| Note |
OCR Text: 1 ШШ Ш нв 1 ft 1 и L 1 Br Ш
LIST JUGOSLAVENSKIH
__ God. IV. Broj 76 (288)
RATNOHUSKAcKI DOKUMENAT
Kanadski i ameridki narod je ovih
dana imao priliku vidjeti bezprimjeran
ratnohu&kadki dokumenat. To je ame-rid- ki
daeopie Collier od 27 oktobra. Ci-ta- vo
izdanje od preko stotinu stranica
poeveceno je propagiranju rata protiv
Sovjetskog Saveza i ideje ameridkog go-spodst- va
nad svijetom.
Na prvoj stranici daeopiea naslikana
je velika mapa SovjeUkog Saveza i ze-maJ- ja
narodne demokracije preko koje
je napieano "occupied". Da ne bi bilo
sumnje po kome su te zemlje okupira-ne- ,
naelikan je ameridki vojnik kome na
kacigi pile: "MP Occupation Force.
Na jednoj strani tog natpiea je ameri-dk- a
zastava, na drugoj zastava Organi-zacij- e
Ujedinjenih Nacija. Vojnik u ru-ka- ma drii pulku sa nataknutim baju-neto- m. Iznad toga pile: "Russia' de-fe- at
and Occupation 1952-1960- ". Unu-ta- r
je izloien ditavi plan kako ce
Rusija biti napadnuta atomskim bom-bam- a,
uniitenl njczini gradovi i indus-trij- a,
kako dc biti okupirana i Sto dc biti
u6injo.no od njczina naroda.
Za nas Kanadjane jugoslavenskog
porijekln ovaj je ratnohuiikadki doku-mon- at
od poscbnog znadaja. On prod-stavl- ja
naroditu teSku prijctnju jugo-slavonski- m narodima. Jonkijevski ured-ni- ci
tu kaiu da do Jugoslavia posluiiti
kao srcdstvo za otpodimanjc njihova pa-klen- og rata. Noposrcdni povod za rat
troba biti jedan provokativnl pokirtaj
atcntata na Tita. A £ta mole znaditi
iskoriJtavanje Jugoslavijc za otpodima-nj- a
novog rata? NiSta drugo nego pot-pu- no
uniltenjc — propast zemlje i na-rod- al
Eto za kakvc svrhc sluii Tito. I joS
sc gad busa u prsa da on "brani" mir i
nczavisnost naroda Jugoslavijc! Od iz-dajni- ka
so drugo ne moic nl odekivati,
ali je ialosno da јоб uvijck ima onih ko-m- u
vjcruju.
Jonkijevski urcdnici su jasno izlolili
svoj plan. Oni hode rat. Troba uniltiti
Sovjotski Savez i eve druge driave gdjo
su narodi kronuli u socijalizam. To zem-lje
(ma okupirati nmoridkn soldatoska,
a njihovi narodi pretvoreni u jenkijev-sk- o
robljo. Isto ono Ito jc htjeo Hitler.
Samo joi bezduinije i krvolodnijo.
Namodc se pitanjc da li se tu radi
Kako javlja list "New
York Time", ovog tjedna
de biti potpiean ugovor iz-me- dju
Sjedinjenih Driava i
Titove vlade o ameridkom
Jugoelavije.
TITOVCI PAKT
Na take-nRo- m "s4cupu
mira" u na kome
pored titovaea sudjeluje sli-d- ni
olei iz drugih zemalja,
Wfttao je Sef titovske delega-eij- e
Joeip Vidmar (on je ra-nije
ztupao Jugoftlaviju u
Organhsaciji Ujedinjenih
Naeija) i brani agreeivni
Tltewke na
granleama zemalja narodne
demokracije su opce pozna-t- .
Medjutim o1h dana do-Ia- ic
vijesti it Austrije da
titevei i#to takove provoka-eij-e
ved preko tri godine vr-i- e
protiv Sovjetskog Saveza
u Aastriji. U titokim
na sovjeUke straie
na granici Austrije i Jugo-s4avi- je
ubijeno desetak
sevjetekih vojnika. Da iz-bjeg- nu
daljne sokobe, sov-jtek- e
vlasti eu povukle svo
je trape sa grantee.
Tlteveke prevokacije pro-th- r
SovjeUkog Saveza petvr-djoj- u
amiriieki sluibenkl,
za koje se ne raoie reel da
s na strani Sovjetskog Sa-veza.
Oai su izjavlli, kako
javlja agenija United
Pfifln .
wu&c
DEMOKRATSKIH DOSELJENIKA U KANADI
Toronto, Ontario, Tuesday, October 30, 1951
Ratne prijetnje jenkijskog casopisa
samo o mastanju jenkijevskih uredni-ka- ,
da li oni samo iznose svo„e ielje, ili
pak kopiraju planove izradjene u Pen-tagon- u
i State Departmentu u Washing-tonu?
Grosan je to dokumenat u svakom
aludaju. Citajuci ga dovjek so u dudu
pita : Zer mogude da u vijetu ima
stvorenja koji mogu neito takova zago-varat-i?
Do sada najvedim krvoloci-m- a
smatralo Hitlera i njegovo nacieti-dk- o drultvo. Ali Hitler je u torn pogle-d- u
bio patuljak prema jenkijevskim kr-voiodn- im
zvijerima.
Ovaj jonkijevski ratnohuikadki do-kumo-nat
predstavlja ozbiljnu opomenu
svima nama: Tko ne ce da to ostvari,
mora boriti za mir. Do toga ne ce do-- di
samo onda ako narodi Sjodinjonih
Driava, Kanade i drugih
zomalja prisile svoje vlastodrfce da
pregovaraju sa Sovjetskim Savezom i da
potpNu Pakt mira. Gotovost Sovjetskog
Saveza na zakljudenje takova Pakta
dbbro jc poznata. Posljcdnju ponudu
u torn pogledu udinio je ministar vanj-ski- h
poslova Vilinski baS u vrijomc kad
ovaj broj Collier bio u Stampi.
Treba traliti da zabrani propa-giran- jc
rata, kao Sto jc ovaj broj Col-lier- a.
Propagiranje rata jc jedan od
uzroka medjunarodne napctosti. Sov-jotski
narodi nc mogu ostati ravnoduSni
prema prijetnjama kao Sto je ova Cob
lierta. Nc moie niti jedan drugi narod.
To ne moic mirno proditati nitko tko
vol I svoj iivot.
Duinost jc samog ameridkog naro-da
da protiv toga ustane. Vedinn ame-ridkog
naroda nc teii za osvajanjem tu-dj- ih
zomalja. Ali ameridki narod mo-ra
obuzdati one u svojoj sredini koji
takovo osvajanje zagovaraju 1 propov-jedaj- u.
Innde i njega deka teSka sud-bin- a.
U ratu nc do stradati samo sov-jotski
i drugi narodi, nogo i ameridki.
Ameridki narod jc to mogno upoznati iz
rata u Korcji.
Rat ne donosi nikomc dobra osim
proizvadjadima oruzja i ratnog matori-Jal- a
koji na tome pravc profit Mir jc
potreban za daljni naprcdak i sovjet-skog
i ameridkog i svakog drugog naro-da.
АД1КК1СКО NAORUiAVANJE JUGOSLAVIJE
noerulaHJu
kapitalisti-dki- h
Zakljudenjc ugovora jc
rezultat pregoVora zapode-ti- h
posjetom titovskog ge-ner- ala
Kode Popovida u
Washington proilog juna.
Pregovori su dokondani ne- -
SJEVERO-ATLANTS- KI
Sjevero-atlanU- ki saves. On
je rekao da je
Sjevero-atlanteko-g bloka
"opravdani korak
driava protiv sovjetskog
imperijalizma".
Za razliku od titovaea,
vedina ostalih "delegata" su
inuioli "neutralistidki"
U
je
je
jc
Prose, da od juna 1918.
straiari na gra-nici
otvarali su vatru na sov-jets- ke straiarc kad god su
se ovi pribliiili toliko da ih
mogu pogoditi iz mitraljeza.
Austnjanei takodjer ka-iu
da se ten-ko- vi
deeto pojavljuju na gra-nici,
ali da ne zna da su
tenkovi otvarali vatru na so-vjets-ke straiarc. Titovei u
glavnom ten- -
itv
se
se
se
sc
se
гхк preaiazc isirapu o
Bod. — Vadlm P. Svirdev,
sovjeteki visoki komeeor u
Attetriji je vieo-ki- m
komosarima Sjedinjenih
Dria-a- , Velike I
da uspostave za- -
jednWku kemWju koja te
davnim gonorala
Collinsa u Jugoslaviji.
Ovaj ugovor znadi stvar-n-o
stavljanjc
armije pod kontrolu amori-dki- h
HRANE
Zagreb,
na-padi- ma
stvaranje
apadnih
predloiio
Britanije
Francuske
posjetom
genorala.
stav. Titovce je u brani
pakta podu-pira- o
samo jedan doho]oa-dk- i
iadajnik i dva America-nin- a.
letup Vidmara u obranu
bloka na-govijoit- ava
gotovost Titove
vlade da prietupi u taj blok.
TITOVSKE ANTISOVJETSKE PROVOKACIJE AUSTRIJI
prevokacije ju-goslaven- ski
jugoslavenski
upotrebljavaju
jugoslavenskc
Sjevero-
-atlantekog
Sjevero-atlanteko- g
kove za upade u susjedni
madjarski teritorij.
01 dogadjaji otkrivaju
koliko je laina propaganda
titovaea i njihovih ameridkih
gospodara da SovjoUki Sa-vez
"ugroiava" Jugoslaviju.
Cinjenke govore da titovei
isaiivaju Sovjeteki Savez,
ali Sovjeteki Savez ne na-sje- da
njihoim provokadja-ma- ,
nego dini sve da izbjeg-n- e
sukob.
naoruiavanju Austrije
proveeti ts4ragn o remllttari-aaci- ji
u sv fetki zone.
Ovaj je predlog ttdlnjen
poelije porieanja amerMkih
predetavnlka da se u njiho-v-oj
zonl s proved i naeruia-vanj- e.
Vol. IV. No. 76 (288)
IZBORNE VIJESTI
Boychuk kandidat RPP
u Wcllandu
Weliaad. — Kandidat
Radnidke Progresivne Par-tij-e
u okrugu Welland je
Peter Boychuk. On je ratni
veteran i ietaknuti borac za
stvar mira.
Nominaciona konvencija,
odriana 26 oktobra, donije-l- a
je odluku da se poialje
delegaciju sieieferskom kan- -
didatu Brownu radi prego-varanj- a
o mogudnoeti spo-raeu- ma
o Ubornoj platfor-m- i
i podupiranju jednog
kandidata. Kao glavni uvjet
za saradnju sa CCF i dru-gi- m
radnidkim gr u p a m a
RPP postavlja to da kandj-dat- i
tih partija ietupaju u
obranu mira.
Cjcpacka politika
CCF vodstva
Toronto. — CCF je posta-il- a
kandidate u izbornim
okruzima Belhvoods i St.
Andrew u Torontu. koie od
1913 zastupaju A. A. Mac-
Leod i J. B. Salsberg. Posta-vljan- je
CCF kandidata u
ovim okruzima ne mofc
imati drugi cilj neko poku-J- aj da sc porazi MacLeoda
i Salsborga. Sisieferski kan-dida- ti
ne mogu biti izabrajii,
ali mogu odnijeti jodan broj
glasova koji Li inadc otiSli
za MacLeoda i Salsborga.
Pristalicc CCF u ovim ok-ruzima
sc nc sla2u sa ovom
cjopadkom politikom vodst-va.
To sc vidi po tome Sto jc
na nominacionoj skupStini
za oba okruga prisustvovalo
svega 33 osobe, od kojih su
samo dctrnaestorica imala
pravo glasa u okrugu Boll-wood- s.
Salsberg upozorava na
opasno.st njemackoff
naoru2avnnja
Toronto. — J. B. SaJs-ber- g, kandidat RPP u ok-rugu
St. Andrews u svom
posljcdnjem radio govoru
upozorio jc izbornikc na
opasnost ponovnog naoruia-vanj- a
Njomadkc.
CCF saradjujc sa
(orijevcima
Windsor. — Cyril Prince,
kandidat RPP u okrugu
Windsor-Walkervill-e, u 1c-ta- ku, razdijeljenom po cije-lo- m okrugu, optuiio jc siei-efersk- og kandidata Wateo-n- a
da saradjuje sa konzer-vativni- m kandidntom Davie-eo-n, "Windsor St arom" i
Salesom i Roweom od auto-mobilek- ih
kompanija u zav-jer- i
protiv njegova predlo--
ga da se pitanje oeiguranja
zaposlenja automobile k i h
radnika pokuia rijoHti raz-vitko- m
trgovine sa N. R. Ki-no-m.
"Oni de radje otpuStatl sa
posla sve vedi broj radnika,
nego pristati na mir i priz--
nati Kinu," kazao je Prince.
Prince je predloiio da on-tarijs- ka vlada organizira 5-i-Ija-nje
delegacije u Kinu, ko-ja
bi pregovarala za izmje-n- u
50 milijuna dolara vri- -
jednosti automobila i troko- -
va u zamjenu za kinoski pa--
muk. U delegaciji da bude
i dlan United Automobile
Workers unije.
Izborni radio program
SIoUjI Itbontl radi pre-Itrs-m
RadnUke prvgrtvint pir-t- ij
атаквк dana a 10.K rati
mrler, slanlca CKEY (Tamn. t).
Zivjelo prijatelistvo kanadskog i sovjetskog naroda
Mjesec kanadsko-sovjet-sko- gr
prijateljstva
November je "mjeeec
kanadsko-eovjetek-og prija-teljstva".
Pod pokroviteljetvom
Drultva za kanadsko-sovjet-sk- o
prijatoljstvo u toku no-vemb- ra biti de priredjene
skupltine, predavanja, izlo-ib-e
itd. po cijeloj zemlji.
Proslava Velike Oktobar- -
ske socijalislickc rcvo- -
lucijc u Torontu
Proslava Velike Oktobar-sk- e
SocijalistMke Revoluci-j- e
u Torontu odriat ce se u
nedjelju 4 novembra, u Mas-se- y
Hall, uveder. Poelije
lwgatog koncertnog progra-ma- ,
u kome de sudjelovati
Jevrejeki pjevadki zbor, Uk-rajine- ki
pjevadki zbor itd.
govorit ce Tim Buck, vodja
Radnidke progresivne parti-je- .
Podetak u 8 sati.
u
POSLJEDICA POGRESNE
U parlamontamim izbori-m- a
konzorvativci su dobili
318 mandata, laburiti 293,
liborali 6, ostale partije 3.
4Iczultati u Scst izbornih ok
ruga nisu jo5 poznati.
Tako jc Laburistidka par-tija
doiivjcla poraz.
Laburistidka vlada na dc-l- u
sa Attlce dala jc pstavku.
Sastav nove vladc povje-re- n
je Winston Churchillu,
vodji konzcn'ativnc partije.
Poraz Laburistidke parti
je nijc iznenadio nikoga. Do
njega jc doSlo uslijed toga
ito je opao upliv Laburisti-dke
partije medju stanovnl-Stvo- m
zbog njezine nepra-viln- c
politikc. Laburiti nisu
odriali svoj a obedanja iz-bomlc-ima
Oni su obcdali
provoditi politiku mira i pri-jateljstva
sa drugim driava-m- a,
a u stvari su sprovodili
politiku protiv mira, bczus-lovn- o
podupirudl agrosivnc '
Winnipeg. — U municipal-ni- m izborima odrianim 25
oktobra radnidki kandidat
M. J. Forkin jc ponovno iz-abr- an
za
a Joseph Zukon za dlana
Ikolskog odbora. Obojica su
kandidirali u Ward gdje
su radnidki predetavniei bi-ra- ni
noprekidno za poeljed-njl- h
10 godina — od 1988
godine.
Bill Rose, vodja Radnidke
progresivne partije u prov- -
ineiji Manitoba oevrdudi se
na rezultat izbora u Winni-pegu
je rekao: "Ponovni iz-b- or
Zukena i Forkina je od- -
govor izbornika Ward 3 na
histeridne i pogrdne napada-j- c
dnevne itampo i reekdj.
koji su izbacivan{e komuni-st- a
gradeke uprave udi-ni- li
glavnom todkom svog
programa. To je
odobrenje njihova programa
Calgar- - — List "Calga-ry
Herald" objavio je uvod-n- i
dlanak u kome se kriti-kuj- e
predlog zastupnika La-Cro- ix
u federalnom prla-ment- u
za zabranu radnidke
Mampe.
"Herald" pe: "NaS na-din
iivoU (тпШ kafHta-listidk- i)
zaviei od slobode
da govorimo Sto ielimo i da
u Jtampi slobodno izraiava- -
mo svoj a mHljenja, do
Pozdrav sovjelskom narodu prilikom 34-godisn- jic3
Velike Oklobarske Socijalisticke Revolncije
Toronto. — Dyson Carter,
predsjednik Drustva za ka-nadsko-sovje-teko
prijatelj-stv- o
uputio je profeeoru I.
Denisovu, predsj e d n i k u
VOKS-- a (drultvo za kultur-n- e
vezt sa inoetranetvom)
slijedece pozdravtio piemo:
Na 34-godilnji-cu
sovjet-sk- e
driave Drultvo za kan-adsko-sovjet-eko
prijateljet-v- o
Salje VOKS--u i ditavom
sovjetskom narodu svoje de-stit- ke
i dobre ielje.
Mi deetitamo valem narodu
na njeggovoj nepokoleblji-vo- j
odanoeti stvari svjetskog
mira, na velidanetvenim mir-nodopek- im
gradjevinek i m
projektima, i na stalnom po-dizan- ju standard zivota.
Miran i odludan nadin na
koji Sovjeteki Savez planira
i gradi za trajni mir sluii
kao inspiracija narodima
svih zemalja.
Poraz laburita Engleskoj
POLITIKE
planovc monopo-list- a,
pa je Britanija sve vi-S- e
i viSe gubila nczavisnost.
Uslijed toga Sto je podu-piral- a
pripremanjc novog
rata i naoruiavanjc, Labu-ristidka
partija nijc mogia
da ispuni svoj a obedanja u
pogledu poboljSavanja eko-nomsk- ih
prilika zemlje i da
podignc iivotni standard
naroda.
Zato sc stanovniStvo ok-renu- lo
protiv Laburistidke
partije.
Glasanjom za konzcrva-tivn- e
kandidate izbornici su
svakako radunali da dc na
ncki nadin dodi do
u britanskoj vnnjskoj poli-tic- i.
dolazak konzervati-vac- a
na vlast toSko da de
proizvesti iSta novoga, jer
je Laburistidka vlada stvar-n- o
sprovodila politiku kon- -
zervativaca.
Izborni uspjeh radnistva u Winnipegu
OD ZNACAJA ZA CIJELU KANADU
gradskog vijedni-k- a,
3,
iz
izbornog
na
gra-- 1
amoridkih
promjene
Ali
gradskog napretka kroz mir
i udarac ratnom hulkanju,
Sto dc pozdraviti progresiv-n- l
ljudi diljem Kanade".
(Leslie Morris, upravi-tel- j
izborne kampfcnje
RPP u provinciji Ontario
je izjavio da pobjeda For-kina
] Zukena pokazuje
duboko usadjenu zelju
naroda za mirom i drust-veni- m
progresom. On je
izrazio uvjerenje da po-bjeda
u Winnipegu nego-vijeita- va
pobjedu RPP u
dolazecim izborima u pro-vinciji
Ontario).
(Prema posljednjim iz-vjeitaj-ima
Forkin je pora-- 1 ien za 1 glasa. Radnidki iz-borni
komitet je zatraiio po
novno brojenje glasova, jer
je 46 glaeovva za Forkina
poniiteno. Konadni resul-tr- t
ne de so znati za mjeoec
dana.)
Kapilalisticki list protiv predloga
za zabranu radnicke slampe
nica klevete i XAgevanuija
bunc. Kad te reforme jed-no- m budu povred'ene, one
de brzo usahnuti Ni mitiJMRi
za obranu nfti bilo Ito dmfro
ne do onda powodi torn иа-din- u
iivota. A jedna od naj-opasnij- ih
me tod a pokreta-nj- a
ovog procesA ueahnjfvA-nj- a je da se zabrani iitja
nje poStom novina, pamfle-t- a
I knjiga".
(Nastarak na str. 4)
Ovom prilikom na§e drui-tv-o
toplo zahvaljuje VOKS-u-,
Sveeaveznom centralnom
savjetu sindikata (treduni-ja- )
L mnogobrojnim sovjet-skim
ljudima, za goetoprim-stv- o
koje su ukazali naJim
delegacijama. Hiljade Kan-a- d jana je po prvi put u svom
iivotu imalo priliku da iz
usta naiih delegata duju ie-ti- nu
o Sovjetskom Savezu, a
to je od velikog znadaja za
pojadanje borbe za mir u na-- oj vlastitoj zemlji.
Mi se nadamo da ce sko-r- o
doci dan kada demo mi
modi da dodekamo sovjeteku
delegaciju u naloj zemlji.
Neka bi vam trideeetpeta
gwiina opstanka vale dria-ve
donijela joS vece uspjehe
u gradiladkim naporima, i
na taj nadin mocno bio po-jad- an mir u svijotu.
Zapinju pregovori za
primirje u Koreji"
Dclegacija Korojske na-rodne
armije i kineskih do-brovolj-aca
na pregovorima
sa ameridkom deleiraciiom
predloiila je demarkacionu
liniju desctak milja sjevar-n- o
od 38 paralele. To pred-stavlja
veiiku konceeiju, jer
Koreanci i Kinczi su ranije
predlagali da granica izme-dj- u
zaracenih armija bude
38 paralela.
Ameridka dclegacija je
odbila taj predlog i uporno trail da' domarkaciona lini-j- a
bude ona do koje su do-pr- le
njihovc armije, Sto
znadi 5 do 12 milja sjc-verni- je
od linije koju pred- - laiu Koreanci i Kinezi.
Vijesti govore da jc na
torn pitanju doSlo do zasto-j- a
u pregovorima.
Nov! porez za financira-nj- e
starackih penzija
Federalnom parlamentu
podnolen je vladin plan o
etaradkim penzijama. Po
torn planu lica koja su navr-Sll- a
70 godinn iivota primat
ce mjoeednu ponziju od 10
dolara. To ce biti zajedni-dk- i
podhvat fedoralne i pro-Nincijal- nih vlada.
Za financiranje tog plana
biti de udareni no1 poreci
od 2 posto na Alohodak. To
de teiko pogodit radntdku
klasu.
Osvreuci se na vladin pro-gram,
A. A. MacLeod od
i
Radnidke progreeivne parti-je
i kandidat u ontarijekim
proincijalnim izborima je
izjavio, da treba traliti da
se penzije povedaju na C5
dolara mjeeedno nakon na-vrien- ja
05 godina iivota.
On je takodjer kazao da
umjesto oporezovanja svega
stanovniMva za financiranje
staradkih penzija, treba v-dar- iti
poreze na profite bo-gata- ta.
Kanada imade 131.910
nczaposlcnih
Ollawa. — Saopfatjp mml-Urtf- a
rada polatajr da a
Kanadi imadr 131.800 nrao-►.rni- h
radnika.
V pnninriji OMario hrJ ne-tapoln- ih
ротгаа w aa MH)
u mjmrcii Mptrmkrv. V
taj protindji Imad ntg
47Л0 nipolrnih. od It fM (
pada na Tomnto 11.1в, Whtd-м- г
OJ% liimillon 4.121 itd.
nPaoj!iij perpartovbirnadtaje nra0pot(a-nri-ieh
tabiljrirn je prtinfi
RritUh CalamtHa. t .Maatrpala imad U.J 4
ntiapaaWnih.
|
