| Note |
OCR Text: 1П?ТтГ№Јл7дЧ i i ii FjtaMmhAd in 1931. Izliii cvakog petka
J Pubhehed Every Friday СЏепа 10 centi
primjerak
Na 3Ar9-#-Jr (l&U)O. V1o9l6.1 XVI Pretpkta stoji 6 dolara . . . podiinje za Kanadu,
479 Qaeen Street West ostal xeaalje 7 dolara
Toronto, Овипо
Jugoslavensko-Kanadsk- i Tjednik — Yugoslav-Canadia- n Weekly
Kanadshi tjedan
(I'regled dogadjaja)
IiAXKS I DMJi: ХЛ POZOUXICl — Hal
{;mk j ]Hsl.i-(l!ijil- i dana li ylavni pretlnict
liaHaiiK'Htariu (li'hat' u Ottawi.
Do toga j doslo nakon je jedan torontki
n-- . mar otisao u New York i za sama dva sata
itknii Haiiksa, za kujiin kanadska i amerifka
ilii,ja navodno mjeswima uzalud traga. Usia-hi.i- l'
s da se Banks uojK:e nije ni krio, mgo ,i'
i M na jednoj luksuznoj jahti i vozio se ]
Yorku u svom iioznatom bijelom Cadillacn.
Kao §to je poznto, I tanks je bio osudjen na
li-- t Lr(Klina zatvora, ali je nakon apela puiten na
!uliodu pod jameevinoni od 25.000 dolara. Kad
jt tnlwo jw drui put biti izveden pred sud (da
"l-Mv- ant za drnge prestujH) on je netragom nv- -
vTilO.
Ojwzieija u parlamentu je oStro napala vla-- 1
1 1 da je omogurila Banksii da pobjegne. Palo
mi iptu2l)e da je to povezano sa Uanksovim "u-Лшгат- а"
lilieralnoj partiji. Sa vladine strain
napadnuti su konvezrvativei da za vrijeme svog
ladanja nisu poduzeli nikakvih koraka protiv
Haiiksa. Ovi su ojxjt odgovorili da suliberali do-pn-m- ili
IJanksa na" prvom uijcstu. Neki poSteni
iiivinai'i au primjotili, da je to ueinjeno radi ra-zliija- nja kanadske unijc poraoraca (Canadian
s.anu'iis Union), a to je opet bilo vezano za li-kvicl-aeiju
kanadske trgovaeke moniariec stvorenc
ii rijeme rata.
Iiuzna slika, nema sta.
Izgloda da ee Banks i dalje jjospodnriti nnd
kaiiadskim pomorcima; on je i dnlje podpirdsje-dni- k
Internationnl Senferers Union (sn plaeom
od 20.000 godiSnje), a vceina kanndskili pomo-rac- a
je i dalje (usprkos drzavnog staratoljstva)
n toj nniji.
Kako vidimo, posljedicc antiradniuko politike
su porazne ne sanm v.ix kanadske poniorce, nego
i za one koji su tu politiku vodili.
— —
IMA LI SlllOMASXIIU — Ontanjska fc-dirae- ija rada na svojoj konveneiji u Xorth Bay
objavila je rezultate proucavanja zivotnog polo-zaj- a
Kanadjana.
U izvje.sfaju se navodi da 0 i pol milijuna
Kanadjana ne zaradjuju dovoljno za pristojan zi-.i- t.
U samoj provineiji Ontario, najrazvijenijem
i najbogsitijeni prodjelu zemlje, ima jneko 2 mi-ll
juna ooba koje ne zaradjujn dovoljno.
U izvjeJtaju se kae da 2,Г00.000 Kanadja-na
zive u ki-ajnj- oj bijedi (to su oni eiji godisiiji
dohodak izmvd manje od 2.000 dolara jo obite-Ij- i,
i 1.000 dolara za samee); u kategonji oku-dni- li
nalaze se 1 ,"00.000 njih (to su oni eiji po-rodie- ni
dohodak iznosi manje od 15.000 dolara, a
kod sunaea 1.Г00). U kateoriji onili noinaju
dovoljno za udoban zivot nalazi se 2,500.000 gi-a-djan-a
(njihov godinji dohodak je manji od
4.000 dolara po porodiei).
U kategorijania bijednih i neiimienih nalaz
si- - stari radnici i i)onzionerei, zatim nezaposleni
i .mi koji ne rado stalno, zatim mladjarija bez
doxoljne nnobnizbe. udoviee i zene sa djeeom ko-j- r
u napustili nmzevi. bolini. oaka-ni- . umiin
( N'nst.n ak it. i Tt .it I '
U SU
U Mostaru je pred Velikim
vijedem Okruinog $uda sudje-n- a
grupa polittfkih emigra-nat- a
— samozvani uUaski
"general" Stanko Cerkei, ro-dj- en
1932. godlne u Cerigoju
kod liitice, zatim Nikola Mar-tinov- if
i Pero Todii, koji $u ?
u juno ove godine ilegalno
prebacili u jugoslaviju t na-mjer- om
6a vrie teroriitiike ak-tij- e.
Osim njih, na optuie-niik- oj
klupi naili su se i njiho-- vi
jataci — Jozo BaraZ i Slje-p- an
Zadro, su im nakon
dolaska u zeml-i- u ukazaK go-stoprims-tvo.
Prvookrivljeni t radi pove-zivan-ja
s drugim emigrant-ski- m
organizacijama i liJnog
kontaktiranja s Artukovifem,
luburifem, Radolem, Pjani
tern I drugim ozloglaienim
neprijateljima nove Jugosla-vi- e
obiiao mnoge zemlje. Zr
to vrijeme pripremao e razne
propagandne materijale, a
itompao je i "Pozor" — je-d- nu
vrstu proglasa za tzv.
"hrvatsku narodnu arm'ju".
Medju ostalim, ovdje stoji dc
ie svaki onaj koji bude po-kui- ao
izvriiti izdaju "biti po-Jinj- en
srdlbi boijoj, te da ie
biti likvidiran".
— Tko je sastavio tekst za-klet- ve
{lanova "hrvatske na-rod- ne
— upitao jc
sudac prvooptuienog.
— Ja UJno glasto je od-gov- or.
— A znate Ii njezin sa-dria- j?
— Pa, ne znam. . .
Smijeh u prepunoj sudikoj
dvorani.
— Je Ii vam poznato tko
su oni ljudi s kojima ste u
inozemstvu kontraktirati i ka-k- va
su oni nedjela poJinlli
u naioj zemlji?
— Jest, poznato mi je, £i-t- ao
sam u itampi, . .
— Je Ii vasa organizacija
U ponedifiiak poslije podne u Knadu ie dopu.cvaa
kraljica Elizabeth, da prisustvuje svci --
. -- , ma u gradu
Charlottetown (provinclja Prince Edward Island) povo-do- m
100-godiSnj- ice saetanka na kome je donijeta odlu-k- a
o stvaranju kanadeke drtave. Kraljica Ce poije po-aje- tlt
Quebec, glavnl grad istolmene provindje, i Ottawu.
Kraljica je doSla na poziv Pearsonove vlade, koja ju Je
time umijeiala u unutraSnji nacionalni'sukob; elemen-t- i
koji u Kanadi vide samo "prcduzetak" Britanije su
digli glavu, a Francuzi negoduju.
AMERIcKI KONGRES OPET OGRANIcAVA IZVOZ
POUOPRIVREDNIH VIsKOVA JUGOSLAVIJI
I POUSKOJ
Tanjug Javlja:
Ameriftki Senat izglasao je
zakonskl projekat kojim se
unose znatne izmjene i o-grani- CenJa
u amerlcku poli-tiku
Izvoza poljoprivrednlh vi-skov-a.
Ova ogranicenja o-dno- se
se svega na Jugosla-vlj- u
1 Poljsku kojlma zakon-skl
projekat uskracuje mo-gudn- ost
da poljoprivredne
viskove u Sjedinjenim Ame-rickl- m
Drtavama mogu da
kupuju u svojlm naclonalnim
valutama, kao Sto su dosad
clnile.
Istl zakonskl projekat pret-hodn- o
Je usvojlo i Predstav-nic- kl
dom. U stvari, glasalo
se o Jednom kompromisnom
tekstu koji Je izradjen na
zajednltkoj konferencijl pre-dstavnl- ka
oba doma Kongre-s- a
u pogledu politike lsporu-k- a
poljoprivrednlh vlSkova
druglm zemljama. Kompro-mlsnl- m
predlogom odobrava
se da se za naredne dvije
godlne nastavi vladln pro-gram
"hrar.a za mir dok
imala potirRki ili vojni karak-ter- ?
— To vam ne bih znao ob-jasn- iti.
— A lalto se onda potpi-suje- te
kao njezin vojskovo-dij-a
— general?
— Eto, tako, da djeluje u-vjer- ljivo
medju ljudima koje
sam namjeravao ukljufiti u
svoj pokret.
Isto su tako neuvjerljivi bi-- Ii
razlozi koje je u svojoj ob-ra- ni
istakao Cerkez, a koji su
ga navodno, natjerali da prvi
put pobjegne iz domovins.
Njega je, naime, prije Kotar-s- ki
sud u liitici osudio na
manju zatvorsku kaznu, od
koje je poslije bio oslobo-dje-n.
Medjutim, okrivljeni je
upravo tu okolnost naveo
kao glavni razlog svojega bi-je- ga.
Pri povratku u zemlju,
kako kale, htio se na muiki
i okrutan naJin osvetiti ljudi-ma
koji su njega, navodno,
enerali bez
MOSTARU SUDJENA GRUPA USTAJKIH EMIGRANATA KOJJ POKUJAll
koji
armije"?
oStro
je predsjednik Johnson tra-zl- o
da se program produzi
za narednlh pet godina. Po-red
toga, kompromlsnl pre-dlo- g
mijenja dosadasnju pra-ks- u
prema kojoj su Jugosla-via
1 Poljska mogle da svo-jlm
naclonalnim valutama
kupuju amerlcku psenicu.
Predsjednik vanjekopolltl- -
i Ckog odbora Senata Fulbright
1 neki drugl senatorl, ener-gifi- no
se suprostavio novom
zakonskom projektu, isticuiil
da bl SAD ovim poclnile oz-bllj- nu
pollticku gresku 1 ne-prav- du.
Medjutlm, sva nasto-Janj- a
predsjednlka vanjsko-pollticko- g
odbora — koji je
kako se smatra u krugovima
posmatraca svojlm govorom
u prilog Jugoslavlje 1 PolJ-sk- e
u stvari izlozlo razml-Sljan- ja
americke admlnlstra-clj- e
o ovoj materlji — nlsu
nalsla na potrebnu veCinu
na plenarnoj sjednlcl Senata.
Novi zakonskl projekt stu-p- lt
ce na snagu, ukollko ga
S potpise l predsjednik
ihnson.
iitjerali iz domovine.
— Odakle vam novae da u
toko kratkom vremenskom
periodu obidjete toliki broj
drlava — Austriju, Italiju,
NjemaJku, Spaniju, SAD, Ko-lumbi- ju?
— Pa, imao sam uitede.
sali opet smijeh.
— Objasnite nam iije se
fotografije nalaze na lecima
koje ste po dolasku u Jugo-slavi- ju
namjeravali rasturati?
— Pa to su fotografije
Stjepana Radila, kardinala
Stepinea i poglavnika Pave-lic- a.
— A tko je onaj fetvrti?
— To sam ja, general —
odgovorio je samozvani usta-I- ki
general Stanko
koji nije zavrsio ni osnovne
ikole.
Upitan kad je zapravo na-mjeravao
realizirati svoje pla-no- ve
u Jugoslaviji, Stanko
je odgovorio:
SKORO POLOVICA
COVJECANSTVA
NA KONFERENCIJI
NEANGAZIRANIH
U KAIRU
V Kairu se odrzava konfe-rcncy- a
neangaziranih zema-- i.
a (koje ne prlpadaju voj--,Л- 1
blokovima), koja po
tjroju sefova drzava i pred--avnl- ka
raznlh organlzaclja
sa.cmjava najveti medjuna-rod- ni
skup u hUtortJl.
Na konferencijl je predsta-vljen- a
skoro polovicu Corje-canst- va
i vie od potovlee
zemalja-clanic- a UJedtajenlh
nacija.
Za stolotn u okviru dvo-tru- ke
potkovlce eujedaju
predstavnlci 57 zemalja Afrt-k- e.
Azlje, Latlnske Amerlke
i Evrope, od kojlh 47 kao
punopravni, a 10 kao proena-traC- i.
U odnoeu na prvu ko-nferen- clju
neangaiovanlh
1961. godtne u Beogradu,
broj zemalja-uceanlc- a pove-ca- o
se za preko dva puta.
Kao po pravilu, sve novo-oetobodje- ne
zemlje prihvati-l- e
su neangaiovanje kao o-sno- vu
svoje "anjske politike.
Pored ovoga, vise od dva-des- et
politlfrkih organizacija,
medju kojlma oelobodilacki
pokretl iz Afrike i Azije, a
takodjer 1 mnoge polltlcke
partije, prate rad kalrakog
skupa. Kao gosti prieustvuju
generalnl sekretar Organlza-clj- e
africkog jedlnstva Dlja-l- o
Tell 1 generalnl sekretar
Arapske llge Abdel Halek
Hasuna,
obzirom na veliko Inte-reelra- nje
koje konfere-nclj- a
vojske
Ipobudjuje u svlm dljelovlma
isvljeta, u Kairu se nesluzbe-jn- o
naSao i veci broj stra-ni- h
dlplomata koji prate
rad i rezultate konferencije.
JUGOSLAVIA rilEDLAZC
KONFCRCXCIJU O
HAZOUUZANJU
Tanjug Javlja da Je Jugo-slavlj- a
podnijela konferencijl
sefova 1 drzava neangazira-nih
zemalja u Kairu prijed-lo- g
da se odrtl svjetska kon-ferenc- lja
o razoruzanju pod
okriljem UN Hi da se sazo-v- e
specijalno zasjedanje Ge-neral- ne
skupStine UN.
CII'AK OITUZUJE NATO
Nlkozija. — Predsjednik cl-pars- kog
parlamenta Klerides
je optuzno Atlantekl pakt
zbog nastojanja da se clpar-s- ki
problem rijesi suprotno
tntereslma ciparskog naroda.
— Pa, evo sada, upravo
dok razgovaram. . .
— Jesu Ii vam poznata
zvjerstva koja je Maks Lubu-ri- d
finio u Mostaru, Konjicu i
Sarajevu gdje je u poznaloj
luburilevoj vili rezanjem di-jeio- va
tijeJa i peglanjem vrJio
neJuveni pokolj omladine?
— Poznato mi je i Ie
kako. . .
— A zaito ste onda
Hit u Madrid da se susretne-t- e
s tim zlikovcem?
— Eto, imao sam samo ie-I-ju
da vidim tko je to "kuku-rikal- o"
o kojem se toKko go-vo- ri.
U sali smijeh.
— Jeste iSli u Austriju
kod "tetka Katarine" — po-vjeren- ika
uslaike organizaci
je HOK?
— Jesam, iioo sam s Fro-njo- m
Radoiem u 2ijoj je ku£i
na svefan i strogo ritualan
- --- 1
U ZEMUI PROVODITI TERORISTICKE AKCIJE
U
Cerkez
Cerkez
S
ovdje
Dobro.
Ii
Ustaske lazi na
stranicama Toronto
Daily Star
Toronto Jhnl'! t(lf ji nlijorio .v II jtt ltliii- -
ka pod iiasloroin "('umuln's U ilaad Persons";
nmtoji se prikazati kako ни e u Kanadi xnali
bivsa "raseljena lica" (displaced persons). .1
dan od ovih clanaka, koje pise neki Iiae Con II i,
posvecen je Anti Markovictt, predsjedniku i-hi- -ske
organizacije Vjedinjeni Kanadski II nut i
i skutonoii Pavelicevog nasljedniha Dr. Mj m-n- a
Uefera.
Ne znamo zaito je "liberalni" Star upustin
u populariziranje ljudi poput Ante Jlarkormi,
ali se ne moiemo oteti dojmu da je to po-vezano
sa strajkom njegovih tipografa; Star lla-nos
treba pom or svih natrainjaka.
Star i njegov dopisnik ipak nisu uspjeli la
Markovica prikain za dobrog Kanadjanina: i-ku-saj
iskrivljavanja proslosli izazvao je protit
njegovih citaoca kojima je stvar jtoznata.
Mi nemamo нШа protiv toga Sto Star pnrn-dir- a
na ljudima kao sto je Ante Markovic, mo-iemo
samo reci: Xa cast vam, gospodo, imait s
i'ime ponositi!
Medjutim, torn clanku je ucinjenu vtlih
nepravda narodima Jtigoslavije, prije svega hrm-tsko- m
narodu, i to je ono sto nas je ponnkalo no
fiisanje ovih rijett.
Tim elankom nastoji se slvorili dojam da м
svi llrvati bili protiv Jtigoslavije, da su podu-pira- li
slvaranje "wezavisne driave lfrvalsh " i
da za tim danas tele. To jc odvralna lai.
V clanku se tvrdi da Jugoslavia "nije iiue
zemlje ncgo sinomin za diktaturu koja jc mii-sti- la
hrvatsku nczavisnost i nastavi ja da vgnji la-va
mtroil koji nastanjuje planinc i ravnice koje
sc protein od Jadrana do madjarske gram'et".
Da potkrijepi tu Markovirevti Ivrdnju Sta-ro- v
dopisnik dodajc da to glrdiZtc jiodrlavajn i
"mnoyi Srbi, llomnci i Uercegovci". Sitjnrno je
da ima Srba koji su protiv Jugoslavijc, ali je tr-.s- ko
vjcrovati da su oni protiv zato Uo Jugosl-avia
predslavlja nckakvu "diklaiuru" nail IFrva- -
tima.
Stvaranje "nczavisne driave Jfrvalskc Mar-kovic
i Corclli predslavlja ju na ovaj narin: .sv-st- og
aprila Hitler jc najmo Jugoslavia, "ali pri-je
ncgo su Xijcmei sligli u glavni grad Zagreb,
Jlrvatska jc proglasila nczavisnost i nacisti, ne
icleci imati nezadovoljno pucanstvo im syojih H-ni- ja,
prdctidirali su da podupiru nczavisnost".
Prvi dio ove reeenicr jc lai, a drugi istiiia
t.j. "nczavisna driava Hrvalska" jc stvorcna po
njemafkim osvajaHma i ona jc za njih bila .-(-
Xatavak
na strani S)
Makedonski
I bugarska pra vc lav:.a cr- -
kva u Sjedinjenim Drtavama
,i Kanadi se pocijepala. Re- -
akekmarni element! koji ko--
jntroUJu bugarske crkve u
Sjed. Drtavama i Kanadi m
lotkaatll poaluanoet Sv. Stno- -
du u Soflji pod tagovofore
da j on "orudje bufarske
vlade" i proglasiU amtwtal- -
noet, ellcno kao srpefci rae--
kotnJci na Mat aa Draanlju- -
bom MUhroJevi6em.
U Toronto su doead po-stoja- le
dTlje сгкте koje aa
epadaie pod nadkteoet Sr.
Sinoda bufanke crkve u So-flji.
Jedau od ovih ehriju cr-k- va
(na SackvlUe Street)
kontroUJa raakoinici, a u
drocjoj (na Regent Street)
au oatall poraieni. Sveenfl:
ove crkve Haralambl Itieff
je potao aa raakolnicima, all
nije mofo odveatl dlanatvo
crkve; ax je ne aamo oatao
bez crkve, nego Je i raaei-nje- n.
Medjuttm. Ilieff 1 dalje
pretendira na svoj raniji po-lota- j.
pa je proile nedjelje
na silu рокиЛао da siuii u
crkvl, al ga .e роЛс1.а na
raskolnici
poziv crkve nog odbora. uve-l- a
napolje.
Doznaje se da je sveceru-ek- o
zvanje pored Illeffa o-due- eto
joi sedmorict svecenl-k- a,
ncedju njtma i Va-sil-u
jMlhaUoffu od crkve Sv. Djo-rd- ja
na SackvlUe Street
Veclnu clanova bugarskih
crkava u Sjed. Drtavama I
Kanadi saclnjaraju Makedo- -
ncl 1 mnogl od njih sada ze-- Je
da Im a crkva naziva
makedonakom a ne bugar-sko- m.
Sv. Sinod bugarske cr-kve
u Soflji hn Je to dozvo-ll-o,
all krajnje reakcionaml
element! ae prottve; drugim
rtjectana, oni au protiv toga
da Makedonci budu Makedo
ncl, nego Boajarl.
U Torontu Je aada u izgra-dn- JI
nova xnaAedonaka crkva,
koja ajiada pod nadleznost
makedonake crkve u Jugosla-viji.
NeW dafM&e ematraju
da je bai faaajradnja ove cr-kve
potakla nackMialno ma
kedonxko raspoJoienje u cr-kva- ma
koje sa dosad ,фа-da- le
bugarsku сгкли u So-j- l.
|
