000336

OCR Text: нидо j'№4 pp-i,jpfiiu"4"- "' - f wvwn
STRANA 2
OVO JE BILA HIROSIMA
Prije 7 godina Truman, Eisenhower
avicne sa atomskim bombama nad
saki. Slika pokazuje Hirosimu po
120.000 zena, djcce i staraca ostalo
i kompanija su spre.nni da opet
njihovim pakicnim planovima je
mira . . . Ovih dana odrlana konfe
rala je jedinstvo naroda Azije u
U
,(Iz Finlay clana na konferenciji
Azije Tihog oceana u Pekingu).
Ekonomska razmjena u
ovom dijelu svijeta u poslje-dnj- e
dvijc godine nalazila
se pod uticajcm ratne eko-nomij- e,
ckonomije koja u-klju- cuje
izrabljivanje i stva-ranj- e
rezerva strateRijskih
sirovina, blokade i cmbarge.
Ovaj proces je ubrzan po-sli- je
izbijanja ra-ta.
je trazcnje si-rovina,
osobito za rat. Na
primjer, godinc 1951 cilcan
ska vlada je pristala proda-va- ti
Sjedinjenim
80 posto svoje proizvodnje
bakra po cijeni od 31 i pol
cenat po funti dok je cijena
na trziStu bila
50.1 cenat po funti.
Kanada je suoCena sa
skoro istim ekonomskim pro-blemi- ma
kao Latinska Ame-rik- a.
Ona je snabdjevaj si-rovina
kao §to su drvo, alu-minium
i zeljezna ruda. U
posljednje dvije godinc po-јаба- па
je traznja sirovina.
NaSa ruda prodaje
se americkim monopolima
po cijeni od 1 cenat po toni,
a mi kupujemo
gotovi Jelik po cijeni od 80
dolara po toni.
AmeriSki udio u ra§cm iz
vozu je porastao sa 37 na
59 posto, a najvedi dio toga
porasta sastoji se od siro-vina.
Na drugoj strani, Kanada
je takodjer industriializira- -
i kompanija poslali su americkc
japanske gradove Hirosima ! Naga- -
slije eksplozije atomske bombe . . .
je mrtvo . . . Truman, Eisenhower
upotrebe atomske bombe. Zapreka
mnogomilijunski pokret pristalica
rencija mira u Pekingu demonstri-borb- i
protiv americkih osvajaca.
. VELIKO TRZISTE ZA
KANADU AZUI
izvjestaja Macknezie, kanadske delegacije
zcmalja i
korejskog
Povccano
Dr2avama
svjetskom
Zeljezna
istovremeno
na zemlja i sadasnja pol'ti-k- a
hladnog rata ima te§'og
ucinka na njezinu radnifcku
klasu i biznismene. Industri-j- e
koje na sudjeluju u ratnoj
proizvodnji sada smanjuju
proizvodnju.
Piatni program i blokade
su ргоиггобШ gubitak ka-nadsk-og
tr2i5ta tako, da r.e
nckc na§e najvede industri-j- e
zapale u krizu. U British
Columbiji, na obali Pacifika,
dvije najvaznije industrije,
Sumska i ribarska, izgublle
su ranije tiiiSte u Evropi,
a sada§nja blokada st rije-fca- va
prodaju drva na ogro-mno- m
novom tr2i§tu u N. R.
Kini, Sovjctskom Savezu i
7.emljama narodne demo-kracij- e.
Vanjska trgovina Sjedi-njeni- h
DrZava takodjer jo
зиобепа pote§kocarna.
"Hladni rat" sa svojim
blokadama i embargimn ot-kin- uo je Sjedinjene Driave
baS od onih trzi§ta koja mo-ц- и
kupiti najvi§e ameriCke
robe. Na primjer N. R. Kina,
gdje se stalno podife Sivotni
standard naroda, moZe da
primi velike koliiinc ame-riJk- e
robe. AH proSle godi-n- e,
prema sluzbenim ameri-6ki- m
podacima, ameri6kim
biznismcnima je izdana do-zvo- la
za izvoz u Kinu samo
181 dolar vrijednosti robe.
Kina nije stradala zbotf
toga. Kineska vanjska trgo-vina
u proSloj godini je bila
dva put veca nego u pred-hodn- oj
godini.
Jasno je da'politika naoru-iavanj- a,
blokada i embarga
nije rjeSenje za ekonomske
poteSkoce Sjeverne i Juine
Amerike.
Mi moramo polcazati da
postoji treci put . . . miro-ljubi- va
uzajamno korisna
trgovina izmedju svih zcma-lja.
Takova trgovina bi mno-g- o
pomogla гјебепји eko-nomsk- ih
problema Sjeverne
i Juzne Amerike.
Ogromna trziSta, l;oja u
sada zatvorena blokadama,
otvorila bi se. Nastupila b;
uzajamno korisna raznv'ona
robe.
Kupovna moc naroda koji
su osiiomaseni programom
naoruzavanja bila bi podig-nut- a
i oni bi mogli da kupu-j- u
vcde koliine robe od nas,
a mi od njih.
Industrije koje sada stra-daj- u
zbog naorulavanja mo-g- le
bi da ponovo rade punim
kapacitetom, a besposlica bi
se smanjila.
SadaSnja trka za sirovina-m- a
za rat, koja pljaSka Ka-nad- u
i Latinsku Ameriku od
njihovih resorsa, bila bi obu-stavijc- na
i ove zemlje bi rao-g- le
mnogo lak§e uravnote-Zi- ti
svoju ekonomiku za do-b- ro
svojih vlastitih naroda.
ZASTO STRAJKOVI
"ISTINA, ISTINA, ISTINA CE SPASITI SVIJET", VELI
KOJI IMA JAKO CUDAN POJAM ISTINE
(Nastavak clanka "Narodnog Glasnika")
Obecali smo da cemo
neSto vise reci o clanku
gospodina A k .a c i c a u
"Zajedni6aru", u kojem on
izlijeva moralnu srdabu i
pravedan gnjev protiv rad-nik- a,
koji tra2e vece place,
kaze da je to zlocm §traj-kat- i,
pa se tog obecanja i
drzimo.
Zasto radnici traze voce
place? Pa, razumije se, da
malo dostojnije nahranc
svoje obitelji i da svoju dje-c- u
mogu slati u §kole. AH
time, prodikuje gospodin
Akacic, oni spokazuju veliku
moralnu neodgovornost na-pra- ma
naciji. Sto ce im vra-g- a
veca plada, kad mogu i
na nizoj pladi zivjeti? Kad
su nasi djedovi mogli na ku-pu- su
i 2gancima 2ivjeti, o-da- kle
da se mi odjednom
pogospodimo pa da trazmio
meso. Nisu oni svoju djecu
u §kole slali, pa za§to da s
mi gnjavimo s takovim no-votarija- ma
?
I onda imade radnika,
koji kad im kapitalisti ne ce
milom povisiti plade traze
da to dobiju silom, i pribje-gavaj- u
Strajku. A strajk je
zlocin, veli gospodin AkaCic,
pa su prema tome radnici
na strajku, ili koji su ikada
gtrajkali, zlocmci.
AH to nije sve sto gospo-din
Aka&c kaze. On ide i
dalje. On ka2e ovako: Neki
radnici dobivaju u placama
prosjecno $4,300 godi§nje,
dok drugi primaju manje
od $1,000 godisnjc. Jeli je
to pravedno i po§teno? Nije,
jer kako to moze biti prave-dno
da jedni dobivaju "viSe
od cetiri puta" vi§e nego
drugi. Pa kao da se tu ne-prav- du
popravi? Netko cc
redi, pa trcba lose pladenim
radnicima, koji su preko-mjern- o
izrabljeni, dici pla-c"- u.
AH to bi bilo jako nemo-raln- o,
kaze gospodin Aka- -
Uic, jer bi to bilo dizanjo
place, .a njegova vjera mu
ne dopusta da se place dizu,
jer to je nemoralno, neoba-zriv- o,
pa i §tetno. Dakle, je-di- ni
na£in da se tu nepravdu
popravi jeste da se radnici-ma,
koji primaju prosjeCno
$4,300 godisnje u pladama
snizi pladu da bude ravna
placi onih radnika, koji pri-maju
prosjeCno $1,000 na
godinu. Ako nije tako, neka
nam gospodin Akacic onda
objasni kako da se ovu ne-pravdu
popravi. Dizati pla-c- u
se ne smije nikome, A
nije pravedno da jedni ima-j- u
cetiri puta vedu placu od
drugih.
Je li je istina Sto gospodin
Aka5ic kaze da je Strajk
zlo£in, a prema tome radnici
koji Strajkuju da pocinja-vaj- u
zlo£in, to jest, oni su
zlo5inci? Radnici u takove
farizejske i jezuitske pro-dik- e
ne vjeruju, a i dobro
je da ne vjeruju, jer da su
ostali na prodikama kakove
gospodin Акабн? daje ostali
Zajcdnicko djclo
Znajudi da je raspoloie-nj-e
ameriSkog naroda pro-tiv
rata u Koreji, republi-kans- ki
kandidat Eisenho-wer
pokuSava dobiti glasove
optuzlvanjem Truman ove
vlade da je kriva za produ-iivanj- e
rata. Truman je o-v- ih
dana zbog toga o§tro
napao Eisenhowera, Dullesa
i kompaniju, predbacujuci
im da su oni bill njegovi sa-vjetn- ici.
Truman je u pravu — Ko-re- ja
je njihovo zajedniiko
djelo.
bi jos uvijek u verigama li-6no-ga
ropstva.
Radnici su kroz gorko is-kus- tvo
od kako kapitalizam
postojj pronasli da im je o-ruz- je strajka neophodno,
bez njega bili bi totalno ne-moc- ni,
bili bi kao Hcni rc-bo- vi
u verigama. Cak i naj-konzervativ- niji
unijski vo-dj- e
su bili prisiljeni uvaJtti
ovu istinu, i za to kad se
radnicima otima o r u z j e
Strajka, kao Sto je u Taft-Hartle- y
zakonu, McCarran
zakonu i drugim zakonima,
oni se protiv toga najodlu-cnij- e
bore i takove zakone
proglaSuju ropskim zako-nima,
jer je cilj tih zakona,
da ukinudem oruzja Strajka
stave radnike na polozaj ak-tueln- og
ropstva. Za to je
uvijek prvi korak fasizma
da radnicima otme ovo oru-zj- c,
da ih razoruza, onda
moZe nametnuti svoju krva-v- u
i tiransku diktaturu.
P. idari su nedavno dobili
poviSicu place od $1.90 na
dan i druge pogodnosti, i to
bez Strajka, pa bi netko mo-ga- o
гесЧ da je to dokaz da
su opravdani oni, koji kazu
da se radnicima treba zako-no- m
oduzeti pravo strajka.
Velike i teske su bile borbe
radnika dok su izvojstili
pravo Strajka, i u ranijim
godinama se svaki strajk u-zim- ao
kao bunu i radnike
na veliko ubijalo, njihove
vodje fremiralo, bacalo u
zatvor i stavljalo na vjcsala.
Ovo pokazuje kako su ka-pitalisti
cijenili da je Strajk
vazan, to jest, koliko je va-zn- o
z,a njihove prekomjerne
profite i bezduSno, pretje-ran- o
izrabljivanje radnika,
Prczidijum Kompartijc
Sovjetskog Saveza
U Prczidijum Centralnog
komiteta Komunisti6ke par-tij- e Sovjetskog Saveza,
(Prezidijum je zamjenio
Politbiro) izabrano je 25
clanova na Celu sa Stalji-no- m.
Ostali glanovi Prezi-dijum- a
jesu : G. M. Maljen-ko- v,
L. P. Beria, N. A. Bul-gani- n,
K. E. VoroSilov, L. M.
Kaganovic, V. M. Molotov,
A. I. Mikojan, N. S. Hrus-do- v,
— svi lanovi ranijeg
Politbiroa, i N. M. Svernik,
zamjenik.
Dalje su izabrani: B. M.
Andrijanov, sekretar lenjin-gradsk- og
komiteta partije,
A. V. Aristov, sekretar Ce-lebijans-kog
komiteta, S. P.
Ignatijev, sekretar moskov-sko-g
komiteta, D. S. Korot-бепк- о
od ukrajinske partij-sk- e
organizacije, V. V. Kuz-neco- v,
predsjednik Svesave-zno- g
vijeda sindikata. Otto
Kussinen, predsjednik Kare-lo-fins- ke
republike, V. A.
MaliSev, podpredsjednik i
ministar brodogradnje, L.
d. Melnikov, prvi sekretar
ukrajinske partijske organi-zacije,
N. A. --Mihajlov, se-kretar
Komsomola, M. Per-vuhi- n,
podpredsjednik vla-de
i Sef kemijske industrije,
P. K. Ponamarcnko, ranije
61an sekretarijata, M. Z. Sa-buro- v,
predsjednik driavne
planske komisije, D. I. Hes-noko- v,
A. M. Suslov i M.
Skirjatov.
Izabrano je i 11 Slanova
zamjenika Prezidijuma.
Dva bivSa 21ana Politbi-roa
A. A. Andrejev i A.
N. Kosigin nisu izabrani u
Prezidijum, ali je Kosigin
izabran za jednog zamje-nika.
G0SP0DIN
da se radnicima zabrani
strajkati. Ali rudari ne bi
dobili svoju poviSicu da u
rukama nisu drzali oru?je
strajka, da nisu imali mod
da rabe svoju kolektivnu
snagu u obranu svojih rad-ni6k- ih
interesa. Policaja'.
ne mora uvijek pucati na lo-po- va,
dosta je da lopov zna-d- e da olicajac ima revol-ver,
pa da mu se pokon.
Tako je i radnicima i njiho-vim
pravom na Strajk.
Mnogi stariji radnici se
sjecaju kako su u celi£nim
tvornicama radnici bili bez-dus- no
izrabljivani, radeci
12 sati svaki dan, i onda pu-ni- h
sedam dana u tjednu,
da ih kapitalisti6ki izrablji-va-5
6ak ni u crkvu na Bozic
i Uskrs pustao nije, prem im
je uvijek prodikovao kako
moraju biti pobozni i sluSati
popove koji prodikuju pro-tiv
radnidkih unija i Strajka.
Uzelo je mnogo borbe i
strajkova, i to ne samo u бе-Нбп-
ој,
nego i u drugim indu-strijam- a,
dok su radnici iz-vojS- tili
5-dnc- vni tjedan i
osam satni dan, a u nekim
industrijama i sedam satn
dan. U ranijim godinama,
naSi stariji radnici se toga
sjecaju, po rudarskim nase-ljim- a
si uvijek vidio radnike
na Stakama, s izbijenim обј-m- a,
prebijenim rukama, itd..
jer su ncsrece u rudnicima
bile tako mnogobrojne, da
niti jedan radnik nije bio
osiguran. Р1тбка krv se
uvijek pusila, rudari su bili
2ivi zatrpavani, prebijani,
itd. Istina, ni sada nije jo§
sve kako bi trebalo biti, ali
je ogromna razlika izmedju
uslova onda i sada. I niti je-dan
ustupak kapitalisti6ki
јггаШјкабЈ nisu dali bez ot-po- ra.
Radnici su organizi-ral- i
i vodili borbu za svoje
opravdane zahtjeve. A rad-пјбк- а
organizacija — unija
— ne bi vrijedila pola lule
bagusa bez prava na strajk.
To radnici znadu, pa za to
ne puStaju to svoje oru2je
za koje su teSke zrtve dali
dok su ga izvojStili.
I kada kapitalisti6ki slu-zn- ik
dolazi pred radnike
natuca: "Istina, istina, isti
na" je da je za radnike bo-l- je
kad im se nadnice kresu
nego kad dobiju poviSicu
place, "istina" je da je
Strajk zlocin i da su radnici
koji Strajkuju ili su ikada
Strajkali zlocinci, kad im
prodikuje protiv "nemoral-nosti- "
novaca i "lakomosti",
onda oni takovim odgova-raj- u:
Tornjaj se, vucibatino
jedna, s tim tvojim lazima,
koje nam hoceS prodati pod
"istinu"', pa idi prodikuj ka-pitalisti-ma,
jer oni, a ne ra-dnici,
odredjuju koliko pa-pirnat- og
novca бе baciti u
cirkulaciju i time proizvesti
поубапи inflaciju.
Mislimo da ce biti od b-ris- ti
da malo vi§e objasnimo
sadanju inflaciju novca, ko-ja
dize cijene na svemu i
вуабети, pa бето to u idu-de- m
broju diniti.
NASA POSTA
Akron, Ohio, USA. —
Dragi drugovi, Saljem vam
$10.00 za obnovu moje pret-plat- e
i za fond. Kako sami
vidite malo sam zakasnio sa
obnovom, pa mi z.a to izvi-nit- e.
Materijal koga objav-Ijujet- e
u "Jedinstvu" je do-ba- r:
informativan, ubjedljiv
i poucan.
—R.
Red Lake, Ont. — PoSto-van- o
uredniStvo, nalazim se
ziv, a zdravljo nije prenaj-bolj- e.
Bio sam u sanatori-jum- u
dulje vremena, i ne-davno
sam izaSao iz njega.
Koliko cu biti na vani, to je
teSko kazati.
Evo ovakvi je zivot ruda-r- a,
— dok je mlad i zdrav
proizvodi i stvara profite
vlasnicima, л kada oboH o
njemu vlasnici rudnika a ni
drZava ne vodi габипа.
U listu prilazem $5.00 za
moju obnovu, a novinu mi
prepiSite na novu adresu.
Sa pozdravom ostajem va§
drug, —
—J.
Vancouver, B.C. — PoSto-va- ni druze MioSidu, u pismu
prila2em poStansku dozna-cic- u
od $5.00 za obnovu
mojc pretplate.
Novinu primam u redu.
Cestitam vam na radu.
Bilje2im so sa Stovanjem,
—V.
Princeton, B.C. — Dragi
drugovi na uredniStvu, Sa-ljem
vam Money order od
$5.00 za moju godisnju ob-novu.
Oprostitc, malo sam
zakasnio, poSto je moja
pretplata istekla 7 oktobra.
Primjetio sam u "Jedin
stvu" nekoliko rasprava o
iducoj kampanji "Jedin-stva- ". Ja cu nastojati nesto
doprinjeti uspjehu katapa-nj- e,
a to je du2nost svakog
naseg pretplatnika.
Primite mnogo pozdrava,
—P.
Detroit, Mich., USA. —
PoStovana u pravo, u ovom
listu Saljem $G.00 za moju
godisnju pretplatu. Samo
napred sa radom za mir u
svijetu, bolji Zivot svih nas,
ali ncmojte zaboraviti raz-golicav- ati
titovsku kliku, iz-dajn-ika
naSe rodne grude.
Moj pozdrav,
Sudbury, Ont. — Dragi
drugovi, evo u pismu prila-zem
$5.00 z.a obnovu.
Kod nas su vec podele pri-pre- me
za veliki koncert ko-ga
cemo odrZati 1G novem-bra- .
To de biti ujedno i o-tvar- anje
kampanje "Jedin-stva- ".
Bavimo se miSlju koju
cemo koloniju pozvati na
utakmicu u kampanji. Mi
smo rudari i talionidki i dru-gi
tvonki radnici, pak mi-sli- m
da bi za nas bio naj-pogodn- iji
Timmins-Schuma-che- r,
jer su i oni rudari.
Mnogo pozdrava, —
—V. JiiiiiirrO
Published Tuesday and Friday,
in Serbo-Croatia- n and Slovenian languages,
by Jedinstvo Publishing Co., 479 Queen Str. W„
Toronto 2— B, Ontario, Canada.
Tel EMpire 3-16- 42
Editor: Stjepan MioSid
Business Manager: Ivan Stimac
Subscription rate: $500 per year, J3.00 per 6 months,
USA and other countries $6.00 per year.
Authorized as second class mail.
Post Office Department, Ottawa
— ngf-a-M jp - w- -