| Note |
OCR Text: I
is
yrf w --г %n?
'
- STRANA 4 — Jedinstvo, 5. oktobra 1 962
Iheui Arv n.ih ' a ir Ai m lu--J flejh v Jw ' i' ,e" . Ч-Т- Ц Madia rski SSSR predlozio "Ekonomski
odgovor program razomzanja
New York. — Sovjetski mims-ta- r lecanstva, kao edna od naiopa-snip- h lala bi prvi korak na putu pot vanskih poslova Gromiko formi ratne propagande i pune zabrane upotrebe nuklea-zatrazio
e od predsjednika rnog ovo-godiini- eg Sjedinjene Drzave su trazile da se i na ovom kao akt suprotan Deklaracip UN oruza Takodjer se predla-zz- e
zasjedanja Generalns o davanju nezavisnosti narodi-ma
zasjcdanju Gcneralnc skupstine UN diskusira da sve zemlje, najkasnije Zn prijedlog su glasale 43 drzave, proMa-tdjairskv- a. uskudpnietmvnei rZeadfruzlaashjedKaannjaa duanessee Repzoodluckiojalomsajadlrnzoimpruijperdalvoogmd".a sest dmejkelsaercaicijoed, ddaonnaesuprihzvaackao-nnj-ea
35, od glasanja se uzdrzalo 18, a predstavnici osta-li- h
drzava bili su odsutni.
Madjarski delegat Karoly Csatorday je ostro
islupio proliv amcrickog prijedloga; on je rekao,
mcdju ostalim:
Ovaj prijedlog ne poboljsava ncgo pogorsava
medjunarodnu situaciju. . . Svi mi, ukljuciv i ame-riek- u
delegaciju, uvjereni sum da je ova debata
beskorisna i stetna. Zasto se onda trazi?
Odgovor se moze naci u licemjernim pokusa-jiin- a
Sjedinjenih Drzava da Madjarsku Narodnu
Republiku koriste za raspirivanje hladnog rata.
Najupadniji primjer toga imali smo proslog pelka
kad je ainericki delegat Stevenson pokusao da is-kori- sti
moju zemlju da opravda amerieku politiku
prema Kubi. Ovi koraci se takodjer poduzimlju u
interesu izvjesnih americkih politic-kil- l stranaka,
premda su ainericki predstavnici u drugim sluca-jevim- a
osudjivali metodc koji ne idu za rjescnjem
problema koji sc nalaze pred skupslinom nego da
se "zadovolje raspolozenja kod kuce".
Zasto bi inace Sjcdinjcne Drzave pokretale
pilanje madjarskog naroda? Da li one imaju kak-vi- h
dokaza o polozaju madjarskog naroda? Ima-ju
li one kakve veze sa Madjarskom? To ne moze
tvrditi ni jedan objektivni promatrac. Autori ovog
dokumenta ili ncmaju pojma o stvarnoj situaciji
u mojoj zemlji ili zatvaraju oci pred istinom i zi-v- e
u svijetu svojih bijednih izmisljanja. ч
Ovo pilanje ne spada pod nadleznost svjetske
organizacijc i ja sada ne zelim da diskusiram sa-drzi- nu
memorandunia, ali cu ipak da napomcnem
da su neke pojave zaista odsutne iz madjarskog
zivota, kao na primjer, nezaposlenost i sve vrste
rasne ili vjerske diskriminacije. Na drugu ruku, u
Madjarskoj postoji, u okviru opceg razvitka, "me-dicare"
(lijecnicko osiguranjc), socijalna zastila
obuhvacajuci sve slojeve pucanstva itd. £ak i ve-li- ke
americke novine, koje nitko ne moze optuziti
da simpati.su komunizam, cesto puta objavljuju
izvjestaje o raslucem blagostanju madjarskog na-roda
i punom postivanju ljudskih prava.
U svijctlu ovih nepobilnih fakata, neshvatlji-v- o je zasto se americka dclegacija tako uporno
pridrzava svog slanovista hladnog rata. Svi mi
moramo da shvatimo da se iz ove situacije moze
izaci samo zajednickim naporima. Mi smo spre-m- ni
u svako doba, kao slo smo bili u proslosti, da
rijesimo otvorena pitanja, ali Sjedinjene Drzave se
moraju odrcci pokusaja direktnog i indirektnog
mijesanja u unutrasnje poslove Madjarske. Svaki
takav pokusaj, ukljuciv i sadasnji memorandum,
samo sprecava normalizaciju medjunarodnih od-nos- a, truje medjunarodnu almosferu i potkopava
prestiz ne samo Sjedinjenih Drzava nego i UN.
Osim ponavljanja starih klcvela, koje su pobijene
ranijih godina, memorandum uopee nema Sta da
kaze. Ah ako nam sc debata nametne, mi ccmo i- -
mati sta da kazemo.
Iako izglcda kao ponavljanje, iz principijelnih
razloga mi smatramo potrebnim da kazemo da je
poslavljanje takozvanog mndjarskog pitanja ne
dnevni red Geneialne skupstine nezakonito i pro-tuslo- vi
Povelji UN. Situacija u Madjarskoj ne spa-d- a
po nadleznost UN i ako UN o tome diskusira
to ce predstavljati mijesanje u unutrasnje poslove
jedne suverene drzave-clanic- e. Povelja UN teme-lj- i
se na principu suvereniteta dr.ava-clanica- . Ovo
znaci da su male drzave islo toliko suverene koliko
velike.
Svijesni ove cinjenice, mi pozivamo svaku de-legaciju
da u interesu popustanja medjunarodne
zategnutosti i pojacanja miroljubive medjunarod-ne
suradnje sprijece da Generalna skupstina UN
ponovo postane pozornica za tipicnu hladnoratnu
praksu. Svaka delegacija koja glasa za ukljuienje o-v- og pitanja u dnevni red, dajc svoj glas za hladni
rat. Ja pozivam predslavnikc onih drzava koje su
za medjunarodanu suradnju, miroljubivu koegzi-stencij- u
i mir da glasaju protiv ovog prijedloga.
Njihovi glasovi cc svjedociti da su protiv daljnjeg
trovanja medjunarodne situacije, za prijatcljstvo
medju narodima i za pravilnije funkcionisanje
UN.
(Napomcna ured. — Gornjc je slobodni
vod sa engleskog.)
pra- -
L Mirnt. port w llnm c rjv Red rmy toulnf iN &x. ilwt _1
Gornju fotografiju objavio je amerifki 2asopis TIME da
potkrijepi svoju tvrdnju da su "sovjetski vojni strutnjaci prep-lavi- li
Kubu". A kakva je to slika? Ona pokazuje jednog Ku-ban- ca
i jednog sovjetskog vojnika. Samo taj vojnik nije pravi
vojnik nego muzifar. On je, naime, 2lan 2uvenog pjevaJkog i
plesatkog ansambla Sovjetske armije, koji je proile godine go-stov- ao
u Kubi, poslije gostovanja u Sjedinjenim Driavama i
Kanadi. Ime ovog muzifara je Albert Nikolajevif Gegin.
Ovo je samo jedan primjer kakvim se ogavnim sredstvima
sluii ameri2ka reakcija u svojoj hajci protiv Kube.
Bilanca lerora u Juznom Vijetnamu: 150.000
ubijenih, 250, 000 uhapsenih
Dzakarta. — Ovde e dopu
tovala delegacia Naaonalnog
fronta za oslobodjene Juznog
Vijetnama, koju predvodi nje-go- v
predsjednik profesor Van
Hieua. Delegacija je vrlo dobro
primljena. Predsjednik Sukarno
je pruzio podrsku Nacionalnom
frontu za cslobodjenje Juznog
Vijetnama izjavivsi da "svaka
pravedna i poStena borba naro-da
za slobodu mora na kraju
donijeti uspjeh ".
Profesor Hieu je obavjestio in-donezij-sku
javnost da je u os- -
mogodiSnjem oslobodilaJikom
ratu u njegovoj zemlji poginu- -
lo oko 105.000 gradjana, da je
diktatorski reiim Ngo Din Dije-m- a
uhapsio viJe od fetvrt mili-jun- a
stanovnika, a da je fltav
Juzni Vijetnam pretvoren sada
u veliki vojni logor. Prema rije-2im- a
profesora Van Hieua, via-s- ti
Ngo Din Dijema podigle su
uz obilatu ameriJku pomoc 96
Krvavi teror u Guatemali
Tai'aWlki diktator Ydigo-ra- s
Fuentes se nemilosrdna
obraZunava sa svojim protiv-nicim- a.
Medjunarodna fede-racij- a
demokratskih iena u
svom protestu protiv terora u
Guatemali istiJe da je samo
u par dana 30 osoba ubije-n- o,
preko 500 ranjeno, a 1,-0- 00
uhapieno.
Fuentes je jedan od najvje-rniji- h
podupira?a ameritke
politike prema Kubl. Tamo se
nalaze baze kubanskih kon-trarevolucion-era.
Sa guate-malsko- g
teritorija izvrJen je
neuspjeli napad na Kubu u
aprilu 1961. Fuentes se pos-lije
ialio da mu Sjedinjene
Driave nisu dosta platile ito
je dozvolio da se na guate-malsko- m
teritoriju vjelbaju
napadaJki odredi.
Saobracajne ncsrccc
opasnijc od
zaraznih bolcsti
Pariz. — Broj saobrafojnih
nesreda u svijetu stalno raste
dok se o&gledno smanjuje broj
karantenskih bolesti kao i smrt-no- st
od opasnih zaraza koje su
u nekim krajevima svijeta jol
aktuelan problem.
Objavljujuli ove podatke u
svom demografsko-epidemiolol-ko- m
godilnjaku, Svjetska zdrav-stven- a
organizacija iznosi da je
za posljednjih 10 godina poras-fa- o
mortalitet u mnogim zemJja-m- a,
osim u USA i Hongkongu.
5to se tiJe zaraznih bolesti —
kuge, tifusa, velikih boginja, zu-r- e
i povratne groznice I nekih
drugih oboljenja, sve manje lju-- di
od njih oboljeva. Kolera, od
koje je prije 12 godina bolova-l- o
preko 212.000 osoba u svi-jetu,
izazvala je u 1960. godini
oko 33.000 Irtava.
Istife se da u nekim, naroJito
afriJkim zemljama nedostaju
medidnski radnici. U Kongu, na
primjer, na oko 46.000 stanov-nika
dolazi samo jedan lije&iik
ili zdravstveni radnik.
manjih i veah aerodroma s ko-p- h
svakodnevno uzlijecu ratni
avioni s bombama namijenje-ni- m
mirnim selima. Oko 85 po-st- o
drzavnog budzeta u ovoj go-dini
namijenjeno je ratnim pri-prema- ma
i operacijama.
Predsjednik Juznovijetnams-ko- g
fronta nacionalnog oslobo-djenj- a
i sta kao je da je u prvih
sest mjeseci ove godine oko
15.000 prisilno mobiliziranih vo-jnika
Ngo Din Dijema prebjegb
na stranu oslobodilackih snaga
Vijetkonga. Nedavne izjave a-meri- Jkih
vojnih strunjaka da
se Ngo Din Dijem "nalazi na
putu pobjede" u ratu koji vodi
protiv jedinica Vijetkonga, 'on je
oznaSio kao liiene svakog osno-v- a.
Profesor Van Hieu je tako-djer
izjavio da se sredinom ove
godine broj americikog vojnog
osoblja u Juznom Viijetnamu
popeo na oko 8000 osoba s bli-z- u
200 helikoptera, 10 izvidjaJ-ki- h
aviona, 34 reaktivna lovca,
34 bombardera, oko 60 drugih
ratnih aviona, 70 tenkova i bor-ni- h
kola, desetak blindiranih
borbenih camaca i amfibijskih
vozila.
kao posebna taJka "Ekonomski
program razoruianja".
Obasnjavajudi ovaj svoj zah-tje- v,
Gromiko je u pismu Zafiu-lah- u
Kanu istakao da su UN,
ne cekajuci na zakljuenje spora-zum- a
o opcem i potpunom razo-ruzanj- u,
duzne da pokrenu Jiro- -
ku akciju u pogledu ekonoms-ko- g
programa razoruzanja. U
pismu se dodaje da bi UN tre-bal- o
da razrade konkretan plan
o perspektivama ekonomskog
razvoja raznih zemalja u uvje-tim- a
opeg i potpunog razoru-zanja.
Kako javlja TASS Gromiko je
uz pi smo prilozio i nacrt dekla-racij- e
o "ekonomskom progra-m- u
razoruzanja".
U nacrtu deklaracije se kaze
da bi opce i potpuno razoruza-nj- e
oslobodilo zemlje i narode
teskog bremena vojnih rashoda
koji dostizu godisnje oko 120
milijardi dolara. Za 25 godina,
istice se u deklaraciji, usteda od
razoruzanja dostigla bi sumu od
3000 milijardi dolara, Sto pribli-zn- o
odgovara vrijednosti svega
Sto su ljudi do sada stvorili na
zemlji.
Sredstva koja se sada daju
na naoruzanje, kaie se na kra-ju,
omogudila bi Eiroku surad
nju medju zemljama, prosirenje
medjunarodne trgovinske raz-mje- ne
v korist svih zemalja i
zapoiljavanje milijuna ljudi.
Gromiko je takodjer zatrazio
da se u dnevni red ovog zasje-danja
ukljuft pitanje osude pro-pagan- de
preventivnog nuklear-no-g
rata.
U prijedlogu rezolucije se ka-ze
da se propaganda preventiv-nog
nuklearnog rata osudjuje
kao "agresivni rat, koji je u su-protno- sti
s ciljevima i prindpi-m- a
Povelje UN, interetima low Kakav Bonn
Moskva. — £asopis "Novoje Vremja" objavio
je clanak I. Jennasova pod naslovom "Kakav mir
Bonn hoce", koji glasi:
Kad su prije 23 godine napadom na Poljsku
nncisti poceli drugi svjetski rat, Hitler i oni koji
su ga doveli na vlasl bili su uvjereni da ce zavrsiti
njihovoin pobjedom i da ce njemacki imperijalisti
dobiti sve sto zele. Ali, kao sto znamo, rat je zavr-se- n
polpunim porazom i njemacki imperijalisti ni-su
postigli ni jedan od svojih ciljeva.
To je bilo prije 17 godina, ali jos nema mirov-no-g
ugovora da formalizira ove rezultate rata. Sla-nj- e
je abnormalno i bremenito opasnoscu za Evro-p-u
i cijeli svijet. Mirovni ugovor je potreban da bi
sc postigao mirovni sporazum u Evropi. Tako du-g- o
dok ne bude potpisan mirovni ugovor, ostat ce
nerijesena mnoga vazna pitanja od kojih zavisi
Irajni i cvrsti mir i ostavljena otvorena vrata za
nove pokusaje agresije od strane zapadnonjemac-k- e
revansisticke fakcije.
Bonski uslovi mira
Revansisti vjeruju da u koliko se polpis nje-macko- g
mirovnog ugovora vise odgadja u toliko
bolje. Istina, oni nc poricu da svaki rat treba biti
zavrsen potpisom mirovnog ugovora. Dapace u ne-koli- ko
navrata su izjavili da mirovni ugovor Ireba
biti zakljucen, ali pod ovim uvjetima: pivo, "pov-rala- k
njcmackih granica iz 1937. godine", i, diugo,
"ujedinjenje Njemacke".
I tako Bonn diktira uvjete narodima koji su,
pod cijenu neizinjernih zrtava, suzbili nacistickc
napadate. To je paradoksalno, jer historija pozna-j- c
malo primjera gdje je pobijedjeni diktirao uslo-v- e
mira pobijediocima. Naravno da je bonsko sla-novis- te
nerealisticko, ali se zasniva na uvjerenju
da je moguce promjeniti razullatc Drugog svjet-sko- g
rata.
Bonn hoce povratak njemackih granica od
1937. godine. Godine 19-15- . istocne granice Njema-cke
su pomaknute natrag do Odre i Nisc i zemlje
islocno od te linije pripale su Poljskoj, u suglasju
se sve drzave koje raspolazu
nuklearnim oruzjem obavezu da
prve nece pnmeniti ovo oruzie
Ova obaveza, kako e receno u
prijedlogu rezolucije, predstav- -
Proslava 13-godisnj-ice
Narodne Rep. Kine
ViSe od 500 osoba prisu-stvoval- o
je proslavi 13-godisnji-ce
Narodne Repu-blik- e
Kine u Torontu. Ve-like
proslave odrzano su u
samoj Kini. U Pekinsu je
marSiralo pola milijuna
ljudi.
Novo poglavlje u zivotu
kineskog naroda pocelo je
1. oktobra 1919. Pod Cang
Kaj-§ekovo- m vladom Kinu
su gazili i plja6kali japan-ski- ,
americki i britanski
imperijalisti. Cang Kaj-sekov- a
banda $ada iivota-r- i
na otoku Tajvanu (Foi-mozi- )
pod za§titom ame-ridk- o
ratne mornarice i
avijacije. Kina se pretvo-ril- a
u mocnu drzavu. Im-perijalisti
i njihovi sluzni-c- i
na Tajvanu sanjaju u
povratku starog stanja, ali
to se nece obistiniti.
Kina je u toku proslih
1П godina postigla velike
uspjehe na ekonomskom i
svim drugim poljima. Nje-zin- o
pu6anstvo se silno po-veca- va
i vec iznosi oko
700 milijuna ljudi. Uspjesi
bi bili jo3 veci da nije bilo
prirodnih nepogoda. Me-djuti- m,
neprijatelji u ka-pitalisti6k-om
svijetu se
malo govori o tim uspjesi-ma- ,
samo o slabostima i
— ukoliko to vec nisu uSnile —
kojima se zabranjuje ratna pro-paganda
i predvidjaju stroge
kazne za pokretacle takve pro-pagande
nedostacima. To so 6ini za-d- a
bi se opravdala politi-k- a
neprijateljstva prema
Kini, uskracivanjo njezi-ni- h
medjunarodnih prava
(u UN itd.)
Politika danaSnje ka-nads- ke
vlade prema Kini
je dvolicna — na jednoj
strani podrzavanje ameri-cke
politike neprijatelj-stva
prema Kini a na dru-go- j
gostovost da joj se
prodaje pSenica (ne osta-l- i
proizvodi). Pravi Ka-nadja- ni
sc stidc ovakvog
stanoviJta i traze da se
normaliziraju odnosi s
Kinom, da se trgovina vo-di
na ravnopravnoj osno-v- i
itd. Drugim rijeima,
treba i u torn pitanju po-stup- iti
onako kako je naj-bolj- e
za Kanadu i svjetski
mir, a ne slijepo izvrsavati
zapovijedi Washingtona
VITALNI SLONOVI
Prilikom nedavnog prebroja-vanj- a
zivotinja u Nacionalnom
parku u Keniji najvede iznena-djen- je
predstavljali su podaci o
broju slonova u ovom rezervatu.
Ustanovljeno je, naime, da ih
ovdje ima vile od 14 hiljada, a
pretpostavljalo se da ih je naj-vi- ie
tri do fetid hiljade. mir hoce
s odlukom scfova vlada cetiri velike drzave u Jal-t- i
i Potsdamu.
Treba drzati na umu da ovo nisu njemacke
ncgo tradicionalno poljske zemlje. Nijemci su ih
oteli Poljachna.. To se odnosi na dio bivse Istocne
Prusije, drevno poljsko Pomorze (priinorje) sa
gradovima Gdansk i Kolobrzeg, koji su Poljskoj
vraceni poslije rata. Po Potsdamskom ugovoru dio
biv.se Istocne Prusije, kojega su osvojili Teutonci,
pripao je Sovjelskom Savezu.
Nema potrebe govoriti o dugackoj i teskoj
borbi koju je vodio poljski narod proliv pruskih i
njcmackih napadaca. Dovoljno je sj)omcnuti da
jos u jedanaestom stoljecu, kad je Poljskom vla-da- o
kralj Boleslav I. poljske su se granice nalazile
zapadno od Odre (Oder) i Nisc (Niesse), Szprewe
(Spree) i da nije bilo znaka "teutonskom duhu" u
dolinama Warte i Vistule, ili u IIazovsze, Kujawy,
Pomoize i Sleskoj. Ove zemlje polpalc su pod pru-sk- u
vlast mnogo kasnije i pomoglc Prusiji da pos-tig- ue
dominantni polozaj u Evropi.
Sve su ovo dobro poznate historijske cinjeni-ce.
Kakvo pravo imaju zapadnonjemacki revansi-sti
da traze "povratak" ovih zemalja? Oni su ih
"dobili" puteni oiiizane sile, ali je doslo vrijeme da
sc povrate njihovu pravom vlasniku, poljskom na-rod- u.
Taj proces pospjesili su sami njemacki im-perijalisti
kad su zapoceli osvajacki rat u komc je
Poljska bila prva zrtva. Nije nikakva tajna da je
nacisticka vlada namjeravala unistili sav poljski
narod i zemlju germanizirati tako da Poljacima ne
ostane ni traga. Poraz nacisticke Njemacke u ralu
kojega je zapocela omogucio je ispravak historij-ske
nepravde i povratio poljskom narodu njegove
zapadne zemlje, kolijevku poljske drzavnosti.
Nema nikakvog opravdanja, legalnog, politic-ko- g
ili drugog, za "rrstauraciju granica od 1937.
godine". Poljske zemlje nikad vise nece pripadati
njemackim vcleposjcdnicima i kapitalistima. To jc
rijeseno jednom za uvijek.
(Naslavit cc se)
|
