| Note |
OCR Text: i
ii
1II
ll
1
1
4
See
Dana 2H. uorembra iios Duin. In . f Kauad-k- o Juinoslavaisko I'druzenje prircdilo jr kou-oet- i, Kako je bilo vec javljeno da ce to bili me-djunaro- dui koneert. I bio je. Odmah po ulaxku u
avoranu vide se male zastavice, valjda svih narod-noil- i. Po zidovima dvorane bile su izvjesene svako-vrsn- e
stike. Ore stike (paintings) izradili su nasi
umjetnici ovdje u Vancour ru, a to ш TUlic Mil-ton
(Kosovie) i Flaminio BianeJU.
Narad dolazi, рнпа drorana, razgleda, razgo-var- a, sjedala sva popunjena, trait se vine stolica,
a bogme neko i stoji.
Zastor tie otvara, na pozornici i pred pozor-mco- m
poredali se muzicari, pjevaei i plesam vtfe
narodnosti. Svi zajedno otvaraju koncert sa ka-nadsii-oin himuoni "() Canada". Onda kroi dve-ran- u
izmedjn red ova dolaze sa svojim nlesom i
muzikom prvi kanadski gradjani — Inaijanei. I
narod ih oditsevljeuo pozdravi. Po torn naslavtja-j- u nasi slariji lamburasi sa sviranjem i pjesmom.
Onda folklorna grnpa Milestones, glasovtfi рјегш-6- i,
koji ни prosit i davali koneerle "kroz viie Arkt-v- a. (Sad izJazi na prodaju jedan njihov rekor-din-g. Oni pjtvaju na vise jezika. Grog sujmla
pjevali i jeduu nasa pjesmu). Vkrajinska Omta-dms- ka
grupa data je svoj vrlo lijepi pies.
Slijedio je kratki govor Harry Hankina, k-oji
je kandidai za gradskog vijeenika; on Mi da se
glasa m njega. (A i vrij(dih hi da dodje m grad-skog
vijeenika).
Veliki ten ski enghski pjevarki zbor (lioyal
City llarmonizers) ofpja'ao jr ih koliko pjtsama.
Izlaze student i slavaishili }i zika sa Pniiu rzilda
TOS
koticerta KJU
I
Eksplozija odust'vljtnug aplauza u Xae Yo-rker
Icalru is. novembm ove godint, ugusila jt'
cltsploziju bombe, koju je neki bijedni izrod, niti
celrdeselosum salt priji toga podmetnuo pod vru-l- a konzulula u Toronlu. Joso i
3lalka! To je novi pojam za nase iseljenike tt ovoj
ccmlji a posebno u Torontu, koji je nasim iscljc-nicim- a
jos jueer bio nedoslizan. Joso i Malka sn
sa nase iseljenike tracak vedrine kroz nas mono-lo- ni iivot u tudjini. Joso i Malka, to je za nas dio
domovinc u pjesmi, to je dio uusih osjeeaja, Io sit
osjceaji naseg zemljuka sto zanosno pjeva o svojoj
dalekoj i uezuboravnoj ljubuvi, o slaroj domovim.
iTuj1je})si poklon slo je ijedan nas dosrljenik, kroz
hislorijn doseljavanja uusih ljudi u ovu zemlju
moyuo dali za J'raznik nusem narodtt u
ovoj zemlji, duo je Joso Spralja. Dok bade posto-ju- ht
iiaZu koloniju tt ovoj zemlji, ona ee mu za taj
bili zahvalna, a to znaei zauvijek.
Malka kaze: "Ja sa zanosom pjevam vase
pjesme. Dok pjevam osjeeam neku ugodnu jezu
kako mi struji tijelom. A ova pnblika, ja sum joj
lako zahvalna. Volim vase Ijude radi iskrenog odtt-Sevljm- ja i volim ih radi zanosa u
aplauzu".
Malka i ne sluli koliko je velik njen dopriuos
u torn aplauzu. On zivi u njoj samoj, u njenom
sanosnom pjevanju nasih narodnih pjesamn i po-rn
JeSan jr sa najfinijim osjecajima nasih ljudi,
njihovih dtisevnih veza sa slarom domovinom kroz
one pjesme slo ih ona tako vjerno intreprrtira. V
tme svih mojih zemljuka, koji su je shtsali na ua-Jo- jf
ovogmlisnjoj proslavi Dana lit publike pjttali
eajctjtw sa zrmljakom nam Josom, u ime svih onih
u Hje кнее ulaze ujihove gramofonske piore i nji-hov- a
pjesma osvaja srea, mogu slobodno kaza'ti:
llvala! Od sveg sira hvala!
Joso i }!alka su nam pjevali duvno poznale
pjesme koje svi tako volimo, ali nas je Joso iz-nelia- dh
t sa jednom tako uyodnom novinom. Sa
pjesmom 'Posljednju nor u fudru", on nam je
preasiavw svog sogora Jlarltnov Hudolfu, pisea i kompozitora te dirljive i melodiene pjesme. Pje-vajuri
po prvi put pred sirom publikom pjesmu
"Posljednm nor u Zadru", Joso nam o'tkriva
slomljeno srer svog sogora za roduim gradom, a
on sum nam uliva loplinu u srea, jer i sum osje-v- a tako mnogo za svojim gradom, pa nas svih
skitpa podsjeea na rod no mjesfo svakog pojedinog
od nas. Vjerujem da re pjesma "Posljednja nor
u Zadru" brzo osvojiti srea svih iseljenika, jer ju
je pisao i komponovao iscljenik za iseljenike, jer
lludijeva ploea na kojoj je i pjesma "Posljednja
nor n Had ru" uskoro dolazi u prodaju.
Joso Spralja nije samo dobar pjevae, pjesnik
inokvoemmpborazilodra. Mjeoognli simizovsaenruedvajtnrilriedzivsaedressevtogospmroo-g
grama. Sa Malkom u duetu, poeevsi program ve-selo- m dalmalinskom pjesmom "Kud si inla mala Mare" kao nvodom i zahvalivsi se na bitrnom
aplauzu naslavlja:
"Draga bravo i seslre! Ja i Malka pjevamo
vec dugo ovdje a Knnadi i na svukoj prire'dbi mo-ra- m
o obja.sujavati slo pjevamo. Medjulim, ovdje
danas, east mije i drago, meni i njoj da neve b'iti
i"-"--' ' 1'"" Ill'j'llllJUIdll .--
!# IJllUlllO
burnt
Ove rijeei same od scbe izazvale su ponovni
aplauz, jer Joso je sn tint htio kazali: "Pjc- - M
ouveru
Bntmiskt Kuliiuibiji koji su dali vrlo lijcp pro-gram.
Lijepo ih je bilo vidjcti, svak u svojoj na-rod
noj nosnji.
NaSa koto grnpa izvela je nekoliko narodnih
plesova, na zadovaljstvo prisutnih.
Kratki govor odriala jc 3Irs. Young (ona je
posjetila mnogo zenudja, Vila je i u Jugoslaviji).
Ona radi i govori za medjanarodmi suradnja, za
bolje razumijevanie izmedju naroda cijelog
kao i za mir, koji nam je vrlo potreban.
Lijepo je bilo vidjeti skolski pies, posto je
dob io izvedeu. Potom je nastupila nasa mlada
tambmaska fjrupa, koja je odsvirala nekoliko
kotnada a dvije djevojeiee lijepo su odpjevale dvi-j- e pjesutt. Takodjer smo se zadovoljili sa pjcsmom
Arlene i Dill. I optt dolaze Indijanei sa svojim
plesom i muzikom.
Wayside pjevaei iz Surrey odpjevali su pje-sm- e
u razlieititn jezieima.
Konvert su zavrsili mladici moderne muzike.
Ovo su mladiei ovdje rodjem, ali su nase hrvi. I
Oimdasjvuira:tlijnsudohi nkaomlikopomkoogmnauda konliakozaodnoivomljsotgvuo.
prisutnih.
Vkratko sum opisao ito smo imali na kon-eerl- u; razni narodm plesovi, pjesma i mnzika, od
narodne do modern.
1 ja moiem reti i to, da su svi ueesniri na
programa иШШ mnogo truda za ovaj konrerl.
A najvise nasa predsjednira Zahavnog odbora.
Mnogo hvala svima koji su ueeslvovali u radu.
Koneert jt bio hvuU erijedan. To svi prisulni
priznajir.
Joso OreskoviS O MALKA
Nase najljepse poslijepodne!
jugoslavmskog
Xurodni
poklon
razumjevanja,
svije-t-a,
vaunt s7f nsjfcauio, a vi, nam pnblika, po prvi put
it ovoj zimlji, osjerale ono sto pjevamo". Koliko
ji Josh bio srelan radi ovog osjeeanja shtsalaca i
saosjeeanja sa ujun t ujegovom pjcsmom, lo zna
f- - J-- _ siuiiu on. ,i(i sum uij osjeeaj jasno procVituo u njc-govi- m
o("--i ma i osjetio u zagi'ljaja sa njim poslije
njrgovog naslujia izu pozorn'iee. Veliki umjetnik
i skroman eovjek, nezahoravivi sin dalmat'inskog
ribara, to je njegovo olieenje eovjeka i umjetnika.
Joso i Malka! Prilikom vaseg prvog nastupa
pred nnsom publikom vidjeli sic koliko su vam
sirolio olvoreua srea nnsih iseljenika. Vasa pjesma jr dio nas, a mi smo dio vase pjesme. Svi vasi slu-suo- ri jugoslavruskog porijekla u ovoj zemlji i na
ovoni kontinenlit zive, u sreima pjevajit i osjeea-j- u sa vama kroz vasu pjesmu, vi'to dobro znale.
Moje rijici zahvale su sitnicu prema onom slo ste
zashtzili. Do vidjenja kod vaseg novog nasfupa za
nas, novog aplauza i suza radosniea od tishienja.
QMHM
IIANG! YOU'Iin 1ЖЛ1)!
The Xmas season, com-mercialized
out of all
semblance of its origin, is
here again, off to an early
start.
"Peace On Karth, Good-wi- ll To Men" is now a
standardized slogan for
Hiff Business in the garne- ring of super profits, its
esthetic values Into the
discard.
While many worthy
organizations in this and
other "free enterprise"
countries have made vigo-rous
efforts to stop out-raging
the concept of
Christmas by the produc- tion and high-pressu- re sales of toy armaments,
guns, tanks, bombs and si- milar toy symbols of
hatred, destruction and
death, many of our big
retail centres, as usual, arc loaded with this moral-destroyi- ng junk. With such
"gifts" from Santa Claus, Jhuanteioarndcaknill.on"Blyangle.arYnou o-- re dead!"
We recoil with horror at
the barbarous savagerj' of
U.S. aggression in Vietnam,
one clay raining down
napalm bombs upon Viet-namese
children, bombs to
cruelly burn and kill, the
next dropping "toys" from
the same super-bombe- rs to
confuse the identity and
purpose of yesterday's
killers. Much like making
Santa Claus a mass mur derer instead of a benevo-lent
symbol of the good-ness
og Man.
Parents who want their
children to grow up as
peaccloving men and
women (and what parent
doesn't?) will turn thumbs
down on these character-destroyin- g war toys. The
best way to stamp out this
monopoly profitetring di- stortion of Xmas — is to
ulenasvoeldt.hem on the shelf —
— Pacific Tribune
Broeanac
„.i.iVi..a ii'i'Tti! i MWtefeiMWi _ ~
Jedlnstvo, 10. decembra, 1965.— STRANA 3
SPORO SE PROVLACELO VR3iEfl
FRANK
(Ihtmit, Mich)
Ltjeno prolaze sati. Lezim u po-lula- mi bolniekc sobe koju prosjtea
tanka vrpca svijetla sto s hodnika
prodire u sobu kroz uski otvor tek
malko otvorenih vrata. Tisina je!
Tek casomieno ju probija liho ste-njan- je bolesnika na sitsjednom kre-vel- u, koji je tog dana bio ojwriran
na mjehura.
Od vremena do vremena kroz be-skraj- nu, svijetla Sldougsue, pbreozbsiajanu krnoozc,pukvorlip-ncu-a,
poprimi oblik sirokog poja&a,
dok se na vratima, poput sjene, po-ja- vi bolniearka, zaokruzi pogledom
po sobi, primjeti da je njena uslui-no- st nepotrebna, potiho satvori vra- ta i udalji se neeujnim koracima
daljc.
San nikako na oei, a misli se, it
pocetka nesredjeno rastrkale raznim
pravcima, onda se usrcdotoc'ilc na
dogadjajima koji su kroz dan pre-kida- li dosadu vjeenog eekanja pre-napunjen- og neizvjesnoseu, zabrimt-tosc- u i s nekom zapanjujueom ne-vjerojatno- seu,
a kroz sir to, kao is
nekog kutiea, tinjala je iskriea nade.
Ilodanje dugim hodnikom gore,
dolje, kratki prekidani razgovor s
po kojim bolesnikom, listanje po fa-sopisi-ma
i novinama i zgrahinje nad
vijeslima o nevjerojutnom brutal-nose- u izvadjanom pod zvuenim, va-ravi- m lozinkama, — sve to je u nc-k- oj mjeri sluzilo, da bar casomiuno
na si rami porine zabrinulosl koja
je, poput mravi, grizla it grudima.
17 torn se isticao govor s kalolitkim
sveeenikom.
Kegdje kroz dan dodje on u sobu.
"Kako se osjecas?", npila.
"Kako se moze ocekivati. Hva-la!"
reeem mu, a on mi ponudi ispo-vje- d
i prices!.
"llvala ali to nije polrcb-n- o,
poslo ne vjerujem ni ti raj, ni u
pakao".
"Nego u sto?", upifa on s oslrim
n aglu skom.
"Nisam pripadnik ni jedne vjeret
osim moje vlaslile, koja glasi. — 50 ne zelis sebi, nc cini druyo- -
me! — "
"Car ti nisi katolik?" npila on.
"Dio sum do petnurstc godine. Vi-se
nisam, jer neeu da podupirem ne-st
o, slo odise lieemjerstvom, dvolic-nose- u
i lazju.
To ga toliko rasrdi, da mi po-oslren- im
glasom reee, kako se i po
eemti usudim lako govoriti o vjcri.
"Pogledaj oko scbe, pa sudi", re-cent
mu". Krisl je naneavao bral-stv- o, jfdnakost i mir. Zar nije bio
nazvan Peine Mira? A vi koji se na-ziva- ti
predslavnieima Krisl a na zi- - BOZICNA ZVIJEZDA
Kud jr i posljfdnja zvijezda izeezla u plave-til- n jnlarnjig in ha, sisao sum s stepeniea svog
uialog obs. rvatorija. Ova noc omogucila mi je pu-na
cttiri sale, iksiik tauog promalranja. ltijetke sit
lakove noei u ovo didat godine. SujeZni oblaci za-sfi- ru tako da je uzaludno cekali da se raz-v- i
dri. Ali lo ne znaci da sjedim nczajHislen. Teski
zadaei i mulematika izmore me vise od sjedenja
na otvonnoj kitpoli svog IS-i- n. teleskopa.
Svako jutro, na putu kuei osvjezi me .'alien
loploga raja, kojeg letka Laura pripremi na "da-man
uaciu". Duni, uumjcsfo slatkog. Zlatno je to
stvorenje. Zivi soma a dva mala sineica, koji su Id; posli ti skoht. Brine se ona oko malisana dok
ja s uzilkom srrem svoj caj. Sutim i cckttm. Sva-ko
jutro jedan od brace ima pravo da pita samo
jedno pilanje. Tako je naredila letka Laura, da-nas
j( moj red — progovorio je mladji Stasa. —
ll(c: nam u c.t o o Deflehemskoj zvijezdi.
Nije me iznenadilo. Uskoro ee Dozie o ko-jim
djeea toliko pricaju.
— Dakle, lijepo. lleei cu vam da su i veliki
astronomi zrlili odgovorili na to pilanje. Pa da hi
bolje razumjeli, preselile se dvije tisuce godina
unazad. Ljudi su znali dost a o zvijezdama i bilo
hi pogresno misliti da su oni zamjenili Betlehem-sk- n
zvijezdu za bilo koje svijetla lijelo na nebu.
Dakle moralo se dogoditi it to vrijeme nrsfo uisli-- n
it znacajno. Vi vec znate da su Tri Kralja vi-djeli
zvijezdu na istoku, koja je nagovjesfila ro-dje- nji
zidovskng kralja. Oni su otputovali u Je-rusalem
kralju llerodit i rekli za zvijezdu. Herod
ih je poslao it lietlehem, jer se je predposlavljalo
da ce se Mesia rodit i u qradu od Davidu. Potom
su oni slijedili zvijezdu, koja je slajala ti pravo
iznad ltetlehrma. Tamo su dali s"iic darove dje-tet- u
i rekli da Herod namjera.a uni.'titi novo-rodjenc- e. Potom sn Tri Kralja ofisli dmgim pn-to- m
it svoju zemlju. Koje je to godine bilo, nitko
ne zna.
— Pa sto je onda sa 2.1 prosincem ? — zacuo
se Irtkin glas.
— to nije tocno. Taj datum se jc odredio
TADCY
meni
vidik
poyresm.
— Dakle?
м toi
nilji, sto vi radii ! Da li radite u
prilog bratstvaf u prdog jednako-sti-?
u prilog mira? Krscanstvo, ku-do,
je ono krentdo nakon dvije Jri-lja-de godine? Bankrotiralo je, izne-vjeri- lo
se idejalima Krislove nauke
od koje se tako daleko odalciilo da
juri it protivnom pravcu. Zar to ni-je
lictmjerstvo i dvolienost?"
J'Mi krseani slijedimo панки
Kristovu, i samo mi. . ."
"Ne. Dogadjaji po svijetn pobi-jaj- u
tvoju tvrdnju. Ona pomkena %
л-
t-„zyvrenu нсш? t naseija, tzmrevarena
tjelesa lena i djeee pobijaju troju tvrdnht n Aziji, Afrtei i drugdje".
"Kako ti znaS? Je si li ti bio ta
mof, upila on.
Pogledam ga i ne znam da H rfe
ga Salim, Hi prezrem, pitajuH se Itfh
ko jedan skolovan, inteligentan So-vj- ek mole postaviti tako glnpo pi-ta-n je, pa mu odgovorim: "Ne, nisam
ja bio tamo, ali dnevno fitam vijesti
na insane jo Hudima koji su tamo i
koji vide sto se dogadja. Nego ti me- ni odqovori da li si ikada bio u raiu
i da li si ikada citao nesto sto je na-pis- ao neki iz raja?"
On me nekako zacudjeno pogleda
i nm'la: "A gdjr si se ti odgojio?"
Da mu kaiem "u Primorju", on
ne hi razumio, jxi mu recem "Tamo
preko mora, gdje ljudi bar nastojo
da misle svojim glavama".
"A ovdje f Zar ljudi ovdje ne mi-sle
svojim glavama?"
"0, da. Tma ih i fakvih, ali ima i
premnogo onih za koje drugi mUlo,
a medju takve, kako vidim, spadas
i ti", recem ja njemu.
Ova moja primjrdba slrahio ga
tivrijedi. On razrogaei oei kao da ne
vjeruje, da se netko usudi njemu la-ko
govorili, otvori usla kao da do
nesto reci, prrdomisli se, okrenc i ts-ju- ri
iz sole.
Klo, pomislih, nckoji ljudi ne mo-gu
podnesli isline.
Pomisao na taj razgovor ponesto
me obodrila, ali nc za dugo. Zabri-nulosl
je s nova zarovala i pilanje
.y sitom namelnulo, ima li nude, ili
je bolrsl neizljeeiva? Ako je neizlje-viv- a, koliko jos imam vremena i ka-ko
da lo vrijeme slo bolje upolrebim
u prilog ideje za koju sum zivto —
ideje bralstva, jednakosti i mira?
Odgovor na ovo dosao je tek tjc-da- n dana kasnije.
"Opasnost je odstranjena", rckao
je lijccnik. "Siiptrni smo, da ee sve
bit i dobro!"
Vani, kao da je sunee Ijepse sa-sja- lo
— keo da sf grmlje obuklo it, norijf, sejiy rarnoboino mho. . .
tek u nlvrtom stoljeett,
zaboravio.
— A kudu je onda
pitao je ponovo Stasa.
dok si je loeui datum
la zvijezda neslula? —
— E to, sto sum has htio reci. Vidite da tocno
vrijeme rodjenja Isusa nije poznalo. Moiemo si
dopmlili nekoliko godina prijc ili kasnije, pa da
nudjemo slo se je moylo pokazali na nebu iznad
Betlehema it to vrijeme.
Jedno prijc 100 godina jedan njemaeki kro-nolo- g
C. L. 1drier, izracunao jc da su dvije pla-ne!
e JupiUr i Saturn ti to vrijime stajale "bhzu"
jedna dritgoj te sn izgledale kao jedna izvanredno
svijetla zvijezda. Ali nalalost, ti su racuni pro- -
vjcrem od profesora Pnleharda naravno
Netko drugi je predposlavio, da ie monla
vrijeme zasjali neka supernova.
— To jc zvijezda koja eksplodira. Jc li ujkat
— Tako je Vami. Ali vidite i to nesadovolia- - m Jer ako je to bila supernova, onda bi je vidje- li i drugi narodi, mm primjer Kinezi, i zabttjczili
td jr.
Ovdjetsam malo zaslao. U mojoj salici nije
bilo vise raja.
— Konacuo odrzala se jedna prcdposlavka,
koja je dobro proracunala i zadovoljava u polpu-nod- i. To jr komet.
— Znam! Knckeov komet. Uzviknuo je SlaZa.
— Nc, nego, Halleyjev komet.
— Onaj koji se vraca svaki 76 godina?
— Tako je, nesto malo vise. 1 vidite la ista
ffrjiatica prosla je tocno iznad Betlehema, jeda-vae- st godina prijc Prve godine. JT to vrijeme ko-met
je bio it zvijezdju Gemini na polozaju .11 stup-nj- a i ; minute, a to je ti pravo polozaj Betlehe-ma,
Bmrjaeesato bgihdjemesejojes sralndZioalaI,sitsd.a . ih. majku nijo
npozorila da je vrijeme za Skoht.
Na polaskit Vami mi je dobacio:
'I'jka, sulra je moj red .
(S cnylcskog S. P.)
Г
f
|
