjeduje
dokumentirane dokaze da je
predsjednik suda, profesor Dr.
Werner bio clan S. A. (storm
truperi) od 1933. godine i dlan
nacistidke partije od 1937.
Baumgarte je podijelio kopi-j- e
dokumenata prisutnim novi-narim- a.
Werner je problijedio i kad
se bura stisala izjavio da odga-dj- a
sudjenje za tjeden dana.
Baumgorte je prove 12 go-dina
u nacistidkim koncefracio-ni- m
logorima.
Kczolucija NDP
Na avnom zboru u gradu
Saskatoon, sazvanom po Novoj
demokratskoj partiji usvojena
je rezolucija u kojoj se nedavna
ameridka blokoda Kube naziva
"neodgovornim i neofxavda-ni- m
monevrom koji svijet do-ve- o
na ivicu uniitenja".
U rezoluciji se takodjer zogo-var- a
razoruianje i izralava
protivljenje nuklearnom naoru-zanj- u
Kanade.
|
