000331

OCR Text: lPSiJIP!
VOL V. No. KJ (IP-- )
o
Javna skupstina
Ogranak Saveza Jugosla-venski- h
Kanadjana iz Schu-mache- ra
i Timminsa odriao
je protestnu skupatinu po
pitanju Trsta 18 oktobra.
Skupstina je uspjela iz-na- d
svakog ocekivanja. Li-je- p
broj naseg naroda,
vecinom strajkujucih ru-dar- a,
sluSao je govor Iva-n- a
Stimca, upruvitelja "Je-dinstv- a", koji se toga dana
nalazio u nasoj sredini.
Drug Stimac je opSirno
govorio o uzrocima i poza-di- ni napetosti u vezi Trsta.
On je osudio anglo-americk- u
politiku koja je usmjerena
na daljnjo proSirivanje i
produbljivanje ratne histcri
je u torn sektoru Evrope.
Zbog svoje ratne politike i
zbog toga 5to zele da zadrie
Trst za svoju pomorsku i
ojnu bazu, krse sve medju-narodn- e
ugovore i bez sva-ko- g
sporazuma sa vladama
t'h zemalja donose samo-voljn- e
odluke koje mogu
provocirati novo krvopro- -
JUGOSLAVENSKO
Protesti protiv imperijalistickog
prekrsaja ugovora Trstu
Skupstina u Kirkland Lake
U Kirkland Lake-- u je u pitanje Trsta. nego i sva
nedjelju, IS oktobra, odrza- - J druga pitanja medjunarod-n- a
javna skupStina na kojoj nog karaktera, nc mogu ri-se
prctresalo pitanje Trsta. ' jeSiti bez ueeSca Sovjtskog
Govornik je bio drug Ivan I Saveza. Raniji i danasnji za-Stim- ac,
upravitelj "Jedin- - htjevi Sovjctskog Saveza da
stva", koji je ovamo navra-s- e poStiva ugovor potplsan
tio na putu iz Timminsa za od strane 21 driave i da
Toronto. On je objasnio pi- - se imenuje guverncra od
tanje Trsta u svijctlu u ko- - strane Vijeca sigumosti U--
jem se to pitanje danas na , lazi i ukazao na opasnost
koja prijeti od anglo-ameri-б- ке odluke. On je takodjer
objasnio pozadinu i namje-r- e
odluke Anglo-amerikana-c- a da predadu Trst Italiji.
Poslije svestrane diskuslje
jednoglasno je usvojena
protestna rezolucija koja je
poslata na Generalnog se-kret- ara Ujedinjenih Nacija.
I rczoluciji se trail da Uje-dinjene
Nacije intervenisu
po torn pitanju i da traie da
Englezi i Amerikanci posti-vaj- u
ugovor koji je potpisan
sa Italijom 1917 godine, ko-ji- m
je predvidejno stvaranje
Slobodne Teritorije Trsta
pod nadzorom guvernera i-men-ovanog
po Vijecu sigur-nosti
Ujedinjenih Nacija.
Mi vjerujemo da je to naj
boije rijeSenje za sada i da
bi svaka druga odluka mo-gla
dovesti do nemilih po-sljedi-ca.
pa i do novog rata.
Mi takodjer vjerujemo da
je do ove situacije doSIo
rbog toga, sto su se Tito i
njegova klika stavili u slu-ib- u
anglo-amerifk- ih impe--
amerikanski zavojevaci
габипе
na drugih
se ne
TORONTO.
u
On ie u svom govoru ta .
kodjer istakao prljavu i iz-dajnif- iku
ulogu Tita, Ranko-vica- .
МоЗе drugih izdajni-k- a
koji postavljaju svoje za-htje- ve
koji su upereni u
pravcu krsenja potpisanog
ugovora sa Italijom 1917 go-din- e.
On je istakao glediste
Sovjetskog Saveza kao je-di- no
i pravilno rjesenje pi-tan- ja
Trsta. Svaka druga
odluka bi mogla dovesti do
novih ratnih katastrofa.
Na skupStini Je usvojena
protestna rezolucija, je
poslata sekretaru Ujedinje-ni- h
Nacljn, koja glnsi:
Mi kanadski gradjani ju-iroslavens- kog norijekla. na
javnoj skupStini, u Schuma- -
cheru, Kanada. najenergic- -
nije protestiramo protiv
кгмтја ugovora sa Italijom
od 1917 g. Mi apeliramo na
Ujedinjene Nacije da sa svo-jo- m intervencijom sprijece
daljnjo krenje toga ugovo-ra,
jer bi to moglo dovesti
do novog rata.
Dopisnik.
jedinjenih Nacija jo5 jed-no- m potvrdjuju pravilnu i
miroljubivu politiku Sovjct-skog
Saveza.
Mi inter-venci- ju
predstavnika Sovjet-sko- g
Saveza u Vijecu Sigur-nos- ti
Ujedinjenih Nacija ko.
ji zahtjeva po.Hivanje potpi- -
sanog ugovora izmedju Ita- -
Hje i 21 driave 1917 godine.
Mi vidimo da je to jedino
rijesenje trsanskog pitanja
danas. Mi takodjer osudju-jem- o drianje Titove
koje je izraieno u clanku
Mose Pijade protiv "mije-Sanja- "
Sovjetskog Saveza
u pitanje Trsta. Njiho-- o drianje jos jednom po-kazu- je da oni nemaju na-mje- ru da se pitanje Trsta
rijeM prema ranijem ugovo-r- u,
vec se pridruiuju svojim
Kospodarima iz Londona i
Washingtona u krJenju me--
djunarodnih ugovora.
Takodjer osudjujemo u-redn- ika "Zajednicara" koji
je proturio vijest da je To-Ija- ti, vodja italijanskih ko-mun- ita. rekao da Italiji pri- -
pada ne samo Trst хеб i Ri- -
ugovoru sa Italijom. jer je
to jedino rijelenje koje mo- le sprijeciti novi rat u torn
dijelu Evrope. Pruutnilu
rijalista, povezali Jugoslavi-- jeka i Dalmacija. Narod go-j-u
za ratna kola Sjevero- - vori da je urednik silau sa
atlantskog vojnog saveza. uma, jer da jo5 nijedna no-la-ko preko volje naroda. izo-- vina nije nigdje donijela tu
lirali narod I Jugoslaviju od ' vijest osim "Zajednicara". '
svojih stvarnih prijatelja — Oni se zgraiaju na donaSa-Sovjetsk- og Saveza i naroda ' njem neistinitih vijesti sa
7emalja narodne demokra-- ; tendencijom da se raspiri
cije. " ' mrinja kod naroda protir
Ova skupstina je rascistila progresivnih struja u Italiji-mnog- a
pitanja i poglede o Nai zakljucak je da se pi-Trs- tu. Danas je svima jasno , tanje Trsta mora rijesiti o-- da
su glavni krivci anglo- - J nako kako je predvidjeno u
koji
potkusurivaju svoje !
Itetu naroda. Da-nas
je jasno da samo
Schumacheru
i
koja
pozdravljamo
klike
л k.
-KANADSKI DEMOKRATSKI LIST
ONTARIO. FRIDAY, OCTOBER 23, 1953,
Dvije vojske, naoruzane americkim orazjem,
suocavaju jedna drogu na granici kod Trsta
Nove trupe u Britanskoj
Guiani
United Press javlja da su
u TnnidaJ stigle nove bri-tans- ke
trupe na putu za Bri-tans- ku Guianu. To zna6i da
je Churchillova vlada odlu-cn- a
pojacati teror nad pu-canstv- om Guiane.
Smjenjeni premijer Guia-ne
Dr. Cheddi Jagan je ko-nac- no stigao u London, da
protestira protiv ponistenja
ustava Guiane i trazi povla-cenj- e britanskih trupa.
Engleski parlamenat je
poceo debatirati vladinu po- litiku u Guiani. U vezi sa tim
Churchillova vlada je izdala
bijelu knjigu", u kojoj su
navedene razne optuibe
protiv Dr. Jagana i Narodne
progresivne partije. Izme-dj- u ostalog oni su optuicni
da su namjeravali izvrSiti
"palei" tvornica i zgrada.
Jagan Je izjavio da je to iz-misljot- ina
i pitao zasto Vla-da
ne pokusa da svoje optu-zb- c dokaze na sudu.
Jagan je optuZio Chur-chillo- vu vladu da je "zamje-nil- a
glasovnicu silom i pri-jetnjo- m taneta".
Francuski kanadski list
za priznanjc N.H. Kinc
Francusko-kanads- ki kato-115- ki list "Le Devoir" iz
Montreala objavio je clanak
u kome se zagovara prima-nj- e
N.R. Kine u UN.
U clanku se dosta ostro
kritikuje ameriika politika
na Dalekom Istoku.
Лага prcdvidja krizu
u USA
U moskovskoj "Pravdi" je
izasao clanak glasovitog e-kono- miste Engena Varge,
koji kaie da se u Sjedinje- -
im Drzavama zapaiaju
znakovi ckonomske krize.
15.000 hiljada odgla:alo
za strajk
Petnaest hiljada radni-k- a
u ontarijskim poduzc-cim- a
papira odglasali tu
da trajkuju za poviiicu
nadnica i druge zahtjeve.
rOLlClJSKI TEROR. — Prir f
podazr&m Wstlsc flam
Izjeitaji iz Rima i Beograda pokazuju da i Italija i
Jugosiawja gomilaju trupe na granici kod Trsta. Obe voj-sk- e
su naoruzane americkim tenkovima i drugim oruzjem.
Prema izvjeitaju United Pressa iz Gorice. Italija ima
dviie diviziie na irranici. a iednu u neposrednoj blizini.
U Gorici i susjednim selima
tenkova".
.,i--jI;esstati ,kj.e_azJsuit_du.™aacijJsaugnoasljauvig_ioa- lija 250.000. , Jedan zvjctaJ ,z Beopra-im- a tri divizije neposred- - da ka2e da je TitoVa vlada
noj blizini granice; one ta--' uaredila mobilizaciju joS
kodjer imaju "na stotine , 100.000 ljudi.
Patton i Sherman tenkova".
"New York Times" je joS
18 oktobra javio, da Jugo-slavia
ima G5.000 vojnika
na granici. Tu je ukljufieno
i 5.000 vojnika na okupacio-i.o- j
duinosti Zoni B.
Prema istom izvjestaju,
Italija ima 75.000 vojnika
na granici. Dalje se kaie da
Tito ima pod oruijem 250,- -
5
Л
u
u
ZAPADNE DR2AVE NE6E PRAVEDNOG RJEsENJA
TR§6ANSK0G PROBLEMA
Usprkos prot est a Vijccc sipurnosti odgodilo
diskusiju po sovjetskom prijcdlogu
Vijece sigurnosti Ujedinjenih Nacija, na zasjcdanju
u utorak 20 oktobra, donijelo je odluku da se odgodi za
dva tjedna diskusija po sovjetskom prijedlogu da se ime-nuje
guverner Trsta sprovedu druge odredbe mirovnog
ugovora. Protiv toga je glasao samo ViSinski, a predstav- -
nik Lebanona se sustegao od
Vi5inski je o§tro istupio
protiv prijedloga da se dis-kusija
odgodi, koji je, sva-kak- o
po naputi iz Washing-ton- a,
podnio delegat Ko-lumbi- je. Visinski je kazao
da je trScatiska situacija
rlo ozbiljna mo2e da "za-pa- li cijelu Evropu".
Washington i London su
htjeli da se diskusija odgodi
da bi svoje plancve ostvarili
putem konferenclje pet dr--
л„.. слп л1 пК;п;л '
СFСrancuska. Italija i Jugosla-- ,
vija). Konferencija ima za
ci(iIjt n1 a posugn. e nag.oauu i izmedju Tita Pelle o Trstu. i ViSinski je kazao da je
Sovjetski Savez zainteresi-ra- n
u tu konferenciju, i on
ce pristati na nikakvo rje- -
nje postignuto bez njego-- 1
- odobrenja.
ln je optuiio tri zapadne
Stra]kaiv rtrai prcd
a Hamiltona.
PRICE CENTS
~~ -
,
i
i
л.9 .. J It
i
f
se nalazi "na stotine Patton
,
"
: 000 do 350.000 ljudi, a Ita- -
Izvjestaj iz Rima ka2e da
su talijanske novine objavi-l-e
sliku na kojoj se vide a-mer- ifki tenkovi na jednoj i
drugoj strani granice.
Amerikanci i Englezi su
raspirili mrinju izmedju Ju-p.oslav-ena
i Talijana, dali
oruije jednima i drugima i
sada neka se kolju — za a-mer- icki
i cngleski kapital to
ce biti dobar biznis!
glasanja.
drfave, Titovu i Pellinu vla-du
da krSe mirovni ugovor
sa Italijom.
ViSinski je kazao da je-di- no zakonito rjesenje trs-cansk- og problema je ono,
koje je predvidjeno mirov-nim
ugovorom. Zato Je po-treb- no da se neposredno i-m-enuje
guverner. On je re--
kao ako zapadne driave ne
p_r.i_hvacaiu-- nukovnika Fltio- - ......_ .1 сншксгл fovjetaKi bavez je
spreman da diskusira druge
kandidate.
TitovsKi mlnistar vanjskih
Poslova Коба Popovid je po- -
nuprao amencKO-engies- Ki plan da se diskusija o Trstu
odgodi. a jugoslavenski am-basad- or
u Washingtonu,
Vladimir Popovid, je u srije-d- u
izjavio, da je on uvjeren
da ce se konferencija pet
ciriava odriati.
Slavenska
U nedjelju 11 oktobra u
Montrealu je odriana godi-inj- a slavenska konferencija.
Konferenciji je prisustvo-va- o John Boyd, sekretar Ka-Kadsk- og Slavenskog Komi-tet- a
Iz Toronta. On je pod
ukao potrebu jakih Slaven-aki- h komiteta. koji 6c mobl-lizir- at kanadske Slavene da
rade za mir I demokraciju.
U Kanadi ima vile od 1 mi-lij- un Slavena ! oni mogu po-sta- ti jaka sila za mir. Boyd
je ukazao na nedostatan rad
medju novodoseljenim Sla-enim- a. Istakao je potrebu
vece saradnje medjn raznim
slavenskim organizacijama. o
osobito na kulturnom polju.
Rekao je da osobito veliku
painju treba posvetiti Jire-nj- u slavenske kulture, popu-lariziran- ju naucnih uspjeha
xtd.
TRSCANSKI SLOVENCI SU
PROTIV PELLE I TITA
Traze da se
' Primili smo dva broja li- -
£ta "Delo". glasila progre- -
sivnih Slovenaca u Trstu.
Kako se iz njih vidi. tr5ean-ski
Slovene! su protiv pre-daje
njihova grada Italiji,
ali su i protiv njegova izru-cenj- a
titovskim izdajnicima.
Oni traze da se stvori Slo-bod- na Teritorija Trsta. kako
je odredjeno mirovnim ugo-voro- m
u Italiji.
U broju od 12 septembra
"Delo" u naslovu kaie:
".NAS UUUUVUK UI.UU I
BEOGRADU: ZAHTEVA-M- O USTANOV1TEV STO I"
U ilanku se osudjuje Titov
govor u Okroglici, u kome
je on traiio cJtavi teritorij
Trsta osim grada. "Delo"
ka2e da je Tito time zauzeo
' isto stanoviJte kao Pella,
koji za sebe traii obe Zone
STT.
"Delo" citira ljubljanski
list "Porocevalec", koji po- -
stavlja zahtjev ne samo na
trScanski teritorij nego i Go.
ricku, Benesku Sloveniju i
1 Kanalsku dolinu. Titovci su
time zauzcli "iredentistiiko
stanoviste" sli6no onome ko-- 1
ga zauzimlju talijanski re-akcion- cri, veil "Delo".
U broju od 19 septembra
"Delo" u naslovu ka2e:
"NASE LJUDSTVO NE MO-RE
DOPUSTITI UNICENJA
SVOBODNEGA TRzASKE-G- A OZEMLJA".
U 21anku se ostro osudju-je
titavsko gomilanje trupa
na granici. "Delo" pise:
"To dejstvo nam potrju-je- , j da smo imeli prav, ko
smo svarili prcd pajacadami ,
italijansko in jugoslovanskc
vlade. Znano je, da so kaj 1 kmalu lahko pri tolikih vo-jak- ih sproi puska, ki ji po-te- m avtomatic"no odgovorijo
druge puSke, za njim mitra-Ijez- i
in topovi. In tako se za-c- ne vojna. Zakaj? Zaradi
Trsta in njegovega Ozem-lj- a
? Ali se to splaca. ali ni to
v duhu imporialistignih to-ie- nj
ene in druge vlade? Tu- - i di tisti ki bi v resnici imel
гпкбпо vecjo pravico do , Trsta in njegovega Ozemlja,
to je izgubil v trenutku, ko
"
Xcma sni.enja porcza
U toku iz borne kampa-nj- e
preditavf.Ic! federalne
vlade su govorili da ce biti
snizeni porezi na doho-da- k. Sada je minister П-nanc- ija Abbott izjavio, da
od toga nema nista. Re-kao
je da treba cekati do
1955.
konferencija u
Konferenciju je pozdravio
predstavnik Civil Liberties
Union P. Normandin. On je
nagiasio sve veci otpor naro-da
zloglasnom Padlock za-kon- u. Rekao je da je nedav-n- a odluka Vrhovnog suda o
slobodi djelovanja Jehowah je
AVitnesses krupan udarac
Padlock zakonu. Pozvao je
Slavene Montreala i cijele
proincije Quebec da podu-pr- u
kampanju za zaStitu el-viln- ih
( prava, koju vodi Ci-vil
Liberties Union, jer ogra-ni6en- je tih prava i njih te-S- ko , pogadja. 1
S. Dobrowolsky je govorio
prollom radu Slavenskog
Komiteta I njegovim budu-ci- m zadadama. Istakao je
potrebu pojacanja Slaven-skog
komiteta ! prosirenja ce
djelatnostl. Govorei o pro-slogodisnj- em radu dao je
utanovi STT
je zacel trgati mirovno po- -
, godbo z Italijo".
t U cJanku se isto tako o- -
I Jtro osudjuje stav talijanskc
vlade. "Delo" se osvrce na
I pozivanje premijera 1'elle
{ na "svete pravice", ali ni
j jednom rijeel nije osudio
zlocine koje su talijanski fa-Si- sti izvrSili u Jugoslaviji.
i Osvrcuci se na Titov go-v- or
u Splitu "Delo" kaie:
['
"Res je da je Tito rekel,
da bo smatral okupacijo co-ne
A z italijanske strani kot
j "agresijo, a ni povedal svo-jeg- a
staliSca, ce bi to okupa-- 1
cijo dovodili Anglo-ameri-kanc- i. Najbrie bi mo!6al kot
mutec osojski, saj si ne bi
upal sproiiti ameriSkih in
cngleSkih topov proti An-gleie- m
in Amerikancem, ki
bi zaCitili italijanske divi-zije.
"Vsekakor bi bila taka re-Site- v, t.j. razdelitev STO na
]odlagi obstojedega stanja,
teiak poraz za Titovo poli-tik- o krifanja, zmcrjanja in
demagoSkega zagotavljanja
o "obrambi Trsta". Drugacc
ne more niti biti, saj je to po-sledi- ca Titovskega hlapcv-stv- a
do Anglo-amerikance- v. "To dejstvo pa mora tudi
zaskrbeti na3e ljudi. Ta ne-varn- ost obstaja, je zelo re-sn- a
in, kot zgleda, je tudi
bliinja. Mobilizirati je treba
vse tria§ko silo za oduvanje
STO, za njegovo urcsniditev
in prod tern vsaj za imeno-vanj- e
zadasne civilne uprave
Varnostnega sveta, ki naj to
teiko nevarnost odnravi!"
U uvodnom clanku "Delo"
pi5e:
"Pazimo dobro, torej, da
nas ti poklicni prevaranti v
fraku in marsalskih unifor-ma- h
ne bi prevarali, da nas
ne bi zvekli kot osla na led
na tcren nacionalizma, ker
bi v tern primcru postali ma-nevr- na masa, s kntero bi do
lali, kar bi hoteli na naS ro-va- §. Protiitalijanstvo in pro-tislovenst- vo je dancs oroijo
Tita In Pelle, zato pa nc smo
biti nasc oroijo.
"Na5e oroije mora danes
biti bratstvo mod narod i,
borba proti vsakemu, prav
posebno proti lastnemu na-cionaliz- mu. Zavedajmo se, da eta dve Jugoslaviji : Tito-v-a
in ljudska. Proti Titovi
velja na5 neizprosen boj,
proti ljudski naSo trdno in
neomajno bratstvo in Ijubc-ze- n. Sta tudi dve Italiji: Pel-Iov- a in ljudska. Proti Pcllovi
velja neizprosen boj, nas-pro- ti ljudski pa velja brat-stvo.
simpatija in soidar-nost- ".
Montrealu
pohvalu ienama. Pozvao je
na obranu gradjanskih slo-bo- da
i izrazio uvjerenjc da
dolazi vrijeme kada 6c Pad-lock
I--aw biti samo ruina
uspomena.
U diskusiji F. Shewchuk
nagiasio potrebu rada
medju omladinom.
Jednoglasno je zakljude--
no da se podupre sadasnji
mironi referendum i kam- -
panja za gradjanske slobo--
de. Slaveni koji najviSe na- -
prave biti ce nagradjeni. Za-- kljueno je da se radi na
blifenju I saradnj! slaven- -
skih organizacija. Takodjer
da se slavenska itampa vile
obavijeatava o djelatnostl
montrealskih Slavena. Biti
odriana dva velika kon- -
certa I nekoliko drugih pri- -
redaba.
il
i Ш
I