| Note |
OCR Text: 7J
8TRANA б — Jedinstvo, 2. novembra 1962.
O socijalistickom preobrazaju
jugoslavenske, i poljoprivrede
("Iz Narodnog Glasnika )
U ranijim clancima smo iznjeli da na cetvrtom plenumu
Centralnog Komiteta Saveza Komunista Jugoslavije, pored os-tal- ih
odluka, donesena je i odluka da se punom parom, svim
mogucim sllama ide napred na Sto brie mogudem socijalisti
ckont preobrazenju jugoslavenske poljoprivrede. Vidne ili pri-mtjeT- Ve
opozicije ovoj odluci nije bito.
'To je prvi put, u koliko mi znomo, da je donesena takova
odluka u smislu u kojem je doneSena i sa znadenjem kojeg
one sobom nosl.
Ranije smo citirali Tita da socijalistidki sektor u poljopri-vre- di
Jugoslavije obuhvada 12 posto. Treba razumjeti, da u
sodjalisticki sektor ubrajaju svaku vrst ko-opera- cije u potjopri-vred- i,
pa to znaci da je cak i sodjalistidki sektor daleko od toga
da bi bio potpunoma razvijen, dak i najnapredniji dijelovi isto-g- a,
koje tamo zovu "zajednidka dobra" ili "drzavna dobra" su
daleko od toga da imaju nuznu opremu i sve drugo sto je pot-reb- no
za modernu socijalistidku agrikulturu.
Ostali dio jugoslavenske poljoprivrede, i to 82 procenfa, je-s- te
u sfanju kojeg tamo zovu "dosocijalistidki", to jest, ostao
e na kapitalistidkim temeljima u form! tipidne seljadke proiz-vodnj- e,
sa nadinima, dojmovima, osjedajima i praksama koja
su tipicna takovoj proizvodnji. Sredstva za proizvodnju na torn
sektoru, ili kako se obidava kazati "kapital", su privatna vla-sniStv- a,
a ta obuhvadaju ne samo zemlju, nego i sve drugo Sto
e nuzno za poljoprivrednu proizvodnju, kao razne zgrade,
zaprega, maSine — u koliko ih imaju, a neke imaju i na torn
sektoru — alati, goveda, svinje, ovce, koze, perad — ili jednom
rljeJju, sve Sto obuhvada poljoprivrednu proizvodnju. Da, pos-to- je
jos, ili su ostali, ostaci izrabljivanja radne snage po pri-vatum
vlasnicima, to jest, najamni rad, ili iznajmljivanje za rad
Ijude I zene, pa cak i djecu od 12 godina i na gore.
Ovo stanje poljoprivrede u Jugoslaviji je ostavilo zemlju
u ovom polozaju: lako Jugoslavia fma najbolja polja za plenl-c- u,
s najpogodnijim podnebljem u zitorodnim predjelima, tako
da se iiroka i ravna polja uz Tisu, Dunav, Dravu, Savu i Mora-v- u
mogu povoljno mjeriti s najboljim ameridkim zitorodnim pre-djelima,
kao recimo Kansas, Nebraska, Dakota, ltd., iako Ju-goslavia
ima viSe ljudske radne snage u svojoj poljoprivredi
nego Amerika ima u svojoj agrikulturi — i to ako brojimo sa-mo
odrasle iznad 16 godina, a u Jugoslaviji rade ved od 12 godi
na — opet vidimo da [e Jugoslavia prisiljena iz vana uvazati
godiSnje — u okruglim brojkama — jednu cetvrtinu pSenice
za dnevni kruh svoga naroda, I to iz godine u godinu, a ne
samo u izvanrednim godinama velikih suSa ili poplava. Nuz-gredn- o,
ako bi netko pokuSao sporiti tvrdnju da Jugoslavia
ima vile radnika u svojoj poljoprivredi nego Amerika ima u
svojoj agrikulturnoj proizvodnji, jer posjetnici iz Jugoslavije
samo nevjerovanim cudom gledaju kad im slucajno to kale?,
mogli bi redi da statistika ameridke vlade za 1960. godinu
daje aktuelne radnike u svim 4blicicma ameridke poljoprivre-dn- e
proizvodnje u broju od 5,400,000. No sluzbeni I nesluzbe-n-i
krugovi kazu da je jos uvijek 2,000,000 radnika u ameri-dk- oj
agrikulturi previSe, I da za prosperitet u agrikulturi tre-ba- lo
bi toliko radnika — malih farmera — Izvaditi. Mi ne zna-m- o
precizno kolika je radna snaga u Jugoslavenskoj poljopriv-redi,
jer nismo nigdje vidjeli statistiku o broju onih koji aktu-eln- o
rade u poljoprivredi, ali statistika daje pucanstvo u poljo-privredi
u broju od 12,000,000, a izvan poljoprivrede 8,500,-00- 0.
Znamo da ima ljudi na selu koji ne rade u poljoprivredi,
t
ali kad uzmemo statistiku onih koji rade izvan poljoprivrede, a
tih je ne punih 2,500,000, onda ostaje pitanje gdje su drugi?
Ne moze se redi da ne rade, jer u Jugoslaviji danas malo koji
odrasni ne radi neSto u jednoj ili drugo) formi, niti se moze kaza-ti
da su svi privatni trgovci, a svi drugi, izvan poljoprivrede, su
ubrojeni u onih 2,500,000 — cak i lijednici, uditelji, drzavni
namjeStenid, i oni koji zive na selu, ali rade u nekoj tvornici ili
bilo kojem "radiliStu".
Ulcratlco iz
Dvadesetog oktobra u Be-ogra- du
je svecano proslavljena
18-godiSnj- ica njegovog oslobo-djenj- a
od okupatora.
9 Dvadeset i prvog oktobra
u Kragujevcu je obiljeiena 21-godiSn- jica
streljanja 7.000 kragu
jevadkih gradjana, ukljudiv Sko-Isk- u
omladinu.
U Zagrebu je puSten u po-go- n
prvi jugoslavenski ciktotron,
koji je po jadini detvrti u Evropi.
Tanjug javlja: Ulagadi na
Stednju komunalnih banaka, po-Stans- kih
Stedionica i ostalih Ste-dni- h
zavoda u zemlji dobili su
proSle godine u ime kamate
preko 5 milijardi dinara. Isto-dob- no
je ukupna svota Stednih
uloga povedana sa 91.6 milijar-di
u 1960. na 122,7 milijardi u
1961. da bi u augustu ove go-dine
dostigla 138,8 milijardi di-na- ra.
O U Hrvatskoj je sprovedena
akdja djepljenja protiv polio-mjeliti- sa
osoba od 20 do 40 go-dina.
Vakcimirano je oko milijun
gradjana.
Ф Kako javlja "Potitika", pa-trtfa- rh
Srpske i Makedonske
pravoilavne tkve German ot-puto- vao
je u BukureSt u posjetu
patrijarhu Justinijanu i rumunj-sko- j
pravoslavnoj akvi
Kod Gostivara u Srbiji do-godi- la
se teSka saobradajna ne-sre- da
u kojoj je pogtaulo devet
osoba a dvadeset tele ranjeno.
Do nesrece je doSlo kad je u a-uto- bus
poduzeda "Padika" sa
Jugoslavije
60 putnika udario teretni voz.
Kad Novog Sada doSlo je
do sudara putnidkog i teretnog
voza. LakSe je povredjeno pet
putnika.
Tanjug javlja da je uslijed
veoma niskog vodostaja na Du-na- vu
i Savi smanjen saobradaj
brodova, a na nekim mjestima
potpuno paraliziran.
Prema nesluzbenim poda-cim- a,
broj motornih vozila u Ju-goslaviji
povecad se sa 62.848
u 1956. godini na 229.178.
"Vjesnik ' (24. okt.) javlja iz
Delnica:
Delnice trenutno zaista ne iz-gleda- ju
lijepo. Prokopani kanali
s jedne i s druge strane ulica,
kanal preko parka, prokopan
asfalt. Radi se po djelom mjes-t- u.
Doilo je, &ni se, vrijeme da
se Delnice obuku u gradsko ru-h- o,
samo Sto de se to vidjeti tek
za godinu-dvij- e.
Ove godine podeta se rekon-struirat- i,
odnosno graditi nova
kanalizacija koja de zasad pro-lazi- ti
od novog naselja kroz uli-c- u
i zatim kroz djekj mjesto. Sa-da
se ved obavljaju zavrSni ra-do- vi
na zatrpavanju djevi I iz-ra- di
prikljudaka za kude.
Osim toga, u mjestu je pro-ne
dobivaju automatsku telefon-vod- a,
jer Delnice ved ove godi- -
Pa ipak u Amenci 5,400,000 radnika u agrikulturi — a
prema tvrdnji vlade cak i 3,540,000 istih bi bilo dosta — mo-gu
proizvesti svega u izobilju da opskrbe pucanstvo od 185,
000,000 sa svom potrebnom hranom, dak i kad je glavna hra-n- a
mesa, u koje se doslovno bilioni buSli raznog zita troSe,
pa onda ima na pretek za izvoz cak i pod drastidno manjom
djenom nego se u nutrini zemlje prodaje, kao 1 davanje i ta-kozva- noj
"ameridkoj pomoci", i onda ima na skladiltu preko
10,000,000,000 vrijednosti viikova plenice, rize, masla, jaja,
ltd., itd., koja se drzi dok se ne pokvari i onda moze baciti, a
u Jugoslaviji vefl broj radnika u poljoprivredi nego ih Ameri-ka
ima ne mogu u dovoljnoj mjeri opskrbiti narod od 18,500,-00- 0
— ili jedna desetina amerifkog pucanstva — s kruhom,
nego se jednu cetvrtinu psenice za kruh mora uvazati, iako ju-goslave- nska
polja nisu prirodno loiija od amertc'kih, kako bi
se to slobodno moglo reci za ogromnu veflnu zemlje u Sovje-tsk- oj
Uniji gdje su jako kratki Ijetni dani da je uistinu zd istu
koliinu agrikutturnih proizvoda potrebno mnogo vi5e ljudskog
rada nego u Americi lak i kad bi americ"ki poljoprivrednici s
ameri!kim maJinama i metodama tu zemlju obradjivali.
Ovaj kontrast smo dali ne za svrhu nekog omalovaziva-nj- a,
nego da jasnije ukazemo i ja?e naglasimo da u Jugosla-viji
uistinu imaju akutan i kritijan problem poljoprivrede, kojeg
su po prvi put najozbiljnije suo&li. Problem je kritican i trazi
preSno rjesenje ne samo u korist poljoprivrede u ulem smislu,
nego je to rjeSenje od prijeke potrebe za djelu privredu, za cijelo
druitvo, za sodjalisticki razvitak i napredak Jugoslavije.
Bilo bi zanimljivo zaci u Sinbenike — kojih ima razno-vrsni- h
— koji su doveli do tog stanja u jugoslavenskoj poljo-privredi,
ali ovdje nemamo prostora za to, jer ne zslimo stvar
vile rastegnuti nego [e apsolutno nuzno, pa demo radje preci
na pitanje izgleda i mogucnosti rjeSenja tog problema.
Iz onoga Sto smo gore naveli prirodno i logicVio slijedi
pitanje: Kako , na kojoj podlozi da se rijeSi problem jugosla-venske
poljoprivrede, na kapitaliitickoj ili ocijalijtickoj?
RjeSenje je ved doneseno da to bude na socijalistiJkoj bazi,
no to ne Iskljufuje iz rasprave pitanje da li je to uistinu bolji
put, ne bi li kapitalistic'ki put ipak bio bolji, jer eto, kapitalistidki
metodi u americ'koj agrikulturi su dali pravo 6udo produktivno-st- i,
pa zaSto ne bi i u Jugoslaviji?
Ovdje bi opet mogli dati opSirno tumacenje, ali mislimo
da stvar mozemo ukratko sumirati ovako: Pa zaSto kapitalisti-ck- i
metodi u poljoprivredi Jugoslavije nisu mogli dati one re-zult- ate
koji su postignuti u Americi foS u staroj Jugoslaviji,
koja je u cijelosti bila kapitalistidka i kapitalizam je u cijelosti
vladao s poljoprivredom. U novoj pak Jugoslaviji ne moze,
biti govora da bi kapitalizam u poljoprivredi mogao iito dru-go
dati nego je dao. Bilo to u staroj, potpunoma kapitalisti?-ko- j
Jugoslaviji, ili u novoj, kapitalistic'ko "rjeSenje" problema
poljoprivrede bi iziskivalo mnoge decenije stihijskog, najkru-ce- g
uniStavanja seljaitva, dok b! se mogao did! kapitalizam u
cistoj formi u poljoprivredi — bez seljaka — a u novoj Jugo-slaviji
to bi prije ili poslije uguSilo socijalistic'ku privredu kao
cjelinu, a problem poljoprivrede ipak ne bi rijeSilo.
Prema tome, rjeSenje koje su poduzeli Je ne samo pravil-n- o,
nego u datoj situaciji to je jedini moguci izlaz, ako ne zele
da se cijela privreda prije ili poslije strovali.
Odluka, kako rekosmo, je dobra, i nama je drago da su
ju poduzeli. No jos uvijek ostaje pitanje kako £u ju konkretno
izvadjati. To demo vidjeti.
Za uspjehe nece biti nuzno cekati dok ce sva poljopri-vred- a
biti trqnsformirana u socijalistic'ku, jer postoje sve mogu-dnost- i,
na bazi sredstava koja su im vec na raspolaganju da
pravilnim radom opskrbe cijelu zemlju s kruhom to jest, svim
agrikulturnim potrebama, i onda da razviju pravo izobilje da
de imati dosta za izvoz, a kad urede sve kako treba, onda de
jugoslavenska socijalistidka poljoprivreda modi biti divni uzor
za cijeli svijet.
S o m b o r
Delnice ce dobiti novi izgled
Sombor je osnovan u XXII vi-je- ku
kao vojnidko naselje na o-toci- ma
nekada modvarne rijeke
Mostonge. Tragovi prvobitnog
naselja zapazaju se po obliku
sadaSnjeg kruinog bulevara u
gradu — Venca. U doba Marije
Terezije bio je proglaSen za slo-bod- ni
kraljevski grad i tada je
imao oko 20 tisuda stanovnika.
Njegov privredni uspon podeo
je prvih godina XIX vijeka, ka-d- a
je bio prokopan Veliki badki
kanal i kad su u okolici grada
isuiene mnogobrojne modvare.
vedeno kabliranje telefonskog
sku centralu na koju de se ve-za- ti
Cabar i Skrad. Prije dese-ta- k
dana podeli su i radovi na
kabliranju elektridne mreze kroz
mjesto i postavljanju ieljeznih
stupova za javnu rasvjetu. Vje-ru- je
se da dc ved idude godine
iz Delnica nestati Sume drvenih
stupova Sto de uljepSati grad.
Ove godine podele su nicati
i nove Delnice, bolje redeno, no-vo
naselje. Izmedju ieljeznidks
pruge i ceste Zagreb — Rijeka
prolazit de nova ulica s novim
zgradama, od kojih de neke ved
ove godine biti useljive. Na torn
se mjestu nalaze tri dvokatnice,
zatim zgrada od tri bloka tro-katni- ca
i nova zgrada kotarskog
suda. Podetkcm idude godins
gradit de se tu joS nekoliko no- -
zbog kojih je ovaj predio nazi-va- n
"Kraj s tisudu jezera".
Sombor ima preko 38 tisuda
stanovnika i sada postaje zna-daj- an
industrijski I kulturni cen-t- ar
sjeverozapadne Badke. U
njemu je 12 vainijih poduzedn
koja zapoSljavaju preko 2600 o-so- ba:
tvornice metalnih okova
"Bane Sekulid", tvornice tekstila
(STI), tvornica sira, soda-vod- e
itd. Novi industrijski rajon Som-bor- a
izgradjuje se u pravcu Ve-liko- g
badkog kanala, s lijeve
strane staparskog puta, gdje se,
osim velikog iitnog silosa (ka-paci- tet
2000 vagona) gradi po-stroje- nje
za preradu Sederne re-p-e
(godiSnje 15.000 vagona) i
dr.
Sombor ima razvijen kulturni
iivot. Osim muzeja, kazaliSta,
kinematografa I drugih kultur-ni- h
ustanova, grad Ima viSe o-snov- nih,
srednjih 1 srednjih- - stru-dn- ih
Skola, medju kojima sc
narodito istide svojom dugom
tradidjom uditeljska Skola.
Promet bijelog kruha I peclva
u trgovini na malo bio je proSle
godine 182.996 tona. Promet
crnog kruha i polubijelog Izno-si- o
je 525.652 tone. Promet os-talih
proizvoda od zita i braSna
bio je proSle godine, 67.932 to-ne.
vih stambenih zgrada, tako da
de taj novi dio Delnica biti pot-puno
zaokruzena cjelina.
sffj
Pedeset godina od
Balkanskog rata
Ovih dana, pre pedeset godi-na,
podeo e balkanski rat koji
su protiv Turske vodile Srbija,
Crna Gora, Bugarska i Grdka.
Balkanski narodi su u ovom ra-t- u
pobedonosno okoncali svoju
dugotrajnu nacionalnu borbu
protiv petovekovnog turskog po-robljiv- aca
i sruSili srednjoveko-vsk- i
feudalni sistem, pod kojim
su do tada ziveli narodi u joS
neoslobodjenim oblastima Bal-kan- a.
Svi Juzni Sloveni oduSev-Ijen- o
su pozdravili podetak bal-kansk- og
rata i manifestovali
svoju solidarnost sa balkanskim
savezom u borbi protiv Turske.
Balkanski rat bio je i uvod i
konadno oslobodjenje svih jugo-slavensk- ih
naroda, jer je tadu
snazno izrazena njihova teznja
za stvaranjem zajednidke drza-ve- .
Po tome je balkanski rat i--
mao
veliki znadaj.
Kratko trajanje balkanskog
rata pokazalo je da su Srbija,
Crna Gora, Bugarska i Grdka u
pravi das sklopile politidki sa-v- ez
za oslobodjenje onih bal-kansk- ih
oblasti koje su se jos
nalazile pod turskom vlaSdu, u
stvari, za isterivanje Turaka iz
Evrope. Unutrasnja situacija u
Turskoj a i pojadani imperijalis-tid- ki
pritisak na Balkansko polu-ostr- vo
uticali su da se za izves-n- o
vreme ublaie suprotni intere-s- i
vladajudih burioaskih krugo-v- a
balkanskih drzava i ukazali
na potrebu zajednidke borbe
kroz jedan savez, na dijem su
stvaranju svi raniji pokuSaji pro-pada- li
u prvom redu zbog igre
velikih sila.
Do balkanskog saveza doSlo
je potpisivanjem bilateralnih
sporazuma njegovih dlanica a
osnovu je dinio politidki ugovor
i vojna konvencija izmedju Srbi-j- e
i Bugarske. Rusija, Engleska i
Francuska, iako su nerado gle-da- le
na osamostavljivanje bal-kanskih
drzava, podrzavale su
balkanski savez u prvom redu
kao odbranu protiv nemadkog I
austrougarskog prodiranja na I-s-tok.
Cilj saveza bio Je oslobo-djenje
balkanskih oblasti od
Turaka i odbrana od daljeg pro
diranja velikih sila na Balkan.
Srbiji, Crnoj Gori, BugarskoJ i
Grdkoj, koje su ved bile samo-stal- ne
drzave, imperijalistidke
sile su sputavale njihov Slobo-dan
razvitak. Makedonija, A-lbania,
delovi Srbije, One Go-re
Gore, Sandzak, Kosovo i Me-tohi-ja
i delovi bugarske i grdke
teritorije nalazili su se pod vla-
Sdu Turske. Prodiranje Austro-Ugars- ke
i Nemadke na Balkan
predstavljalo je najvedu opas-no- st
za sve balkanske narode i
drzave. Anektiranjem Bosne i
Hercegovine i carinskim ratom
protiv Srbije, Austro-Ugars- ka Je
otvoreno pokazala svoje imperi-jalistidke
teznje prema Srbiji 1
Crnoj Gori. Pitanje propasti Tur-ske
zbog njene unutraSnje sla-bos- ti,
bilo je pitanje dana. Njen
slom bio je odigledan. Zato su
velike sile otpodele borbu oko
osvajanja balkanskih zemalja
nastojedi da odrlavanjem "sta
tus quoa dODiju u vremenu.
Svojom politikom one su nasto-jal- e
da zavade balkanske naro-de
da bi spredile njihov savez
protiv Turske, Sto im je dugo
vremena i uspevalo. Uodi samog
rata velike sile su udinile posle-dn-ji
pokuSaj i u demarSu od 8.
oktobra 1912. traiile da se ral
odmah obustavi. Medjutim, nije-d- na
od balkanskih drlava nije
htela da prihvati ovaj predlog
pa su zato velike sile bile pri-mora- ne
da prihvate predlog Ru-si- je
o lokalizovanju rata na Bal-kan- u,
i nemeSanju u nastali su-ko- b.
Balkanski saveznid nisu ima-l- i
urvrdjen zajednidki ratni plan
u borbl protiv Turaka nego Je
svaka zemlja saveznica dejstvo-val- a
za sebe. TeiiSte svojih o-pera- cija
Crnogorci su usmerili
ka severnoj Albaniji, Skadru i
Sandlaku, Srbi ka Kosovu I Me-tohi- ji
1 Makedoniji, Bugarl u
pravcu Trakije a Grci ka juznoj
Makedoniji I Epiru. Tako su o-brazov- ana
posebna vo'riSta bez
jedinstva koordinacije.
Crna Gora objavila je Tursko]
rat 8. oktobra, a ostali savezni-c- i,
svaki pojedinadno, 17. i 27.
oktobra.
Posle izvrsene mobilizacije
Srbija je ima la 356.000 vojnika,
(oa kojih je 286.000 sacinjavalo
operativnu vojsku prvog i dru-go- g
pozivanja pored toga javilo
se i oko 20.000 nepredvidjenih
obveznika. Crna Gora je mobili-sa- la
detiri divizije sa oko 35.000
vojnika, Bugarska 375.000 i Gr-dka
preko 100.000 vojnika, dok
je turska vojska brojala oko
400.000 vojnika.
Istorijski znacaj
balkanskog rata
U nacionalnoj borbi za oslo-bodjenje,
u balkanskom ratu
sruSen je preostali najmradniji
feudalni sistem u Evropi kojim
su Turci, kroz vekove, drzali pod
svojom vlaSdu balkanske naro-de.
Uvodjenjem turskog feudal-no- g
poretka nastao je prekid
poznatog srednjevekovnog stva-raladk- og
uspona balkanskih na-do- da.
To je bio sistem u kojem
su spahije, pase, subase i ka-di- je
bile klasa koja e potdinjeni
narod smatrala svojim imanjem
i to sve u ime drzave koja je,
stvarno, bila u Aziji, a ova ugnje
tadka klasa ostala je na evrops-k- oj
strani kao predstraia za
spoljnu bezbednost nekadaSnje
modne imperije dije su osvajadke
vojske odlazile do samoga Beda.
Turska vladavina najteze je
pogadjala makedonski narod,
jer se najduze zadriala u Make-doniji,
dok su Srbija, Crna Gora,
Bugarska i Grdka ved imale svo-ju
samostalnost. Sve borbe ma- -
.kedonskog naroda krajem XIX i
podetkom XX veka nisu bile u
stanju da slome turski feudalni
reiim u prvom redu zbog toga
Sto su balkanske drzave na ra-zne
nadi'ne spredavale svaki sa-most- alni
ustanidki pokret make-donsk- og
naroda.
Odjek balkanskog rata kod
Slovena pod Austro-Ugarsko- m
Balkanski rat odjeknuo je sna-in- o
i preko granica Balkana jer
je bio predznak ujedinjenja Ju- -
goslovena u jednu drzavu. Sa-m- u
objavu rata Makedond, Hr-va- ti,
Slovenci i Srbi u Bosni i He- -
rcegovini su oduSevljeno dode-ka- li.
U Makedoniji su obrazova-- ni
dobrovoljadki odredi a hilja-d- e
dobrovoljaca iz svih slovens-ki- h
krajeva pod Austro-Ugarsko- m
doSle su u Srbiju i Crnu Go-al
da se bore protiv turskog za-vojeva- da.
Bedu je bilo poznato naciona-In- o
raspoloienje Slovena u Au-stro-Ugar- skoj.
Ono je bilo jedan
od razloga Sto je Austro-Ugarsk- a
suzbijala narodne oslobodi-ladk- e
teznje u Hrvatskof, Slove-ni-ji
i Bosni koje su bile ozbiljna
prepreka imperijalistidkom pri-tis- ku
na Srbiju i Crnu Goru. Austro--
Ugarska je radila protiv
solidarnosti Juinih Slovena i
svim silama je nastojala da je
oslabi 1 razbije.
Pobedu srpske vojske na Ku-man- ovu
i kod Bitolja, crnogors-k- e
kod Skadra, Jugosloveni u
Austro-Ugarsk- oj propratili su
mnogim velikim manifestacijd-m- a
(Dubrovnik, Split itd.). 5ta-m- pa
je oduSevljeno pisala o po-beda- ma
srpske i anogorske
vojske, skupljan je sanitetski
materijal za srpske i anogors-ke
ranjenike. Bed je preduzeo
Tanjug javlja da je Predsjed-niStv- o
Centralnog odbora Sindi-ka- fa
radnika rudarstva, meta-lurgi- je
i kemijske mdustnje Ju-goslavije
donijelo odluku o i-st- upanju
Iz fede-raci- je
rudara. Ova odluka do-nesena
je zbog toga Sto je Me-djunaro- dna
federacija rudara
uputila svog predstavnika nn
kongres takozvanih slobodnih
sindikalista u izagnanstvu, odr-Ja- n
aprila mjeseca u zapadnom
Berlinu, na kome su udestvova-l- e
izbjeglice iz sodjalistidkih ze-malja,
medju kojima i iz Jugo
T represalie protiv istaknutih ro- -
doljuba, hapsio ih, raspustio
gradske opstine u Splitu i Sibe-nik- u
jer su istaknuti 'politidarl
ovih krajeva u rezolucijama po-zdrav- ljali
borbu Srbije i Crne
Gore. U Sloveniji Stampa je o-tvor- eno
pozdravljala uspeh svo-je
juzne brace.
Isterivanjem Turaka balkans-ke
zemlje su se teritorijalno pro-siri- le
i broj stanovnika povecao
tako da su imale viSe izgleda
za odbranu svoje samostalnosti
koju su im i do tada i posle to-ga
velike sile ugrozavale. Prvi
put u istoriji balkanskih naroda
doSlo je do solidarnosti protiv
velikih sila. Tu solidarnost ista-ka- o
je i Lenjin: "Bez obzira na
to Sto se na Balkanu formirao
savez monarhija a ne savez re-publi- ka,
bez obzira na to Sto je
ostvaren savez zahvaljujudi ratu
a ne zahvaljujudi revoluctji, bez
obzira na to udinjen je veliki
korak napred za ruSenje srednjo-vekovn- ih
ostataka u celoj Istoc-n- oj
Evropi".
Balkanski savez, a narodito
ugovor izmedju Srbije i Bugars-ke,
nosio je u sebi vec od samog
podetka klice bududeg sukoba.
Svaka od dlanica balkanskog
saveza imala je svoje aspiracije
na Makedoniju i Albaniju. Srp-s- ka
i bugarska burioazija bile
su ugovorile podelu Makedonija
posle isterivanja Turske.
snaga u Srbiji, Sodjalde-mokratsk- a
partija sa Dimitnjem
Tucovidem na delu, ustala je ot-voreno
protiv nastojanja srpske
i bugarske burzoazije da podele
Makedoniju i Albaniju i jasno
je istakla da Makedonija jedino
pripada makedonskom narodu
i da on jedini moze da reSava o
svojoj sudiini. Isti stav Tucovic
je imao i u pogledu Albanije.
Time se radnidka klasa Srbija
potpuno ogradila od hegemonl-zm- a
srpsko burzoazije. „ Kada je zakljuden mir london-ski- m
ugovorom 3. V 1913. go-dine
Austro-Ugarsk- a je, da bl
raspirivala razdor medju bal-kanskim
drzavama odmah po- -
kuSala da privude Bugarsku na
svoju stranu, pothranjujudi njene
teznje prema Makedoniji, u de-m- u
je i uspela.
Nezadovoljna planfranom po
delom Makedonije, Bugarska je
u junu 1913. godine napala Sr-biju.
Ovim'napadom doSlo je
do drugog balkanskog rata. Sr-bija
je napad suzblla i bugarske
trupe morale su da se povuku
pod pritiskom velikih sila. Zak-Ijuden- im
mirom u BukureStu, 10.
avgusta 1913. povudene su nove
granice balkanskih zemalja koje
su dovele do podele Makedoni-je.
Balkanski rat, moie se redi,
bio je uvod u kasnije velike ra-t- ne
dogadaje. Godinu dana po-sle
zavrSetka balkanskih rarova
izbio je prvi svetski rat, posle
kojega je doSlo do ujedinjenja
svih Jugoslovena u jedinstvenu,
cenfralistidku drzavu. U njoj su
Makedonija, Kosovo i Metohija
imali sudbinu koju im je srpska
burioazija odredila joS 1913.
godine. U centralistidkoj, mona-rhistidk- oj
Jugoslaviji dobro je
poznat polozaj naSih naroda
pod pritiskom burzoaskog reii-m- a.
(Iz "Politike", skradeno)
slav e, i Sto izvrSni komifet fe-dera- aie
na sastanku odrianom
krajem septembra u Opatiji mje
pnhvatio da se ovaj akt osudi
kao nespojiv sa ciljevima i za-daci- ma
federacije.
Predsjednik Centralnog odbo-ra
Sindikata radnika rudarstva,
metalurgije i kemijske industrije
Stevo Bevandid je rekoo dopis-nik- u
Tanjuga da je "ovaj kong-res
bio blokovska, hladnoratov
ska i antisodjalistidka monifes-tacij- o,
na kojoj se uopde nisu
raspravljali mdikalni proble- -
mi.
Jugoslavenski sindikati istupili iz
Medjunarodne federate rudara
Medjunarodne
Najnaprednija druStveno-po-litidk- a
|
