000331

OCR Text: Vol. V. No. 82 (385)
u ad i
Ekonomska situacija u
Kanadi se pogorsava. Za-st- oj
se opaza na sve stra-n- e.
Tvornice su pocele ot-pustanj- em
radnika. U
skladiitima se gomilaju
proizvodi — nemoguce ih
je plasirati na svjetsko tr-zii- te,
jer Amerikanci su
svugdje prvi, a domace
trziste sc suzava uslijed
opadanja kupovne moci
radnika i farmero. Osim
toga ! ovdje prodire amc
ricka roba — dok kanad-sk- a
leii u skladistima. O-sob-ito
je tezak polozaj po-Ijoprivr- ede
— ncma trzi-st- a
za zito ni meso (900
milijuna buseli psenice
Ie2i u skladistima ne ra-cunaj- uci
prirod ovogodi-Inj- e
zetvel)
Premijer St. Laurent je
ovih dana odriao jos je-da- n
govor. Pozvao je na
vece naoruzavanje i pri-prema- nje
za rat. A bas to
je najvise krivo za sada-snj- e
poteikoce kanadske
privrede. St. Laurent je
rekao da komunistima
treba pokazati jakost. On
vidi snagu u topovima,
avionima i atomskim bom-bam- a.
AH sta ce im sve to
bez zdrave ekonomije?
Nije se cuditi reakcionar-no-m
Hstu "Globe and
Mail" kada uzdise: "Rusi
imaju takove vodje koji
im govore, pokazuju put.
Mozemo Ii mi to kazati za
sebe?"
Da je situacija ozbiljna
pokazujc i pisanje kapita-listick- e
stampe. Nema je-dn- og
ozbiljnijeg lista koji
se ne bavi problemom ka-nadske
trgovine. Za oz-dravlje- nje
kanadske trgo-vine
potrebno je trziste za
kanadske proizvode — o-sob- ito
poljoprivredne. Ali
kako do njega? "Windsor
' Daily Star" ukazuje na
sovjetsko i kinesko trzi-It- e.
Ali St. Laurentova
vlada ne ce da cuje o to-me.
"Hamilton Spectator'
i drugi konzervativni li-st- ovi
traze vecu trgovinu
sa Velikom Britanijom.
"Winnipeg Free Press"
(koji podupire Iiberale)
kaie da ce taj problem
biti diskusiran na dolaze-co- j
Commonwealth kon-ferenc- iji
u Londonu, za
koju, nuzgredno receno,
St. Laurentova vlada nije
odusevljena, to je samo
Svccenik Perkins ido
uBcc
Na konferenciji Toron-tovsko- g
Vijeda Mira u uto-ra- k
14 oktobra zakljudeno
je da svccenik I. G. Perkins
od Donlands United Church
bude torontovski delegat na
Kongresu naroda za obranu
mira u Веби.
SIu6aj britanskih i
kanadskih novinara
Kad je ameridka morna-ric- a
ovih dana vrSila opera-cij- e
kod korejske luke Won-sa- n,
kanadskim i britanskim
novinarima nije bilo dozvo-Ijen-o
da prisustvuju. To
pravo je rezervisano za a-meri- dke novinare. Britanski
JUGOSLAVENSKO-KANADSK- I DEMOKRATSKI
Toronto, Ontario, Friday, October 17, 1952
Ekonomsko stanje
Kan
reflekcija raspolozenja u
Washingtonu. Ovaj list
predvidja da ce pitanje
trgovine sa Vel. Britani-jom
postati glavnim pita-nje- m
buducih federalnih
izbora. Konzervativni li-d- er
Drew na svom putova-nj- u
po zemlji najvise u-da- ra
u tu iicu.
Privremcni izlaz za Ka-nad- u
je u razvijanju trgo-vine
sa svim zemljama ko-j- e
su voljne da trguju sa
njom. (Stalni izlaz je za-mje- na
kapitalistidkog dru-stven- og
urcdjenja socija-listicki- m; kapitalizam
stalno radja krize, to je
zakon njegova opstanka).
To znaci da bi u cijelosti
trebalo izmjeniti vanjsku
politiku, a iznad svega
drugog otresti se amen-cko- g
gospodstva.
Pogorsavanje ekonom-sk- e
situacije pogadja ra-d- ni
narod. Za kapitaliste
u najgorem slucaju to
znaci samo izvjesno opa-dan- je
njihovih profita —
i to samo za neke, a oni
krupni, odnose svoje i u
najtezim situacijama, ka-k- va
je na primjer bila
1930—1933. Zato se tre-b- a
boriti protiv politike
koja prouzrokuje pote-skoc- e.
Narocito velika od-govorn-ost
lezi na radni-ck- oj
klasi. Danas nije do-s- ta
da se radnici bore za
svoje neposredne zahtje-v- e
— plate, krace radno
vrijeme, sigurnost na po-sl- u
itd. Pored toga treba
se boriti protiv citave po-litike
kapitalistickih vla-da
i partija tj. pored eko-noms- ke
treba voditi i po-litic- ku
borbu.
Drugovi citaoci! Izvje-stavaj- te
"JEDINSTVO" o
ekonomskim prilikama u
svom mjestu ili grani In-dustrie.
Da li su izvrsena
ili predstoje otpustanja
radnika sa posla? Da li
se gomilaju proizvodi u
skladistima za koje nema
trzlsta? Zasto cijene ne
padaju usprkos izobllja
robe? Da li radnici vide
uzroke svega toga? Pisite
nam o svemu sto zasjeca u
zivot radnih ljudi — vas
2ivot. Iznasanjem i pretre-sanje- m
tih pitanja i pro-ble-ma
doprinjeti 6 e t e
stvaranju uvjeta za nji-hov- o
otklanjanje.
Opet "pomoc" Titu
Sjedinjene Driave, Velika
Britanija i Francuska su
potpisale ugovor sa Titovom
vladom o davanju "pomo-di- "
Jugoslaviji. Ovaj put
Titu de biti dato 99 milijuna
dolara — 21 milijun manje
nego proSle godine.
Ugovor sadrzi ropske u-vj- ete,
ukljudiv to da de spo-menu- te tri zemlje odludivati
kakva industrijska poduze-d- a
mogu biti podignuta u
Jugoslaviji.
(Vidi dlanak na strani 2)
i kanadski noviaari su imali
priliku da se joS jedanput
osvjedode da ih "superme-ni- "
ne smatraju sebi rav-nim- a.
LIST
Sfaljinov govor na Kongresu Komunisticke
partije SSSR-- a
Ртета rzvjeStajima iz Moskve, XIX Kongres Komu-nistidk- e
partije Sovjetskog Saveza zavrSen je u srijedu
15 oktobra (otvoren je 5 oktobra). Na zavrSnom zasje-danj- u
govorio je J. V. Staljin — jedini govor kojega je
on odrzao na kongresu.
U svom govoru Staljin je
naroiito podvukao vaznost
podrske Sovjetskog Saveza
od strane radnidkog pokreta
u kapitalistidkim zemljama.
i podr§ke Sovjetskog Save-za
narodima drugih zema-Ij- a
u borbi za njihovu slo-bod- u.
"Na§a partija i zemlja su
uvijck trebale i trebaju po-vjeren- je,
simpatije i podr-§k- u
bratskih naroda u ino-zemstv- u",
kazao je Staljin.
U nastavku je rekao :
"Kada su britanski rad-nici
1918—1919 godine. za
vrijeme oruSanog napadaja
britanske burzoazije na So-vjets- ki
Savez, organizovali
borbu protiv rata pod lozin-ko- m
'Ruke dalje od Rusije!',
to je na prvom mjestu bila
borba britanskog naroda za
mir, i istovremeno podrSka
za Sovjetski Savez.
"Kada drug Torez ili
drug Toljati kazu da njiho-v- i
narodi ne ce sudjelovati
u ratu protiv sovjetskog na-roda,
to je podrska — prije
svega podr§ka radnicima i
seljacima u Francuskoj i i I-ta- liji
u njihovoj borbi za
mir, i istovremeno podrSka
za miroljubivo napore So-vjetskog
Saveza".
Staljin je podvukao da in-ter- esi
Sovjetskog Saveza
"nisu suprotni, nego na-prot- iv,
podudaraju se sa
interesima miroljubivih na-roda".
"Jasno je da паба partija
ne moie ostati duina brat-ski-m
partijama, nego im
mora uzvratiti pomod i po- -
Kanadski trcdunionisti
Sovjetskog
ICanadski treunionisti, ko-ji
su nedavno posjetili So-vejst- ki
Savez, doSli su na-tra- g
zadivljeni onim sto su i
vidjcli.
Dvojica njih su govorili
na javnoj skupStini pro§lc
nedjelje u Torontu. Tom
Applegarth, predsjednik lo-ka- la
525 United Electrical
Workers unije i aktivni dlan
CCF je rekao da su sovjet-ski
ljudi osigurani od "ko-Ijev- ke
do groba" i da imaju
neogranidene mogudnosti za
naobrazbu i napredak.
Narodito veliki utisak na
njega je udinilo raspoloie-nj- e
sovjetskog naroda za
mir. "Svugdje smo nailazili U
na natpise za mir i svugdje
se samo govori o mini; so-vjetski
narod je imao dosta
ratova", kazao je Apple-gart- h.
Bruce Magnuson, vodja o
delegacije je op§irno opisao
Price 5 cents
moci njihove narode u borbi
za slobodu i oduvanje mira",
kazao je Staljin.
On je dalje rekao da sa
poslije 1917 strani komuni-st- i
Komunistidku partiju So-vjetskog
Saveza nazvali "u-darno- m
brigadom svjetskoj?
revolucionarnog i radnidkog
pokreta".
Na taj nadin komunisti-dk- e
partije u inozemstvu su
izrazile nadu da de uspjesi
Sovjetskog Saveza doprinje-ti
poboljsavanju polozaja
naroda koji stenju pod ka-pitalistici-km
jarmom.
"Ja smatram da je na§a
partija opravdala ove na-de- ",
rekao je Staljin, "oso-bit- o
u Drugom svjetskom
ratu, kad je Sovjetski Savez
uni§tio njemadku i japanski.
faSistidku tiraniju i oslobo-di- o
narode Evrope i Azije
od opasnosti faSisticko;; rop-stva- ".
"Naravno bilo je vrlo tc-sk- o
ispuniti ovu dasnu za-da- du
dok je postojala
samo jedna udarna brigada,
kad je ona morala prak-tidn- o
sama ispuniti ovaj za-data- k.
"Sada, medjutim, stvari
stoje sasvim drukdije.
"Od Kine i Koreje do Ce-hoslova- dke
i Madjarske po-javi- le
su se nove udarne bri-gade
u obliku narodnih de-mokraci-ja.
Postalo je lak§e
za nasu partiju da se bori i
rad je postao radosniji".
Staljinov govor Je nepre-kidn-o
prekidan burnim apla-uzim- a.
svjcdocc o naprclku
Saveza
Sto je delegacija vidjela J
Sovjctskom Savezu. Narodi-to
je op§irno izlozio zivotne
radne okolnosti Sumskih
radnika (on je vodja Sum-ski- h
radnika u Sjev. On-tari- u).
On je ukazao na veliku
razliku prilikama u Sovjet-sko- m
Savezu i zemljama na-rod- ne
demokracije, na je-dn- oj
strani, i u zapadno-- e
vropskim zemljama na dru-go- j.
Predi iz Zapadne Evro-pe
u istodnu je kao kad bi
dovjek izaSao iz groba na
svjeii zrak. U Zapadnoj E-vro- pi
svaki detvrti dovjek je
zauzet proizvodnjom za rat.
Sovjetskom Savezu i ze-mljama
narodne demokra-cije
svugdje se gradi i podi-j- e
— za bolji i sretniji zivot
svih ljudi.
Dyson Carter je govorio
znacaju novih pronalaza- -
ka sovjetske medicine.
Skupstine za mir
U nedjel ju 26 oktobra u Torontu i Windsoru de
se odrzati skupitine mira. Ove skupstine sazivaju
ogranci Saveza Jugoslavenskih Kanadjana — koji
je jedina nasa organizacija u Kanadi koja aktivno
radi za ocuvanje mira. Na skupitini ce se diskusirati
razna medjunarodna pitanja — i osiguranje mira.
Svi prisutni na skupitinama ce imati priliku da go-vore
i izraze svoje misljenje. Biti ce dukutovano i
pitanje siljanja naieg delegate na Kongres naroda
za obranu mira u Bee.
(Za mjesto i vrijeme skupitina — vidi objave
na strani 4).
ТЗг
Korejsko pitanje treba biti uzeto
i rukia ameriokih miiifarista
Buck kritikujc stav ministra vanjskih poslova Pearsona
"Kanada treba traziti da
se pregovori -- a primirje u
Koreji uzmu iz ruku ameri-dki- h
militarista", izjavio je
Tim Buck, vodja radnidke
progresivne pArtije na 14
oktohra.
Ovo pitanje treba da rijeSi
Generalna skup§tina Uje-dinjen- ih
Nacija, rekao je
Buck.
Buck je ovu izjavu dao
kao odgovor ministru vanj-skih
poslova Pearsonu, koji
je jedan dan ranije podupi-ra- o
ameridki prekid prego-vor- a.
"Ovo je prvi put da se
Smjenjivanje
vojnog
Smjenjen je duznosti bri-gadirs- ki
general Allan Con-nelly.
On je bio vojni ataSej
u Tokiju. U sluzbenom saop-cenj- u
se kaze da je Connelly
smjenjen radi toga Sto nije
pravovremeno izvjestio vla-d- u
o Siljanju kanadskih tru-p- a
na otok Kodze, radi би-va- nja ratnih zarobljenika.
To je bilo poslije poznatih
pokolja zarobljenika, koje
je izvrSila .ameridka vojska.
Svrha je bila da se na Ka-nadja- ne
prebaci dio odgo-vornos- ti.
U ono vrijeme k an ad ska
vlada je izjavila da ona nije
unaprijed bila obavjcStena
da de kanadske jedinice biti
poslane na Kod2c. To je sa-zna- la
iz dnevne Stampe. Po-vodo- m
toga udinila je repre-zentaci- ju
u Washingtonu.
Taj dogadjaj se duboko
dojmio kanadskog naroda.
U redovima kanadske ra-dnidke
klase raste uvjerenje
da unije trebaju biti nezavi- -
sne od ameridkih unija, isto
kao Sto Kanada treba biti
nezavisna od Sjedinjenih
DrZava. Radnici uvidjaju da
je kontrola unija iz Sjedi
njenih Drzava Stetna. Na
delu unija u Sjedinjenim Dr-zavama
nalaze se — u ve-di- ni
sludajeva — agenti ka- -
pitalistidke klase, koji po-ma- 2u
izvadjati politiku pot--
dinjavanja Kanade ameri
dkom kapitalu. Ameridki h- -
deri unija su najviSe krivi
da je kanadsko radniStvo
pocjepano (u unijsko- - mi- -
slu) na pet ili Sest raznih
strana. Oni su odgovorni za
uniStenje kanadskih unija
kao Sto je bila Canadian
Seamens Union, za teSke po-raz- e
u Strajkovima, kao Sto
je to nedavno bilo kod Do-minion
Textiles u Quebecu.
Da bi radnidka klasa ove
zemlje mogla voditi uspje-Sn- u
borbu za svoja prava i
interese ona mora biti uje-dinjen- a.
Jedan od uslova za
to je da kanadske unije po-sta-nu
autonomne, nezavisne,
tj. da kanadski radnici sami
odluduju o svojim stvanma.
Kanadski radnici zele podr-zava- ti
bratske veze sa ame-ridki- m
radnicima u
borbi protiv svojih kla-sni- h
neprijatelja — kapita-listidki- h
izrabljivada. Ali
oni ne mogu dozvoliti da se
iz Sjedinjenih Drzava kon-troli- Su
njihove unije i dikti-r-a
politika. Radnidka klasa
Kanade je doSla na godine,
postala jak faktor u zivotu
svoje zemlje i ne treba vanj-skih
tutora. Odnosi izmje-dj- u
unija u ovoj zemlji sa
predstavnik kanadske vlade
otvoreno prikljudio ameri-dki- m
militaristima u gaze-nj- u
2enevske konvencije od
1949 godine o ratnim zarob-Ijenicima- ",
kazao je Buck.
"Kanadski narod treba da
potsjeti gosp. Pearsona da
ovo pitanje nikad nije Ш-kusira-no
u kanadskom par-lament- u.
Kanadski parla-me- nt
nije ovlastio Pearsona
niti bilo kojeg drugog dlana
vlade da daje izjave kakvu
je on dao u New Yorku na
13 oktobra. Pearsonova iz-ja- va
pokazuje da je on svje-sta- n
da se on nalazi na tan-ko- m
ledu kad pokuSava da
kanadskog
ataseja
U ameridkom postupanju sj-kanadsko- m
vojskom kao da
je to njihova najamnidka
vojska Kanadjani su vidjeli
uvredu i ponizavanje svoje
zemlje. Mnogi su smatrali
da je za to najvile kriva St.
Laurentova vlada, koja je
potdinila zemlju Sjcdinje-ni- m
Drzavama do tc granice
da ameridki vlastodrSJci ra-dun- aju da mogu raditi Sto
ih je volja. Zato smjenjiva-nje
Connellya ncki smatraju
kao jo§ jedan pokuSaj vla-de
da skine odgovornost sa
sebe za taj neugodni sludaj.
Ali, da li je to mogude bez
temeljite izmjene politike?
Strajk 250.000 rudara
u Japanu
U Japanu je stupilo u
Strajk 250.000 rudara. Tra-z- e
poviSenje nadnice.
BORBA ZA AUTONOMIC KANADSKIH UNIJA
zajedni-dko- j
Povodom odlukc konvencije UAW
lunijama u Sjedinjenim Dr
zavama trebaju biti odnosi
ravnopravnosti i solidarno-st- i.
Takvi odnosi danas po-sto- je
samo kod takvih unija
kao Sto je United Electrical
Workers i Mine-Mil- l. Te u-n- ije
su povezane sa svojom
centralom u USA, ali politi-ku
odluduju same. Nezavi-sne
su u biranju svog vod-stv- a.
Na drugu stranu, unije
Ameridke Federacije Rada i
CIO nemaju nikakve samo-stalnos- ti,
nego stoje na mi-lo- st
i nemilost centrala u
Sjed. Drzavama.
Borba za autonomiju uni-ja
se sve viSi Siri. Tako je na
konvenciji United Mine
Workers unije, odr2anoj o-v- ih
dana u gradu Cincinnati
bila predloiena rezolucija
da se vodstva pojedinih dis-trik- ta
unije biraju umjesto
Sto ih imenuje glavni pred
sjednik unije, koji moie da
ih smjeni kad god hode. Ako
bi se to usvojilo, onda bi ka-nadski
distrikti ove unije —
jedan na zapadu Kanade,
drugi na istoku — postal!
autonomni. To bi bio veliki
korak naprijed. Rezoluciju
za to podnio je lokal 7292
iz Natal, B.C.
Vodstvo UMW na delu sa
John L. Lewisom je ustalo
protiv tog prijedloga, pa je
zabaden. Lewis je argumen- -
tisao da bi to bilo Stetno za
rudare. "Da, mi smo za de--
mokraciju, rekao je on, ali
ne takovu da sami sebi re- -
iemo vrat". Zatim je dema- -
goSki rekao da unija dobro
napreduje ovako kako je
sada.
zarobljenike proglasi 'de-zerterim- a'.
Buck je pitao kako se mo-i- e
progalsiti dezerterima za-robljenike
koji su pokuSali
da slave trecu godisnjicu Ki-nes- ke Narodne Republike,
zbog dega su ameridki voj-ni- ci
ubili 56, a vise od sto-tin- u
ranili.
"Kanada treba da podu-pire
fcencvsku konvenciju.
Mi trebamo traziti da se
pregovori za primirje uzmu
iz ruku ameridkih militari-sta.
Ovo je pitanje za Ge-neral- nu
skupStinu Ujedinje-ni- h
Nacija koja zasjeda u
New Yorku", kazao je Buck.
Generalna skupstina
OUN
Generalna skupstina je
podela zasjedati u utorak 14
oktobra. Za predsjednika je
izabran kanadski ministar
vanjskih poslova Pearson.
Jedno od najvaznijih pita-nja
pred skupStinom je pi-tanje
obustavljanja rata u
Koreji. Clan sovjetske dele-gacije
Gromiko je trazio da
to bude prva tadka dnevnog
reda.
Konferencija mira u
Pokingu trazi mir
u Koreji
Kako je javio Radio Pe-king,
konferencija mira ze-mal- ja
Azije i Tihog oceana
uputila je apel Organizaciji
Ujedinjenih Nacija za obu-stavljan- je rata u Koreji.
Osim zahtjeva za obusta-vljan- je
rata u Koreji trazi
se povladenje svih stranih
trupa iz azijskih zemalja.
Lewis je ustao protiv tog
prijedloga zato Sto bi to o-sla- bilo
njegovu mod. Tadno
je da Lewis vodi bolju poli-tiku
nego Green, Murray,
Reuther i ostali tredunijski
lideri u Sjedinjenim Drza-vama,
ali nadin na koji on
drzi United Mine Workers
uniju u svojim rukama
nije ni malo demokratski. Tu
kontrolu on vrSi pomocu dis-triktn- ih
vodja i organizato-ra- ,
koje sam postavlja i
smjenjuje po vlastitoj volji.
Ako bi se usvojio prijedlog
da distriktna vodstva izabe-r-e
dlanstvo tih distrikta, on-da
bi on prestao biti isklju-di- vi
gospodar unije. Ali to
Sto je bilo Stetno za Lewisa
lidno, bilo bi korisno za obi-dn- o
dlanstvo unije. ViSe de-mokracije
u uniji ne bi zna-di- lo
"prerezivanje grla", ne-go
jadanje unije.
Ustajuci u obranu saJa-Snje- g
sistema Lewis nije sa-mo
ustao protiv principa
tredunijske demokra cije,
nego i protiv prava kanad-skih
dlanova unije, da sami
odluduju o svojim stvarima.
Zato stvar nije svrSena sa
odlukom ovogodiSnje unij-sk- e
konvencije. Borba za a-utono- miju kanadske sekcije
United Mine Workers Uni-je
de biti pojadana. To de
biti i u drugim unijama. Za-htj- ev
za autonomiju kanad-skih
unija nije vjeStadki, ni-je
izmiSljen. On proizlazi iz
samog 2ivota, iz razvitka
dogadjaja, iz borbe za pra-va
i interese kanadskog ra-dniSt- va.
To je sastavni dio
borbe za nezavisnost Kana-de
od ameridkih imperijali-st- a,
borbe koja svakim da
nom postaje sve oStrija.