000311

OCR Text: m
4
I upsS"," PWPUP
KANADA ZA KANADSKI NAM)!
H ШШЏ Шг9 шшШПШШВ L
IZBORN4 PROGRAIM RPP
Izborna kampanja Uadnifke progrcsivne partije otpocela je nominacijom Tiro
Писка u izbornom okrugu Trinity u Torontu. Tom prilikom Huck je iznio izborni
program Radnicke progresivne partije. Slijedece je tekst njegoa gorora.
Vol. V. No. 77 (380)
Titova klika nije samo stave veze sa okorjelim ne-- 1 kaz da je Tito u kapitalisti- -
smrtni neprijatelj naroda
Jugoslavije nad kojima pri-vreme- no
ima vlast; ona je
Isto toliko i neprijatelj jugo-slovensk- ih
iseljenika. Titov-sk-a
politika prema iseljeni-cim- a
je politika pljadke i
prevare. To je politika osva-janj- a
i razbijanja iseljeni-dki- h
organizacija i ustano-v- a
— sto ne mogu osvojiti,
nastoje da razbiju. To je po-litika
odvajanja iseljenika
od radnidkog pokrcta i po-kre- ta
za obranu mira, u de-m- u
titovci saradjuju sa re-akcionar- nim
kapitalistidkim
vladama i drugim reakcio-narni- m
silama. Nijedna ra-nij- a
jugoslavenska vlada ni-je
u tome isla tako daleko
kao Titova vlada. To je zato
§to nijedna ranija jugosla-vensk- a
vlada nije tako vjcr-n- o
sluzila
neprijatcljima naroda Jugo-slavij- e,
neprijatcljima mira
i demokracijc, kao sto to dini
Titova vlada.
Kod nas u Kanadi Titova
vlada ved Cetiri godine radi
na tome da razbije Savez
Jugoslavenskih Kanadjana
(ranije Vijece Kanadskih
Juznih Slavcna) i list "Je-dinstvo".
Za ostvarenje toga
cilja ona koristi razne rcne-gat- e
i otpadnike od radni-dkog
pokrcta, kao §to je An-dri- ja
Draiic, ljude poput
Raymcra u Vancouveru, a-ge- ntc
kanadskc policije itd.
Titovci su
spijunsku mreiu, koja im
dostavlja adrcse pojedinih
iseljenika i druge informa-cij- e.
Posebnu Spijunsku mre-z- u
uspostavili su medju no-vi- m
emigrantima. Imaju a-ge- nte
i medju iseljcnicima
koji su se povratili iz Jugo-slavij- e.
Za §irenje svoje propa-gand- e
potroSili su na stotine
hiljada dolara opljadkanog
narodnog novca.
Najistaknutiji primjer t?
tovskc saradnje sa kanad-ski- m
vladajudim krugovima
protiv iseljenika je predaja
"karaktcristika" i drugih in-forma-cija
o iseljenicima-p- o
vratnicima u Jugoslaviji ka-nadsk- im
emigracionim vla-stim- a,
na temelju dega je
mnogim od njih zabranjen
povratak u Kanadu i poni-- l
steno drzavljanstvo.
U posljednje vi-ijc- me ti-tovci
rade na tome da uspo--
"Narodni Glasnik" donosi :
Tek §to se je Gouze s Du-ques- ne Tamburasima povra-ti- o
s putovanja po Jugosla-viji,
koji put je bio uprili-ce- n
po Titovom rezimu za
svoju korist, to — puk!, kao
grom iz vedra neba prva
stvar §to se procula je da je
Gouze dao ostavku.
Pa kako to, covjek ce pi-ta- ti,
iovjek vodi zbor na pu-tovan- je
po Jugoslaviji, tamo
daje pohvalne izjave za "Ti-tov- u
Jugoslaviju", slikao se
s Titom, koju sliku su sve
novine u Jugoslaviji na da-leko
i Siroko donaSale, sve
je bilo u raspoloJenju "Bo-Sicn- og
veselja", i onda od-jedno- m,
jo5 mu noga zapra--
JUGOSLAVENSKO-KANADSK- I
SARADNJA TITOVACA SA
KANADSKOM REAKCIJOM
imperijalistickim
uspostavili
DEMOKRATSKI
Toronto. Ontario. Tuesday.
prijateljima narodno-oslobo-dilad- ke
borbe i narodno-de-mokrats- ke
Jugoslavije, kao
Sto jo Pero Bulat, dugogodi-Sn- ji
lider Srpske Narodne
Obrane.
Titovci ulazu sve svojc
sile na razbijanje Saveza i
"Jedinstva" zato, sto su Sa-vez
i "Jedinstvo" glavna za-pre- ka
njihovoj pljadkaSkoj i
razbijadkoj politici medju
iseljcnicima. Medjutim, oni
u tome nemaju nikakvih us-pjeh- a.
Titovsko druStvo su
napustili skoro svi poSteni
iseljenici, koji su bili nasjeli
titovskoj propagandi. Dok
Savez i "Jedinstvo" sve vise
jacaju, dotle titovci trpe po-r- az
za porazom.
Najnoviji i najveci poraz
titovaca je to sto su bili pri-silje- ni
na povratak iscljeni-dki- h
uloga u Fond rekon-strukci- jc
— onim iseljcnici-ma
koji su odbili da idu u
Jugoslaviju nakon je otkri- -
vena titovska izdaja. Oni su
zadrzavali isplatu skoro de-ti- ri
godine poslije likvidaci-j- e
Rekonstrukcionog fonda
u na'di da ce iznzvati revolt
iseljenika protiv Vijeca i
"Jedinstva". Na propagandu
koju su u vezi toga vodili
protiv na§eg pokrcta otiSla
je veca svota od one koju su
dugovali iseljcnicima. AH u
koliko su oni vise galamili
protiv Vijeda i "Jedinstva",
u toliko su iseljenici odlud-nij- e
zahtjevaii svoj novae.
Titovci su konadno morali
da plate! Time su priznali
da je stav Vijeda bio ispra-va- n.
Vijece je tvrdilo da
je jugoslavcnska vlada du-z- na
da ulagadima povrati
njihov novae. Ulagada se ne
tidu raduni izmedju Vijeda i
vlade, i vlada ne smije to da
upotrebljava kao izgovor za
neispladivanje uloga. Cineci
to ona je pokazala da je ne
samo neprijatelj Vijeca, ne- -
: go iseljenika opcenito.
Titovska ambasada u Ot-ta- wi
je nedavno razaslala
po kolonijama dopis sa pot-piso- m
mizerije Drazica, u
kome se tvrdi, da Titova vla-da
nije htjela da pokrece
sudski postupak protiv Vi-jec- a
zbog toga, Sto bi Vijece
izgubilo parnicu, pak bi se
onda moglo tvrditi, da se Ti-tova
vlada sluzi kapitalisti-dkim
sudom da razbije Vi-je- dc
i da jo to jo§ jedan do--
GOUZE DOBIO PAKRACK1
dolasku ku6i, pa daje os-tavku
I
Ali to bila ostavka iz
njegove vlastite volje, nego
iz nuzdc, ili kako Ameri
kanci "shot gun wedd-ing"
ostavka.
Ne znamo jo§ sve detalje
oko tc ostavke, a to ni
vaino, glavno je da su svi
znali i osjetili, da nakon tog
puta u Jugoslaviji, ne
moze dalje ostati Gou-ze-jo- m, jer je toliko kom-promitov- an, kad se je na
обШ, i upravo bedasti
naJin, dao iskoristiti po
tovskim podlacima u njihove
sThe.
Nije mozda ni sam Gouze
September 30, 1952
! dkom taboru.
Istina je pak to da se ti-tovska
vlada nije utekla ka-nadsko- m
kapitalistidkom su.
du zato, Sto nije bila sigurna
da ce Vijece izgXibiti a ona
dobiti.
Titovska vlada i njeni a-ge- nti
u Kanadi su pokazali,
da oni nemaju skrupula u
borbi protiv Vijeda i "Jedin-stva"
i radnidkog pokreta
opcenito. Da je tako poka-zuj- e
i slijedeci slu6aj: Na
dan 15 septembra list "Win-nipeg
Free Press" objavio je
izjavu predstavnika titovsko
ambasade u Ottawi, u kojoj
se ponavljaju otrcanc titov-sko
lazi i klevete da je Vi-jece
zadrzalo svotu od 50.-00- 0 dolara iz Fonda rekon-strukcij- e,
i taj novae da je
utroSen "za place Vijeca Ju-znih
Slavena u ovoj zemlji
i Radnidke progresivnc par-tijc- ".
Tu se optuzuje Savez
' Jugoslavenskih Kanadjana
kao "ervena front-organiza-cij- a"
i "ruska front grupa".
List "Winnipeg Free
Press" je jedan od ka-nadskih
listova, koji su od
1915 do juna 1948 najpo-dlij- c
napadali Jugoslaviju.
Taj list takmidio se sa zlo-glasno- m
montrealskom "Ga-zetto- m"
u napadaju Jugo-slavije
i radnidkog pokreta
zbog odlaska na§ih iseljeni-ka
u Jugoslaviju i otprema-nj- a
masmerije. Ni jedan
drugi kanadski list to-liko
harangirao protiv onda-Snje- g
jugoslavenskog diplo-matsk- og
osoblja u Ottawi
kao "Winnipeg Free Press".
Eto, takvom antijugoslaven-sko- m
i antiradnidkom
obratili su se sadasnji titov-s- ki
diplomati u Ottawi sa
molbom da publicira njiho-v- e
klevete i izmiSljotine pro-tiv
Vijeca i Radni5ke pro-gresiv- ne
partije. Sta ce nji-m- a
kapitalistiiki sud, mizer-n- i
Draiicu, kada im za ostva
renje njihovih prljavih ci-lje- va
isto dobro slu2i
kapitalistiika §tampa!
Titova vlada i njezini "di-plomati"
i agenti u ovoj ze-mlji
stoje raskrinkani kao
zakleti neprijatelji jugosla-venskih
naroda i jugosla
venskih iseljenika. Protiv
njih treba voditi nemilosr-dn- u
borbu i na svakom ko- -
raku sprijeSavati njihov an-tinaro- dni rad.
DEKRET
sti u titovsku mreiu, on je
mozda mislio da ce jedno-stavn- o
iskoristiti Tita, bez
da se kompromituje do ste-pe- na
gdje bi mu to naruSilo
polozaj u Sjedinjenim Dr-zavam- a.
Ali titovci su drski,
surovi, brutalni. Ne daju oni
nikome ni§ta zabadava. Ne
moie od njih nitko zabadava
dobiti ni 2a§u vode, a kamo--li
gostovanje, bankete, "pri- -
jeme", pa slikanje sa samim
harambasom — za to se mo-ra
platiti. I titovci su iskori- -
stili Gouzcja i za svoje
svrhe, ne mareci niti naj-man- je
§to ce se desiti Gou-zc- ju
i zboru kad dodju kuci.
(Nastavak na strani 4)
vo nije prekoraCila prag namislio tako duboko se uple--
nije
kaiu
nije
zbor
pod
tako
ti- -
onih
nije
listu
tako
zbor
LIST
Price 5 cents
Jedan od dvanaeslorice ka.
nadskih delegata na konferen-cij- i
mira u I'ekingu je JOHN
HOYI), eekretar Kanadskog
Slmensko Komiteta. On za.
stupa slavenske Kanadjane,
organizovane u progresivnim
Rlavervko-kanadski- m organi.
zacijama.
Stigla kanadska
delegacija w Peking
Prema izvjestajima u dnc-vn- oj
§tampi, Radio Peking
je javio, da je u Peking sti-gla
kanadska delegacija od
12 lica, koja ce sudjclovati
na konferenciji mira zema-Ij- a
Azije i Pacifika.
U delegaciji se nalaze sli-jeded- i:
Elgin Neish iz Victo-ria,
B.C., Mrs. K. Gardner i
Ray Gardner iz Vancouvera,
Mrs. Grace Knight iz Ed-monto- na,
Mrs. Lucile Barash
iz Winnipega, Dr. D. L.
Johnson iz Brandon, Mani-toba,
Mrs. Eva Sanderson,
Miss Ethel Nielson, John
Boyd i Finlay Mackenzie iz
Toronta, Gerard Filion i J.
A. Baxter iz Montreala.
Filion je urednik ugled-no- g
francusko-k.anadsko- g li-s- ta
"Le Devoir". Ray Gard-ner
je bio urednik kod lista
"Vancouver Sun".
Japnnski borci.za mir
Rcakcionarna japanska
vlada, lutka ameriSkih im-perijali-sta
odbila je izdati
paso§ japanskim delegati-m- a
za konferenciju mira u
Pekingu. Delegati su na to
po§li u japansko ministar-stv- o
vanjskih poslova, koje
im je odbuo putmcu, l pro-glas- i
"sjededi itrajk".
Japanska vlada nije je-din- a
koja je zabranila svo-ji- m
gradjanima da sudje-luj- u
na pekinskoj konferen-ciji.
To isto su uradile ame-ri6k- a
i australijska vlada.
Kvckcri trazc mir
u Korcji
Drustvo britanskih kve-ke- ra
(Society of Friends)
postavilo je zahtjev britan--
skoj vladi da se obustavi rat
u Koreji na temelju ved po-stignuto- g
sporazuma, a pi- -
tanje zarobljenika da rijesi
jedna komisija sastojedi se
od predstavnika svih azij-ski- h
zemalja zajedno sa za-raden- im driavama.
Protest protiv
pomilovanja nacistickih
kolaboratora
U Briselu (Brussels),
glavnom gradu Belgije odr-ia-na
je velika demonstraci-j- a
protiv pomilovanja dvo- -
jice krupnin kolaboratora
njemadkih okupatora za vri- -
jeme rata. U demonstraciji
je sudjelovalo vi§e od 100.--
000 belgijskih ratnih veto- -
rana, bivsih boraca pokreta
otpora i ratnih udovica. J
Rad nick a progresivna
partija poziva kanadski na-ro- d,
da u buducim federal- -
nim opcim izborima glasa
za novu, nacionalnu politi-ku- .
da udini kraj liberalnoj
i torijevskoj zlovladavini.
Liberalna partija i Progre-sivna-konzervativ- na partija
sluze samo krupnim finan-cijski- m
ipteresima i njiho-vi- m
velikim monopolisti-cki- m
korporacijama. Potvr-d- a
za to vidi se na svakom
koraku. U tome je pravi ra-zlo- g
sto cijene ziveznim po-trebStina- ma stalno rastu, i
ako su skladi§ta prenapu-njen- a
sa tim potreb§tinama
i proizvodjadi forsiraju sni-zen- je
troakova njihove pro-izvodn- je.
To je za§to su po-rez- i,
koji iznose poprecno
$1.300 godisnje na svaku
obitelj, udareni na takav na-di- n
da su radnidki domovi
opljadkani od osnovnih po-trebSti- na,
a u bogataSkim
kucama se na osjedaju. To
je zasto se besposlica §iri
kroz zemlju poput neizlje-div- e
zarazne bolesti. To je
za§to vecina kanadskih obi
telji strahuje prcd sutrasnji-com- ,
dok basnoslovni profiti
monopola, putem vjesladkog
podrfavanja visokih cijena i
diskriminacionog s i s t e m a
poreza, sve vise rastu. To je
za§to se kanadska civilna
industrija Mvuje u korist
naorufavanja, a kanadska
vanjska trgovina i vanjski
odnosi zrtvovani su u luda-dk- oj jurnjavi Sjedinjenih
Drzava u imperijalistidki
rat.
Kanadjani su naucili iz
vlastitog iskustva u toku ra-ta
i poslije njega, da je mo-gu- ce
voditi drukdiju i bolju
politiku. Masovna besposli-ca
moze-bi- ti sprijedena; mi
moZemo stalno povedati mo-gucno- sti
za uposlcnje i si-gurn-ost
za svakog Kanadja-nin- a
od koljevke do groba,
stalno pobolj§avati uslovo
zivota. Stotine milijuna lju-- di
u raznim zemljama su
spremni kupovati od паз.
Proizvodi koji sc sada go-mila- ju
u skladUstima, izba-cuju- di
na ulicu mase radni-§tv- a,
mogu biti korisno pro-da- ni
na §irokom i rastucem
trzi§tu. St. Laurentova vla-da
ne dozvoljava Kanadja-nim- a
da trguju na torn trzi-§t- u,
jer je suprotno njezinom
Pen !"ШМ
AmniiV.e emigracione vlasti
su konafno dozvolile Mrs. НЛК
LUCKOCK, predxjednici Kon.
gresa Kanadskih iena da dodje
u New York radi podnaSanja
zahtjera Medjunarodne fede-raci- je
demokratskih iena Uje.
dinjenim Nacijama.
Ujcdinjena crkva
za priznanjc N.R. Kinc
Na nedavno odrzanom
zasjedanju Generalnog vi
jeda Ujedinjene crkve (Uni-ted
Church) u Hamiltonu
usvojena je rezolucija koja
trazi pnznanje N.R. Kme
posuje zavrseiKa когеЈзкок
rata.
imperijalistidkom ratnom
programu. Svih 900 miliju-na
bu§ela pienice koji sada
poput mada vise nad per-spektiva-ma kanadske po-ljoprivr- ede
u 1953 godini,
mogu biti prodani. Veliko,
potencionalno najvece trzi-§t- e
je otvoreno Kanadjani-m- a
u Britanskoj zajednici i
carstvu i u socijalistickim
zemljama. Ant i-ka-nadski
ciljevi za koje liberali i to-rije- vci
dozvoljavaju amori-dki- m
interesima da diktira-j- u
kanadsku trgovacku poli-tiku
moraju se odbaciti. Ka-nadska
trgovadka politika
mora biti zasnovana na in-teresima
kanadskog naroda.
no amcridkog imporijali-zma- .
Kanada treba trgovati
sa svim zemljama koje zele
da kupuju na§e proizvode i
koje imaju izvozne produk-t- e
koje mi trebamo.
Da bi udinili kraj ameri-ck- oj
dominaciji пабо vanj- -
ske trgovine, mi moramo
zaustavit ameridku ekonom-sk- u
agresiju u Kanadi. Mi
moramo zaustaviti sadasnju
politiku prodaje zemlje . . . Kanadjani trebaju traziti
razvitak i brzo proSirenje
sredstava za preradjivanje
na§ih sirovina kod kuce.
Radnick4 progresivna parti-ja
nije protiv prodaje siro-vina
drugim zemljama, u-klju- div Sjedinjene Dr2ave.
Mi se protivimo, i odludro se
borimo protiv zlodinadkih
prevarantskih metoda koji-ma
saka bogatih Kanadjana
i njihove politidke sluge
p r o d a j u prirodna boga-stv- a
na§e zemlje, pod uslo-vim- a
podmuklo usmjerenim
na to da ameridko vlasni-§tv- o
naSih prirodnih boga-stav- a
sprijedi razvitak Ka-nad- o
kao velike manufak- -
turne zemlje. NacionalnA
ckonomska politika koju
sprovodi St. Laurentova vla-da
uz podrSku konzervati-vac- a
ima za cilj do Kanadu
pretvori u hinterland ame-ridko
industrije. To se mora
sprijediti. Radnidka progre-sivna
partija poziva sve pa-triots- ke
Kanadjane da po-dup- ru borbu za svestrani
ekonomski razvitak Kana-d- e.
Kanadjani trebaju pro-dav- ati
sirovine drugim ze-mljama
samo u suglasju sa
nacionalnim interesima Ka-nad- e,
§to znadi, onaj dio
proizvedenih sirovina koji
i Sa konvencija Kanad-skog
Kongresa rada
DoneSeno je dobrih i losih
zakljudaka. Konvencija je
(Zakljudila da Kongrcs dado
vedu podrsku unijama u bor-bi
za povecanje nadnica.
Konvencija se izjasnila za
jednaku placu ienama. Ta-- .
kodjer jc osudila diskrimi- -
naciju na poslu zbog nacio-Inalno- g
ili rasnog porijekla.
лак.Јисепо je povesii кат-panj- u
za organizovanje ne-organizir- anih
radnika u pro-vinc- iji
Quebec. Konvencija
je o§tro osudila Duplessisovu
vladu zbog antiradnidke po-litike.
Jedan delegat je ka--
zao da je Duplessis "fasi-stid- ki
diktator". Usvojena je
prilidno dobra rezolucija po
pitanju mira. Ali istovreme-n- o
je usvojena rezolucija ko
ja odobrava naoruzavanje.
U izboru vodstva poraiena
je Millardova grupa.
Op§irniji izvjestaj o kon-venc- iji
donijeti demo drugi
put.
prelazi potrebe velikih mo-dern- ih kanadskih industrija
koje proizvode za podmirc-nj- e
potreba Kanadjana i
kanadsku trgovinu sa cije-li- m
svijetom.
Da bi se sprijecilo izdaju
Kanade, patriotski Kanad-jani
se moraju ujediniti za
povratak vrhovniStva (sup-remacy)
kanadskog parla-ment- a.
Radnidka progresiv-na
partija poziva izbomike
da odbace namjere St. Lau-rcntov- e
vlade, da nam na-met- ne
anti-kflnads- ko tuma-denj- e
ustava prema kome
vlast fcdcralne vlade (kabi-nc- t)
ne potidc od kanadskog
naroda kroz njegove iza-bra- ne predstavnike okuplje-n- e
u parlamentu. Cilj te re-akcionar- ne, antikanadske
tvrdnje St. Laurentove vla-de
je to, da sprijedi javnu
diskusiju ciljeva radi kojih
ona potcinjava zemlju eko-nomski
i politidki Sjedinje-nim
Dr2avama. Ona pretva--
ra Kanadu iz suverenog, ne-zavisn- og dlana Britanske
zajednice u amcridkog sate-lit- a
i sredstvo americke
vanjske politike unutar Bri-tanske
zajednice. St. Lau-rentova
vlada je u tome po-mogn- uta
po Progrcsivno-konzervativn- oj
vladi, dok
CCF i Social-kred- it grupe u
parlamentu nisu nikad dale
otpora. Kanadski narod tre-ba
da se tome usprotivi nc-posred- no,
a kada dodju iz-bo- ri, onda protiv nje treba
jedinstveno glasati. Radni-dka
progresivna partija po-ziva
sve patriotske Kanad-jane
da glasaju za povratak
kanadske suvercnosti i da
izabrani predstavnici naro-da
okupljcni u parlamentu
budu vrhovna vlast u zemlji.
Umjesto politike kojom
St. Laurentova vlada sroza-v- a
na§u zemlju na ulogu
satelita, RPP poziva sve de-mokrats-ke
Kanadjane da
saradjuju, svaki na svoj na-di- n
u razvitku NOVE NACI-ONALN- E
POLITIKE ZA
VELIKU KANADU, i da
izaberu vedinu obavezanu
na to da de tu politiku spro-ves- ti
u zivot. Da bi se garan-tiral- o
kanadsku sigurnost i
zadovoljilo ekonomskc po-trebe
naroda, ciljevi takove
narodne nacionalne politike
trebaju biti:
(Nastavak na st. 2)
Poginuo II. Rubic
u rudniku
U rudniku Hallnor, u
sjevernom Ontariu, pogi-nu- o
je rudar Mata Ruble,
star 50 godina. Dnevna
stampa ne opisuje uzrok
nesrece, samo kaze da je
pao u rudniku.
Rubic je r)djen u Jugo-slaviji.
2ivio je u South
Porcupine 31 godinu. Ima
cctiri brata, od kojih dva
zivu u Timminsu, dva u
Sudbury.
Strajk brodogradilisnih
radnika u N.S.
U New Liverpoolu, Nova
Scotia, stupilo je u Strajk
300 radnika uposlenih kod
Steel and Engine Products.
Oni traie poviSenje nadnica
u iznosu od 20 centi na sat.
Strajk predvodi Industrial
Union of Marine and Ship-building
Workers unija. U
svom saopcenju u vezi gtraj-k- a
unija ka?e, da su radnici
kod ovog poduzeca riajsla-bij- e
pladeni u cijeloj brodo-gradili§n- oj
industriji u Ka
nadi. Kvalifikovani radnici
primaju samo $1.10 na sat.
a nekvalifikovani 75 ccnti
na sat.