000317

OCR Text: PjbEi.3tahbeld.sheEder1y1 l&Fr..liay IilCaxijicnsavak1o0gcepnett.ka
October 23, 19&4 primjcnk
1 No 41 (1846) o. MI Pretpkta toji 6 d'ara
Sodiinje sa Kanadu.
479 Qowa Street West octal мш1ј 7 d 'ara
Tomato, Ontario
J ugosl a vensko-K- a nadski Tjednik — Yugoslav-Canadia- n Weekly
Ottawa Pogled iz Hulla (prcko rijeke Ottawe)
Kanadski ijedan
(l'regled dogadjaja)
Manje radnih mjesta
Г toku iduoih par godina nutomatizacija, i'e
sako tjednn izliaciti sa josla 4.000 do 4.500
vadnika.
To predvidja Arthur X. Pigott, podpredsjo-dm- k
Canadian Scholarship Fund i stniciijak za
naohrazhu za indu.striju.
On dm da t'o imjvi?p stmdati mladi radni-o- i,
koji su prerano nnpiLstili Skolu i poli rnditi.
Pigott jo ovo kazao na sastanku orgnnizncijp
nHadili konzorvativaea u Torontu.
stamim no biljeii reagiranjo njegovili slu-alac- a.
Mladi konzervativci su sinovi bolje stojocili
urad.iatia i mozda ih nredvidjanjn kao 5to jc
Pmottoo tiinogo no zahrinjavaju.
— o —
Sporazum o zastavi?
Ргопоче м razno vijesti o radu parlflinentar-1- 1
n odlMiiii ihI zastavi.
Kao sto jo poznnto, poslije vise mjcscci na-tran- ja
parlanionat je imonovao poscbni odbor
od 24 plana da prouoi ])itanje novo zastave.
l'roina nokini vijestima, u odboru je ista si-tuao- ija kakva jo bila u parlamontu : natcznnjp
k toua kakva trelwi biti nova zastavn.
Drugi tvrdp da bi odbor mogno jirilivatit
i i.urt zastavi koji jo jos tridosotih godma na-pr.- mo glasoviti unijotnik Jackson.
Ta zastava jo sliena onoj koju jo prallofila
IV.uviimva vlada, saino so )lavi robovi nalazo
li n- - l doljo, umjpsto sa strain-- .
— © —
Nije lud da osudi samog sebe
Koliiki uiiiiistar pravilo (Attorney General)
Cl.iudo Wanner jo proveo istragu o potupciinn
pnli.i.n' u jrradu Queliec prilikom posjete kralji-oo- .
Polieija je bila optuzena za bmtalno postu-p.m.i- o
ргета domonstrantuna, i to bei potrebe,
j. r u doinonstinnti bili rairni.
Optuilie su doslo od kanadkih i stranih no-mar- a. koji su ]mmatrali doiiionsti-aeije- , a i ne--
(Xatavak na strani S)
(ilawioin pr-d-cdmk-u
K.uiadkoc rndniokoc:
k-nii'4- i Claude Jodoiii-- u upurVn je toziv da
Кнтлч-- s sazove izvanrednu kotifereiieiju svega
oraniziranog radnitva da trail obusiavu sud-sk.- u
mijesanja u trajkovinm (da sudoti prpta-t-m Miiranieavati i zahranjivati piketovanje).
Zahtjev za odriavanje takve konferencije U-p- u
n je sa mitinen 2.000 radnika u Dminville,
si.miic radi inxlKk' trajknjiu:ih radnika kotl
p--- 1 ' л 1мШпгк Mannfaetunmr C. u tm
-- t , V., ni, i piisutiiih na initinini lull su Г-l- a-lv
,- - S.
I lv ,1'i I i' l pel K.i' '.lki radtiTki
Kina - atomska sila
Xarodna Rcpublika Kina
je izvrSila prvi eksperime- -
i nat sa atomskim oruijem
i postala peta atomska si- -
la u svijetu.
Saopdavajudi svoju prvu
atomsku cksploziju X. R.
Kina jc predlozila saziv
svjetske konfcrencljc za
zabranu svega nuklcarnog
oruzja. I'rijcdlog: je nekoli-k- o
dana kasnije ponoio
kincski premijer Cu En
Laj.
Na mitingu poljsko-madja-rek- og
prijateljstva, odr2anom
u subotu u VarSavi povodom
boravka madjarske partljsko-vladki- e
delegacije s JanoSem
Kadarom na delu, prvi se-kre- tar
Poijske ujedinjene ra-dnid- ke
partlje WladWaw Go- -
imulka ijavio je da mu je
INiklta Hruidov Jo prole Je-se- nl
nagovijetio da namje-irav- a
da se povuee sa
JunkclJa. Poeljednje promje-n- e
u Sovjetkom Saveau nl-s- u
nas zato iaienadile, re-k- ao
je Gomulka.
' "Svakako, u oenovl svake
promjene le€ odredjenl u-aro- ci,
dodao je Gomulka. Ali
to je disto unutraAnja stvar
Mote se pretpofttavljati da
Je niz uzroka utjecalo na to
da drug Hruicov napuetl
evoje funkdje 1 pored njego- -
U KAXADI VISE
' AIUsKARC.V XEGO 2ЕХЛ
Prema posljednjcm Iz- -
vjeStaJu driavnog biroa '
statistike, Kanada ima 19,-- '
237.000 stanovnika; muka- -
raca ima 9.699J200, iena i
9,537.800.
Mukaraca ima vise ne- - '
go Iena u sim grupama , osim u grupi izmedju 25 ;
i 29 godini.
Teska avionska nesreca Promjene w sovge
kod Beograda
rOGIXULA SOVJETSKA DELEGACIJA KOJA JE
TRERALA I'lUSUSTVOVATI PROSLAVI 20-GODISXJ-ICE
OSLOBODJEXJA GLAVXOG GRADA JUGOSLAVIJE
U avionskoj neerecl kod
Beograda poginula Je sovje- -
Ka delegaclja koja je tre-c.i-.a
prlsuetvovati proelavl
-- : -- godlinjice osiobodjenja
Beograda.
U delegacljl se nalazllo
scit visofcih sovjeteklh voj--i- h
rukovodloca na dehi sa
Sefom generaldtaba SovJ&teke
armije marSalom Sergei em
S Birjuaovim. U delegacljl
se nalazio 1 general-pukoTi- Ik
Vladimir I. 2danov.
Nesreda se dogodila 19. o-kto- bra.
Direkcija za civilnu zraCnu
plovidbu Saveznog izvrinog
vljeSa u Beogradu izdala Je
slljedede saopxienje:
1 "Danas nesto poslije 11.30
satl sruSio se sovjetski vojnl
avion tipa "11-1- 8" u kome se
nalazlla delegacija Sovjetske
armije na celu s marSalom
Sovjetskog Saveza Birjuzo-vi- m,
koja Je trebala da uCe-stvu- je
na proslavl dvadeseto-godinjic- e
oslobodjenja Beo-- :
grada.
S avionom Je odrtavana
redovna veza kontrole lete-nj- a
na aerodrmu "Beograd"
u Surclnu.
Avion je trebalo da prele-t- i
Avalu u 11 satl 34 mlnuta
кЏт o ргешјшта u
svojih
,vih zasluga za porast eko-Inoms- ke
modi Sovjetskog Sa-veza,
kao i za udvrfdenje
mira u svijetu. Pravo da o-cjen- juje
tetinu tth uzroka
pripada samo najviiim parti-jeki- m
i drzavnlm intancama
Sovjetskog Saveza.
i Svaka partija Je suverena
1 njoj pripada pravo da do- -
noel ocjene 1 odluke koje se
tidu njenog zlvota, metoda
rukovodjenja i svega Sto se
tide te zemlje kojom ruko- -
vodl 1 za diju sudbinu sno- -
sl odgovornoet.
"Za Poljrtcu, eve socijalistii-dk- e
aemlje 1 za svijet, na-stav- io
Je Gomulka, najvafcil-j- e
je da je linlja odredjena
na XX i XXII kongreeu
KPS6 bila 1 bit de doeljedno
nastavljena od KPS6 i vla-d- e
Sovjetekof Saveca".
U svom go4ru madjarski
pfemijer Janos Kadar je rekao
da Je Nlklta Hruidov "olo-bodj- en
svojih duinoetl poeli-je
svog traiVeoJa u ve s po-odmak- lim
godinama 1 nesa-dovoljavaju- dlm
atanjem adra-vl- ja
1 njegove poloiaje su
popuniU drugoi Breanjev 1
Koe%in".
"Takvl koraci, dodao je
Kadar, kao Mo Je poenato,
V toh-iriani- u .Tcdloinu isti'--c da sidanja
uiKitreba Midova i }olicije za razliijanje radni-rki- h
trajkova i otkopavaiije unija nalioi na
antiradniclnt ofanzivu poelodavaea iz 1JW6. godi-n- e
i da je povezana sa autoinatizacijoin. To se
nof.e suzbiti samo zajedniokotn akcijom sveea
orsaniziranoe radnitva. Kadniei oeekuju da Ka-nadski
radnieki konirre ]ovede takvu akciju.
Protiv ndkih zabrana ]ikotovanja jedno- -
cln-n- o 11 si- - 17јат%' iiodnVTio tdrzani- - konvnoi
i- - Л il. rn-i- i ri'l.i u rAiTifi iama Oiit.-iri-o i Bri--
♦.и k i K"'uT'i' r i. Ftd-rai- c radi su ргитзп- -
i dd + 1 t k - р-np'Ji'-
'l K t-ad-k'
-- L-i
na vlsini od 1.100 metara.
Avion je praden na radar-ko- m
ekranu.
Tatao u 11,34 prskfevuta
Je veea lanedju kontrole le-te- nja
na aerodromu "Beo-grad"
1 poeade avkna.
Avion Je udario u Avalu u
nepoerednoj bliainl apomenl-k- a
Nesnanom junaku.
Ovo mjeeto se nalasl na
oko 400 metara nadmor§ke
vislne.
Nitko od putnika 1 Clano-v- a
poeade nije preiirto.
Odmah poelije katastrofe
na lice mjesta su izalli pre-dstavni- ci
Sekretarijata unu-traSnj- ih
poslova 1 Drtavnog
sekretarijata narodne obrane,
kao 1 ekipe za spasavanje.
Istraga o uzrocima ove
katastrofe Je u toku.
Avala je danas bila pokri-ven- a
gustom maglom. Aero-dro- m
Je bio normalno otvo-re- n
za saobradaj.
Istragu vrSl specijalna ko-mis- ija
ratnog zrakoplovstva 1
Direkcija za civilnu zraCnu
plovidbu".
Nekollko dana prije ove
nesrede u Beograd je dopu-toval- a
delegacija sovjetskih
ratnih veterana
zavlse od odluka pojedlnih
partija 1 zemalja u svakoj
partijl i zemlji. Mlalim da je
drug HruSdov imao vrk ve-ll- ke
zasluge u borbl protiv
kulta Udnoetl 1 u oduvanju
mira. On Je radio za ovaj
mir. Mielim da su stotlne ti-su- da
Madjara koji su neda--n- o
imall prilike da poedra-v- e
druga HruSdova u Ma-djars- koj
1 koji su ga stvamo
srdadno poedravili kao pred-stavni- ka
vellke komuntoUoke
partije SSSR, sovjeteke drza-v- e
1 naroda, kao neumornog
borca za mir, dobro udlnlle
i tome nema nleta da se za-mjor- i".
Kadar Je na kraju rekao:
"Uvaienl so-JeU- kl drugovl
koji su zamijnlU druga
Hruidova na vodedtm poloia-jbn- a
— drugovi Breinjev 1
Koeigm — au ljudi koji su
nam pocmatl, koji su s na- -
ma povezani vezama prijate-ljstva.
Oni su poznatl pred- -
etavnfcl upravo one 1st gla-vn- e
polHMke Unlje, oni m
uvijek bill suradnicl na isa-d- i
ove linije 1 KomunJstMka
partija 1 vlada S6SR pono-vn- o
su se zavjetovale da de
sprovoditi tu lfailju".
radii irkoni kniiirrosii).
fskosn vodsfyy
Xikita '' in imiii' гv nijt jnii -- a
dmk (pr(t)itj(i) Mmistni sAni arjta 'ori'7
Saveza i i m mini hrtor Knmiuutirku :c
Yori pndsjahtik Miiutarkofj savjitn i
Aleksej Nikola jt vie Ko&iuiii, a (jnicrahti .-
-. -- tar partije Leonid Ilijcvic Breznjev.
Kosigin je dotad bio prvi zamjenik prii-dtiik- a
sovjetske vlade. Breinjev je bio wkntnr
CK Komuniilicke partije, a do prije nckuhho
mjeseci predKJednik Prezidijuma Vrhovnou --
vjeta.
Promjena je нНпјепа na zasjedanju Cfutral-no- g
komitcla Komunistitke partije 14. oktohra.
U shdbenom морсенјн je reieno da ic
Hrttsfov oslobodjen duznosti predsjednika --
txke vlade, genrralnog sekrelara partije i claim
partijskog prezidijuma na vjegovu molbu "rboa
njegovih podmaklih godina i родогмпод zdra-vlja- ".
Mcdjutim, "Pravda" jc objavila chinak a
komc sc indircktno kritiziralo HriiZcovljcvo eo-djen- je drzavnih i partijskih poslova. To jc stro-ril- o
utisak da HruZcov nije odstupio dobroro-Ijn- o,
ncgo jc smjenjen.
Poitavilo rc pitanjc zasto jc smjcnjcu i sta
to znaci t.j. da li cc novo vodstvo voditi drakri-j-u
politiku.
Novo vodsivo jc brzo aktovalo da uyjeri .sri-j- ct
da cc nastavit politiku koja jc vodjena po-sljcdnj- ih
godina, usmjerenu ji poslizanjc boljcg
zivota sovjetskog naroda i osiguranjc mira u
svijetu.
hlovrcmcno jc naglalcn princip kolcktivno-sti- ,
ostavljajuci utisak da jc UruScov povndw
t.j. da sc nije dovoljno savjetovuo sa ostalim rla-novi- ma
vodstva, ncgo jc radio na svoju rithu.
Mnogi smalraju da jc glavni razlog zi pro-mjen- u
iclja da sc zaustavi ncpovoljni razroj
odnosa sa Narodnom Pep. Kinom i pokxta t'z-miren-je.
(U vczi s tim uoccno jc slijcdcn : Sa-opce- no jc da cc se sastanak komunislickih jtartt-j- a odrial u decembru kako je predvidjeno; hn-tik- a
Kinc i njezinih stavova je obuxtavly na;
kineska Slampa je jako xuzdrlljiva u konuuta-risanj- u
promjena sovjetukom vodrtvu, a Mao
Cc Tung je twvim vodjama uputio cestilkn i :-ra- zio iclju za jedinstvo).
Pcagiranja u svijetu su razlicila. If Sjidi-njeni- m
Drlavama, Pritaniji, Francmkoj i dru-gi- m
zcmljama jc prolivcno more krokodiUkdi su-z- a
za Ifruscovtm. Govori sc o pooUrcnju hlad-no- g
rata, prcdvidja sc promjena н ovjclnko) po-litic- i,
napada sc sovjetski stslcm ild.
Amerifki predsjednik Johnson je izrazio za-dovolja- tvo
povodom porukc novog sovjetskog vod-stva
(upuccne prcko sovjetskog ambasadora u
Washingotnu Dobrinjina) da cc SSSR nastanti
politiku miroljubivc kocgzistencije.
Vijesti pokazuju da je smjcnjivanje Ifm-ticov- a
nepovoljno primljeno jw komnmtima
mnogih zemalja. Neke komnnisttcke partiji (ta-lijanska,
francuska, brilanska) su zauzele knti-ek- i
star jyrema woetHH na koji je izvrSena ro-mje- na
sovjetskom vmMvu. V izjavama nkih
partija jc islaknuto da se Jlruirovu ne moqa
onport ti zasluge м borbi za osiguranjc mira, Г
saopcenJH eehoslovafke novinske agencije ston
ovo: "Nam partija i nas narod cijene uluqa
druga Jlruseova u borbi za politiku miroljnln-- £
koegzisleneije".
Moskovski dopisnik danskog komum-fi-rko- g lisla je javio da je zbog nezadovoljstro ko-muni- sta
н dntgim tendjama na partijskim nn-tinzi- ma
u Sovjetskom Saveza obusiavljena ht-fik- a
Hrnicova.
Vo svemtc Ugleda da bi ovaj dogadjaj шо~
gao izmvali novu podvojenost medju komutnst,-m- a
svijeta.
Kanadski radnicki kongres pozvan da sazove
zemaljsku konferenciju protiv strajkolomstva
Na konveneiii ontarijske fedemeiie
(odrzanoj n North Bag) uHnjen je рпзеЛоа
roda
da
se proifUm generalni iimjk iz olidermoUi sa
strajkujnrim tipografskim radnieima u Torontu
(kod list ova Toronto Daily Star, Telegram i
Globe and Mail). Prijedlog je ncinio delegal н- -
nije automohilikih radnika iz Onkvilh (Fordora
fenrnira) Jim Bridqi jtort. On jr rtkao da hi qt - itirnlti) ."trail pnkozno floiiifima хјити ihh h~
sti.i n i in f,tahtii po-lod- fj ечип da ro'fn'frj
i " iii :-- - h f i"i "t sano pr antomatzac'h,
IHOGRAriJA LEOXIDA
BRKZXJEVA
Leonid Breanjev, po zanl-man- ju Insenjer, poavetio je
vise od ceiwt vljeka drtav-no- m
1 partljsfcom radu — kate se u biograflji koju
daje agendja TA86. On je
rodjen 1&06. u radnidkoj po.
rodiel u ukrajbiskom selu
Kamenskoje, koje Je sada
vellkl industrtjskl centar-gra- d DnJe4rodJerttnk Radni
zltot Breinjeva podinje u
njegovoj 15 godinl. Nasuvlja-ju- l
da radi on je 1923 po--
deo stndiraU, a detlrl godine
kaenije dp4ooitrao je u Ku- -
reku.
Kada je Sovjetski Savez
prlstupio lndustrlj aizacl 1 naaoralne privrede hil.ade
(Xastavak na s 8