| Note |
OCR Text: XRAA4 Jugoslavia danas 2S£
(Nastavak sa et. 1)
TEsKO STANJE MIRNODOPSKIH GHANA
INDUSTRUE
Jedan od pokazatelja
ekonomske situacije u Jugo-slavi- ji je i neprestana degra-dacij- a
industrijskih grana
koje bi trebalo da podmi-ruj- u
potrebe stanovnistva.
Uzroc! smanjivanja proiz-vodn- je mirnodopske indu-strij- c
leze u tome §to u Ju-goslav- iji "prioritet" u dobi-janj- u sredstava imaju ratne
pripreme.
Od 1948 tj. otkad je slu-zbe- na
Stampa podela da
tvrdi kako je Jugoslavia
poSla putem "stvarne indu-strijalizacij- e" niz industrij-skl- h
grana je podeo da
opada.
Kakvo je, na primjer,
stanje u tekstllnoj indu
strial?
prvih mjeseci jtjestenina, konzervi
proizvodnja indu- - nego
je za 20 od dno je industriji
iz fpapira, duhanskoj industriji
kada je proizvedeno za itd.
SISTEMATSKI RASTU
Porast skupoce i u dl-rekt-noj
vezi s tim opadanje
iivotnog standarda su poja
ve koje 6 nalaze
na dnevnom redu u Jugo-slav]
ji.
I pored sezonskog varira-nj- a cijena karakteristidno
je se sistematski stvara
sve vei raskorak izmedju
prihoda prosjednog gradja-nin- a
i cijena na Ve-di- ni
robe siroke potroSnje
Gospilu nema
nastavnika
Zagrebadki "Vjesnik"
"Stvar toliko ozbiljna. da
dolazi u daljnja o-bu- ka na Uditeljakoj skoli u
Gospidu. Od Sesnacst nas-tavni- ka
osam
ih je otiilo u druga
Ma spajanjem sma-nje- n broj odjeljenja, pro-blem
nije rijeSen. Sada na
jednog nastavnika dolazi
oko 30 sati a matu-raln- a odjeljenja pre-ko
svakog maksimuma, po
pedeset Za 63 sata
pedagoske grupe prcdmeta
skola ima sada samo jednog
nastavnika, a za ma- -
rad tako
Neki Pilkington
iz FVuitland (Ontario) piie
u listu 'Hamilton Spectator:
The killing of world
wars has failed to bring the
peace and plenty which we
so much and expect-ed.
But man learns wisdom
and until he does he
is destined to suffer. This
true, not only of the indivi-dual
but also of the whole
race.
am a of
War I and I I was
fighting a war to end all
wars that we live in
peace and prosperity — an
more, was wrong.
the world great
makind. those who
have all their
and before
had known nothing
but starvation oppres-sion,
who have faced frus-tratie-a degradation,
po hiljada tona vise
prediva nego godine,
za preko 1000 tona vi§e ku-deljn- og
prediva itd. Pro§le
godine, u na 1948,
proizvedeno je za oko 31 mi-lio- n
p a m u c n i h
tkanina, za 1.100.000 me-tar- a
vunenih tkanina, za oko
7.000.000 pari darapa ma-nje
(Podaci iz sluzbe-no- g
casopisa "Indeks" br. 8
od ove godine.)
Industrija koie je prema
istom dasopisu za prvih 6
o. proizvela zna- -
tno manje ncgo u istom
1948 g. Opala je pro-izvodn- ja
i prehrambene
industrije. Danas se proiz- -
vodi na hiljade tona
Za G o. g. §edera,
tekstilne jitd. prije 6 godina. Sli-stri- je stanje i u
one prve polovine 1948,
5 i
CIJENE
se godina
da
triistu.
U
do-noe- i:
pitanje
prosle godine,
mjesta.
da je
tjedno,
imaju,
udenika.
fiziku.
is
I
g.
prosjecno mjesedno
za 1 do 2. pogadja
trudbenidke mase, kako one
u tako i one na selu.
Podetkom ove neki
jugoslavenski eu, vje-stad- ki
manipuliSudi ciframa,
da kako pred-sto- ji sistematski pad
Medjutim, su
vede od onih iz kad
su ove prognoze.
U na mart (
Zagrebadki "Vjesnik
U bifeu
Scg opatijakog
"Kvarnera".
smo na
Ne du redi da sam ne-ki
all mi se
rasipnoSdu, pa
limunadu. Limunada j?.
priznajem, bila
i sam je kroz
Ka izvadismo, de-mokrats-ki,
svaki lis- -
i drie nastavnici
iz gimnazije takodjer
nedostaju dva nastavnika).
n t rffilth rte4.
nema jCC
matema- -
Thomas
desired
slowly
human
veteran
believe
might
Around
today,
starved
them
vunenog,
prosle
odnosu
manje
mjeseci
pe-rio- du
manje
manja
cijene
porastu Ova-kv- o stanje najSire
gradu
godine
listovi
htjeli dokazu
cijena.
cijene danas
vremena
davane
odnosu mjesec
do-nos- i:
malom najljep- -
hotela (ka-zu- ) STatili
kavu.
itedisa, udinilo
zatra2ih obi-dn- u
dobra, hlad-n- a
popio slam-k- u.
odlasku
svoju
fizike
(gdje
nai'ailaniti
uopde obuka
whose
the first time are peering
future for they see
the glimmerings of a glori-ous
dawn and they rejoice.
Do these people want war?
A no!
is --quite evident that
capitalism cannot feed the
hungry masses. The only
method of solving auch a
problem capitalism is
by war — to preserve the
comforts the privileges
of a minority ruling class.
Therefore, .because of stark
necessity among the
abundant life everv one inpoew,ae'rs", c1oпеnтfеereMnc"e°sl m™usDtebe
a land of opportunity. wa there ° te.r:
But, like many natv- - Pblic opionion
I
the
mass of
lives
and
aad for
itd.
emu
baS
tike
into the
and
big
for
w,ll
see that.
The A-bom- b and the
H-bo- mb have aroused public
opinion all over the world.
They will create a aew era
of thinkiag among the mas-se- a. Whea the day comes
whea of abund-ance
becomes a reality, the
danas to poslije ietve!)
poskupjeli su pSenica, je-2a- m, rai. Prije 5 mjeseci,
prema izvorima iz "Indek- -
sa Dr. o. Kilogram gove-dje- g
mesa bio je jeftiniji za
23 dinara, kilogram svinj-sko- g
mesa za 13 dinara. je-dan
metar zefira za 48 di-nara
itd.
Seljaci, od kojih veliki
broj uslijed zapuStenosti
imanja nisu u stanju da !z-ne- su
sVoje proizvode na
trii§te, pogodjeni su viso-ki- m cijenama industrijske
robe. Ove godine, u poredje-nj- u
s proSlom, cijena kosi je
oprasla za 50, sjekiri za 55,
plugu za preko 2.000 din.
itd.
Gradsko stanovniUvo je,
izmedju ostalog, narodito
tesko pogodjeno visokim
cijenama gorivu, stanovima,
vodi, osvjetljenju i tsl. To
cijene i dalje rastu. Jula o.
g. je, na primjer, kubni me- tar bukovog drveta u pore-djenj- u
s proSlom poskupio
za 1000 dinara. Danas je
kirija za 100°; skuplja ne-go
1951.
I pored toga ito je eko-noras- ko stanje u naioj же-ml- ji
▼oma teiko postoje
mogucnosti ж njegovo
poboljianje. One, izme-dju
ostalog, leze u uspo-tavljan- ju ekonomskih ve-s- a
sa Sovjetskica Savesom
i semljama narodne de-mokra- dje dija se vanj-sko-trgovins- ka polit i k a
sasniva na ravnopravnosti
i usajamnoj koristi.
RADIC
6ASA LIMUNADE -- 100 DINARA
thousands
nicu, a ja cak petobanku.
— Dvije kove — raduna
konobar — stodetrdeset.
Limunada, stotinu.
— Cek, dek — poudih ga
— jedna limunada, ne tri.
— Jedna, naravno — rede
konobar — sto dinara.
— Pa kako. .. promucah.
— £alim gospodinc —
odvrati usluino konobar —
mi pladamo kilogram limu-n- a
580 dinara.
Nije mi ito sam nasjeo,
ali grizem se iznutra, sto mi
kolege platiJe krasnu tursku
kavu po sedamdeset dinara.
I prolazedi pokraj izloga
jedne trgovine u Opatiji,
tematiku crtanje. rudni meU# VJfnIh za budu. jgeodtorviho , mkirupprnoImhadHe mucnijoevnaa"
sI tgaivmnnikaas.tikOubuku Iz na-- ne ouddritiealvjea,." se uopde 3is0p0isdaninaardae.belim brojkama: Glasobicnih Kanadjana
two
World
ancestors
thousand times,
It
under
in an
to
diatribatiea
(i
P.
fear of tomorrow will have
passed away.
The message of communi-ty
living or love one another
is essential to peace on earth
and good will toward men.
Human nature Im rising up
against capitalism and the
day is not far distant when
capitalism must abandon
war as an instrument of
policy. The human heart
cries out for peace, for
bread, for a full creative
life. Capitalism can produce
abundantly, but fails miser-ably
to distribute the abund-ance
for the benefit of all.
To the poor people of every
land, economic democracy is
paramount and must ultima-tely
prevail.
U London je stigao otpra-vni- k
poslova kiaeslce amba-sad- e Haaa Hsiaag.
МЏ
U Italiji se aada sprovodi
izbor tvornidkih povjereni-ka- .
Americka vlada otvore-n- o radi na tome da prisili
radnlStvo da glasuje protiv
Opce konfederacije rada, u
kojoj je organizovana o-gro- mna vecina talijanskog
radnUtva. U tu svrhu ameri-cka
vlada koristi takozvanu
"pomod" koju daje Italiji
po ugovoru o vojnoj eurad-nj- i. Zbog toga Sto su radnici
dvaju poduzeda glasali za
Opdu konfederaciju rada,
Sjed. Drzave su povukle ra- -
nije postavljene narudzbe
kod tih poduzeca. To je, na
jednoj strani, kaznjavanje
radnika tih poduzeca zbog
glasanja za Opdu konfede-raciju
rada, na drugoj stra-ni
opomena radnicima osta-li- li poduzeca da nc podju
istim putem.
Mo2e li biti jasnijeg pri-mje- ra kakvim svrhama sluzi
americka "pomod" drugim
emljama?
TRA2ENJE POSLA
U Cornwall (Ontario)
navalile su mase nezaposle-ni- h radnika iz drugih kraje-v-a zemlje u nadi da de do-bi- ti
posao na izgradnji ka-nal- a
i hidrocentralc na rijeci
St. Lawrence.
U mjestancu Donaldson's
Crossings, (Pennsylvania,
USA) jedna kompanija je
oglasila da treba 60 ljudi.
DoSlo ih je preko 1.500, iz
ditave okolice — nezaposle-n- i
ugljenokopadi, radnici de- -
lidnih i drugih industrijskih
poduzeda. Mnogi od njih su
bez posla 18 mjeseci do 2
godine.
Izm jena u beeposlenikom
esignranju
Javlja se iz Ottawe da de
biti udinjene neke izmjene
u besposlenidkom osigura-nj-u
(to sada proudava jedan
komitet). Kaie se da ce biti
produzen period dobivanje
pomodi i povisene isplate
bolje pladenim radnicima.
Basnoslevni profit
U devet mjeseci ove godi-ne
ukupni prihod Standard
Oil Co. of New Jersey je
imala 438 milijuna dolara
prihoda.
(Imperial Oil Co. of Ca-nada
je dio ove kompanije.)
300 MILIJUNA LJUDI
BOLUJE OD
MALARUE
Malarija je jedna od naj-rasprostranjen- ijih zaraznih
bolesti u avijetu, jer od nje
boluje danas 300 milijuna
ljudi. U toku proile godine
Svjetska zdravstvena orga-nizaci- ja organizirala je anti-malari£- nu kampanju u 21.
driavi, dok je istevremeao
organizirala u raznim ze-mlja- ma kampanju protiv 27
drugih krupnih i rasprostrs-njeni- h bolesti.
MtkttfMil prije 11.000
U blisinJ rada Mexico-Cit-y proaadjene su razne
iskopine po kojima se mole
zaklju£iti da su prastari
Mekslani iivjeli joS prije
11.000 godina I da su se joi
u ono dobs bavili lovom na
mamute.
Meksi2ki arheolozi pro-nai- li su u jednom isulenom
jezeru fosile kostiju mamu-ta- .
zajedno s kamenim oru-Ije- m. kojim je ova iivotinja
bila vjerojatno ubijena. Ovi
fosili pronadjeni su a istoj
oblasti u kojoj sa 1M2. go- dine bill proaadjeai 1 fosili
njega.
eta. takodjer a
eradjeai eko
IPOIT
MedjBitaredni
Moskovcki nocometni klub
"Dinamo", prvmk Sovjetskoc
Saveza, nalaxi u Fraiwuskoj.
U Meweille je pobjdio -- Ulle",
prvaka Fr&ncuske, 2:1.
LONDON. — Nojometni u-s- ret izmedju reprezentacij
Njemake I Enffleske odriat ce
e 1 decembra na rtadionu
Wembley u Londonu.
BERLIN. — Koometna re-prezent- acija Poljeke pobijedila
je u Roctocku noometnu repre--
zentariju Isto£ne NJemake
1:0.
Nova zvijezda
tSvi se izvjeitaji poeljednjih
dvaju utakmlca reprezentacije
Sovjetakog Saveza slaiu da je
Igor Netto poetao nova "zvijez-da
nogometnog- - porta u vl-Jet- u.
Engleskl auci — Bill Lin?,
koji je audio ausret (a Sved- -
akom t Arthur Ellia — koji je
vodio utaktnicu Sovjetikog Sa-veza
Madjarakom istitu iz-vanre- dne kvalitete o%og ruskog
igra2a — kao umjetnika nog-o-met-ne
lopte, pravog ion gl era,
koji ae pored toga iatl?e kao
pametnl graditelj igre i atra- -
teg, a koji aa avog mjeata Hje-vo- g
pomagaa upravlja igrom
aovjetake momfadi u stilu
Ocwirka, za vrijeme njegovih
ajajnih dana
— Taj Igor Netto — kaie
Ellia — je najperfektniji no-gome- taJ
kakvog ae mole zami-lit- i.
Ved pred dvije godine, pri-godo- m
olimpijakih Igara, Netto
Je bio Jedan od najboljlh igra-c- a
eovjetake reprezentacije. Ne-ma
aumnje da je u povljednje
dvije godine, taj 9. januara
1930. rodjeni uitelj oemogodi-fnj- e
(kole, napravio veliki na- -
predak i ko£io u red naJviSe
medjunarodne ekatra klaae.
Azijske zemlie
u Olimpijadi
Irema prethodnim prijavama
za XVI. olimpijake igre u
Melbourneu broj ucenika iz
Evrope bit ce znatno manji
nego na prollim Olimpijadama,
ali im ae viieatruko poveati
broj uieanika iz Azije. Tako e
ix Svedake audjelovati oko 80
aportaia mjeato 260, koliko ih
Je bilo u Helainkiju, iz Nizo-zema-ke
50 (mjeato 130), Au-atri- je
25 (mjeato 150), USA
280 (320), Vijetnanta 50 (mje-ato
aamo 10 u Helainkiju),
Tajland 60 (mjeato 20), Indo-nezi- je
40 (20, Hongkonga 40
(mjeato 3) 1 t. d.
Indija predlaie prekid
trke u naemianju
Na zasjedanju Politiakog
komiteta Generalne skupeti-n- e
Ujedinjenih Nacija, na
kome je diskusirano pitanje
razoruianja, Indija je pred
loiila da sve zemlje presta-n- u
proizvodnjom orutja dok
se ne zakljuci svjetski pakt
o razoruianju.
~ЈавпсГх beljeeditee
sa Кктл i SSSR-в- ш
Javlja se iz Tokija da se
is Narodne Republike Kine
povratila delegacija 21anovu
japsnskog parlamenta i slic-n- a
delegacija iz Sovjetskog
Saveza. Obje delegacije su
prepom€ile da Japan po-bolj- ia odnose sa Kinom i
Sovjetskim Savezom.
Encfoaka ntw иамјсге
Jft Mafwati Cipar
Engleski ministar kolo-nij- a je isjavio da Englesks
nema namjere da se povu£e
sa Ciprs. Narod toga otoka
trail prikUuCenje Grtkoj.
Pitanje je sada nalazi pred
Generalnom skupitinom U-jedinje- nih Nacija.
Brica aa аааНш i jHe
mSSBM--m
Briga za dijete u Sovjet-sko- m Savezu poiinje joi
dugo prije njegovog rodje-nj- a. Trudne lene su pod
stalnom kontrolom lijenika
I porodjajnih asistentkl. U
aSSR postoji preko 11. 00
savjetovaliaHa sa Iene I dje-c-a. U perodiliJtima I poro-djajai- sa odjeljeajima a bol-- a trams Увл preko 116.666
втттттЖтВавтЦвта',&аввш ататататататататватататататататг.9;8г - -- - рмаажжжтш 'sr вттттваттшиЖ: " х.атататап '-
-'' х "': . Раватшшшпг#1-- ' '- - aasMmmma ' - втшшшшшшшшВвгЈк.' (ЈаШшшшшшв - л _аашвттшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшш1
BmmmmmmmmmmmmmmmmVoKVkssfl " 4&&£ашшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшштш
24. 25. 2 i 27 awveaabra a Torontu (Ukrajinaki RadnKki Doaa)
♦V ae odrtati ixloiha Slavenake narodne uaajelnoati i runih radora.
Ialolbu pHredjuje Kanadaki alavenaki koaitet. Na lici ae гШ
Jedan od aanogobrojnih predatrla koji e biti ialoieni.
SUOBURY - SJEONICA SJK
Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana odrzati s€aetisvporjiujerepdoodvnietunasje3d1n9icFurouodneRddje. lju 7 novembra u 10
imamPoovzirvloljevasienichianpsittavnojadaza prrjiesSuasvtavtui.je sjednlci poSto
v Tajnik.
SUDBURY - IZL02BA KNJIGA
iizzlloozibPbureogkkrnenjsijgiivganaap6okknnaojzivizveaamrtabdraeodsreuzafFviliamntsik"ocCmeARsvdAoojJmuEuVg. "odPiiSofnirlejmud
o posjeti kanadske delegacije u SSSR.
Ovoj godUnjoj priredbi ce prisustvovati Stewart
SOmnittahr,iov. odja Rudni£ke progresivne p%rtijc u provinciji
tkankjoigdNajearizIizitlpodonliztia£b.koi-cknoncaoeSmsek-mbc itisrkpnsjkigoahr'nanatasukrkoaezm,nirmojemzijakenzuaic, bimiprtipiao-v,jedakc- aea
Posjetioci ce biti posluieni sa kavom i kola6ima. do poPl rniroedd. ba pocinje u 2 sata poslije podne i traje sve
bdbor.
TORONTO - PRIREDBA PRUATEUSTVA
U nedjelju 7 novembra, Savez Jugoslavenskih
Kanadjana i progresivna organizacija Makedonaca i Bugara, zajednicki priredjuju kulturno vede. Podetak u 8 sati u vecer.
sohdSinopov"si.eaStGliiUojzevmndoieeorcidnti"ju,dfiel"KmISnaotnavHanidodeLneionisrkSeSooSpvRfoi-acCk-ha.naazdioainv-SpaovotiieZt- r:aet"jboAidnpTfrcrikijpaiFtretiooeljdnstdbkh-oiehr.
CIJENIK KNJIGA
Knjilara "Jedinstva" ima na prodaju slijedede
poudne knjige i broSure:
J.Staljin: Ekonomski problemi
socijalizma u SSSR-- u . $.25
K-- . Marks: Nsjamni rad i kapiUl . 20 godina — kratki pregled historlje naprednog
pokreta jugoslavenskih isoljenika u kanadi
M. Iljin I E. Segal : Kako je dovjek
postao divom -- FCarniiizmampokbrlsjteiltoelmj :i ppraidliekuodak:njiDgra.mHa,. MMe. zIulljiidn
Slavs (engleski), J. Weir
Rusko tajno oruije, Dyson Carter
Neobidne nebeske pojave, I, Sergijev
san I snovidjenje, Z. Kosenko
Goleme zivotinje iz proilosti. Dr. Vsnda
Kocnansky
Atom! I Molekule, Drago Grdenid
Nauka 1 praznovjerje, I. Sergijev , Da li je bilo podetka I da li de biti
kraja svijeta
U cijenama je ukliudena i noitarina.
Narudibe ialjite na:
KNJI2AHA "JEDINSTVO"
470 Qms St. W.
Tarsals 2--1, Oat.
IUP0N ZA QMOVU PIETrlATE
Ako niste sigurni kada vam istide pretplsta, po-gleda- jte datum na pasici.
Ako vam je pretplaU ved istekls, poialjite novae
za produlenje. Nemojte odlagatl za sutral I ne de
kajte da vas aetko podsjetL
Poslufite se donjim kuponom.
JEDINSTVO
Saljem Money Order od f za
Novu □ Obnovu □ God. □ Polgod. rj
IME
ADRESA
MJESTO PROV.
.40
.25
.50
.50
.50
.25
.50
.15
.15
.15
.15
.15
.15
|
