| Note |
OCR Text: - '
-- "c ,
STRAXA3
GlfflTEUI KULTURE
Gdje vladajuda klasa vrsi
ratne pripreme, tamo su sve
manji zalogaji hljeba za
trudbenike i kultura se stav-Ij-a
u corsokak. Tako je na
nedavnoj skupStini Udruie-nj- a
knjiievnika Srbije kon
stantovao da "poatojeci pri-▼red- ni
sittem ©neroogucuje
isdavanje knjiievnih djela".
Stanje u danaSnjoj jugo-slavensk- oj kinematografiji
prilidno je ocrtao beogradski
rezimski list "NIX" (br. 166,
od 195-- 1 g.) podvladeci da u
filmu vlada "najegda akaka-- !
vaca, tnediokriteta, onaj lu i
di pir uobrazenosti i aamou-vjerenoa- t,
koje prate zapa
njujuca nestrucnost i drsko
raaipniitvo."
U "Letopisu Matice srp-sk- e
2 1951 kaie se: "Neko-lik- o
zbirki peutmi, romana,
drama, novela i knjiga atu-dij- a
— uzalud u poslednje
vreme traie naknadnika".
Opde srozavanje u jugo-slavensk- oj kulturi odrazilo
se 1 na pozoriSnoj umjetno-st- i.
Tako dasopis "Knjiiev-nost- "
opisuje kako je na be-ogradsk- oj
sceni prikazivano
djelo Dostojevskog "Zlodin
i kazna" i dalje opisuje ka-ko
se osjedao onaj koji jo to
prikazivanje gledao:"On ae
oajeca da je u necemu pre-vare- n,
i volio bi da nije m
priauatyovao takvom jed-no- m neilavnom cinu".
Ncpismcnost u Hrvatskbj
Danas u Hrvatskoj ima
618.083 nepismenih, a u
1953 bilo ih je opismenjeno
svega 742.
Veliki broj djece koja no
polazc skolu, ne polazi je iz
objektivnih razloga, jcr u
njihovim selima jo5 nije sa-gradje- na
ili dovrSena Skol-sk- a
zgrada. To narodito vri-je- di
za kotare Bonkovac,
Zlatnr, Kutinu i jos neke. Od
ukupno 3.719 Skolskih zg~a-d- a
u Hrvatskoj, 1.200 ih je
podesno za nastavu, za oko
1600 potrebna je adapta-cija- ,
205 Skolskih zgrada
treba zamijeniti novima,
dok ee 807 Skola jS uvijek
nalazi u kudamn privatnika.
h
езам— НШ Tlg — I" Uw wym"
RADOVI ARTI-KL- r:
godine SoTjetskt
naucno-istraiivac- ke
ekspedicija
ZauraUkom kolhoznom aelu
Malcevu (Kurganska oblast) odr-ian- a
tolovini ausrusta
Svesavezna konferencija radnim
metodama odgajivaca poljopriv-redni- h kultura kolhoza "Zaveti Le-njina- ", laureata Staljinke nagrade
Terentija Makeva. Konferenciji
prisustvovali istaknuti sovjetskl
ucenjaci, najbolji radnici kolhnzne
aovhozne proizvodnje raznih
krajeva Sovjetskog Saveza.
Glavni referat je odriao Teren-ti- j
Malcev, kojl je izmedju ostalog
kao da odlucujulu ulogu pove-cavan- ju
plodnostl polja imaju mje-r- e, koje osijniravaju znatno роле-ianj- e
plodnosti zemlje. "Zakon"
opadanju plodnosti zemlje, koji je"
izmUlila reakcionarna nauka, opo-vrjf- la je napredna ovjetka nauka
prakfta. Mifurinska praka
dokazale, da ukoliko je veil
prinoH plJoprivrednih kultura, uto-lik- o vela plodnont zeinlje.
Xov nain obradjlvanja zemlje,
koji je rairaJila atanica kolhnzn,
itaitoji dubokom oranju икага
U Torontu (Studio Thea-tre)
se pokazuje poljski film
"Mladi Sopen" (Youn Cho-pin).
Sopen je bio glasoviti mu-zi£a- r.
Film pokazuje Sope-n- a
mladickim godinama.
O je do danas na-pravlje- no
mnogo filmova.
Vecina tih filmova je
Gle prnje kupi, svo blaffo svoje,
Tuino mu lice kazujc jad,
Poslednji poglcd po sobi baca,
Kuda sc sprcma, kud misli sad ?
Ide! Kud ide? U svet. medj ljudc,
Jcr sta ie vise ovde sad on?
Neka ga nosi struja 2ivota,
Dok jednom smrti ne Ouje zvon.
Nikoga svojja on noma sada—
Oca mu davno pokriva grob,
A majku nikad ni vido nije,
Nije ga snaJla bar ta kob.
Ta oni su ga rodili samo,
A Sta ic vi3e za sina svog?
Ta on 6e s-tet- x. nadi ce svega,
Dobri su ljudi, dobar je "bog".
Ah, ko de stati sred burnog mora
Da gorke suze budu joj drug.
On vide tuzno.gde zelenaii
Prodaju stan mu za neki dug!
Ljudi su nemi. nemaju duSe,
Srca im sama ledna k'o kam.
Ah, ko ie stati sred burnog mora
Groznog iivota da zbori sam!
Skupio prnje pa tiho stupa
U burni iivot. stupa u svet—
U borbu veinu. strainu. oajnu.
Da kune zivot svoj hud klet.
Ode da radi za komad hleba.
Da nago telo odene bar.
uzdahom gledec" krvave suze
Za njega bide radosti zar.
Dal ljudjka mrinja. sebidnost
kruta
iedju zagasi kad?
Da Г drultvo ovo zbrisati mole
Xevolju. bodu. patnju i jad?
i A- - i: r2 Жлџ--
WSM
XAUCNO-ISTRAzIVAC- KI L
U proljec ore Savez je
uputio drije ekspedicije u
Artik (jednu od njih vidi e na gornjoj lid).
Zadatak iih aastoji se u Utematskom
U
Je u Drvol
i o
su
lz
it u
o
1 i na-uka
u
jc 1
a u
u
Sopenu
ispu- -
i
i
S
Taklenu
j.
1
: — -
prosi,
odbiie
jeknu
sumnog
druibi
Utraiiranju
radi o kretanju na sje
morskom putu i odredjiranju
Nuzgred napominjemo da se u
(II) i Theatre)
otjetski film u Artiku".
NOVI NACIN OBRADJIVANJA ZEMLJE
aa plujom koji ne prevre brazdu, IJima koja au bez dubokop
jednom za 3—t podine, u dubini od
i zasijana vei tredu godinu. Pro?le
4 —CO I'otom se na trodine Je ietva torala u ooredJe- -
tim poljima vake na plitko nju sa 1950 god i nom, koja je a i J
zaoranom strnjUte bez dubokog o- - klimatskog glediita bila jedna od . ♦ ranja, a lju travnaste blljke, litarice
1 uljarice. Duboko oranje bez prevr-tanj- a
brazde ostavlja razne slojeve
zemlje na ranijem mjeetu,
nlz viSegodiSnjih korova, pove-lav- a
anagu kultivisane zemlje,
manjuje razaranje
atrukture i omoguluje maksi-maln- u
akumulaciju vlagc u zemlji.
U drugoj I ulijedelim godinama
Klje se ne ore duboko, vet se a-m- o
obradjuje tanjirastim kultiva-torini- a.
V "Zaetl Ienji-na- "
sadn je duboko uzorano bez
prevrtanja brazde "ko 80' i ora-nic- a.
V oljednJim godinama u kol-hozu
su zaijane razne kulture u
neuzorano trnJiJte na iovrfini cmI
б hiljada hcktara. I'ri torn je pJ?-ni- ca dala od 20—JO metrifkih renti
sa hektara. Dobar rod se ocekuje
i oe godine I to naroito na po- -
FILM MMLADI SOPEN"
njena neznaajnim anetr-dotam- a
iz njejeova iivota.
Ovaj film pokazuje Sopena
u vczi sa njegovim epohom,
je izraicna u njegovoj
muzici. Tu je istina ne samo
o Sopenu педо i vremenu u
kojem je on iivio. Film po-ma- ie upoznavanje ne samo
Sopenove muzike, nego i So-pena
kao iovjeka. KO J E KRI V?
— KOSTA ABRASEVIci —
I jednog dana osta bez rada.
Glad lite hleba —ko ce to dat'?
Mora da da inoli ljude—
Ta valjda 6c se .ko smilovat.
I tuino pridje jednoj palati,
Da Ute, moli bogati rod:
"O milost, samo du koru hleba!"
Lcdcnim ielom dodirne pod.
JcknuSe tuino sjajne dvorane,
Svodovi nemi glas
I zlatni stubi dak zacviliSe,
se suza razli u mlaz.
Mesto milosti, zatu se ozgo,
Sam besni kikot, razvratni zbor,
A besni gosa pred njim zagrmi:
"Sta de ovde taj gadni stvor?!"
"Xapolje ritol" dvorana,
Lupnuie Tata uz gromki tres,
A sa trpeze besne gospode
Ori se kikot, razvrat i bes!
Polazi dalje—i dokle tako?
Iznuren av je samrtno bled.
Tarn u daljinu, vam sveta
Upro je pogled, upro je gled.
Druiina jedna, vrSnjaci njemu.
Porok je medj njih razastro vlast.
Za muku tudju medj sobom dele
Uz tihi govor tu prave dast.
I tihim krokom toj druibi pridje-- S
usana mu se otiAte glas:
"O, koru hleba V9 i u toj
Medj porokom on nadje spas.
I neme lua reci njihove.
Da patnji svojoj udini kraj.
I ruku pru2aM porok Hkuje:
"Xek mine tuga. nek vaj.
prirodc Sjevernog ledenog mora
proiirenja znanja leda
тегпот rrrmrna.
sada Torontu
land ChrUtie pokazuje rlo za-nimlj- iri
M2hot
oranja
centimetara.
jjodine
uniSta-v- a
mehanifko nje-n- e
kolhozu
koja
Podom
mine
najboljih, za 10 hiljada metriikih
cent!. , Malcev je u tvom referatu naro- - j jito upozoravao na to, da se nje- -
gov metod, Mo'kao i svl drugi po-Ijoprivre- dni
metodi, ne moze pri-mjenjiv- ati suda i roehanijki, ve5
mu treba priftupati stvaralakim ' nainom.
Naufni radnici Instituta za ze-ml- ju
pri Akademiji nauka SSSIt '
naveli au u svojim govorima da je
dulxjko oranje bez prevrtanja brnz-d- e
za ajetveni potupak Jeilan od
najrevolucionarnijih dijelova novog
narina obradjivanja zemlje, koji je
razradio kolhozni novator Malcev. ; Nauni i prakticni rad Terentija
Malceva je liaivao veliko Intercso- - j
vanja avih uesnika konferenclje,
koji su odobrili novl narin obradji- - j vanja zemlje I preporucili ga za
siroko zavoljenje na poljim,a Sov-jetsk- og Saveza.
Film je napravljen u Var-sav- i.
UIoku Sopena ijrra Cze-ela- v Wollejko. a Aleksandra
Slaska uloge lijepe i njeine
Konstancje, Sopenove. prve
ljubavi.
IstoTemeno se pokazuje
film poljskih narodnih igara
i pjesama Maiownt.
C D.
Prolaze dani ko mutni vali,
Iz greha smelo stupa u greh
Sa druibom popi pehar iivota
Uz tuinu ialu i gorki smeh.
Pozn'o je davno tamnice mradne,
U njih je dvrSdi postao tek.
Nije ga spasla pokajna mis'o
Pokajan domu: svrSi se vek.
U druStvo da se medj' ljude vrati.
Da sa iivotom raskinc zlim —
Ah, tarn' ga dega okov i sram
Ko sa zlodincem radide s njim.
Propalo sve je, izgubljen dakle...
Sa svetom jol ce da vodi boj !
Ne moie natrag. unapred mora
I dalje put de produlit svoj.
I tada pada sa zvcrskim licem.
Pod iie straJni кгл-а- 1 noi.
Da ljudskom krvlju grehove pere—
On hode, mora on i to moi !
I najzad. najzad od teSkog gnjeva
Osvete strasne podiie mad:
Ubija. kolje, otima, pljadka —
Ne duje vrisak, ne duje plad.
A greSno druUvo tad se podiie.
Da stra$no kazni zlodinca tog.
Da ubica ubici presudi kaznu,
Zbog oca sina nestane zlog.
I kada najzad uhvaden bude.
Grahtanje straino stvori se pir.
Nesta zlodinca. noma zlodina,
Bezbednot vlada. nast'o je mir.
A dru?tvo trail iivot mu hudi.
On ne sine vie da bade iiv.
No sad se javlja miao kobna:
Pitanie: "Ko Je krir?
o
NASE P0R0DICN0 STABLO
Napisao: ALEX NOVIKOFF
SVE SE MIJENJA
Danas na zemlji nema viSe dino-saur- a.
Nestalo je i nosoroga s vune-ni- m
krznom, kao i tigrova sa sablja-sti- m zubima. Danas ne moiete ni u
zooloSkom Ttu vidjeti iiva mamuta.
Mjesto njih se pojavise nove Tste
iivotinja. (Prirodoslovci bi na svom
jeziku rekli: da su se razvile nove
vrste.) Golema paprat i vjedno zelene
biljke sa irokim H5cem izumrijeJe.
a nove vrste bilja danas rastu na ze-mlji.
Sada su sve iivotinje i biljke
drukdije nego prije. Zbog toga i jest
latimerija tako znadajna. Ona pred-stavlj- a
vrstu, koja je milijune godina
ostala praktidno nepromijenjena.
U prirodi se sve neprestano mije-nj- a.
Neke od tih promjena moiete i
sami zapaziti. Led se topi u vodi,
voda se pretvara u paru. Jabukov se
cvijet pretvara u jabuku, u plod. Iz
jaja se legu pilici, koji prerastu u
kokosi. StoviSe, moiete primijetiti
promjene i na svome vlastitom tijelu
— kada rastete i starite. Kuda god
pogledate oko sebe, svagdje cete vi-djeti
mnoge i mnoge promjene.
Pa i sama se zemlja mijenja. Mo-id- a
ste kndn promatrali vrt nn pndini
kakva brciuljka. Svake godine kia
odnosi poneSto zemlje s njegove po-vrSin- e, ostavlja za sobom male vodo-derin- e
i otkriva goli Sljunak. Kroz
milijune godina takva rada, kisa i
vjetnr mogu saprati visoke planine i
pretvoriti ih u obidne breiuljke.
Ni danasnja naSa klima nije ona-kv- a, kakva je prije bila. Moida ste
dull svog djeda kako pripovijedn, da
ni snijeg nije vi§e onolik, kolik je bio
u doba njegova djetinjstva. Ponekad
ljudi samo misle, da se vrijeme pro-mijenil- o, ali na mnogim mjestima
klima zaista postaje blaia. Znademo,
na primjer, da je prije trideset tisuda
godina Long Island, u driavi New
York, bio pokriven ledom, kao danas
SJeverni pol.
NajviSe e mijenjaju iivotinje i
biljke. Neke su od tih promjena sva-kodnevn- e,
pa se najdeSe i ne obazi-rem- o
na njih. Sjeme, koje smo posijali
u proljede, pretvara se u bilje, koje
jo! istoga Ijeta jedemo. Gusjcnica se
SVE NA PRODAJU
PA I SUNCE
U titovskom lifctu "Slobod-n- a
Dalmacija" izaiao je dla-na- k
o tome kako treba pri-stupi- ti "prodaji sunca" u
Dalmaciji:
"Vjedno nasmijano sun--
c.,e"j.,l.sa.',", tl.ia rlo .,ilnviii. ' Ijerdrnfue mu!
! ijuue a uiuai nil u uiu u
,Dalmaciju. gdje de ih se
dvonti kao a oni
de ostavljati svoje dolare.
Einstcinov dar
Izmelu
Ope poznati najvei £ivi uce--
selo
u Melbournu
glarnmi gradu Autralije
22 novercbra
lesnaeste olimpij'ke
sedmxa za-poce- lo
e
potrebnih evo
natjecanje, na
kontinento
Izgradnja ©limpijskng par-ka.
reHVog ©Hmpij-sko- g
ko
Rauna da ©П obj-lr- tl
Wti gteTl fet
natjeranja.
sele ТПО zgrada
da priml ok
Izgradnja staiat
organizatore
dolara, V oIlmpi;Vsi
U
zatvara dahuru, ali se nakon
nekoliko tjedana iz nje Bdahuruje
obliku malog punoglavca,
koji tranju jo5 nema ni nogu, ali
ima rep, postaje u srpnju iaba s ja-ki- m
nogama — ali bez ikakva repa.
kod iivotinja i biljaka ima
mnogo i takvih promjena, koje ne mo-iem- o
vidjeti. Zadatak je prirodoslo-vac- a da istraiuju kako se zbivaju te
promjene i da govore njima.
PREMALENO DA SE
VIDJETI
ste opazili da kaput
postaje sve tanji, Sto ga duic nosite,
i to zato, Sto mu se trose konci. I vaSa
koia, jezik, ieludac i ostali organi
troJe se kao i kaput. Pa ipak
ostaju iste debljine. Kako Evo
kako:
Va§e se tijelo sastoji od milijuna i
milijuna siduSnih stanica, sc troSe
kao i na vaSem kaputu. Ali
se god stare stanice tro5e, tako
se nove stvaraju. Svake sekunde va-
Sem iivotu nestaje deset milijuna cr-ven- ih stanica knl, na njihovo
mjesto dolazi deset milijuna novih
stanica.
troSenje starih stanica i nasta-janj- e
novih ne moiete vidjeti drukdije
samo A to je zato,
Sto su to stanice tako mnlcne, da su
najvede od njih — stanice —
manjc od jedne tritisudninc centime-tr- a. Trebalo bi oko milijuna ta-kvih
stanica, da se napuni jedan nn-prsnj- ak
!
Neke su promjene tako malene, da
se ne mogu vidjeti ni najjacim mikro-skopom.
No udenjaci znaju po njiho-vim
rezultatima, da su se te promjene
morale dogoditi tako, kao Sto
i vi znate, da jc netko morao baciti
loptu, koju vidite kako preko
grade dvoriSte, iako ne mo- iete vidjeti onoga, ju je bacio.
Udenjaci znaju, da se kcmijskc
nasih stanica neprekidno mije-njaju
procesu, koji metabo-Iiza- m
— to znaci "mijenjanje
tvari". 2ivuda tvar naseg tijela nepre-kidno
ae mijenja, neprestano sc ra-stva- ra
1 ponovo se izgradjuje.
(Nastavit de se) Anegdote ТГ .—
Radojeva i-cce-nica
Mlinar, naetavnik nje-mack-og
jezika u kragyjevackoj
gimnaxiji, zamjenjivao je
srpskog V testom rmz-re- du on ucenika. a
aVOJim "blistavim ikainije poznatog aatiricara Kadoja
DominorKa,
—NapUit recenlcu;
prindeve,
— treba da
voga —
— Drill, —
kad je ta je ovaj
mladid rece
— I
. . ."
je ostavio
S
—
—
— —
—
.vojedobno z Izradu W P' " " КЈшлп R nP.U,tI P°tWn
tele.kopa. stmcnj.ci. nije iuje j prije dobivenog aja.
radivJi dHje izradili taj """ "'и '
veiikl prema torn
nacrtii. pa J ada otpremljen jed- - Chaplin pOZatl U Indiju
noj fkoli u kojoj filmskih radnika u
ga j cije zapadnom Bengalu je
I nosi kola. Na yaja Klasovitog g 1 С a X?iTk ДГн Chf.rlic ChaP,lna Ja. lt .
I ranerrop.kih veoma su sucni cicanju акога.
SPORTSKE ZANIMLJIVOSTI
Olimpijeko
196. g. odrlat
se igre.
Vei prije
Izgradnjom avih obje-ka-ta
najv
j austral-sko- m
(kada
i
sela, ce e zvati
-- Haidltnr, w ? nalazi n
tnVo. se ce
prije
pneetka OHniprke
Ireat e I
raerfl ce 5W IjedL
erih
ce k W
u ved
u
leptira. Od
u
No,
nam o
BI MOGLO
Sigurno vam
vaS oni
to?
upravo niti
u
a
Ovo
nego mikroskopom.
jajne
dva
— isto
leti
o u vase
tko
sasto-jin- e
u
a
I
Profeaor
profe-or- m
Jezika.
pozo-- e tada
Kraljevi aluiaju glaa
naroda! r.apiaa Iladoje.
prodera se
Mlinar, vidio
napisao. Zatim
lilt: laruj avoj umilnu
pjesmu
Hadoje tada kredu
nacrt I
Kedavno nijesto. aaJekao
godine. "- --
teleskop tocno
visokoj Izraelu, Unija
poklonio Einiteln, poz-Im- e
atovima U Zt
innijU.
nekoliko
odria-n- o.
tadiona
mjesed
bVkata
тЛУо-n- a
parVa
koje
kako
zovemo
brili...
"drskl"
nervozno:
pjevaJe
nalazit ce e, nogometm sta-dio- n.
igralille hokej i atiet-sk- a
arena. Stadion ce ml da
priml oko 120.000 gledalaca.
40.000 buducih strur.
njaka fiskulturu
i sport
Osnovni cilj fiskulture I
sporta u SSSR-- u je odgoj fi-zic- kS
xdravog. otpornog i hd-ro- g
c4vjka profetog dahom
sorjtsVog patrjotizma. Zato
se u SSSn-u- . kao nigdje u avi-t- a,
posveceje pai-nj- a
pripremi kraJifikoranih ka-dro- va
I trnra fitValtara I
rport. U 13 specijalnih fUVul-tonu- h
risokih Псо1а I 37 tehrd-Iram- a, takeder fakalteti-ta- a
p-danS-kih
Innitata s
prelte 0 hiljada bda£h rtra- -
A.
vnSe
Sa limunom
Na nekoj kuinoj zabavi u Deo
gradu bio je I knjiievnik Stevan
remac Nalazio a u bllzini nekog
covjeka, koji je odisao zapadnja{-ko- m
ugladJenoWu, ae Sremcu
nije avidjalo. U jednom trenutku
domac'ica je upitala:
Je li po volji lalica daja, go-spod- ine Jankoviu
Sa zadovoljetvom! — odgo-vor- io
Je pitanL
A gospodine Sremac- -
pitala je dalje domalica.
— A menl sa limunom! dgo-ror- io
je nzbiljnn Sremac.
DruStvo koje je tulo i jedan i
drugi odgoror prasnulo je u ami- -
velikog
au On nl da I
sam
ta m
U
za
za
za
na
Ribice koje die
Japanac Seichiro tSakano tvrrli,
da jedino on u £itavom Japanu
pojjeduje drije zlatne ribice, koje
ice pod vodom. I'ojetiocI njegora
i: posjeti гaиkЈvиar,i}juлџma potithrrdrjiubijcua da se dobro
zemalja.
koje
©V
za
ogrowj
ito
vi,
enjaka za fiskulturu i sport.
Droj struenjaka koji rad u o-bl- asti
fiskulture poratao je u
toku posljednjih godina t 10
puta. I tpxijalnih naucno tstra-iivaAi- m intitutirna izucaraju
se I uoparaju metodi fiziStog
raspitanja. Citava mreia medi-cinsko-fiskultur- nih
diapanzera I
kabineta stoji na raspolaranju
aorjetskim ljudima.
Xovi rekordi u plivanju
OSAKA. .— --Na .plivaikorn
Katjecanju ро1ат1јпа au dva
norm BTjetska reVorda. Jin
Nagasara wnot iw je pobotjJao
rkord na УЛ m leptir as rezul-tato- ra
И-ЛХ- 1, dk Je lrgndilnji
Mojol Kimura poiwn plira
100 rr pnna za 1 10A
v&a
|
