| Note |
OCR Text: dimstvO
Hhaniwd a v--o- nd C la Mail. Iot Offic Deal. Ottawa. Diefenbaker u New Yorku
Kako da ©cjenimo gov or kanadskog
prexnijera Diefenbakera na zasjedanju
Generalne akupstine UN ?
L'z aplauze uju se i kriticke primjed-be- .
CCF ga je proglasila "djetinjari-jom- ",
a "Toronto Daily Star" kale da
ostavlja utisak da je "napisan u Washin-gton- u
i nije cudo sto je americki dele-g-at
radosno uzviknuo : Velicanatveno. . .
odlicno . . . moze se upotrebiti vaki eu-perla- tiv
".
Kako iz komentara itampe. tako iz iz-ja- ve
samog Diefenbakera na povratku u
Ottaw u jaano ae vidi da je on isao u New
York da "spasava" Ujedinjene Nacije,
koje je "ugrozio" sovjetski premijer
Hruscov. Koliko mi mozemo da vidimo
(rekli smo to i u proalom broju) Hruico-vlje- v
prijedlog ne ugrozava Ujedinjene
Nacije — on je usmjercn na poboijianje
ove medjunarodnc organizacije. Taj pri-jedlog
"ugrozava" tamo dominaciju U-jedinj-enih
Nacija po zapadnom bloku na
6elu Sjed. Drzavama. a to je glavno zlo
sa Ujedinjenim Nncijama, njezina sla-hos- t.
Dok zapadni blok budo gospodario
Ujedinjenim Nacijama, one ne do modi
igrati pravllnu ulogu u rjeSavanju me-djunarod- nih
probloma. Sta, na primjer,
Ujedinjene Nacije mogu ueiniti u rje-
Savanju problema Dalekojr Istoka bez
Narodne Itopubliko Kine? A zapadne
drzavc (Kanada je aktivno sudjolovnla)
su jos jedanput sprijcSile primanjo Kine
u Ujedinjene Nacije.
Nam a so cini da so gosp. Diefenbaker
ne boji samo Hru3cova i komunista
Njcgov apol (uSinjen na povratku u Ot-taw- u)
za spasavanje "ugrozcnih znpad
nih duhovnih i moralnih urcdnosti" upe
ren je i protiv azijskth i afriCkili
naroda, kojo u "zapndno vred-note- "
ubrajnju i vlast covjeka
nad dovjekom, naroda nad narodom —
kolonijaiizam i Imporijnlizam. Dicfenba
ker svakako ne zeli da se zamjeri azij-ski- m
i africkim nnrodima. ali ne mo2e
da se pomogne. Njega je uhvatio strah :
ne mote da misli pravilno. Svijet se iz.
mjenio i stalno se miienja. Na pozornicu
stupaju novo snage i stvaraju novo vred
Fedor Hajic pise u "Glasu Kanadskih
Srba" da u Kanadi ima "dosta" naci
fasistiikih rat nih zlocinaca.
"Nijo redak slucaj — kaze Uajid —
da vam se neko, pri upoznavanju, pret-sta- vi
kao bivii esesovski oficir, hn'atski
usta§a. pripadnik madjarskih 'strelas-ti- h
knto%-a- ' Ш slicno."
Sta viSe. ovi "nacistifiki zlikovci koji
su e dofepali Kanade nisu zaboravili
pro J lost vei, ekonomski se ojacavSi i po-vezav- si.
stvaraju organizacije i pocinjo
akcije srafiunate da svoje nacbticke to-in-je
i ambicije proture i ostvare pod vi-do- m
'antikomunisticke borbe"
Ove interesantne konstatacije Rajid
je u2inio povodom slucaja raskrinkanoR
ratnog zlocinca Aleksandra Laaka.
Medjutim. ima nekih stvari koje Ra-j-ic
tic potavlja prailno. On pBe:
"Ima jedna okolnost koju ne treba iz.
gubiti iz vida. Inicijativu u kampanji
protiv naci-faSb- ta obicno vode komuni-st-i,
koji svoje optuibe proSiruJu na ve
one koji su vodili ili vode borbu protiv
komunizma. Oni su tako profanisaH na
ziv naci-faife- ta obeleiivsi njime sve svo-je
JdeoloSke protivnike".
Koliko je nama poznato. ovo a© o4-gova- ra
potpano istini. Na protiv, mi tvr-dim-o
da su ljudi poput Rajica пајтве
doprinjeli Sirokoj pruajeni saziva &aei
stikih kolaboratora i rata& zlocinaca.
To je rezultat ajihove obran takvih -- lemenata.
Ako g. RajK k£e da nile Uko. pt
jeamo ga na svoievremeno istapaaj "Gla Kanadskih Srba". Srpke Narrd-n- e
Obrane i dnim'h organizaciia a bra- -
Publuhed every TuetcUy ana Friday, la Saraa-~- r
turn and Slovenian iaazeagea, by JediaaW
l-shlia-kimg
Cwymy, 79 Qaeea Street Waat. T.ront SB, Oataxte, Canada; teliphraa
КМргге S-l&- tS. Editor Stjapea Miotic. Booi-r.- e Manajrer Ivaa Stimac Subscription rat:
. - per year, USA and other countr.e $'.00.
nosti. Pokuaji Diefenbakera da zaustavi
napredak nalice pokuAajima King Ca-nute
da zaustavi morsku plirau.
Diefenbaker je optuzio Hruicova da
nije pridonio ublazenju "hladnog rata".
A!i da li je on ucinio takav prilog ?
"Toronto Daily Star" potsjeca Die-fenbakera
da je on svojevremeno izjavi-- o
da zeli zblizonjc Istoka i Zapada. ali
je taj cilj potpuno zaboravio u New
Yorku. On nije igrao ulogu posrednika
(honest broker), nego Eisenhowerova
sekundanta. On nije rekao ni jedne ri-je- ci
o odgovornosti Sjed. Drzava za "ob-nov- u
hladnog rata". Njegov govor je
"mogao biti napisan u Washingtonu iato
kao u Ottawi", tvrdi "Star".
Kakvin posljedicn ce njegov napadaj
na Sovjetski Savez imati na kanadsko-sovjctsk- e
odnose? Hi ga mold a to ne in-teresir- a?
Kako 5e u Africi. Aziji i Latinakoj A-mer-ici
odjeknuti njegov a obrana dviju
glavnih kolonijalnih aila — Velike Bri-tanij- e
i Francuake?
Njcgova tvrdnja da su afridki narodi
dobili nezavisnost "dobrom voljom" ovih
zcmalja ne podura so s onim Ito se do-gad- ja
u Alziru, Keniji, Rodesiji i dru-gi- m
zemljama Afrike.
Kekao jc Diefenbaker i dobrih stvari.
On jo, na primjer, traiio zabianu nukle-arno- g
oruija. Ali negativni elementi
njegova govora zasjenili su pozitivne.
Mi smo bill medju onima koji su po-ziv- ali
premijora da ido u New York. Sa-d- a
moramo sa zaljenjcm konstantirati
da njegov odlazak tamo no predstavlja
korak u pravcu јабапја UJedinjcnih Na-cij- a
i stvari svjetskog mira. To je — po
ocjcni njegovih pristaSa i krit!6ara —
samo prilog amerifikoj polittci "hladnog
rata".
Na povratku u Ottawu premijcra su
doSokall — prema izvjeStaju '"Globe
and Mail" — "prodstavnici otnWkih
grupa iza gvozdene zavjeso — Kstonci.
Litvinci. Latvijci. Oehoslovaci, Poljaci.
Madjari i Ukrajinci". Ali tamo nijo bilo
Kanadjana . . . Treba povuci granicu
nu ratnog zlof inca Radana Grujiitea.
Kakav je sud o tome mogla sKoriti
na5a javnost?
Fedor Rajic" sada pozia "demokrat-sk-o
elemente" da "povuku ostru grani-cu
Izmedju stvarnih naci-faAistifk- ih zlo-6lnac- a
i onih kojo komunisti optuzuju".
Sta ovo znaii? Da li 6c Fedor Raji6 i
"Glas Kanadskih Srba" pristupiti ras-krinkava- nju
"naci-falisticki- li ratnih zlo-fiinac- a",
kojih. po njegovim rijedima.
"Ima dosta u Kanadi" ? Cekamo da vidi-mo.
MI smo uvijek podvlaCili da je du2-no- st sih poJtenih 61anova naSe Juino-slavensko-kanads- ke
skupine da "povla-i- o
granicu" izmedju sebe i onih koji so
U proSlom ratu pomagali faisticke rsva-Jac- e
protiv svoga naroda.
Canadian Papers Say:
UN nisu odrzale korak sa
savremenom histonjorn
Ot"N
ilavMenarsikael Tito je u imneajuPgfot-nae- stom zasjedanju Gene-ralne
skupstine Ujedinjeniii
nacija izrazio nadu "da 6ч skora buducnost donijeti
stvarnu i potpunu univerzai
nost Organizacije Ujedinje-ni- h Nacija, s jedne strane o-stvaren- jem nezavisnosti zq
sve kolonijalne narode, s druge strane priznanjem NR
Kine na pretstavnistvo u OUN."
rekUaoprjoedouvioctkouznsavcoagjugovora Pet-naest- og zasjedanja : "Petnaesto Ge- neralne skupltine Ujedinje-ni- h Nacija ima iz vise razlo- - ga vanredno veliki znacaj. a
u prvom redu zbog toga Sto
ova asamblcja ima prod so-bo- m vrlo teske i krupne za-dat- ke
i sto se odrzava je- - dnoj zaista zabnnjavajucoj
medjunarodnoj atmosferi, u atmosferi ozivljavanja hlad-nog
rata i pune neizvjesnosti
o tome kuda sve to u budu-nost- i vodi. Po naiem miS-Ijenj-u. mozda niujednoj fazi
npioiselibjeioratunithakvzobiivnaenijra.virssvnioje-t- sti u kaku je doSno danas. '
nas
da
Baa zato svi ' sila i treba drugih sila koje iz
da akcije ove naSe podrzavaju tu politiku
i nafin prema ili novo-rSavanj- a uvijek budu u I nezavisnim
sa i , se u nedogled rat u
osnovmm Aiziru l uoiazt do sukoha l
ma i suverenolcu svake zem
lje ilanice pa i onih
koje to nisu. protivnom to
akcije ne bi posluiile svojoj
svrsi, a bi osjetnije
ugled Organizacije
Ujedinjenih Nacija i povje-ronj-u
u nju.
"Pctnaest godina je pro5-l- o od zavrSetka D r u g o svjetskog rata, a nijedno od
krupnih je i cdluka
taj rat u nasledje ni- je do danas rijeSeno."
uzrok Tito vidi u tome. "Sto
se vec otpocctka po51o kri-vi- m rjeJavanja spor-ni- h medjunarodnih proble-ma
&n pozicija site i Ato jo A t danaa neki utiecnjni
u porno na tome gledi- - tu."
U" Ujedinjenim {Часппта . . . O sudbini svijeta ne
moze odluivatj samo
pa ma one bile
i velike. vec o tome, oo-st-o se radi o pitanjima ko-ja
sve intercsuju. mogu
i treba da odlutuju zajednif-k- i velike i male zemlje. to
prvom redu preko Ujedinje-nih
Nacija i pod njihovim o-krilj- em. jer 1e ova organiza-cij- a
u tu svrhu i stvorena."
. . .Krupan uspjeh mogao
bi da bude postignut ako na
ovom zasjedanju pobijedi
da je роб
sprijeciti dalje
medjunarodne situ- - aclje i sve goru atmosferu
hladnog rata, da Je potrebno
obezbjediti takav sastav i
'tfclatnost organa Ujedlnje-'i'- h Nacija koji co pod kont-rlo- m to organizarMo Sto o-fika- snije vrSiti svoje
"Ma cijcnill dosa-- j
pozitivne doprinose!
cstvar-n- e kroz I7N. ne smi-- 1 jemo atvoriti o6i 6i-njenic-om
da ova паДа orga-- i
pod teretom politiC-- j
kih konflikata i razdora li
poslijeratnom vremenu. koji
su se u moj odrazavali. nii-mogl- a da odrii ko- -
The McCarthyites Ride Again
In and frenzy that currently the
United States, it is not surprising that
again on the warpath.
The collapse of the Summit last May brought some
McCarthyites out of the woodwork with demands for le-vestigat- ions into almost less totally fun of
adulation for Uncle Sam. Now, the recent series ef de-fectionUs
.byagAenmceierisc,anhsa, s ssotmaretedof tthheemhowliag ia heah-heIs-aa
fact. Washington is more risk conscious mew than it has since heyday of McCarthy.
Rep. Francis Walter. Chairman ef the House Ua
Activities Committee, is on the looking for official scalps. He is there is somewhere
He even came close to accusing Ksenhower of being Un-Ameri-can for not giving him all the Information he
w ants for an investigation into the National Secur-t- v defectors.
Iz govora prcdsjcdnika FNRJ Tita u Gcncralnoj kuptini
delegacije
a
zasjedanje
u
g
zao5-travani- e
j
is
a
tuzije."
Protiv ozivljavanja
militarizma u Zapadnoj
Njemackoj "Iako je narod u ne- -
la spremna
teko stra- - ma za novoosiobodjene afn-da- o od miluariz-- , eke lstoremeno mo-m- a
i faii z ma. mi ne gajimoi ja je zemlja spremna da
nikakvu mrznju prema nje- - odrckne po-macko- m narodu. ali nas du moi koju je dosad primala
boko zabrinjava ozivljava-- preko programa pomoci U- - nje militarizma baveznoj jeainjenin u Jcorot
Republici Njemackoj.
"U torn pogledu bih
da posebno paznja
na porast uticaja vojnih kru-gov- a
i oiivljavanje onih ten- - aencija u Zapadnoj Njemai-- ehvatamo. jeste da razliditi
koj koje zloslutno poteieca-j- u na proMost. Te tendenci-ie- . medjutim. mogu samo
nanesu Itetu stvarnim intere-eim- a njematkog naroda i da
cfoprinesu povecanju nesi-i'urnos- ti
u svijetu.
"S druge oni koji
zbog svojih uskih shvacenih
interesa pothranjuju ili ola-kSava- ju te tendencije
na sebe veliku odgovor-nost.- "
UN i Afrika
"U torn istom vremenskom
periodu. krivicom politikc
smatramo da m: kolonijalnih krivicom
ovdje budno da pnzi-- 1 raznih ra-m- o Orga loga
njihovog iz- - nezavisnim
zemljama. nas-klad- u duhom nacelima taxlia
I'ovelie i sa nravi-- :
zemalja
U
mogle
pogoditt
ostavio
Glavnl
putem
stoje
neko-lik- o
glodiSte potrebno
to-po- to
funkci- -
koliko
dailnio
nizacija
panic pervades
anybody than
officials
agaia.
security
been
Axaericaa prowl
plot
aavnoj
znatnog dijela
ласиа
ielio
strane.
navla-c- e
nizacije
sklruizfaaj. sa K5otnogojem.napKriumbojemr.. Iiosom i Zapadnim Irijn-no- m. cime se ozbiljno ugro
?ava svjetski mir."
"Po пабет dubokom ub-iedjen-ju.
pomoc Ujedinjenih
Nacija (u se. nije pokazala dovoljno
efiknsna, prije svegn zato
to su u sprovodjenju u zivot
pitnnja koja nam Savjeta bezbjednosti
krugovi
drzava,
pred
potpuno
the
McCarthyism
the
sure
two
Agency
proslosti
kao
Kongu)
manirestovanl ozniijni pro-pus- ti
i nedostaci."
"Poseban. i veoma opasan
vid . . . dubokih antihistorij-ski- h tendenclja koje jo5 uvi-jek
dfeluju na afri6kom kon-tinent- u, jeste bezobzirna po-liti- ka rasno diskriminacije i vujgandiaetavanjn. koju spruonvijoedii
?ije su se posljedice ove go-di- ne tako tragicno ispoljile.
Upravo je nevjerovatno da
je danas. u drugoj polovini
vijekn. takva politika joi u-vij- ek moguda u jednoj obla
sotsilokboojdailasdokomnalakzrietuanpjuu.noTmo
je. svakako. problem kome
Ujedinjene Nacije moraju
da posvete jo vecu efikasni-j- u paznju nego Sto to do-sa- d cinile."
Pomoc ncrazvijenim
zemljama prcko UN
"S ol)zirom na dosadanje
iskustvo i s obzirom na to da ] se pruzanje pomoci i podrA-k- e ponekad uslovljava poli-ticking
i ekonomskim konce i, sijama. a svako pojedinafno
pruzanje pomoci posmatra
se od strane drugih drzava
sa najvedom sumnjom i od
toga se stvaraju politick i
problemi. jasno je da je naj-bol- ji
i najpravilniji put da
takva ротоб i podrska ne-lazvijen- im zemljama budu
davane u prvom redu preko
Ujedinjenih Nacija.
"Mi smatramo potpuno o-pravda- nim zahtjev za kon-centraciio-m
akcije tehnifke.
financiske i ekonomske po-mn- c' pmko UN za afriiki J kontinr Mgu zato ovdj- -
'.a izjaim da u-- m.ja zvm
ua. zajedno sa
urugim zemljama. lazmotri
mogucnosti povecanja вл-oj- e pomoci u ekspertima. mate- - rijalu i financtskim sredstvi- -
njemackog zemlje.
se
u
skrenem
na2a-los- t.
Juznoafri6ke
su
novih africkih zemalja.'
O miroljubivoj
koegzistenciji
"Prvi osnovm pnncip
tgzistencij.'. kako je
drustveni
ko
mi
sistemi nv tmiiu
nit i razlog za ratne sukobe i kocnicn mirne saradnje me- dju drzax'ama i narod ima.
Drugi osnovni princip miro- - Ijubn'e koegztstencije jeste
i
i
J_ ; _ mini spomi c..ma . _ protiv
na miran na6in, da sve vi5e da sila i ratovi i dru5tveno-pol- i Trei prin tj idfkai uslovi odrianje mira
obave kkoje protiv rata,
?a nemijeSanja jake i staniu
stvari naroda i drza-- . izbiianie."
va i pravo naroda da
sam uredjuje svoi unutrn
razvitak l zivot."
"Mi vjerujemo 1 dananii i )udii(:i svn'
(Nastav. k a 1 lje: "... skloiu uti.sku
in lZVt'SllI Vaili.'!!] krugd
ovSaAhD, , aokloio u sami organi caju omogucih da se stvon
pogodna atmosfera za
oloS, da moze didi gla-- u i neometano ni od koga
pri&ustvu americkih
orgnnizovat
demonstracije prod reziden-cijo- m nase delegacijo".
Isti list pic Ju-goslav-iji
zadovoljstvom
proditali pel predsjednika
Eiscnhowcra i nadodaje : "Nazalost — taj apel ostao
je bcz ikakvog efckta,
njega so oglu&ile i vlasti,
baa oni na koje najviSe
radunalo."
Celokupna javnost", ka
3
da se
e se
ae
u
mi
je
'a se
a
u o--
je se u
u u da
st
a
— u
—
л u
a
o
imi
ah
je
roiiiiKa , nanus . . a
likim ка-в- е na zakon na
to
voli
vidimo
mi
na
samo to je
slaze . u
vet niiho--.
' intereslma . . .
, za to "svakako ne
pada na tisu6e Ame-rikana- ca
t . - . nego na nekim
politike State
Departments prema Ujedi
] uarodima i na ahva
canje demokracije
kao jednostranog
koje kako se vidjelo na
' nizu nrimjera dana —
v nekim sluiajevima sluii
samo za zaSUtu
na
nog i rada svjet-вк- е
za ocuva-nj- e mira."
vode
(e krugove u Sjedinjenim
Drzavama na prastari
tiaih
psi
vt-i- u
both of whom
to McCarth3's mantle, now was a dark
communist plot in the Department to kick
out Cuba put in These same
are the ones blamed by East-land
and Dodd for letting the take ia
. . Canada gets involved. Hesse UnAmericaa Activi-ties
Chairman has renewed the Coa
ef the Aabao-emd- or Herbert aew infor-mation"
oa the Norman case ; that he has a to
follow this up.
Chairman Walter, incidentally, also has he
unhappy about Canadian attitudes about com-munists.
bad for he "I don't like it."
Isn't just too bad
—The Financial
STRANA
i :na drug, e osim
akt.vnt' kot-gzi- s pod kojom podrazu-mijevam- o mogucnost trajne eurad-ni- e izmedju zemalja sa raz
licit im drustveno-pohtic'ki- m uredjenjima."
Rat nije
"Mi i tvrdimo,
nizabjzjeaida.n.daodnraotsno postonjeo
realni ол
auvijek iskljuci kao eredst-v- o politike me-djunarodn- ih To
uvjerenie zasniva o-cje- ni da
mira mogu i
onemogueiti one snage svi
jetu koj. se. radi sprovodi
r.ja svojih ciljeva. orijentiiu
na rat i za njega se
Drugim rijecima.
prouiemi C- ovjecdaanstva e ra-rjeiava- ju ta,
dpnraokssiesmea. medjuonsanrooivzdnbniaicme iz matesruijdalanniaszasnage svijetu.
cip da poMuje su dovoljim
drugih njegovo epnioi
svakog
nji
tvrdimo 1н
?a
STAROKRAJSKA sTAMPA AMERIKANGIMA
.чт
SU
vi ne
svakom slu
6et-r.tf- ki
policajaca
su
sa
su
se
Norman.
na
na
(U broju dono
simo onnj dio Titovog go
vora koji znlao .a -- pto i sadrzi knkr'tne
Isti hst liapom.ni' ii.
mnogobritjiii nkant
Koji su zvaniciio l Jugoslav in ni.
su bili Mi iia.imnn
r.eprijatnostimn. "Mi nikai
nismo danas
da se u
ne sa zvnnic
nom Amerikom i sa
ciji ljudi
dolnze u naAu —
smo se stnrali da s
prema tim ljudimn
korektno. da im
u naoj sto
prijntnijim. I dobro je. sti
tako," "Politi-ka".
"Jer, ako bi se u sav svetu gostoljublie
svelo na ono to se.
ovih dana manifesting
Ж. IITl.l'l.! 9 % ie ee s ve-- — apust.i.lai. tiamo fudjenjem pita — diungle. ni kkooja ienvaecedamsneodgeosi u zemldjxi vo primitivaca."
deli o pri-- .
stojnosti. ponaAanju i demo-- sto iz
(doduse. odaTio rajske jueoslavonn
rnamo da po merilima nekih a sasjedamu
ameriCkih krugova u demok Generalne akupstinc Ujedi
ratiju ono s njenih Nacija dobila onai
s njihovim pogledima isti "treatment" kojeg j.
na eavremeni i sn politika State !)- -
vim"Vjesnlk" napominje da
krivica
obicnih
aspektima
americkc
orudja.
— oih
vri-icdian- ja. Stetu
slobodno?
organizacije
"Politika" potsjeca
obicaj
naroda :
lancem
Senators Eastland Dodd, aspire
charge
Batista
of Castro. Depart-ment
"unknowns" Messrs.
China.
Committee Walter
greseloaal Canadian
he
"datr
it
decidedly
"Very
?
aiternativ
miroljubive
tencije.
potre-b- u razvijanja
nelzbjezan
vjerujemo
da
sve izgledi
rjeiavanja
sporova.
dosljednom poli-tiko- m izolirati
vjerujemo ogromna
sazrijevaju
unutraSnje
idueem
piijedlitg')
nevainc-ii- o boravili u
izlozeiii
ponajmn-nje- ,
mnogim stvari-m- n slazcmo
zvanie-ri- m krugovima mnogih ze- malja svnkodnevno
zemlju
uvek
odnosi-m- o boravak
zcmlji u£inimo
dodaje
remenom
nazalost.
u
.Njujorku
drugim lekcije atarok.
kratiji itampe
delegacija
spada
zakonila
njenim
slobode
normal- -
communists
Wp?ter
pripr-maju- .
razoruzanje
partmenta ci odnvno u sv o. joj zemlji.
Provokacije bivAih izdaj-nik- a naroda Jugoslavijc
zaAtitom ameriSkih vlasti
firema marSalujugoslavei nosskta
eleracije jesu za oXtru osu
du.
Cctnicki i ustaski elemen-ti
demonstrirali samo
protiv i
komunista — vec
godinama prijg olovom i no.
zem — protiv sto je u
nasoj staroj domovini i me- dju nasim narod ima zdravo.
sveto i ponosito. Ustah su
ponovo protiv svega Sto vo
di ka u svijetu. ustah
su protiv pokuSaja da se
Kad gost dolazi — M!sanrnuatonsjit j (la otvori Sirokl
and
there
State
and State
ever
witch-huntin- g kite
says has
said
us." say.
that
Post
vise
vUe nije
Ann
knli,
Kao
pod
Titu
nisu
Tita jugoslavenskib
nego kao
svega
mini
medjunarodna zato.
put napretku £ovjccantva.
Smjeeni demonstranti u New Yorku ovih dana ana-frronistic'- ki su protestirali i protiv ratnog prijateljstva
Amcrike i Jugoslavije u bor-b- !
protiv faitista u proalom rata u kojem &u oni sami stajali na strani zla. maso
nog ubijanja i slicnih neza boravnih zlocma nad slobo
dolJHbivim narod ima.
I sve to — nodvueimo jo3 iednom — zvantcna Ameri-k- a pod u pi re. Njezinoj poli-Шк- оЈ kdombeanr asktvraaItkkionvepirdosnUaomvenotiarotdodnoi d—jee evaaiena Amerika ovakav
toft jo i cistematski skuplia
preko svog imigraciono? v,
Doftadjaji u New York j ovih dana. ai dolazak pr '
sfednika Tfta kao zastur-- r
Va namda Jugoslav' ] "-1- ГЈ polu#;ti kao isrrr!
mr5tiir "iffHs r ? a
?T. b аг-г--- г p ,1 ♦ f'ara
|
