000323

OCR Text: i
rs ' --.'' '
STRANA 7 — Jedinstvo, 25. oktobra. 1963.
Slavko Kolar: KompromLs
(7)
Dck'or je konstatirao da e desna noga u
gleinjy iJdasena i odmah ju e naravnao. Tre-bol- o
je dobro jtisnuti zube da se dovjek ne
pekaie kukavicom.
Osim toga i lijeva je ruka bila natucena,
tetive istegnute, pa nesrefni padjent nije smlo
ni vrdnuti njome. Oviie mu i ruku i nogu,
sve njeino i obzirno. Sve bi bilo dobro da se
taj glupi dokfor nije zanimoo sto je miadi
gospodin radio na kestenu. Zaito se verao
ла drvo?
TttoMi $u ga i hranili kao goluba. Mama
I uiVbana, t blazeno-zabrinuti- m licem do
nosilo soma jelo, pecenke, kobasice, kolade,
ona bi to ama i narezala, a Nada i Olga bi
90 hronile. Smijeha je bilo do uzal
Apetit je bio izvrsfan. Izgtadnio, prozebao,
teprebijan on bi bio jeo kao kurjak. Ali na-meto- lo
$e teiko pitanje: лјје li to ne samo
fcompromu nego i sramotna kapifulacija? I
zologoji, kao do su smolom bili rramazani,
teiko se sklizali kroz grlo. Ta smola, nije li to
fcompromis?!
Karrto oni veliki principi? Gdje su one po-nos- ne
devize: nikakva popusfanja, nikakva
fcompromisa, nego pravo i uspravno naprijed?
Mdulim, u kudi o svim tim problemima
nitko mita i ne sluti. Njima sve to izgleda
prirodne, bezazleno i veselo.
Sestre se smijuckaju, kao da hode redh Ne
1.0, neka, ipak si doiao! Neka si se mato i
ilupao, bit del vec pitomiji!
Mamine ga odi blago gledaju. U sredi i do-bro- ti
njihovoj modi je difati: O, neka Ti e hva-l- a
i slava, Gospodine, jer si ustiilo molitvu
moju! . . .
Svo je kuca u pravom boiidnom raspoloie
njg. Okiden bor, ponos djevojaka, jer su ga
one po svom ukusu kitile, bozicna svijeda J
kolac" na stolu, slama na podu. Miris kolada
I pedenica proiima ditav stan. Ipak je obilje
simpctidnije od oskudice!
Mama se doista raznjeiila. Premda bi ina-c- e
ovakav sludaj, bolesnik u kudi pa na sam
Boiid, unio u dom mudno raspoloienje I So-los- t,
ovde kao da je sasvim obrnuto: sve je
oiivielo, proveselilo se, odahnulo. Majdino li-ce
ciorilo se srecom, velik je teret pao s nje-n- e duie. Koliko puta se ona pokajala radi te
udaje! Da je ikad slutila takvu revoltu svoga
sina, nikad toga ne bi udinila. No sad je sve
rijeieno i ona tog svog sina, koji joj je toliko
tuge zodao, sada gleda s ponosom i s uii-vanje- m.
Jer u ovo dvije godine on se divno
razvio, poodrastao, ditav momak, pa dak go-tov- o
i gospodin. Respekta ima pred njim, kco
pred ocem mu, moida i vise, jer ovo ce, dini
se, ipak biti drugi dovjek.
Mlodi Turdid pogadja te misli, one mu i
gode, oli on sam sada sa skepsom gleda u
sebe.
XEROX UBRZATI KONTROLIRANJE
Xerox will speed up
memegraphy — pod ovim
noslovom objavio je dla
nak Dr. John Wolfe, pro-fes- or
Wayne univerziteta u
amefifkoj driavi Michigan. Po-kul- at
du objasniti znadenje ri-jedi
u naslovu.
XEROX je nova vrsta apara-t- a
za kopiranje. Do sada se
upotrebljava najviie za brie
pfavlenje kopija na papiru,
no u zadnje vrijeme podelo se
S njim eksperementisati za
pravljenje slika unutrainjih di-jelo- va
Ijudskog tijela na po-Sebno- m
papiru od atuminija
pokrifom kemijskom smjesom
SELENIUMA. Prednost ovog
oparata nad X-ra- y aparatom
je u tome ito su slike detaljni-je- ,
todnije, lakie za ditati, brze
dva minuta od X-ra- y aparata,
jeftinije, manje radioaktivne. U
par dana svatko mole da nau-I- t
uzimati slike sa Xerox.
MAMMOGRAPHY (mamo-grafijo- ),
medikalni izraz a zna-- i
nooka o lenskim prsima.
Dr. Wolfe u "Medical Post"
od moja 1968. opisuje da se u
zednjih 10 — 12 godina nije
mnogo nopredovalo u kontroli-ronj- u
prsnog raka ked lena I
ovoj aporat de stgurno pomofi
da proces ubrza. Raduna se dn
rak na prsima danas ima
65.000 — 70.000 iena izme-dj- o
35 i 70 godina u Sjed.
Drzavama i preko 7.000 u Ka
nadi, pa iene treba poduda-vat- i
kako da pomognu lijedni- -
No sro da ucmi' Da pobegne, fizidki je
nemoguce. Da se zakolje fit da se objesi? Pa
to bi btlo prostacki, gadno, upravo nisko.
Da onom joi zdravom, desnom, dobro iz-vjezba-nom
sakom malo "boksne" u celjust
toga g. Gummhaltera koji mu je ofeo majku?
I to bi bilo divljastvo! Na kraju krajeva, taj
je dovjek sasvim pristojan i dobar. Uostalom,
Jfo je on s ma mom dobio? Tri cure i (ednog
dedka koji mu zodaje joda. Ako tu nije bila
neka stara simpatija po srijedi, onda je bio
budala.
Medjufim, on nije pravio utisak glupana,
mada 0 literaturi i umjetnosti nije imao ni
pojma. Poslovan dovjekl Trbuiast, vei starlji,
dobrocudan, malo starinikih nazora.
Nada, Olga, Sonja ponajviie, s njim su &
sto zadovoljne. Malo je, vele, sfrog, a!i nije
skrt. Uostalom, one imadu malo posla s njim.
Sve to mama uredjuje i vodi.
Razgovarali su njih dvojica, ocuh i paslo-ra- k,
pamefno i ozbiljno, i Kreiimir je nekako
i nehotice zatajio poneku od svojih buntovnih
ideja ili ju je malo okresanu i olasfenu iznio
na svjetlo. Gosp. Gummhalter se iskreno za-nim- ao
za njegove planove, sto misli poslije
mature. Dao mu je izdaleka znati da ce ga
rado podupirati pa dak omoguditi da ide, ako
hode, i u inozemstvo. Recimo, u NjemaJku.
Ne, on bi votio u Francusku.
Pa dobro, u Francusku!
Ponosni Kreiimir Turdid sam se snebio ka-k- o
li je brzo pristao! Ali Sto mu je preostalol
Zar da ga odbije, da napravi skandal, da
se tu kodoperi i isprsava, poito se sam svo-jo- m
krivnjom s onog prokletog kestena sro-za- o
direktno u tu idiotsku sifuaciju. Sad ima
pravo da iutil
Dani su prolazili brzo. U "stalnom sredji-vanj- u
prilika". One prkosne misli, opasni
principi, sve se to uz pomod odlidnih kolada,
slotkih kompota i laskavih rijedi brusilo I gla-dilo- ,
gubedi svoju oitrinu.
— Takav je iivotl — stao je po primjeru
svih dobrih Ijudi filozofirati i Kreiimir Turdid.
Pripitomio se gordi lavid.
Pa kad je nakon dvadesefak dana krenuo
na kolodvor, praden svedano od majke I se-star- a,
poito se prije toga vrlo dirljivo i sasvim
sinovski izljubio s oduhom, on je, izaiavii na
ulicu, sav zbunjen i smuden opazio da ne ide
vise onako uspravno kao prije. Mozda je to-m- u
bila kriva i noga koja joi nije sasvim
ozdravila. Samo, kad se htio izravnati, da
bude prav kao bor, Kreiimir je Turdid osjetio
neki teret na ledjima.
Bio je to uostalom prvi svjesni kompromis
u iivotj toga miljenika zvijezda, udenika VII
razreda gimnazije, nadobudnog mladida g.
Kreiimira Turdida.
I K R A J )
CE
cima otkrivati ovo zlo. 2ene
dije su majke imale rak na
prsima mogu da ga i one do-bi- ju
pa treba da su na oprezu,
Iene koje su ikad imale diro-v- e
ili tumore na prsima, ma-ka- r
su bile operacijom odstra-njen- e
ili su se sami zalijedili,
ako se dirovi ponavljaju, ako
se osjete tvrdi potkoinjaci kao
mali orasi a dim su manji tim
JE
N'a 100 brafnih parova deset ih
je sterilno. Uzalud iele imati dje-c- e, priroJa im to uskrauje. Ovaj bi
procewat nerwlnih brakova ostao u
je, manje-vi- e, nepromijenjon
кгог stoljeda. Sterilnost moie po-Kod- iti
bilo muikarca, bilo ienu.
Kako se obraniti ol toga? To j
pi-edm-et
istraiivanja mnogih u-fenj- aka.
Uiroci nerxlno#ti mogu bili
ratliflti. 1'oetoji terilnost koja
nastaje, na prhnjer, ibog nepra-ilno- g rada hipofize. Kaime, —
hormoni koji uzrokuju plodnoet
tvaraju se u hipofizi a гохх se
gonadetrofifii. Ako u krvi ne
kiuii tknoljan broj gontHftrofi- -
POSLJEDNJA
tondemkl "Times" donosl ili
ovoj ogtas:
"Ja, Ridard Armur, iz Ring-vud- a.
srez Hants, izjavljujem ili
ovim da nijedan lekar nema
prava da pred moju smrt ili
poslije moje smrti vadi iz mo-g- a
tijela moje srce, jetru, pluda na
PRSNOG RAKA
MOGUcE LIJEcENJE STERILNOSTI
je lakJe da se odiste.
Isto tako Dr. Wolfe kaJe da
90 posto sludajeva iene same
mogu da otkriju ove tumoride
dok su samo 2 — 4 cm veliki,
vazna je stvar da bez odugo-vladenj- a
odu do lijednika da
se ustanovi da li su pozitivni
ili nisu.
Charles Vidas
(Thorold, Ont.)
na, spolne ilijele "omlitaxe"
(tako dolazi do sterilnoeti). Da
se fovjek izlijetio, potrebiw je
krv ubrizgati gonadrotrofine.
Ali gdje ih naifi?
Osim u hipofizi, gonadotrofi-n- i
se nalaze i u krvi i u mokrad-ni- m
kanalima. Mnogi lijefnki
svoju painju posveduju baS tim
drugim izvorima hormona. I us-pje- ei
nisu izostali! U 40 posto
sludajeva postigne se zadece. Ka-ko
tvrdi profeeor LunenfHd, 40
70 posto slufajeva hormona-In- e
sterilnosti moie se izlijeSti
zahvaljujui upotrebi gorvado
trofina koji su izvadjeni it uri-n- a.
2ELJA
druge organe. Isto tako ne
ielim da se u moje tijelo pre
sadjuju dijelovi majmuna, psa
dovjeka ako to lekari nala-ze
za potrebno da bi me odr-zal- i
u iivotu. Moja je lelja du
nedirnuf I osfavljen sam sebi
miru umrem.
r
FILM KOJI "SMRDI
ZapadnonjemaJki hiopie
"Stern" (Hamburg jalja:
D(k se na ftrokom platnu v--l!k- ©g
hamburikog kinematogra-f- a
"City" odigra-aj- u prizori iz
filma "ZWene beretke", potfcem-n- a garaia kina puna je policaja-c- a
u uniformama. Njihove kole-g- e
u civUu su u dvorani i gleda-ju
film — po sluibenoj duinosti.
Rim "Zelene beretke" snimio je
John Wayne, koji igra i glarnu
ulogu, a — propagira rat u Vi-jetna-mu.
Dok dvoranom odviku-J- u
povici s platna protiv "pro-kleti- h
vijetnamikih svinja", io-lkaj- ci
u civilu u pripra-noet- i su
protiv demonetranata u kinema-tografek- oj
dvorani. Kada su borci
Vijefckonga prozvani u filmu
Gotoo 5(H) godina u Flngleskoj
se dan nedeljnog odmora pi.no
di na specifitan nacin. Ali kad
bi se vlasti rigorozno driale svih
propisa koji se odnose na taj
tfan, a neki od njih datiraju joS
iz 1448. godine, gotovo svaki gra-djan- in
mogao bi toga dana biti
2bog poneega kainjen. Srecom,
niko vise nije u stanju da se sna-dj- e
u pravoj zbrci bezbrojnih za-ko- na
i pravila koji se odnose na
sedmi dan u nedelji. IJecimo, tog
dana ilozvoljeno je kupovati bom-bon- e,
ali najstroie je zabranje-n- o nabaljati i najmanje koliinc
Jecera. Smeju se pisati ljubaviu
piema, ali nikako i nipoJto pu-tpis- ati
bilo kakvi ugovori. Vesla-nj- e
je nedeljom najstroie zabra-njen- o
ekuptinskim aktom iz
1870. godine, ali ne i jedrenje.
Fudbal se niposto ne sme igra-t- i,
a kriket samo sa stanovnici-m- a
iste opStine. "НатЈе!" i dru-ge
pozoriine piedstae mogu se
nedjeljom gledati na televiziji,
all nikako na pozornici. Komi-5a- ri
t klornovi ne smeju se tog
dana £ak ni na privatnim skupo-lm- a
pojaviti s nalepljenim no-se- m,
nileko se ne sme nigde ni
prodavati ni tociti izmedju deset
i 1G £asova. Izlaganje kolnira i
koJara nedeljom najstroie j Z'i-branje- no,
kao i prodavanje iile-t- a
i zgotovljenih iivotnih namir-nic- a
koje nece biti pojedene na
lieu mesta. A ako neko nedeljom
drii javnl govor, najstroie mu je
zabranjeno da pri torn gestiku-lira- .
Zabranjeno je takodje ra-znos- iti
novine, kao i organizova-t- i
bilo kakav розао koji se ne
Suprotno
vjerovanju da je neudata iena
izgubljeno i nesretno stvorenje,
podaci iz jedne ankete, koju
je organizirala grupa sociolo-g- a
s Midigenskog univerziteta,
pokazali su da medju onima
koji Jive sami £ena nije slabijl
pol. Neolenjen muikarac se
snalazi mnogo tele, osjeda ma-nje
udobno i manje sigurno, a
samim tim i manje sretno.
S druge strane, rastavu ie-na
mnogo teie prima nego
muikarac.
Pera
IZMENA
POSIEDICA
Kada jezik
rezultat
Zna se,
obidno
PO NEcOVJEsTVU"
ENGLESKA NEDEUA UMIRE
"svmjama" "gadoima" 1 "beti
jama" — pubiika u dvorani ih
je pozJraxila aplauzom 1 pokli 1-- ma
protiv ameri£ke inten enc je.
Kada se filmu zavijorila tu-sta- va
Vijetkonga, iz ргл-i-h re-do- va
u kinematografu odjekr.uo
je znacan pljesak. ГгоатепскоЈ
publici nije prestalo drugo nego
da aplaudira kada Amerikanci
salvama iz ma£inskog oruija pu-ca- ju
u goloruko stanovnivtvo.
Demonstranti su na to odgovoriii
emrdljivim bombama i izvikiva-nje- m
parola: "Ovdje smrdl jtr
je — film smrdljiv!".
Tada je intervenirala pohcija.
Film nije bolje proao drug-dj- e.
U Minhenu je film is predo-stroinos- ti
skinut s repertora na
kon tri dana prikazivanja.
odnoM neposredno r.a iivotne po-treb-e.
Na se te paradoksalne pro-pis- e
jedva da neko danas obr-6- a
painju. Ali Harold Legerton
leleo bi da svi ti zakoni por.o-v- o
stupe na snagu uz Sto rigoro-znij- u
kontrolu. lo njegovom mi-Jljen- ju
sve igre i sporteke pri-retf- te
nedeljom treba najstroie
zabraniti. On je strog i beskom-promiea- n:
"Dobar hrifcanin ne
moie se nedjeljom vozHtati koje- -
kud, poseivati utakmice i idi
decom na morsku obalu. Nedeija
je predvidjena za ditanje biblije
i za dobroc"instva."
Ma kako neverovatno zvuSilo,
do pre nekoliko godina Legerto-nov- o
udruienje bilo je vrlo uti-cajn- o.
Uspevalo je da se sa uo-filjii- m
uspehom bori protiv svih
napada na englesku nedelju. Go-dine
1953. baJ ta organizacija
uspela je da skine s dnevnog re-d- a
u Donjem domu predlog za-ko- na
o ukidanju engleske nede-lj- e,
slifan ovome o kome se tre-nut- no
diskutuje. I to tako Ho
su njeni flanovi prikupili 500.000
potpiea svojih pristalica da bi
uticali na Donji dom.
Harold Legerton se nada da
de i ovoga puta uspeti da izvrJi
jak uticaj na poslanike. Medju-tim- ,
veina mladih Engleza oie-ku- je
da de ipak kao pobednik iz
te bitke izidi 54-godis- nji pisac
TV drama, laburista lord Vilis,
koji je Donjem domu podneo
predlog zakona o reformi propisu
o nafinu iivota na dan nedjeljiiog
odmora.
Ostati bez bradnog druga
zbog njegove smrti podjedna-k- o
je teiko za muikarca i za
zenu. Biti udovac ili udovico
mnogo je teie nego biti neo
zenjen odnosno neudata.
Anketa je takodjer pokaza-l- a
da je potpuno nerealno
tvrdnja muikaraca da su im
najbezbriinije i najsretnije mo-madk- e
godine. Naprotiv, neo-ienjen- i
su gotovo bez izuzet-k- a
manje sretni od oienjenih.
Isto vaii i za iene.
Predrasuda o sretnim nezenjama
rasprostranjenom
Sreckovic
I danas dvoboji postoje
dak i senkudanti iza duelanata
stole,
jedino se sada umesto rukavice
kritika protivniku baca u lice.
NIKAD SE NE ZNA
Nasrnu mladi bik
na jednog domadeg torero
al'od zid iza njega
polomi oba roga!
Tako je to, u iivotu se
nikada ne zna
ko stoji iza koga.
JA KAO POTR05AC
Tadne su vesfi koje stalno
kruie
de mi tedja kao ring za kliring
sluie
i ito [e najgore ne postoje
znac!
da ce neko peiklr — u ring
da ubacl.
ne
u—
u
ni
i mozak zarate
moie da se bira:
takvoj situaciji
glava kapitulira.
Televizija moze
stvarat i monstrume
"Nei 1 роким lade Sjel
Driava u ezi s opasnosti kuju
prestavljaju zrake "" sto ih c-nnti- raju
televizori — narotfito
oni za emisije u boji — omogu-ci- li
u da se dodje do novih ala-rmantn- ih
poilataka. Araerikanci,
naroflto obitelji s djecom koji go-diin- ji
odmor provode kod kud
sjetleci po cijeli dan pred tele-vizor- a,
ponovo su vrlo zabrinuti.
O iemx te redi?
Xajnovija provjera izvriena
nad oko 200 televizijskih aparata
u podruiju Georgetowna 'jed.ie
od najekskluzivnijih fetvrti u
Waahingtona) pokaaala su da
80 poeto televizora emitiralo ikod-Iji-- e
radijacije, odnosno radija-cij- e
mnogo jae nego je to nor-maln- o.
Uzbuna zbog "opasnog televi-zora"
pocela jo jo proile godi-ne,
poslije neocekivanog i osbil-jno- g
otkrica da mnogobrojiu te-levizi-jeki
aparati jedne %-eli-ke
tvornice televizora omitiraju uu-zetn- o
jake radijacije, itctn za
Ijudski organizam. I'rema sa..'c-t- u uenjaka, ova tvornica je p-s- lala
svoje struenjake u domive
vlasnika takvih aparata i o svom
troSku svuda zamijenila cijev s
katodnim zrakama koja je, u
stvari, emitirala tetne radijaci-je.
Stvar, mdjutim, nije ovdje
zaustavljena. ObavijeJtenl o ♦-k-iicu
defektnih cijevi, funkciona
ri Inspektorata za narodno zdrav-lj- e
zahtijevali su od proJavaia
da izmijeni eve takve cijevi 11
aparatima koji su se nalazili јо.ч
u njihovim skladiitima. l'roizvo-dja-f
je sve katodne cijevi zanu-jeni- o
drugim modelima snabdje-veni- m
zaStitnim snopom. Oeki-val- o
se da de aparati ubuduce
biti bezopasni. Mefjutim, nedi-vn- a
ispitivanja su pokazala di
ovaj vrlo ozbiljan problem uopfe
nije rijeJen.
Ispitivanja vr.ena u podrucju
Sufolk u driavi New York, po-kazala
su da 20 jwsto ispitivanih
aparata emitiraju previJe jak
zrafenja! Od COO aparata Upiti
vanih na Havajima 5 posto je
emitiralo zrake "X" u mnogo
edoJ jacini nego Sto je dop'iHe-no- .
U podrucju IMnelas u Floridi
takvih aparata bilo je 18 posto.
a u podrudju Ded takodjer u Flo-ridi,
12 posto.
Stetnost prouzrokovana vilo
jakim dozama zraka "X" vec jj
poznata, ali evo joJ nekoliko: ml;
pluda, kostlju i leukemija. 1'revi-?- e
jako zradenje moie izazvati
i neplodnost, odnosno moie oUe-ti- tl
gene koji prenose nasljedne
osobine. Stetne iosljelice zra-den- ja
presle bi tek na djecu glo-dala- ca
koja bi se rodila vrlo sla-b- a
i podloina svakoj bolesti.
Dr. Stuart, vrlo poznat ame-ridk- i
kirurg za opdu kirurgiju
izjavio je da Stete prouzrokova-n- e
na ljudskim bidima od zrace-nj- a
iz aparata s visokom volta-io- m
(kao Sto je televizija u boji)
nisu jos dovoljno dokumentirane
zbog nedostatka opseinih Upiti
vanja. Ali, prema tvrdnjama i
profesora Stuarta drugih pozna- - Epigrami
t h uct-iijak.- i,
iH-piddii-iot
1 gene-tick- e
promjene padaju u najve-d- e
1 potencijalne opasnosti usli-je- d
radijacija. Stetnost, izjavio
je profesor Stuart, i opasnos!
nisu toliko velike za danain.10
ljude koji sjede iepred "opasemh
televizora", ved za buduce gene-racij- e.
1'oHoji i mogucnost, do-da- o
je, da se dvije osobe od kojih
obje imaju deformirane gene,
uzmu i da izrode deformiranu
djecu lidnu djeci — irtvama
"talidomida".
Drugi udenjaci tvrde ua itetne
radijacije iz televizijskih apara- ta mogu prolaziti kroz zidove
sobe i itetno utjecati na otobi
koje se cak nalaze na znatnoj
udaljenoeti od televizora. U Am
rici (a sigurno i u drugim zem
Ijama) sjete ispred ekrana. U
pravo zbog tih malih gledalaca
i zbog opasnosti kojima bi mo-g- li
biti izloieni, amerifki Inspe-ktor- at
za zdravlje odludio je da
objavi "program" prema koje.n
de biti podvrgnuti kontroli te
levizijeki aparati svih amerKkili
tvornica televizora sa ciljem da
se otkrije i utvri kolike eu o-fwsn- osti
za cijelu zemlju. Pro.
gramu se, naravno, suprotstav-ljaj- u
proizvodafi televizora, stra-huju- ci da de zbog previse dostih
diskusija o opasnosti od televi-zora,
prodaja naglo opastl.
Cinjenica je fa svi televizijskl
aparati, bilo da emitiraju slika
u crno-bijel- oj tehnici ili u boji,
proizvode zrake "X". Zrake pro-Istjec- u
iz cijevi s katodnim n-a-ka- ma
koje prolazc kroz struju a
visokom voltaiom, a sluie da s
slika iojavi na ekranu. Dokaz da
i televizori sa crno-bijelo- m sli-ko- m
mogu postati opasni, utvr-di- o
sam i licno. lrivatna kom-pani- ja
"Komtel" poslala mi ja
nedavno u kudu tehnidara da pro-kontroli- ra
ra-fijaci- je iz televizo-ra.
Ameridka javnost koja je ved
upoznata s opasnolcu, usprk4
stalnih tvrdnji tvornidara da o-pasn- osti
od zradenja ne postoje.
podela je sluSati savjete profe-sora
Stuarta: prvo, nikome da
ne dopusti, osim strudnjaku, da
rukuje s televizorom; drugo, ni
pod kakvim uvjetima da ne do-pusti
tehnidaru koji bi doJao ra-di
popravka aparata, da pojadi
voltaiu kako bi slika bila pre-ciznij- a;
trede, da ukudani gleda-ju
program s najmanje tri me-tr- a
udaljenosti od ekrana; detv-rto- ,
da djeca nikako ne sjede Mi-z- u,
ili da se krecu iza televizora;
peto, televiziju ne treba nikako
gledati duie od detiri sata dnev-n- o.
l'rofeeor Stuart je zatraiio
pomoc vlade da se stanovniltvo
laJtiti od opasnosti televizijskih
ap.vata koji nisu apsolutno si-gur- ni.
Vlada je izjavila da ce sve
udiniti da nove generacije ne bu-d- u
deformirane i boleiljive. Me-djuti- m,
ako se i poduzmu svp
mjere opreza odmah, Jo3 uvijek
ostaje otvoreno pitanje: kakvi
je steta vec ucinjena bududim ge-neracijam- a"?
("Tempo", Milano)
MOJ STIL
Provereno, ispipano, blagojlovlieno
— mic po mic . .
Tako ja o svom Jefu pravlrrt
dobar druitveni vie!
NJEGOVA ZVEZDA
Posebno sredna zvezda
sjaji izvesnom drugu Veljil
Njemu dak I makaze za presecanje
pupdane vrpce
umesto na jastuku — Jeiahu
na fotelji.
RAZLIKA
Za razliku od diskutanata
usijane glave drukdije rade.
Umesto lepezom zakljudaka
one se lepezom prikludaka Made.
ODSECEN
O praznino iivota, o sudbo kleta
bez svakodnevnog kufturnog tmia
kao da s-o-m — odseden od sveta.
VARIJANTE
Neko igra, neko itimuje a neko svifa
dakle, svakome prema deblpnJ koverta
raspoloienje i snaga pulsira.