| Note |
OCR Text: --4
4
IZ JUGGSE.AVIJE
PRIPREME JUGOSLAVIJE ZA UCESCE
NASVJETSKOJ IZLOZBI U MONTREALU
"Politika" (14 decembra)
donosl.
Savezno izvrSno vijece odlu-Cll- o
je da Jugoslavia ucestvu-j- e
na idudoj svetskoj izlo2bi,
koja ce se odrtati do 27. apri-l- a
do 27. oktobra 1967 godi-n- e
u Kanadl, u gradu Mon-treal- u.
Kako smo obavestenl, prl-pre- me za uceSCe Jugoslavlje
na iduioJ svetskoj lzlozbl, ko-ja
te se odrtati pod nazlvom
"Covek 1 njegov svet", vec su
pocele. Generalni komesarljat
jugoslovenske sekclje za Me-djunaro- dnu lzlozbu u Mon-trea- lu
1967. godine, u sep-temb- ru
mesecu rasplsao je
konkurs za izradu ldejnog
jugoslovenskog pavi-,on- a
na ovoj velikoj svet-skoj
manifestacijl. Intereso-vanj- e
za opsti Jugoslovenski
konkurs bllo Je vellko i pri-spe- lo
Je 59 radova. 21rl kojl
treba da odabere najbolje
projekte — za prvl nagrada
iznosi 1,800.000, za drug!
1,400.000, treci 1,000.000 1 trl
nagrade od po 600 hlljadn
dlnara — u prvoj fazl rada
odabrao je sest projekata.
Juce Je odrzana sednlca 21-rl- ja, kome predsedava Rodo-lju- b
Colakovic, clan CK
SKJ i u kome su clanovi
lstaknuti Jugoslovenski kul-tur- nl, javni 1 politick! rad-nlc- l,
a takodje arhltekte 1 drugl struCnjacl, na kojoj sc
raspravljalo o deilnitlvnoj
odluci.
Kako smo obavestenl, Jugo
VISE ZAPOSLENIH
Beograd — Bro novozaposle-n- h
u prvi devef mjesea 1965.
iznosi 74.000, Sto zna& da je
zaposlenost u odnosu na proSlo-godisn- ji
prosjek porasla za 2
posto.
U istom postotku povecana
je zaposlenost u Crnoj Gon, dok
je u Bosni i Hercegovini, Hrvat-sko- j
i Srbiji porasla za tri po-sto,
a u Makedoniji i Slovenii
smanjena za jedan posto.
Od ukupnog broje zaposle-m- h
u drustvenom sektoru, koji
je krajem septemhra dosrigao
tri milijuna i 610 tisuda, nesto
vise od milijuna radi u pnvredi.
Ostahh 600.000 zaposleno je u
nepnvrednim djelatnostima, od
toga 184.000 u drusrvenim i
drzavnim organima i sluzbama,
racunajuci i soajalno osigura-nje- .
Znafajno je da je broj za-poslen- ih
u admimstraaji ove
godine smanjen za 2 posto.
Karakteristic'no je da se ne-sto
povecao udio zena u uku-pno- m
broju zaposlenih u dru5-tveno- m
sektoru, tako da je u
septembru dostigao 30 posto
Udio zena, u odnosu na broj
2aposlenih muskaraca veoma je
razlicit po republikama i krede
se od 23 posto u Bosni i Herce-govini
do 39 posto u Slovenip.
3IUZEJ O POBUNI MORNA-R- A
U ROKI KOTORSKOJ
1918. GODINE
Split (Tanjug) — Stru&nja- -
, ci Vojnopomorskog muzeja u
ju materijal o zbivanjima u
1918. godinl, u toku koje Je
doslo do poznate pobune mor-na- ra
u Bokl KotorskoJ. Vje-ru- je
se da Ce ova historijska
gradja bltl prikupljena do
1968. godine, kada se navrsa-v- a
50 godlna od hlstorijskoc
dogadjaja u Bokokotorskom '
zallvu. Vojnopomorski muzej , namjerava da priredl vellku
pokretnu izlo2bu 1 objavi pu-blikac- iju o pobunl nasih
mornara na ratnim brodovl-m- a
Austro-Ugars- ke monar-hlj- e.
+--- ~IZJAVE
Francuskl knjlzevnik
nosilac Nobelove nagrade
Fransoa Morijak pravda u
Jednom clanku neuspjeh De
Gaullea da doblje apsolutnu
vecinu na prvom glasanju
za prcdsjednlka:
"Na ovom svijetu svc
Sto jc cliko ima gornk
ukus".
Zapadnonjemacki ultra-desnlcars- kl pollticar i blvsi
mlnlstar Jozef Straus zall se
u Jednom govoru da u stvari
nitko ne ieli iskreno da Nje-maf- ka postane opet vellka l jaka:
"Problem Njcmafkr jcste
it tome ito mi treba da bu- -
denio jaci wl Rusa a goto- -
o svi liorc da smo slabiji
оЛ HclRlJanaca".
O ObjaSnjavajuci trajnost
vladavine portugalskog dlkta- - tora Salazara parish list "La
nasion" pise- -
"U lilsloriji Portucalije
skoro nem.i primjera da je
jedna lada dnla na last
putcm slobodnih izbora".
Engleskl satlricar Peter
JuMlnov, kaze u Jednoj koze-Jlj- l:
"NATO to je orBanizaci- -
slovenski pavlljon zauzefie
prostor od oko 1.300 do 1.500
kvadratnlh metara 1 treba da
omoguCl prlkazivanje nase
zemlje kako u proslosti tako
Jos vise naSa dosadasnja do-stignu- Ca
1 smernlce daljeg
privrednog 1 kulturnog raz,-vit- ka. Pavlljon bi najpre bio
izgradjen od montainih ele-men- ata u Jugoslavljl, kako bl
se smanjlli troskovi, a zatlrn
bi brodom bio prebacen do
Montreala.
U uzl izbor su odabranl ra-do- vl arhitekata VJenceslava
Rihtera Iz Zagreba, Ivana
FillpovlCa 1 Berislava Serebe-ti6- a
lz Zagreba, Mlroslava Pe
SiCa lz Beograda, SaSe M11J
kovica i Nikole Mllutinovica
iz Beograda, Ivana Strausa iz
Sarajeva i Jerneja Krajgera,
Marka Musica i Lojze Tres
nera iz Ljubljane.
Umro slikar Djuro Tiljak
Zagreb, 12. decembra — U
zagrcbackoj bolnicl "Doktor
Ozren Novosel" umro je u 70.
godinl lstaknuti Jugoslaven-sk- l
slikar i politick! radnik
Djuro Tiljak.
Slikarske studije Djuro Ti-ljak
Je poceo u ViSoJ umjei-nlCk- oj skoll u Zagrebu, na-stav- io neposrcdno posllja
prvog svjetskog rata u Moskvi
— u klasi Vaslllja Kandin-sko- g
— a 1923. godine zavrsio
u Zagrebu Umjetnicku aka-demi- ju. Kasnije se usavrsa-va- o
u Parizu.
Izmedju dva rata Tiljak je
ucestvovao na izlozbamu
"Proljetnog salona", dok Jp
od 1932. do 1934. godine bio
clan napredne likovne grupa-clj- e
"Zemlja". Po zadatku
Komunisticke partije, lzdavaa
Je 1 vodio list "Kultura". Kao
SJEI). DR2AVE CE ГО.МОС1
U SI'ROVODJENJU
PRIVREDNE REFORME
Tanjug javlja da je ame-riC- kl ambasador u Jugoslavl-jl
Berk Elbrik posjetlo drzav-no- g sekretara za inostrane
poslove Marka Nlkezica 1 pre-da- o
mu ed mem oar, kojlm
vlada SJed. Drtava odgovara
na Jugoslavenske zahtjeve
postavljene u vezl sa sprovo-djenje- m prlvredne reforme.
U ed memoaru se podvlaCt
puno razumjevanje za cilje-v- e
Jugoslavenske prlvredne
reforme 1 lzrazava spremnost
vlade SJed. Drtava na zaklju-Cen- je odredjenlh kredltnih
angazmana, ukljufiujudl i od-laga- nje lzvjesnih dospjelih
plaCanJa.
Novl kreditl kojl te se korl-stlt- i, doprinjet te brtem 1
efikasnijem sprovodjenju prl-vredne
reforme, ka2e Tanjug.
Posebno Je Javljeno da no-vl
amerlcki kredit Jugoslavljl
lznosl 47 milijuna dolara.
MASNA I TESKA JELA —
NAJCESCI UZROK OIIOUE- -
NJA U VOJVODINI
Novl Sad — Prema Jednoj
anallzl Pokrajinskog zdrav-stven- og centra prl Instltutu
za zdiavstvenu zastltu u No-vo- m Sadu, u Vojvodinl su ve-oma
cesta ova oboljenja:
gastritis, gastroenteritis 1 ko-lit- ls. StrucnJacl lstiCu da je
to posledica pre svega, pre-tera- ne lshrane. Na Sirenje
ovih bolestl utlcu takodje
slabe opSte higljenske prillke.
U analizi Pokrajinskog
zdravstvenojj centra istice se
da zdravstvene slu2be imaju
vellke mogucnostl za suzblja-nj- e ovih oboljenja. Nalme, za
njlhovo leCenJe nisu potreb-n- l
neki skupocenl lekovl. Do-volj- no Je samo pacljente od-vlkn- utl od preterano masnlh
Jela.
ja Sest nacija koje su se udruiile da pronadju sebi
ncprijatelja".
U posljednje vrljeme bri-tans- ka funta izlozena Je Ja-ko- m prltlsku na medjunarod-no- j
berzl. Tim povodom bri-tans- ki ministar flnanslja
Kalgan kaze:
"I'osljcdnjih 12 mjescci
funta jc izdriala toliko
smrtnih ndara da sain
stekao uvjercnje da je ona besmrtna".
C Posllje zanadnonjemai- -
' kih panamentarnih Izbora
j komentator Viljem Slam jc
I rekao:
"Dcniagogija to je vjeS- - tina krupnim rijecima za vrtjeti sltnc Rlavc".
O Moskovska "Pravda" u
jednom clanku pise o pro-pag- an di koja se vodl za po-pularisa- nje amerirke Inter-venci- je
u Vijetnamu i britan-sk- e
u Adenu 1 ka2e.
"Svc se vodl na to da se nadjc opravdanjc za ono
Sto nmrricki marinski pje-Sa- ci radc u dclti Mckonga
i britanski agenti u Adenu.
Svaka civilizacija dobija
hcroje kakve zasluiujc".
FOVECANJE IZVOZA
Beograd — Vrednost lzvoza
u novembru ove godine lzno-- si
119,2 milijardi dlnara. Pre-m- a
Izvozu u novembru prosle
godine izvoz proslog meseca
vecl Je za oko 18 milijardi
dinara. U razdoblju od janua-r- a
do novembra ove godine
lzvoznl program Je ostvaren
u vrednostl od 1.192,4 mlli-Jar- de dlnara, Sto Je za 206,5
milijardi ill za 21 odsto vise
od ostvarenog lzvoza u istom
razdoblju prosle godine.
PROSLAVLJENA 200- -
GODISNJICA PRVE 5KOLE
NA KORDUNU
Slun — U Slunju no Kordunu
e na svecan na£tn proslavljena
200-godiJnji- ca osnovne ikole
Braistvo-jedmstv- o i 23. go--
diinpca prvog ostobodjenja
oog grada 14 novembra 1942.
I godine
lstaknuti pollticki radnik
djelovao je u narodnooslobo-dilaCk- oj
borbl. Bio je Clan
AVNOJ-- a, a sa partizanima
prosao cetvrtu 1 petu ofanzi-v- u.
Na oslobodjenoJJ teritori-j- i
dao je znacajan prilog or-ganlzlra- nju
likovnog 2ivota.
Djuro Tiljak je osnlvac Sa-ve- za likovnih umjetnlka Ju-goslavlje.
Dugo godlna, sve
donedavno, djelovao Je kao
redovni profesor na Akademl-J- i
likovnih umjetnosti u Za-grebu.
NJegovi radovi prika-ziva- ni
su na reprezentatlv-nl- m Izlozbama u Moskvi, L-njingr-adu,
Pragu, Bukurestu,
Beogradu, LJubljani, Zagrebu,
1 druglm kulturnim centrima.
Krltika naroclto istice Tiljko-v- e radove sa naglasenim krl-tick- im stavom prema socijal-nl- m pojavama u predratnom
razdoblju.
FILMOVI ZA AMERIKU
Jugoslovenski igram f'lmovi
u poslednje vnjeme pobudjuju
poa2ano interesovane u Ame-nc- i
Ove godine "Jugolavia-fil- m
sklopila e ugovore o pro-d- ai
veceg broja igranih filmova
to zemli. Nedavno je "United
Screen Arts" iz Los Angelosa
otkupio per filmova sa ratnom
tematikom i temom iz Narodne
revolucie "Veliki i mali" "Kroz
granje nebo", "Rat", "Jedini iz-la-z",
"Obraiun" i ugoslaven-sko-norvesk- u
koprodukciju "Ka-deti- ".
Otkupleni su i "Kekec",
"Veliko sudjenju macku Brnji" i
oi neki drugi kratkt filmovi.
Magna Pictures iz New Yorka
kupila e takoder filmove na te-m- u
rat i revolucija — "Desant
na Drvar", "Kozaru" i "Marl na
Drinu", a preko francuske tvrt-ke- .
"Gerviac" plasirani su u
SAD "Sam" i "Dvostruki obrui".
Vedma ovih filmova otkuplje-n- a
je istovremeno za Kanadu.
Om ce se prikazivati u kinema-tcgrafim- a,
i na televiziji i u spe-cialni- m
programima za Jkolsku
omladmu. (Tanjug)
POIHGNUTA OPTU2NICA
PROTIV SKOPSKIII
SLU2BENIKA KOJI SU
PRIMALI MITO
Skoplje — Organi Sekreta-rljat- a
unutraSnJlh poslova
grada Skoplja otkrill su gru-p- u sluzbenlka opstlna Idadlji
1 Kale u Skoplju, kojl su svo-J- e
rukovodece polozaje korl- -
stlll za zloupotrebu sluzbenlh
duznosti 1 prlmanje mita.
Istraznim organima predata
Je grupa od sedam sluibenl-k- a
ovih opstlna, koji Ce usko-r- o bitl lzvedenl pred sud.
"HISTORIJA SSSR-A- "
U 12 SVEZAKA
PedesefogodiJnicu oktobar-sk- e revolucie obiljezit ce sovjet-sk- i
povjesmcari znaajnim dje-lo- m
— "Histonja' SSSR-a"- . u
12 svezaka; prvih Sest odnosif
ie se na razdoblje do 1917. a
preostalih Jest tomova obuhvatit
ce povijest sovjefskog druirva.
Planirano je da prva 2etiri sve-sk- a
ove velike epohalne povi-lesn- e
edicije budu obavlena do
kraa ove godine.
DJELA BUGARSKOG PISCA
PREVEDENA NA 44 JEZIKE
Ivan Vazov jedan e od ute-meljite- la
suvremene bugarske
knizevnosti. Negove knjige pje-sam- a
i proze uvelike su ufjecale
na razv janje bugarske natio-naln- e
svijesti i revolucionarnog
duha. lako je umro 1921. go-dine,
njegova se djela jos uvi- -
jek prevode na strane jezike,
tako da je danas preveden na
44 iez ka
AMERICKE STAKE
ManCesterskl Guardian pl-б- е
o povezanostl Evrope sa
Amerikom.
"Evropa Je slicna dovjeku
kojl je u ratu lagubio nogu
pa ni u mint ne mo2e da se
oslobodl americkih Staka".
Л. K. ТОТ.0ХСЛХ1Х: NOSTALGIJA
(Nastavak lz proslog broja)
Isto sc tuko su zahi'uhioZcu
s toplinom sjrcuo one nitijc Aj-S- c,
koja mu jc znuht mi siltt tut-mt- ti
u dzcp Hovcunicu, kail bi
vuljchi (hi ncma za rakiju. A na
njtfjovo ustrucuvanjr uvrijciljr-n- o bi rcklu: "Amu uzmi, holuit,
Ijmli smo". Dorim ovtljc oil toga
nijc hilo ni govoru, i on hi se u
mislima brzo i su strepnjom vra-ru- o
ii j)roS1ost. . . Jusnijc od
sveiju ostulog sjecao se svojey
odlusku iz zuviruju i oilohrovo-Ijiv- si
se jedan put prirao je o
tome Licuninu, su kojim se suila
bio zbliiio. . . Proljcee je onda
bilo, posi'utlu je cvjetuo mirtsm
rumenobijeli behur, sve je bu- -
jalo, u on je odhizio. Voslije ona
ko ijruboij ruskiilu sa JIubibom,
on se neko vrijenu sumo eudio,
snebivao, i kuil gu m'kuko uijr
mipustuo onuj wesnosui nesn:-ko- j,
u Hivot je ionako vec bit
zupetljuo, otisuo je bestraga. Tri
godine kusnije, jos u domovin',
unistio je posljcdnju i jedinu
uspomenu un sve to — main ve-ze- nu
murumieu. "Evo sto je
ostulo oil sivdnhn", rekuo je
Uumdiji. "Mu zur usik-jugluk- ?"
zueudio se ovnj i, ruzgledujuei
gu, predlolio: "Ilujde, bolun, da
gn spalimo' — "Ilujde", rekuo
je on.
Uumdiju je kusnije dugo gle-du- o
u pepeo, nu kome su jos
bili vidljivi trugovi vezu, i pituo
se sto li jr mislilu zensku gluva
dok gn je ruililn, eemu .sr nudn-la- ,
remit rudovulu, pu je tuko
skit in i pjesmieu, knjom gu }t
eestn dirkun: "Jugluk vezlu, u
davuk snnjulu, momu inula, id
se puknjulu". Sln.sujnei gu, Ali-j- u
se pruviu dtt ne hitje, dok je
u sebi poruzeno nriznuvno:
"Vnlu mr i uilesi iljindju, di-n- n
ЈОЈ .
A suila, dok je o tome pricuo
drugome, un se podrttgljivn
smjeskno i pituo se zusto ga je
tuko stu mimilo toliko pohnru-t- i.
Duvno gn je bilo proslo an-iljenje
i nespokoj, prohujulo je
i vrijeme, izblijedilo je dostu
togti, ti nstnlu je nekn tihn i
upomti tugu, sto gu je i neho-tie- e
potlsjeeidit nu nesto dmgo,
uli nepovrutno izgubljeno. A
onda je proslo i to, i on doistu
vise nikogu nije volio.
Ivan, koji je potajno tugovno
zu jednom stusitom brdjnnkom,
mirno je slusiio, pn gu poeeo
svjetovati. Ozbiljno i brizno se
obriieuo momkit, i to sa tolikom
prisnosett, kno da nut jr Aliju
u nujmnnju ritku bio unuk.
— Xemoj ti, brute, tuko misli-t- i
i toliko tugovnti — zagitdw
je svojim busom. — AY valju ti
to, rode. Xego ti onttko, znas,
]omisli nu nesto zgodno, ]ona-dn- j
se neeemu, i numa' re ti luk-s- e
biti. Ovuko ti probuj, kao jn.
Ju se, nedjelju mu, sjelim miije
svoijf jametinn i kameuja, pu
mi sve nesto dodje milo. Onuko,
znus, toplo mi nu dnsi. — Ivan
ovdje na eiisak umuknu i zbtt-ujen- n,
knn krivae sugnu ghivu,
pomislivsi: "A vrug bi ga zna',
moldti mi i ne bi bilo toliko milo,
dtt jn onudii it snu svojit Xe-ven- ku
ne nngunjum". Xatim nn-stu- vi:
— Etn vidis, tako ti je to.
Tvoje je, pu ti je milo. A i kod
vns je slieno, sumo sto su pin-nin- e
veee, n i pjtvute Ijep'e. Mi
ti onttko, ktto od muke znvijumn
ko kttrjuei, u vi sve neknko tttz-n- o,
a sve IjcpZe. E, sto jn ne bi
da', dn sumo jednom ruzvuecm
onuko kuo ti. . .
On smttseuo strese gluvom, sa
zavisru pogleduvsi Aliju, i po-sto
gu pound i dn ]ntsi, nnstuvi:
— To ju tela sumo пчико, sko-r- o
uprnznn Imirtnm, rode. Xego.
evo dje ti je nnsit pogreska.
Gluvnu ti je krivnjn u tome, ne-djelju
mu. sto smo nonce olu'li
ч svijet. PoH smo, snusuo sr ka--ki
je ko umio i monuo. nit smo
sr vmvijek iznuhili. ХШа nam
гч' vr vnljn, ni n stu mi vise nr
vjrrujrmn, a пијтинје it zivot.
— Drugu priea —
II
7 (f kttkvu-tukv- u sreru. . . E, fro-lik- o
sum ju puta pozdio, dn ni-kn- d nistu ne vidjeh osim onije
brdinu oko svogu selu. Kako
sum ju tamo srrtan bio!. . . E,
nedjelju mu svetu. . . Shvutivsi da jc pogrcsno za-brazd- io, Ivan se u nepriliei po-res- it
po gluvi, osmjehnu sc po-stidje- no,
pu rerc: — Dome ga i j tzvulja, nedjelju, mu. Prije-dj- e
od tjesenja mi kuknjavu.
Xo Aliju ovo posljednje nijc
ni run. Slusajart gn, on se sii-di- o
svoje slubosti, stidio sc i
zbog nuslude koju je nulazio v
sumosululjenju, i ne Helrei da
se ozbiljno zamisli sum nad so-bo- m, izvalio nakon kraee sutnje:
— Sve ju to razumijem, Iva-v- e, uli ne vrijvdi. Hadije ti vir-ile
ttbij, bolun.
— Vide, nedjelju ti! — isko-ta-ri Ivan nri. — Ja dn ubijem
rovjeku iz risle bistre? Ma vide
sumo.
I beskrajno i iskreno sr hidr-r- i,
poceo je govoriti svjc ispn-rrtk- u.
A hid bi gotov, Alija tre-sn- tt
kuo i runijc:
— Muni ga, bolun. Ihulijc li
inene ubij.
— A, svc ti pod sunccm! —
iihvuti se Ivan za gluvu. —dope
ti o tome, u kako sum ti lijcpo,
kuo djclelu kuzivu' i svjclova'
Ir.
— Jesi, pn stu i — prkosno mu
doburi Aliju.
Ivunu ovo ruzljuti pa se po-kre- nn
kuo mctlvjcd, seepa ga i
buci nn krevrt, govoreei: — A
i to benuvis iz inene, jc li?
Prkosis, a, gicunc? — it dok gu
je ruspremio i umirio vec jc tc-p- ao
tukve besmislice, da sc i sum
it cud it zu pituo: "Mu isan li ju
ovo pobenavio, sto li!
Vskoro sc ovo porch dcsiivit-t- i
got ovo svnkotlncvuo. Alija jc
znuo izostati i od posht, zapodi-jevu- ti
knvgu, pu bi gn Fndil i
Ivan s mukom siivlndali i nru-zumi- li.
Oni su ujedno bili i je-dini
kojimn jc to polazilo za ru-ko- m.
Stidu vcr ozbiljno zabri-nut- i,
oni su se odlmili zu jos
jedini moguc izlaz, porcli su,
nnimr, migovumti Aliju du sc
vruti kuei.
— Vruti se ti, bolun — govo-ri- o
je jednom Fudil, potczuri
gu u stdi zu cupcrnk kosc. ~
Vruti sc, pu ce svc dobro biti.
— .1 knko, jmlni ne bili? —
odvrarao jc Aliju. — Kako da
se vrntim, kail me jc slid?. . . Jer, nisam ja tamo niknkvu sc-prtl- ju
bio, vec rovjek na mjc-st- u.
Xn izgrmlnji nvijck utlar-ni- k,
u poduzecu brigudir i nnj-bol- ji
radnik. . . A svc to sum
nstuvio, iznevjerio. . . Pu sud (7
.sr vrntim? Xc mogu, bruco, i
gotovo. . . A it vojsci sum bio
nujbolji u garnizonu. 'Avnli su
me liulbul, jer sum nvijck pjc-vi- m, uvijrk veseo bio.
— To prnvo kazes, lebnr ti! —
miljut i sc Fudil, gledajuci gu
zlurndo ispod trrpavicu. — Hits
si pruvi bttlbul, i nisi zn drttgo
nego du te rovjek postuvi it ku-ku- v
sevur, pn dn sumo biglisc..
Pudnjnci svc vise it vutru, V
dil je it grdnji otisuo prcdulcko,
-- ntckuo sc knko uziva it svojoi
iiudmoci nail dmgim i zastidin
sr. Pn da se barrm donekle
opruvdu, nn se nasmiju i toplo
rrrr:
— Vidis, djavolc jrdan, luilju-ti- o
si me. . . AH ju li ozbiljno
suvjetujem du sc vrntis. '.a dru-g- o
ne brini, jer re ljudi razu-injc- ti
i primit rr te. A ostnnrs
li, prnpnsl rrs ko bog, jer si mr-h- a
i njclan bus kao i bulbul.
X"ko dmioa nitttznnju Alija
je olfruo du rr sr vraliti kud
,..,.,, zamdi, uli jc sumo sat ka-sr- ii
нЦа no zunovijcluo:
— .V'- - moan to vise ovako,
rf":'t.o Vbivjlrrijrvmi rinrznnrn.li . o.lifi nn ,., „ ,.гт.лЖ holrht u mjeslu, ,:i: .... d'ivljuvnli snmn rnzo-,- . .,'" ,,. y,f nn proslo ijr bilo
Jedlnstvo, 24. decembra, 1965.— STRANA 3
s kime du se zaplese i zabavi,
pu bi sjedili i pili, zumisljcno
zttrrri oko sebc. Xije nikomc bi-lo
ni do govoru, i sumo bi Fudil
poslijc nckog vremena poc£i
olrcsuti svojom grivom i ncgo-dovu- ti.
— 1 se igru, Jebac mu! —
uzvikivao bi. — .1 se zubuvlja!
To bi pak bilo dovoljno da
Aliju proslenje i poene mi svoj
nucin bugnrili: — lirkoh U ja
vama, bruro, da je za nas svo
propulo. . . Xalo vi menr Uje}W
ubijtr. . .
— Vide sumo, nedjelju mu —
zagrmio bi na to Ivan, udura-ju- ri istovmnrno Fuilila nogom.
— dope vi o tome, a nikudu da
podivanite kao ljudi — jm bi mi
dnsnk ispio boat piva i zapri
jetio dn rr otiri uko se nr opa-met- e.
A tuko bi proslu i verrr, muo-n- a, rulnu, i susvim ttznmun. Pi-ju- ni
i jadui vrnrnli bi sc u lo-g- or, rvrsto rijeseni dn tit vise no
znlnze, uli bi se idurr subotr ipnk
spremili i pan ovo posli.
Jednog dtinti s vrreru, kud su
Fudil i I vuu bili nn poslu, do-qodi- lo
sc ono rrgu su sc u zudnja
vrij'mc pribojuvuli. Posto se
v ratio su jutarnji snijeuc, Aliju
jc, ni ne verrruvsi, sjeo ispred
arnmofonn i zuporro sijclo. I jos
jrdiiom sc u dnlckoj knnudskoj
гаЧИ ruzlijcgulu s vdnlinkn, od-jekiv- uo cvrkut kola, a Alija ;Y,
sjdniji no obirno, skiljio jednim
okom i povremeno nnpeto glcduo
kroz prozor. Jos od onoti posli-iepodni- vn
knd jc sumovuo pod
borovimn, it uurocito poslijc Fn-dilov- og
mmovnrnnja, on jc sve
vise rnzmisljuo o povmlku kuei,
uli se je svrjednako kolcbno. U
toku ditnu, nu poslu, tuko stn mu
se rinilo potpuno nemogurim i
orujtivno bi, n dok bi slusuo qlnz-b- u
i pio, opet, svc mu jc izglc-du- lo
lako i jednostuvno. "Sumo
trcbti otiri", govorio bi. "Olici
— i gotovo". A tuko je mislio i
sadu, pu odjednom skocio kno
ozrzrn i rekuo:
— du odoh kuei, ljudi. Koji
bi me oil vns htio prcbuciti do
slimier?
lako pripili, momci su osfali
prencruzeni, u Aliju sc mdjo-sku- n
ljuljuo u mjcstu, kolutno
ocimti i nckoliko pntu ponovio
pitunje. Xttjztid jedun, koji Џ
initio unto, recc:
— I)a li ti to ozbiljno mislis,
Aliju?
— Ozbiljno. . . jukuko! Idem
kuei. . . Ovako ja vise ne mogtu
— AH, fovjerr, nr mof sc ici
sumo tako.
— Sta, nr mo:r? — lecnit so
Aliju, n n obrnzc mu siknu krv.
— Ju kuzem du mole, i zulo mo
vozi.
— Pn knko sumo tuko, be:. . .
— 7V, znuri, nercs? — prcki-n-e
gu Aliju i buci it nj boci od
piva. Jednog drugng, koji jo
priskorio dn gn umirujc, otpra-vi- a
jc jednim udnrccm n rostik.
I dok su sr ostnli zbunjeno po-glrduv-uli,
a jedun sumo dospio
du sc zttritdi: "Mu vidi ti pjevn-ru!- "
— Alija, nutsno psitjuri,
mthrupi mi vrntu.
Trturnjnri, posao jc drumom
prema mjcstu i nakon stotinjuk
koruku od.svrljtio prnvo pod trx-- ki
kutnion, sto je nnlctio iza
oknke. . . Fudil jc suznito zu nesrrru tch
posto sc u ponor vrntio s poslu.
Suslusitvsi dvojiru, koji su w
usudili du gu dofekuju, on ih jo
pot oni otjrrao, pn sc uhvutio
krevefu i duqo je it stttnji priti-sku- o
rrlo o hindno zrljezo. A kud
ir u sobu poluko tisiio Ivan, on
krutko zajeca i rrrr:
— Pu rto knko ti hjvn, dina
mu. . . Ovuko vrr trojiru prija-irlj- n
izaubih od Itulijr dovdr.
— A i. . . Xu. . . — htio jr ne-sto
dn kaz brdjunin, m odjrd-in- w
oborio gluvu, sjrtivsi sr da
morain obuviti muran posao, di
moraju rasfuHiti irdnn игрпгма-t- n,
HrduHnu sturirn.
NARUCITE "NAS KALENDAR" ZA 1966. GODINU
|
