| Note |
OCR Text: ZASTO STRAJKOVI
ODGOVOR "NARODNOG GLASMKA" NA 6LANAK FRANE ЛКЛС1СЛ
U "ZAJEDNICARU"
Mi smo se samo ukratko osvr- - sto se starim radnicima, koji si
null na antiradnidki dlanak Frana cijelog svog iivota teglili za kapi-Akadid- a
u "Zajednidaru". OpSir--' taliste, gomilajudi bogatstvo za
nije se na tu stvor osvrnuo dru- -' njih, putem inflacije otima onu
garski "Narodni Glasnik". U I niJtavnu socijalnu osiguraciju I
dlanku pod naslovom "Akadid sipa I malenu penziju, koja ne bi bila
gtrajkolomacku propagandu kroz dostatna za dostojan iivot dak i
sluibeno glasilo Zajednice — "Za. kad Ju inflacija novca ne bi skre-jednidar- ",
"Narodni Glasnik" pile: j sala na manje nego polovicu.
Pod maskom "polemike" protiv Samo da vrag nije izumio Jtraj-uredni- ka
"Zajednicara", gospodin ' kove, pod kapitalizmom bi vladao
Frano Akadid Je proturio dlanak
kroz "Zajednidar", koji je u sva-ko- m
retku i srakom slocu kopija
propagande, koju glavni ured Re-publikan-ske
Partije izdaje i koju
najkrupniji kapitalietidki monopo-Iie- ti
Sire, davajudi na milione do-la-ra
da se takovi dlanci objave kao
oglasi u dnevnim novinama, i onda
Iznajmljuju, potkupljuju i podria-vaj- u
pisce i novinare, da Sire ta-kov- u
propagandu. Za redeni 61a-na- k
u "Zajednidaru", koji je slo-bodn- o
mogao izadi kao oglas Na
tional Manufacturers Assaciation,
Chamber of Commerce, ill Repu-blikans- ke
rartije, u velikim novi-nama
kao New York Times, Daily
News, Chicago Tribune, Pittburgh
Tress, u Hearstovim novinama,
itd., nije trebalo pladati ni centa,
i to u novini, koju radnici uzdria- -
vaju. Niti jedan red, niti jedna
rijed ili slovce u redenom dlanku ,
nije originalna misao gospodina
Akadida, nego je to gotovo uzeo
Sto se dnevno servira u protu
radnidkoj Stampi i u govorima ne-prijate- lja
radnog naroda. '
Da predjemo na sri predmeta.
Gospodin Akadid леН o Strajko-vim- a
ovo:
"Strajkovl su propast naroda,
propast samih StrajkaSa". Za to,
za Boga mi'oga, nemojte Straj-kat- i,
jer — kako kaie Akadid —
to je "zlodinac narodnl i zlodinac
radnidki" koji "ucka" (jo3 Jedna
omiljena f r a z a profesionalnih
Strajkolomaca) "radnike na
Strajk".
DalJe Akadid opctuje disto Re-publikans- ku
propagandu u kriti-ziranj- u
drzanja predsjednika Tru.
mana za rijeme delidnog Jtrajka.
Da, Truman je zaslufio knt'ku,
ali Akadid ga kritizira da je to-boi- e
pomagao radnicima dobili
povilicu plade, a to je zlo, straSno
zlo, dobivati vedu pladu. Udlo Tiu-man- a
u delidnom Strajku je bio da
{zigra radnike, a ne da im pomD- -
gne, no pustimo to momentalno na
stranu pa uzmimo glavnu tenvi.
Akadid opetuje kapitalistidku [
propagandu da ede pbde za ra- -.
dnike ne vrijede niSta, jer su te
plade toboi uzrok danaSnjoj in
flaciji, kao i inflaciji u drugim
zemljama, u Njemadkoj nako.i
prvog svjetskog rata, u Kini pod
Chiang Kai Shekom, 1 u drugim
kapitalistidkim zemljama.
Onda da udari nd sentimentalnu
iicu, da dim u sree, Akadid istido
kako je straSno penzionerima pod
inflacijom, koji psd vojim starim
danima moraju da trpe.
A ko je uzrok svemu tome zlu,
koje gnjavi i guSi sijet? Pa ra-dnici
sa svojim Strajkovima, aa
svojom pohlepom za novcem, od-gova- ra
Akafid. Da, radnici su kri-v- l,
nko dete Akadidu vjerovati,
Odliike okruzno
(Nastavak sa st. 1 )
I
druga na neko vrijeme
Sjcvcrni Ontario, koji hi po
mncrnn ll-nlni- m nJ,m„„.
,-n-mn
.1 en sf,. i.niw. „л„к,
i tnkodjer u pi'03VJctnon
radu.
Par drugova d?lonnta k
Vodja Radnidke Progresivne Partije
(Toronto) gdje je
' pravi raj na zemlji.
Sto de vam novae, prodikuje po-litid- ki
Sarlatan radnicima, upiruci
oci prema nebu, a rukama po
diepu pipa dinare, koje je od iz
rabljivaca primio baS za to da iz-rabljen- im
prodikuje filozofiju od-rican- ja.
Kad bi bilo onako, kako Akadid
i svi izrabljivadi radnika i njihovi
iznajmljenici pricaju, da ne korist
Strajkat, jer ti Jtrajkovi koriste
samo kapitalistima, a za radnike
znade propast, onda kapitalisti ne
bi troiili tolike silne novce na ra-zbija- nju
radnidkih strajkova, slu-ie- di
se dak i umorstvom. I to su
poslodavcl, koji pribjegavaju na- -
silju u strajkovlma, a ne radnici,
kako to Akadid laino podvaljuje.
Kada laina kapitalistidka Itam- -
pa ne bi zamagljivala narodne
umove, onda uopde ne bi trebalo
argumentiratl aa to nisu гаишсле
plade, kpje proizvadjaju novdanu
inflaciju, s popratnim skakanjem
cijena, ali ovako istina se skriva,
a lai servira pod istinu, i to uz
larlatansku deklamaciju pladenih
laiova da onl traie istinul I vrag
de citiratl Dibliju, to je bilo po-zna- to
jo5 u Sekspirovo doba.
Uzmimo stoga na pretres ovu
"mudroliju" tog drvenog filozofa,
i svih onih, koji kaiu da za rad-nike
ne cmi nikakove razlike da li
dobivaju vedu ili manju placu, jer
se cijene iivota navodno automat
ski reguliSu po radnidkim plada-m- a.
Da potkrijepi ovu tvrdnju, on
citira iz jednog burioaskog daso-pis- a,
gdje se veli: "Are you better
off than before Korea?" Ne Лл
on time udara protiv rata, koji
baca narod u propast, on Je du-So- m
i tijelom za rat, ali misli da
je to zlodin od radnika, Sto su za
vrijeme rata tralili povisice p'nee,
i te poviSice da su krive Sto je na-hrup- ila
novcana inflacija, koja se
svakog dana sve vedma diie.
Ovog I elidnog dellju moiemo sa
par njeci satrtl u pran 1 ререз
ako ukaiemo na neke konkretne,
nepobitne fakte, koje svatko гаоЧ
vidjeti, u koje se svatko mole
osvjedoditi. U "Titovoj Jugosla-viji- "
i u TurskoJ radnidke plade
su na tako niskom stepenu da to
godi njegovoj duli. Najbolje pla
deni radnici u Jugoslaviji prirnaju
S00 dinara na dan, ili $1 na dan
u ameridkom novcu, manje nego
ameridkl radnik prima na sat.
Drugi radnici prirnaju oko 100 di-nara
na dan, ili nekih 35 centi na
dan. U TurskoJ su isto tako ma-len- e
plade. Pa gle duda, te male
plade u Jugoslaviji nisu sobom do-nje- le niske cijene, nego baS obra-tn- o,
cijene u Jugoslaviji nisu ma-nje,
nego vede, od cijena u Ame-nd.
A tako je i u TurskoJ, a tako
je bilo i u Chiang Kai Shekovoj
tikovalo je Izvrsni odbor ;
zuog neaovoijnog posveci
vanja pa2nje lokalnim orga- -
!111Z!1C1Jama Z Vrijeme Ije- -
tnih mjcscci. U vezi s kriti- -
Kini. Radnici dobivaju samo ono
Sto im izrabljivadi dragovoljno
daju, a oni kao pravilo daju naj.
manje Sto mogu. Radnici dobiju
suhi kruh i neSto kupusa, pa ni
toga dosta. Male place nisu da'.e
niske cijene, NEGO SU DALE NI-SK- I,
NEPOJMUIVO N I S K I
STANDARD 2IVOTA. A da je
bilo radnidkih Strajkova, koji bi
digli radnidki standard zivota,
onda, bi vidjeli razne Akadide kako
bi vriskali da s tim pladama samo
diiu cijene. Pa onda, je su li ic
bile "visoke nadnice" kineskih ku-lij- a,
koje su proizvele inflaciju u
staroj Kini, o kojoj gospodin Aka-did
govori?
Pa dak i u Sjedinjenim Drla-vam- a
danas imade izrabljenih ra-dnic- a,
koje rade za $15 tjedno —
manje nego popredni radnici pri-rnaju
dnevno. Pa gle duda, cijena
onih firmi, koje najviSe izr&bljujv
radnike, i cijene onih, gdje su ra-dnici
borbom podigli nadnice, tu
jednake. Sto viJe, ona radnica, koji
prima $15 tjedno, mora za svoju
hranu, stan, odijelo, ltd., i3to to-li- ko
pladati, kao onaj radnil:, koji
prima $100 tjedno. A gospodin
Akadid de redi onoj jadnoj, pre-komjer- no
izrabljenoj radnici, da
se pomiri sa svojom niskom nad-nico- m
jer je to u korist narodnog
dobra, a bolje pladeni radnici ga
i tako ne de sluSati, pa ma Sto en
njima govorio.
Pitanje se postavlja, zar nema
barem neSto istine u tvrdnji, da
kad se plate diiu, onda kapitalisti
diiu cijene svojim proizvouima,
to da stvara inflaciju. Kad dovjek
povrlno gleda na stvar, on moie
misliti da zemlja ttoji na nilru a
sunce se okrede oko zemlje, ili da
se posluiimo ,'oS boljim pKmjerom
onog seljaka, kojem se nije dalo
ustati u jutro, pa je ublo pijetla,
jer je na svoja uhi duo i ra sveje
odi vidio da kad pjetao kukurijede,
onda dolazi zora, i on je bii uvje
ren da Je pijetlovo kukutijekanje
dovelo zoru.
Novdana inflacija, koju danas
imademo, sasma je nezavisna od
radnidkih plada. Glavni razlog za
inflaciju danas jeste $00.000.000.-00- 0
Sto se godiSnJe baca u pec ra-tn- e
politike, za naoruiavanje, ml- -
litarne baze sruda po sijctu, rat
u Korejl, potkupljivanje fasisti.
dkog oloSa kao Sto su Tito, Chiang
Kai Shck, Syngman Khee, Franco,
itd.
ZaUo gospodin Akadid Sutl kao
dn-en- a Marija o tih $00.000.000,-00- 0
Sto se baca u idrijelo rata, i
koji su pravi razlog inflacije?
LakSe Je kriviti radnike, laVIe Je
radnicima prodikovatl da se za-dovo- lje
s man.'om placom, neka
ostave kapitalistima vede mofite,
jer za radnike je novjc i taka ne-sred- a,
neka UJ novae prepuStaju
gospodi, koji znadu kako da ga
upotrebljuju, a radnl'l su suvlSe
bedasti da bi znali pravilm upo-rabi- ti
novce.
U idudem broju demo malo pro-govor- iti
o tome zato radnici pod
izvjesnim okolnostima ncmaju
drugog izlaza nego da Strajkom
dobiju svoje opravdane zahtjeve,
i Sto su bez oruija trajka totalno
nemodni.
gadke, vec konkretno nave- -
deno §ta ima da se radi.
Na koncu mogu podvudi
da je konferencija bila vrlo
uspje§na i bez svake dvoj--
konferencije SJK u sjevernom Ontariu
Kom konferencija trazi da j be doprinjeti de mnogo na-Izvrs- ni odbor redovito saljo §im opdim aktivnostima u
okruznico organizacijama, Sjevernom Ontariu
'ini—ali samo da ne budu predu- - Izvjestitelj. тг—_ ii„,— i, i' " ZZZT
Tim Ruck sa euprugom na mitingu Izbornika okruga Trinity
nomiran za kanditata u federalnim izborima.
P R E G L
0
U
Talijanski komunistifiki i lider Palmiro Toljati odrzao
je govor na mitingu u Bene-- j ventu (oblast Kampanja). l
Toljati jc prije svega ista-ka- o
pogorSavanje ekonom-- 1
skog poloZaja Italije. On je I
rekao da je bilans dr2avnog I
budzeta stalno u deficitu,
sto je u znatnoj mjeri iza-zvan- o
rashodima na naoru-zanj- e,
da su cijene na hljeb
skocile odmah poslije орбт-ski- h
izbor.a koji su odrzani
u maju ove godine, da mno-g- a
poduzeca obustavljaju
rad otpuStaju radnike.
Ovakvo stanje zahtjeva §ire
i aktiynije mjesanje narod- -
nih masa u zivot drzave.
Vlada se, naprotiv, pripre-m- a
za postepeno ogranifia-vanj- e
demokratskih prava
sve do ukidanja nekih od
njih.
Da bi, sluiedi inostranom
imperijalizmu, mogla bez
ikakvih smetnji da nastavi
pripreme za novi rat, kleri-kaln- a
partija prijeti da ce
pogaziti repubukanski us-ta- v.
To zna6i, da kr§dansko-demokratsk- a
partija vec
sada staje na put priprema
drzavnog prevrata u korist
najkonzervativnijih i naj
reakcionarnijih snaga i sna-g- a
inostranog imperijali-zm- a,
kome ona ved stavlja
raspolaganje vojne baze.
Ne samo komunisti i soci-jalis- ti,
nego i svi Talijani
koji teze za slobodom i mi-ro- m
— izjavio je Toljati —
mogu i treba da se ujedine
protiv рокибаја nasilja o
strane klcrikalne partije i
da postignu onakvo jedin-stv- o
kakvo je bilo postignu-t- o
u borbi protiv njemaCkih
zavojevaCa.
ZaustavivSi se kon-kretni- m
mogucnostima za-к1јибе- пја
saveza u cilju o-br- ane
ustavnog i demokrat- -
je
za u
U svom govoru sedmoj
Nacionalnoj konferenciji o
drzavljanstvu a m e r i d k i
predsjednik Truman je iz-n- io
podatke o slabom intere-sovanj- u
americkog naroda
za izbore:
35 od svakih 100 Ameri-kanac- a
koji su glasali u iz-bori-ma
1918 godine nisu
znali da svaka drzava ima
po 2 senatora;
60 od 100 Amerikanaca
no znaju tko je dlan kongre-s- a
njihovog okruga;
ispitivanjem provedenim
u izborima 1950 utvrdjeno
je da 75 od 100 Amerika-naca
ne zna imena ni jednog
kongrcsnog kandidata sa
bilo koje liste;
56 od 100 Amerikanaca
nije i51o izbore u 1950
godini zato §to vjeruju, da
to znadi samo gubljenje vre-men- a.
1) Miting pet vehkih drlaa
za zakljudenje Pakta mira.
2) Zabrana oruija masovnog
unistaranja ljudi — atomnkog,
bakterioloekog, kemijkog (uk-ljudi- v
napalm) — aa atrogim
medjunarodnim рготјегатапјеш
i nadzorom.
3) Zajedno aa tim, poMrprno,
kontroli.ano i istotremeno sma
njivanje naoruianja po n?im ze-mljama,
uzimajudi uobzir aigur-no- Ht
атаке zemlje na danoj etapi.
4) Restauracija arjttske trgo-vin- e.
E D
ili
na
na
iz
na
SVJETSKIH DO a
TOLIATI SITUACIJI
ITALIJI
Zasto mali interes
izbore USA?
ГАГДШШ TOQLIATn
skog uredjena, Toljati je
rekao:
"Jo§ nije nastao — i ja nj
znam da li ce i kada ce na-sta- ti
momenat za stvaranje
politiSkog bloka komunisti-ki- h
i socijalisti6kih snaga sa
liberalnim snagama koje su
spremne da stanu u obranu
demokratskog i liberalnog
ustava. Ali ja smatram da
vec postoji mogucnost — i
vec sada u tome vidim ne-ophodn- ost
— za postizanje
lojalne saglasnosti, iskre-no- g
sporazuma izmedju svih
onih koji, bez obzira na nji-hov- u
socijalnu i partijsku
pripadnost, vide opasnost
koja prijeti Itaiiji i spremni
su da stupe u borbu radi
spasa slobode; iskrenu sa-glasno- st,
lojalni sporazum
za za§titu republikanskog
ustava".
"Onog dana, kada ustav
bude pogazen — rekao je
na kraju Toljati — ono?
dana, kada --demokratske
slobode koje smo izvojevali
budu ograniSene, kada im
bude prijetila opasnost ili
kada budu uniStene, onog
dana de za na§u zemlju na-sta- ti
novi perio'd nesreda,
Jestoke borbe, §to ce dovesti
u ozbiljnu opasnost sudbinu
na§e Italije".
Ovi Trumanovi podaci po-kazu- ju
da vedina ameridkog
naroda ne samo da ne su-djelu- ju
u izboru ameridkog
predsjednika i kongrcsma-n- a
i senatora, nego nemaju
za to nikakva interesa.
Situacija nije mnogo bo-Ij- a
ni kod nas u Kanadi . . .
A tko je kriv za to ?
Truman je 6krivio same
izbornike, optuzivSi ih za
"ignorantnost". Po Truma-novi- m
rijedima ispada da
dobra polovica Amcridana
su budale. Slidno "objaSnje-nje- "
dao bi svaki burzoaski
politidar.
Razlozi za to §to vecini
ameridkog naroda nema in-teresa
za izbore su svakako
dublji. Nema sumnje da je
jedan od njih to §to je na-rod
razodaran u "demokrat-ski- "
sistem vladavine.
5) Konferencija detiri elike
driave radi zakljudenja mirov-no- g
ugoora aa alobodnom, uje-dinjen- om
i demilitariziranom
Njemadkom.
6) Istinki mironi ugoor Fa
demilitariziranim Japanom.
7) Neposredno obuslavljanje
rata u Koreji, gdje prekid vat re
deka samo na pristanak Ameri-kanaca
na Zenevsku konferenci-j- u
koja odredjuje obareznu re
patriaciju aviju ratnih zaroblje-nik- a.
Za sto se bore pristalice
mira u svijetu
DELEGACIJA NJEMACKE
D. R. U BONU
Tj zgradi bonskog parla-ment- a
odrzan je 19 septem-br- a
znacajan sastanak. De-legaci- ja Narodne skuptine
Njemadke Demokratske Re-- "
publike sastala se sa pred-- I
sjednikom bundestaga (za- -
padno-njemad- ki parlamenat
I — ured.) Elcrsom i predala
I mu pismo Narodne skupiti-- I
ne. To pismo, upudeno svim
1 poslanicima bundestaga je-- f
ste sjajan dokaz da je Na--
i rodna skup§tina spremna da
uspostavi kontakt i uzajam-n- o
razumjevanje sa bonskim
parlamentom radi rjeSava-nj- a
najva2nijeg pitanja —
jedinstva Njemadke.
Njemadkom narodu, ka2o
se u pismu Narodne skup-Stin- e,
nije potreban tako-zva- ni
opdi ugovor koji na-me- ce
Zapadnoj Njemadkoj
jednostrane obaveze i ometa
jedinstvo zemlje. Njema-dkoj
je neophodno potreban
mirovni ugovor koji mo2e l
treba da bude potpisan je-di- no
od strane opdenjema-dk- e
vlade, koju bi slobodno
izabrao sam njemadki na-rod.
Ali joS i prije stvaranja
opcenjemadke vlade mogu-d- e
je uspostaviti jedinstvo
Istodne i Zapadne Njema-dke.
"Narodna skup§tina
Njemadke Demokratske Re-publi- ke
— ka2e se u pismu
— zbog toga predlaze nje-madkom
bundestagu da za-jedni- dki
postave zahtjev za
hitno sazivanje konferencije
detiri driavc uz udesce pred-stavni- ka
Istodne i Zapadne
Njemadke i odrie pregovore
u cilju postizanja sporazu
ma izmedju prcstavnika Is-todne
i Zapadne Njemadke
u pogledu obrane njema-dki- h
interesa".
Narodna skupStina tako-dje- r
predlaZc bundestagu
da se stvori zajednidka ko-misi- ja
koja bi ispitala uslo-v- e,
kako u Istodnoj, tako i u
Zapadnoj Njemadkoj, za
sprovodjenje slobodnih op-d- o
njemadkih izbora.
Na taj nadin u pismu Na-rodne
skup§tine izlo2eni su
glavni uslovi koji su neop-hod- ni
za poduzimanje pr-vt- fi
koraka za ujedinjenje
Njemadke. Ti uslovi polaze
od zivotnih interesa ditavog
njemadkog naroda i odraza-vaj- u
njegovu leznju ka mi-ni,
jedinstvu i nezavisnosti.
Sastanak u bonskom par-lamen- tu
jeste najvazniji do- -
U toku druge godine ra-do- va
na rijeci Hoangho (no-vemb- ar
1951 —juli 1952)
postignuti su vidni rezultati.
U torn period u izbadeno je
287 milijuna kubnih metara
zemlje, ugradjeno 400 hi-Ija- da kubnih metara kame-men- a
i 55 hiljada kubnih
metara armiranog betona.
Zemljanih radova izvrseno
je za 87% vise nego u pro-sl- oj
godini.
Radovi u toku ovog pe-rio- da
sastojali su se uglav-no- m
u di§denju korita rijeka
i u izgradnji vodnih bazena.
Radi spredavanja poplava
izgradjena su dva nova vo-dn- a
bazena u gornjem toku
- A—D—J--A J A
gadjaj u zivotu danainje
Njemadke. Inicijativa za
odrzavanje tog sastanka do-51- a je od Narodne skupStine
Njemadke Demokratske Re-publi- ke, koja vec nekoliko
puta pokusava da ujedini
napore ditavog njemadkog
naroda u cilju uspostavlja-nj- a jedinstva Njemadke kao
demokratske, miroljubive :
nezavisne drzave.
Inicijativa Narodne skup-Шп- е
naiSla je na plamenu
podrku stanovni§tva ditave
Njemadke. O tome svjedode
stotine rezolucija i telegra-ma- ,
koji su donijeti na zbo-rovi- ma
i mitinzima raznih
slojeva stanovni§tva Zapa-dne
i Istodne Njemadke.
a takodjer pisanje iStam-p- e. Zapadnonjemadki list
"Frenkiser tag" pisao je:
"Kada delegati sovjetske
zone kucaju na vrata fede-ralno- g
parlamenta, kada se
radi bukvalno o posljednjoj
mogudnosti da se sjedne za
jedan sto. . . politidki argu-men- ti treba da budu odba-de- ni
na zadnji plan... Za
sve Njemce, kako ovdje, ta-ko
i tamo, bez obzira na sve
pregrade koje ih dijele, naj-vi- §i zakon treba da bude da
zajednidki istupe za jedin-stvo
Njemadke, za pravo na
slobodu!" Poglavar njema-dke
crkve Hesena Martin
Nimeler izjavio je: "Ne tre-ba
se bojati nikakvih tcSko- -
ca i potrebno je poduzeti
sve mjere, da sc postigne
brzo obnavljanje jedinstva
Njemadke". Slidni glasovi
duju se iz svih krajeva Nje-madke.
Poslije predavanja pisma
Elersu dlanovi delegacije
Narodne skup§tine sastali su
se sa predstavnicima nekih
parlamcntarnih grupa u Bo-n- u,
koji su se izjasnili za
pregovore o jedinstvu iz-medju
Istodne i Zapadne
Njemadke. Izmedju ostalog,
predstavnik bavarske par-tije
Etpel izjavio je, da bi
"ovaj kontakt mogao pomo-- ci
sazivanju savjetovanja
detiri drzave".
Podrska na koju je naiSla
delegacija kod najSirih slo-jeva
stanovniStva jo§ je-danp- ut
potvrdjuje da kod
njemadkog naroda oba dje-l- a
Njemadke sve vi§e raste
i jada tcznja i volja za je-dinstv- om.
rijeke, kao i 4 vodna bazena
u srednjem toku rijeke. Pro-5I- e
godine odi§cena su ko-rita
29 pritoka Hoanghoa.
U sjevernom dijelu provin-cij- e
Cjanzu zavrSena je iz-grad-nja
irigacionih sistcma
u duzini od 170 km. ZavrSet-ko- m
radova milijun i 600
hiljada hektara zemlje po-god- ne
za obradu na obe stra-ne
rijedne obale spasene su
od opasnosti poplava.
Rastudi polet i stvaraladki
polet boraca protiv poplava i
primjena naprednog sovjet
skog iskustva dozvolili su vi-d- no
poviSenje produktivno-st- i
rada.
Velike gradnje u N. R. Kini
Jdbnstv"Ол
Published Tuesday and Friday,
In Serbo-Croatia- n and Slovenian languages,
by Jedinstvo Publishing Co., 479 Queen Str. V„
Toronto 2— B, Ontario, Canada.
Tel EMpire 3-1C- 42 Editor: Stjepan Miolid
Business Manager: Ivan Stimac
Subscription rate: $500 per year, $3.00 per 6 months,
USA and other countries $6.00 per year.
Authorized as second class mail,
Post Office Department, Ottawa
|
