000301

OCR Text: н JEDINSTVO PUBLISHED --UNITY SUBSCRIPTION
EVERY $8.00 PER
FRIDAY YEAR
i No. 37 (1439) 20 CENTS 37h YEAR A COPY
T o 11 N T O . ONTARIO. PRIDA1, O ( T O 1{ 1
. R 11. l i ., .
MAJOR WILLIAM JONES - NOSIOG VISOKOG
JUGOSLAVENSKOG ODLIKOVANJA
rat mi ,c jtrtiiijrii пачт iMljcniciiiia п Kana-d- i
l'iuliKiiu i.j'vt da jr major William .Junes, vodja
Jim saveznieke ojne inisije, koja ,je uVtkum 1943.
padobraiiom sjiustciia medju jediniee X.O.V. i
P.O.J. odlikuvan visokiin jugoslnvenskim odliko-vanjc- m.
Evo sto se u tome kaze u izvjestnju za stam-p- u
Ambnsade NFR.J u Ottawi:
"Knnadski veteran, elan Imperial Ulack
AVatch, major William Jones iz Wellandporta, On-tario,
odlikuje se "Medaljom Jugoslavenske Zastavo
sa zlatnim Vijencem", od Predsjednika Socijalistie-k- o
Fedorativne Kepuhlike Jugoslavije, Josipa liiuza
Titn, na 25-godi.snj-icu
osnivnnja Socijalistieke Fe-derativi- io
I?c]iuli1ikc Jugoslavije".
Poslije urueeuja ovog visokog odlikovanja ko-j- o
ce majoru William Jonesu biti predano u stanu
Ainbasadora doktora Tode (''uruvije u Ottawi, 7. ok-tob- ra
ove godine, major Jones sa suprugotn putujo
u Jugoslaviju gdje ee prisustvovati jubilarnoj sjod-liic- i
Sabora Socijalistieke JJepublike Ilrvatske. Ma-jor
William Jones, kaze se u izvje.staju za stampu,
prije dvadeset i pet godina, u sred bje.siijenja rata,
plisustvovao je osnivaekoj sjedniei ovog Sabora!
Miiogi nasi iseljenici dobro poznaju majora
AVilliam .Jonesa. On je veliki jnijatelj svih Jugosla-ven- a
u Kanadi. Xa njegovoj farini, koja nosi ime
glavnog grada nasi stare domovine "JJelgrado
Farms", nasi doseljeniei su uvijek najdrazi gosti.
Zasluga majora .Jonesa za nas nije samo u tome sto
je kao sef prve vojne inisije, koju su savezniei )o-sl- nli
u .Jugoslaviju, doprinesao snabdjevanju oruz-je- m
i municijom partizanske vojske, vee njegova
zasluga lezi u tome sto je svojhn korektnim stavom
doprinesao, mozda vise nego itko drugi, da su savez-niei
priznali Narodno Oslobodilneki Pokret, sa Anti-fasistieki- m
Yijeeem Xarodnog Oslobodjenja Jugo-slavije
na eelu, kao jedinu legitimnu vlast u Jugo
slaviji.
Zasluge iz rata nisu jedino sto je major William
Jones ueinio za nas. Xjegovoin zalaganju za nornia-liziranj- e
i produl)ljenje prijateljskili odnosa izme-dj- u
Kanade i Jugoslavije иеша kraja. To se najbo-lj- e
izrazava kroz njegovu knjigu, koju je napisao
pod naslovom "Dvanaest mjoeei medju Titovim
Partizanima". lr pozdravnini govorima koje na svo-j- oj farmi odrzava svake godiue, prilikom proslave
Kanadsko — jugoslavenskog dana, major Jones uvi-jek
isiiee i na prvo mjesto postavlja vaznost prija-teljskili
odnosa nasili dvaju naroda.
Major Jones nikada nije zaboravio lierojske na-])o- re koje su nasi narodi ueinili u borbi protiv Hitle-rov-e
uajezde na eovjeean.stvo. On je i sain sa na.sim
Jjoreima gladovao i pjesaeio kroz zaledjena i snije-go- m
zalmVna bespuea, a kako sain uvijek kaze, to
su bili najljepsi dani njegovog zivota. Kroz one pat-nj- e
upoznao je stvarni ziyot. 2ivot koji je lebdio na
graniei patnje i smrti. ?Axat koji je bio pun nnj-])lemeniti- jili
osobina, koje je ikada izbaeio na po-vrsi- nu ljudski rod.
Kada se sve to uzme u obzir zar je onda eudo
Sto je major Jones toliko zavolio nas narod. Gleda-ju- ei patnje nasega naroda, on je kroz njih sagledao
saina sebe kao eovjeka, borea i diplomate.
Ovom ])rilikoni se pridruzujein srdaenim eestit-knn- ia
i dobrim zeljama, koje majoru William Jone-su
upm'uju svi nasi doseljeniei u Kanadi. Xjegovim
odlikovanjem se osjeeamo poeaseeni i mi Kanadjani
jugoslavenskoti porijekla. Г tekuvinama prijatelj-(Xastaxa- k
na stj-an- i S)
TKICCKG
New Vork — Iz dana u dan
nrnoie se lzvjestajl sa svih
strana da nezaustavljlvo ra-s- te
broj prlstaSa "tretfeg"
predsJcdnlCkog kandldata
Georgea Wallacea (D2ordze
Vales). Gallup 1 Harris veC
mu prlanaju vi5e od 20 posto
glaeova. NJemu Je prlznat 1
"pun" status kandldata: on
poput kandldata dvlju tra-dlcional- nih vellklh stranka,
a za rasliku od svih oetalih.
"neoeblljnih", dobiva najpo-vjerljlvi- je
lnformaclje Hije-l- e
kurie o glavnim domaCim
1 medjunarodnlm kretanjl-ma- ,
njemu Je Kongres u po-sebn- om zakonu zajamcio
pravo "na Jednako vrijme"
u predizborno) kampanjl
preko televizije, u njegovu Je
koriat Vrhovni sud ponlStlo
odluku gradonaCelnlka New
Yorka koji mu Je odblo ustu-pl- ti
najveil stadlon za pred-Izbor- nl
mltlng.
George Wallace vec Je
poetao Jedlnstveni fenomen
u pollUCkoJ povijesti Sjed.
Drzave. Sve "treCe" 1 "Cet-vrt- e" stranke koje su iskrsa-val- e
za posljednjih stotlnjak
godina bile su "stranke Jed-no- g
pitanja" imale su vrlo
odredjm program za rjeSe
nje tog svojeg pitanja. Upra-v- o
su stoga redovlto privla-C- ll
veoma malen postotak
glasova da bl nakon lzbora
ubrzo 1 iSCezle.
HjeSenjc: metak u tclo
Wallace Je sebe u ovoj pre-dlzbor- noj kampanjl postavio
tacno obrnuto. Iako ima sa-mo
Jedno osnovno geslo, on
nije Covjek zaokupljen Je-dn- im
StavlSe, on
nema nikakva odredjenog
programa za rJeSenJe bilo
kojeg problema.
Walace se obraca blracima
iskljuilvo s negatlvnim sta-vovi- ma. On uvijek UtlCe sa-mo
ono Sto bi uklnuo, rastu-ri- o,
unlStio, a nikad nan Sto
."S
ШШшШ
William Jones
KANADSKA POMOC BIAFRI
Kanada de uraditi ono ito
je premijer Trudeau prije dva
tjedana smatrao intervenci-jo- m:
slat! pomoi Biafri i to
vojnim fransportnim ovioni-m- a.
Kaiu da se Nigerija slo-iil- a.
U Kanadi se mnogo govori
o "genocidu" u Biafri; trail
se pokretanje tog pitanja u
UN.
Izjava potpredsjednika medjunarodnog
suda za ratne zlocioe u Vijetnamu
Hanoi — "Severni Vietnam
nece odustati od uslova koji je
postavio prilikom otvaranja
pregovora (u Panzu) a to je
potpuno i bezuslovno obustav-Ijanj- e
bombardiranja njegove
teritorije. Kontaktl koje sam
ovdje imao uvjerill su me u tc
— izjavio je francuskoj televi-zi- ji
pofpredsjednik medjuna-rodnog
suda za ratne ztoclne
u Vijetnamu.
Profesor Svarc, koji e bora-vi- o
tri nedjelje u Sjevernom
Vijetnamu, naglasio je da su
svi njegovi sagovornici u ovoj
zemlji izrazili nepokoljebljivu
odlu!nost da ne krenu putem
davanja reciprociteta. Sto se
tice agresije, dodao je on, po-sto- ji
samo jedna agresijai
agresija Sjed. Drzava protiv
STUDENTI OKUPIRALI
SKOLU
U montrealskom predgradju
Ste. Therese de Blainville stu-dent!
su okupirali tamoinju vi-so- ku
Skolu (koledi) da prisite
upravu i provincijalne vlasti da
ispune njihove zahtjeve. Glavni
zahtjev je reorganizacija na-stav- e
i upravljanja kolediom.
Od provincijalne vlade traze
da te izgraditi joi jedan fran-cus- ki
univerzitet u Montrealu
i da ne povecava kamate na
studentske zajmove.
bl postavio na mjesto uklo-njeno- g.
Upltan kako bl rije-SI- o
problem hipija, on odvra-c- a:
"Veoma Jednostavno —
metak u celo". Upozoren na
mogucnost suoienja s de-monstran- tlma
za mir, on
odgovara: "Ako nekl de-monst- rant
legne pred moja
kola, bit de to posljednji put
u njegovu zivotu da Je legao
pred bilo clja kola." U svojim
govorima, kojima izaziva
odusevljenje slusalaca kao
nljedan drugl kand'dat, on
nazlva isklJuClvo pogrdnlm
imenlma intelektualce, po-kret
za mir, novine, Vrhovni
sud, televiziju, UJednJene
narode ltd.
Wallaceove rijeel neodo-IJlv- o
podsjecaju na ono zlo-kob- no: "Kad cujem rijec
kultura, hvatam se za pi-Sto- lJ." Walaceova kampanja
zasnlva sc IsklJuClvo na ge-s- lu
"zakon 1 red" pod dim
podrazumljeva — a to nje
ZA MIR U VIJETNAMU
Mirolubivi ludi u svietu
t ebaU traziti da Sjed. Drzave
obustave bombardiranje Vijet-nnn- a
, piJe Dr. James G.
Б' lcott u najnovijem broju
I "ip Canadian Far Eastern
Newsletter.
Po miiljenju Dr. Endicotta
amenikoj vlodi treba reii;
Ako iskreno zelite pregovara
ti, onda obustavite bombard!
ranje Sjevernog Vijetnama I
sve druge ratne akcije protiv
te zemlje. Jasno recite da ste
spremni priznati Zenevske spo-razum- e
od 1954. godine. InaJe
dete snosit svu odgovornost 2a
nastavak rata".
Dr. Endicott upozorava da
pristahce mira ne smiju imatl
iluzia o amenfkim namjera
S;evernovietnamske Republike.
"Apsurdno je, nastavio je
profesor Svarc, Sto Sjed. Drza-ve
traze reciprocitet, jer je
ogranicenje bombardiranja,
koje je John.on objavio 31.
marta — obicna 'luzija. Kao
£an medjunarodnog suda du-a- n
sam da osudim hipokra-cl- u
ovog navodnog ograniJe-nja"- .
Potpredsjednik Medjunarod-nog
suda Svarc, koji je na lieu
mjesta proucdvao "dosije"
americkog bombardiranja juz-nog
dijela Sjevernog Vijetna-ma,
ustanovio je da se ovo
ogranicenje prakticno svodi na
usmjeravanje i intenziviranje
ovih napadaja na (uzni dio
jjevernog Vijetnama.
RADNICKI KANDIDAT
U HAMILTONU
Za aldermana (vijelnika) u
Ward 6 kandidira Tom David-son,
funkcioner unije elektri-carsk- ih
radnika.
OPOMENA
Na jednoj opasnoj ratkrsnid
u blizini Zeneve od nedavna
se moze videti upadljiv not
pis ' Vozite pazhivo: Barnard
feka na vaJe sree!"
gova publika zna i odekuje —
najostriju i najsurovlju fi-zid- ku
represlju protiv svih
koji se ne slazu s njegovlm
"redom". U svemu Je tome
njegova inspiraclja i moti-vaci- ja
— raslzam.
A Wallaceov potpredsjed-nid- kl
kandldat, penzionlranl
general, "otac strategljskog
zrakoplovstva" i blvSl Sef
staba avljacije Curtis le May
(Kertls le MeJ) poznat Je
naJvlSe po tome Sto otvoreno
zagovara upotrebu nuklear-no- g
oruzja u Vijetnamu.
Walaceov uspon oznadava
prije svega debakl tradlcio-nalnl- h
stranaka. Umorstvo
Jednog predsjednika 1 Jednog
O7biljnog predsjednidkog
pretendenta, pa odstupanje
Jednog vladajudeg predsje-dnika
pokazuju da starl si-ste- m
vlSe nije sposoban raz-rJeSav- ati
unutraSnJe suprot-nos- tl
na starl nadin.
(Nastavak na st. 5)
Fasizam kuca na vrata Amerike
STO Z.VAcI OZUIIJAN USrON AMKRICKOG riinDSJCDXICKOG
КЛМ1ШЛТЛ GHOKGCA WAIJXCCA. nKSTHOLNOG DKSMCAUA
I KASISTA?
1
problemom.
Prekinut bombardiranje
ma Predsiednik Johnson e iz-lav- io
da on nece obustavit
bombardiranie. On podupire
sajgonske generale koi su iz-jav- ili
da mkad nece pregova-rat- i
sa Frontom narodnog oslo-bodjenja
Vijetnama; oni hopse
i osudjuju na smrt one koji se
usude zagovarati sporazum.
Kako je vet javljeno, kon-ce- m
novembra u Montrealu £e
se odrzati konferencija za mir
u Vijetnamu, kojoj e prisu-stvovati
predstavnici svih ze-mal- ja
sjeverne i juzne Amerike.
Predvidja se da ce na konfe-renci- ji
sudjelovati oko 600 Ka- -
nadjana. SazivaCki odbor ape-lir- a
na sve zainteresirane orga-nizacij- e
da posalju svoje pred-stavnik- e
na ovu konferenciju.
Nedavno
(Kleir
rade,
lego
цШ МЖ
stotina uznog traktonma), poli
da da vlada ctenu
($1.50 po buSelu) da sprijeii Sjed. Drzava
cijene. odbio jedno
drugo; obecao je samo skladiJta kukuruz. Farmer!
Na Trakton pr;d par-lamen- ta
u
Kanadski komunisti promjenili stanoviste
0 cehoslovackim dogadjajima
Centralni Komum-stidk- e
partije Kanade je
izjavu koju je pod konac
augusta objavio njegov izvrini
komitet povodom ithoslovai-ki- h
dogadjoja. svojoj izjavi
usvojenoj na sjdnici 7. oktob-r- a
CK kaze:
komitet Komuni-sflik- e
partije Kanade stoji na
stanoviStu dc je
VarJavskog pakta u Cehoslo-vctfk- u
u inferesu svjetskog so-cijaliz- ma
oiuvanja mira si-gurno- sti.
On odbacuje onaj
dio Centralrvog izvrsnog
komiteta od 22. augusta
pogreinom zakljucku da
trupa VarJavskog pakta
bio u interesu socijalizma.
To stanoviste bilo u skladu
stvarnom sifuacijom u
gdje je kontra-revoluci- ja
ozbiljno ugrozavala
socijalistieke tekovine, politic
ku vlast radniJke klase, vode-d- u
ulogu partije, pa same
osnove diktature proletarijata".
Doznaje da je izjava Cen-traln- og
izvrlnog odbora od
22. januara naiila na otpor
partijskog ilanstva. ("Jedin-stvo- "
je objavilo tekst izjave
u broju od 30. augusta, Zajed-no
s nizom drugih izjava o се-hoslovac'- kim
Centralni komitet KPK izjav
ljuje "punu solidarnost" s mje-ram- a
koje poduzele socija-listieke
zemlje, oc{en}ujuc'i ih
kao "tezak udarac imperijaliz-m- u,
naroJito zapadnonjema2-ko- m
revanlizmu".
Centralni komitet takodjer
se iz Juznog Viet-nam- a
povratila gospoda
Culhane Kulhan), koa
je tamo bila sa kanadskom
medikalnom misijom. Ona se
vrlo kririlki izrazila ne samo o
onome Ifo Amerikanci
nego ulozi
predstavnika, samo
ono ito Amerikanci hole, zbog
i na kanadsku medi-cinsk- u
pomoi, na koju se
milijuni dolara, gleda kao
sastavni dio americlcih vojnih
operacija protiv vijetnamskog
oslobodilaJkog pokreta. Dr.
Alje Vennema, Jef kanadske
bolnice u Julnom Vijetnamu je
zbog svoje krifike Amerikana
ca bio prisiljen 6a povuJe.
Dr. Vennema je najvise osu- -
4
Vile farmera iz Ontario (81 sa
su na Ottawu traze im garantira kukuruza
uvoz kukuruza iz
is pod te Ministar poljoprivrede Olson je
i povecati
se vratili nezadovoljni. slice zgradom
Ottawi.
komitet
opoz-va- o
U
"Centralni
ulaz trupa
i i
izjave
koji
vodi
ulaz
nije
nije
sa Ce-hoslovaJ-koj,
i
se
te
dogadjajima.)
su
Clai-re
tamo
i kanadskih
koji rade
se
tro-S- e
se
i
i
za
su
poziva kanadsku vladu da do-pnne- se
stabilizacii situacije u
Evropi pnznanjem Njemoike
Demokratske Republike i linije
Oder — Nisa. Kanada treba
pozvati sve zemlje, ukljufiv
Zap. Njemaiku da izjave do
minrMnikt ugovor viJ nije na
snazi. Kanada takodjer treba
da jasno stavi na znanje da
Kanadjani nece proljevati svo-j- u
krv u obranu neo-nacizm- a i
revaniizma Zap. Njemoike.
Ona treba da preispita svoju
ulogu u NATO i povuee trupe
iz tvrope.
Na kraju svoje izjave Cen-tralni
komitet poziva Centralni
izvrini odbor da poduzme mje-r- e
da se isprave posljedice nje-gove
pogresne izjave I 2lan-stv- o,
radnika klasa i demo-krats- ki
element! upoznaju pra-v- i
smisao fehoslovoekih doga-djoja.
New York — Kako avlja
TASS, sovjetski ministar vanj-ski- h
poslova Andrej Gromiko
izlolio je sovjetske stavove u
vainim medjunarodnim pro-blemi- ma
na plenarnoj sjedntci
Generalne skupltine Ujedinje-ni- h
noctja.
Uzimajudi rijeel u generalnoj
debati, Gromiko je stavio na-glas- ak
na potrebu poduzima-nj- a
koraka za obustavljonje
opasne trke u naoruzanju.
Po5to je istakao da je trka
postola ludost Gromiko je uka-za- o
na sovjetski memorandum
divao bombardiranie c nog
stanovnistva napalmom
Gospoda Culhane kaze da
ie kanadska delegacia u me-djunarod- noj
komisiji za pri-mir- je
potpuno diskreditirana, i
to n samo zbog uloge koju
ona igra, nego joi viie zbog
toga ito Kanada snabdjeva
Sjed. Drzave ratnim materija-lor- n.
"Ima samo jedan побп da
da se Vijetnamcima pomogne,
a taj je da se stavi pritisak na
Ottawu da se ogradi od ome-riJk- e
politike, da trazi obusfa
vu bombardiranja i mirovne
pregovore u skladu sa Zenev-ski- m
sporazumima od 1954.
godine", zavrjila je gospodja
Culhane.
Sovjetsko - cehoslova-c- ki
razgovori
Moskva, 4. oktobra (Tanug)
— U Moskvi su zavrieni raz-govori
izmedju partijskih dele-gacij- a
Cehoslovaike i Sovjef-sko- g
Saveza. U komunikeiu ko-- i
ie o razgovorima objavljen
kaze se, pored ostalog, da te
vlade dviju zemalja potpisatl
ugovor 0 privremenom stacio-mranj- u
soirjetskih trupa u Ce-hoslovaJ-koj,
dok te pitanje o
oostepenom povlafenju trupa
pet zemalja iz CSSR biti rije-sen- o
kasnije, u skladu s odred-bam- a
moskovskog sporazuma.
CehoslovaJka delegacija se
obavezala da de osigurati ja-dan- je
rukovodece uloge Komu-niitid- ke
partije, da de pojadati
borbu protiv antisocijalistidkih
snaga, da de poduzeti mjere
koje bi osigurale da se "sred-stv- a
matovnih informacija u
cjelini stave u sluibu socijaliz-ma"
i da de "uevrstiti parti jski
i drzavni aparat ljudima koji
dvrsto stoje na pozicijama
marksizma-lenjinizm- a i prole-tersko- g
infernacionalizma".
Ove obaveze, preuzete u
Moskvi, izvrSavat de — kako
se u komunikeju precizira —
Centralni komitet KPC i deho-slovad- ka
vlada.
Sovjettka delegacija je sa
svoje sfrane preuzela obavtzu
— da "svesfrano pomogne
dehoslovodkim drugovima u
ostvarivanju njihovih planova
usmjerenih ka normalizaciji
prilika u zemlji i u partiji, u
duhu moskovskih sporazuma".
MORAJU DA UCE
Kanadsko udrulenje zubara
smatra da zubari koji su u Xa-nadu
dolli kao Izbjeglice iz
Cehoslovedke nisu dovoJjno
kvatifikovani i treba 6a ovdje
provedu dvije-tr- i godine u
ikoli.
u kome se pradloie niz mjera
za ogranicenje nogomtlavanja
naoruzanja i oruJja. Medju nji-m- a
su zabrana upotrebe nu-klearn- ih
oruzja, pregovofl me-dju
nuklearnim silama rod!
obustavljanja proizvodnje tih
oruzja i smanjenje i konojna
eliminocija stokova nukleornog
oruzja, obustavljonje proba
svih rwklearnih orulja, a ta-kodjer
i druge mjere u oblasti
rozoruzanja rodi smanjenja
medjunarodne zategnutosti.
Gromiko je potvrdio ielju
(Nastavak na st. 5)
GOVOR GROMIKA U UN