| Note |
OCR Text: Published Етегу Friday 1ПТ?Т1?К1КаП?ТТИ IzlCazijiensavak10ogcepnettika
Oetober 2, 19 primjerak
No. 38 (124S) VL XVI Pretpleta stoji 6 dolara
godiisje za Kanadu,
479 Qsm Stret Wet stak 1в1је 7 dolara
Troet, Onterie
Jugoslavensko-Kanadsk- i Tjednik — Yugoslav-Canadia- n Weekly
. ; ,s ;
(CP Photo)
Kanadski tjedan
(Pregled dogadjaja)
STAXJE PItlVliEDE — Przavni biro sta-tisti- ke
saopcava da jo u drugoin kvartalu (tro-mjesecj- u)
doslo do "pauze" u prosirenju pri-vred- e. Potraznja jo bila nesto nianja nego u pr-vo-m
tromjosecju, sto so odrazilo na ])roizvodnju.
Povecale su so zalilio robe u skladUtinia. Vrijo-duo- st
proizvedene robo i usluga (no racunn-juc- i
poljoprivredu) povecala so za polovicu je-dn- og
prooonta ])i4'ina prvom tromjeseoju i ako o-sta- no
na torn nivou do kraja god i no, iznosit co
svotu od 44 milijardo 420 inilijuna dolara. Cijo-n- i'
su poraslo za jodan posto. _ _
ХЕМ1ПХЛ OMLADIXA — Stampa jo po-sljednj- ih dana zabiljozila vise izraza zabrinutosti
7„ oinladinu. Uzrok zabrinutosti u provineiji On-tario
jo kvaronjo oinladino, a u Quobocu svo voce
nngaziranjo u politiokom zivotu. Iz Montroala
javljaju da jo dolegatima godisiijo konvonoijo
I.ibcralno partijo prikazan dokumentaini film o
otuladini Quebcca, snimljon u razniin dijolovima
tf provincijo. Omladina jo u iazgovoru s sninia-ttljini- a
filnia izi-azil- a noobi?no voliko nozadovolj-tv- o
sa stanjoin u Qaol)ocu pa su so liboralni jo-htira- ri zabrinuli kako on ti mladi ljudi glasati na
lduoim izlwnna. lladih glasaoa ima vio od mi-liju- n, poto jo pravo glasa snizono sa 21 na 18
godina. _ _
"KOXZE11VAT1VXA llEVOLVCUA" —
Г
.1'
.1'.
-- u
siradu Frodoricton (Now Drunswick) odrana
konforencija "mislioca" Konzorvatinio liarti--
Konforoncijom mislioca nazvali su jo zato sto
glavnu rnoo imali noki profoson. Potakla
.in .10 zoya konzorvativnin poiitieara a so do-tjoraj- u"
i dokazu da su "suvromoni" t.j. da no
zaostaju za dogadjajinm. Pi-ofoso- ri su o])irno
govorili Sto bi trolmlo ])oduzoti, ali izgloda da ih
slusaoci nisu razuinjoli a so sada u konzorvati-vno- j
Stami)i o tomo vodi volika dobata.
XoSto boljo srooo bio jo "istrazivaoki komi-tot- "
Konzorvativno iartijo, komo jo na fclu sta-ja- o
savjotnik Jolma Piofonbakoi-a- , dok jo bio
promijor, Gowan Guost. Komitot jo dono do za-kljuo- ka da i:o so do 197Л. godino u Kanadi ostva-ri- ti "konzervativnn rovolucija". Xijo baS jasno
sto so svo pod tim mis'i, ali jo svakako intoroa-utn- o
da su konzorvativci i)o"oli govoriti o rcvo-luoij- i.
Г dokumontu jo predvidjono da re do 11)7.1.
svi Kanadjani iniati srednjokolsku (high school)
naobrazbu i da ce svaka iorodica iniati dohodak
od 10 hiljada dolai-a- . To jo lijopo i oduovljava-juce- .
Ali ako so ima u vidu da danas dohodak
virino jwrodica ne dostiie ni 3 hiljade dolara,
onda napreclak u iducih dosot gwlina zaista mo-ra
biti fenomnalan.
— —
BltOJ XEZAPOSLEXUI — SmlitKMn mie-oc- a augut u xeinlji je bilo 247.000 iwiiosie-nih- ,
лор$о je diiavni biw tatistike.
— —
XOVI ZAKOX 0 UADXJM ODXOSIMA —
Fedoralna vlada je uvojila irijellojr zakona o
radniin olnoima (National llwr Code) za io-dnaa- nj- jKirlamontu. Zakon xlredjuje 40-at-nu r h1ti,i tudiilm, naim4 pla:u od l.'2't na at,
(I-- л t , ,i' j ј.јд.чт.. od'ii-'r- a pus'r- - '.i1'.. od'
N .♦ . ;, ! H1' ' И
Izvjesfaj
Warrenove
komisije
Pcscbna ameriCka komlslja
kojoj je na Celu stajao pre-dsjed- nlk
Vrhovnog suda Earl
Warren objavila Je svoj lz-vjeS-taj
o ubijstvu predsjed-nik- a
Kennedya u Dallasu.
Komlsija Je doSla do ze-kljuf- ika
da Je ubijstvo izvr-Sl- o
Lee Harvey Oswald I to
Je uradio sam, bez iCIJeg na-gov- cra
l poticaja.
Kcmisija Je pronaSla da
Kennedy nije bio dovoljno
zaStlCen, a odgovornost za
to pripisala Je FBI 1 tajnoj
sluzbl koja Je predsjednika
duvala. Kritlzirala Je 1 novl-na- re
zbog nepravilnog lzvje-Stavan- ja
o ubijstvu.
Komlslja Je naroCito veliku
paznju posvetlla pobljanju
raznih tvrdnjl koje su stva-ra- le
sumnju u Oswaldovu
krivlcu. All mnogi 1 dalje su-mnjaj- u.
Tako Je poznati a-dv- okat
Mark Lane lzjavlo
da sada vise vjeruje u Os- -
waldvu nevlsnost nego prije.
Kennedyevo ubijstvo Je ne-shvatlji- vo
ako se promatra
odvojeno od dana&njih nez-drav- ih
prillka u SJed. Drta-vam- a,
posebno u Dallasu.
KINA PROSLAVIL.
15-GODISNJ-ICU
Pn'og oktobra Narodna
Republlka Kina je prosla-vil- a
15-godiSn- jicu svog op-stan- ka.
U torn periodu Kina je
mnogo napredovala. Prista-S- e
mira i socijalizma o-duSe- vljava
njezin otpor im-perijalistic- kim
osvajacima,
ali ih zabrinjava drzanje
prema ostalim socljalistiC-ki- m
drzavama i naprcdnlm
pokretima u svijetu, jer
jedinstvo miroljubivih i
socijalistifkih sila svijcta
je prvi uvjet za pobjedu
nad impcrijalizmom.
PIKETOVANJE
AIERICKOG KONZULATA
U TORONTU
Udruzenje za mlr u Toro
nto Je obavjeatllo stampu
da te u Cetvrtak 8. oktobra
poeilje podne plketovati ame-rick- l
konzulat na University
Ave., da proteetira protiv
rata u Juinom Vijetnamu.
Udruzenje upozorava da se
situacija u torn dljelu svije- -
ta pogorsava 1 daje potporu
generalnom sekretaru UJedl- -
njenih nacija
na novoj konferenciji u 2e- -
nevl.
Udruzenje pita: kako bl u
SJed. Drzavama gledall ako
bl kinesko ratno brodovlje
doslo pod obalu
stalo pucatl na nepoanato
brodovlje? A to Je sto ame- -
rlcko brodovlje radi u Tokl- -
lnSkom zaljevu.
SOVJETSKA POMOC CIPRU
Moskvi Je potplsan so- -
Кгурпв kapifal financira
desniccsre u USA
U New Yorku je objav-lje- n
izvjeJtaj o financira.
nju desnifarskih organiza-clj- a
u Sjedinjenim Driava-m- a.
U izrjeStaju su navedena
imena viSe od sto velikih
amerifkih korporacija koje
su u toku godine dana pri-loii- le
14 milijuna dolara u
blagajnu John Birch Soci-ety
i drugih desnifarskih
organizacija.
U izvjestaju se na-o- di
da desnifarske organizacije
daju tjedno oko 7.000 ra-dio
i televizijskih progra-m- a,
kojima, pod maskom
borbe protiv komunizma,
§ire propagandu protir Je- -
PRED SKUPSTINE UN
SSSR: TREBA RAZMOTRITI PITANJE MIRNOG
RJEsAVANJA TERITORIJALNIH SPOROVA
Javlja lz New Yorka da Je
sovjetska vlada predlozlla da
se u dnevnl red devetnaes-to- g
Generalne
skupstine UN unese posebna
tacka koja bl se odnosila na
odustajanje driava od prl-mjenjiva- nja
sile u rjesavanju
teritorljalnlh sporova i pita-nj- a
granlca.
OvaJ prijedlog sadrian Je
u pismu kojega Je sovjetski
ministar vanjskih poslova An-dr- ej
Oromlko uputio general-nom
sekretaru Ujedinjenih
nacija U Tantu i koje Je po- -
dljeljeno delegacijama kao
sluzbenl dokumenat svjetske
organizacije.
"Hlstorlja CovJeCanstva —
kaze se u plsmu koje preno-s- i
TASS — puna Je zalos-ni-h
prlmjera da su uzajamne ill
Jednostrane pretenzlje na te-ritori- je
drugih prerasle u
vojne sukobe 1 razorne rato-v-e
kojl su skupo stajall na-rod- e.
Mnoge teritorljalne pro-ble- me
nasa generaclja Je
Zavrsen rad
Svjetskog foruma
solidarnosti
omladine
Moskvi je odrzon Svje-tek- i
forum solidarnosti omla-dine
1 studenata u borbl za
Tantu da se naclonalnu nezavisnost, oelo- -
pltanje Vijetnama razmotrl oodjenje i mlr;
Kallfornlje i
U
U
su predstavnlcl i
studenteklh organisacija lz
126 zemalja.
Forum Je usvojlo deklaraci-J- u
i veci broj rezoluclja, u
kojima je posebna paznja
posveena osudi kolonljallz-ma- ,
neokolonljalizma i impe-rijalizm- a.
U njlma Je pru-ze- na
podrska narodlma i o-mla- dlnl
zemalja koje se bo-re
za lzvojevanje, oguranje
i uevrStfenje naclonalne ne- -
vjetsko-clpars- kl ugovor po zavlsnostl. Deklaracija 1 rezo--
kome ee Sovjetski Savez luclje Foruma lstliu takodjer
pruzltl vojnu 1 ekonomsku znadaj borbe naroda za u- -
pomoc Clpru. Cvrscenje mlra u svijetu.
VNXNXVVVVVVVVVVVS%%VVVV,VV-VXVVVVX44X- 4
POZIV NA PROSLAVU
"11 OKTOMVRA"
Pozivamo sve Makedonce I ostale Jugoslavene u To-ronto
da dodju na proslavu "11 OKTOBRA", Dana ka-d- a
je makedonskl narod uz pomoc ostalof naroda u Ju-gosla- viji
ustao u borbu protiv nemackih faibtidkih o-kup- atora
I domalih izdajnika. Proslava te se odriati sa
velicanstvenim banketom, tancom, u vrlikoj dvorani
Thorncliff Plaza Auditorium, na Leaside.
Banket sa ostalim programom poffe u 7:30 ure-c- e.
u nedclju 11 oktobra, o.g.
Dodjite svi i dovedite vaSe prijatelje.
Odbor ra proslavu.
vreja, Crnaca, radnifkih u-n- ija
i svega Sto je imalo
progresivno.
Istovremeno s tim je
najavljeno formiranje or-ganizacije
za suzbijanje
desnog ekstermizma. U or-ganiz- aciji
se nalazi vile od
stotinu istaknutih licnosti,
a predsjednik je Dr. Ar-thur
Larson, koji je jcd-n- oc
bio savjetnik bivSeg
predsjednika Eisenhowera.
Na konferenciji za Stam-p- u
Dr. Larson je takodjer
rekao da desnifari svakog
tjedna daju preko 7.000
radio i televizijskih progra-m- a
u 35 driava, na sto
(rose preko 20 milijuna
dolara godiSnje.
ZASJEDANJE GENERALNE
zasjedanja
sudjelovall
omladlnkIh
nasljedlla, pri Cemu takvih
sporova 1 uzajamnlh preten-zij- a
sada ima JoS mnogo vi-se".
PoSto se ukazuje da "terito-rljalne
pretenzlje 1 sporovl
medju drzavama nemaju Istl'
karakter", u plsmu se kaze
da su "mnoge mlade suvere-n- e
drtave, koje su nedavno
stekle naclonalnu nezavls-no- st
naslljedlle od kolonljal-ni- h
rezima vellkl broj vjeSta-C- kl
zamrSenlh teritorljalnlh i
(Nastavak na st. 8)
OSMI KONGRES SKJ
Jugoslavenska Stampo Jav-lja
da Osml kongree Saveza
komunlsta Jugoslavlje pocl-nj- e
zasjedati 7. decembra u
Beogradu. Referate te podni-Je- tl
generalnl sekretar Josip
Broz Tito, Aleksandar Ran-kovl- c,
Veljko Vlohovl6 1 La-z- ar
KollSevskl.
GRCKI .AHNISTAR
VANJSKIH POSLOVA
POSJETIO BUGARSKU
GrCki minister vanjskih po-slova
Stavros KoMopulos po-sjetl- o
Je Sofiju gdje Je sa
predstavnlclma bugarske vla-d- e
vodlo razgovore o pobolj-San- ju
odnoea lzmedju GrCke
i Bugarske.
Zahtjev
zakona o
par la --
menta uspostavl odbor da
temeljlto prouci o u-selja- vanju
1 preporucl izmje- -
Uciniti kraj
diskriminaoiji!
Izuloda la u lmdu- - iiiknn-- nwv liti ulhi-jr- ii :ril.aiiki papir zbciu tua t ne ,'ги,)' u
lioffa i no ulf u -- rku.
Ministar dravl,ansta l imisjracije Tro-nibla- y
obocao je da ee poduzoti "ijotrobno mjo-re- "
da so to vise nikad ne dogodi, i ako zakon o
drzavljanstvu u torn poglodu sada nije dovoljno
jasan, on ee predloziti potrebno izmjeno.
Ovo je znaoajna pobjeda u borlii za ukida-nj- e
diskriminacije u izdavanju gradjanskih pa-])i- ra
koja traje godinama i koja ce so nastavit
svo dok odgovorni faktori u Ottawi ne proglaso
da drzavljanstvo biti odobreno svakom molio-c- u
bez obzira na vjeru, politicku O])iedjoljenost,
rasnu ijripadnost i svo drugo zbog cega je drza-vljanstvo
dosad odbijano, odnosno da dravljans-tv- a
nisu dostojni samo oni u razdoblju od
svog dolaska u Kanadu do ]odnasanja inolbe za
drzavljanstvo nisu sudski kaznjeni za krhninal-n- o
djelo.
Sadasnje obecanje ministra drzavljanstva i
imigraeije da u lmduce nikome nece biti odbijen
gradjanski papir iz vjerskih razloga doslo je kao
rezultat bure koja se digla povodom odluke sud-c- a
Leach-- a u Hamiltonu da Ernest Uergsma i
njegova supruga no niogu biti kanadski drzav-lja- ni
zato sto su bozvjorci (eteisti).
O torn slucaju u ])arlamontu je govora
u toku dva dana. Poslanici su ukazivali ne samo
na nepravilnost odluke sudca Loach-- a nego i ne-dostatn- ost zakona o drzavljanstvu (jer do-voljno
jasan u torn poglodu). Iznijeti su slucajo-v- i
diskriminacije iz politickih i drugih razloga.
Pored ministra drzavljanstva i imigraeije
Tremblaya u diskuiji je sudjelovao i ministar
pravde (!uy Favi-aou- , Tremblayev i)redsasnik. On
je rekao da kao ministar pravde no moze da komen-- t
arise odluku sudca Leach-a- , ali njogovo jo "lie-n- o
misljenjo" da se nikome ne moze uskratiti
drzavljanstvo zbog etoizma i da je nej)ravilno
smatrati da je notko "slabog karaktera" zato sto
je eteist. On jo savjetovao JJergsmu da apelira
na visi sud. Dalje je kazao da novi drzavljani no
bi trobali polagati zaklotvu na bibliji.
Ministar drzavljanstva i imigracijo Tremblay
jo kazao da ce Uergsinanima biti dozvoljoim da
odiuah ponovo zatraze gradjanski papir umjosto
da cekaju do oktobra V.)G~. (Po zakonu, niolwc
koine jo jodnom odbijeno drzavljanstvo moia "-k-ati
dvije godine da ponovno podnese inolbu.)
Ministrhna treba odati piiznanje na sfnxu
kojega su zauzeli u ovom slucaju (])iotiv diskri-minacije
iz vjerskih razloga). AH diskriniinacija
iz politckih, tredunijskili, nacionalnih i rasinb
razloga takodjei treba biti odstranjena tako da
no budo jodnog covjeka koji je u ovu zomlju do-sa- o
ii potrazi zn boljim i slol)odnijim zivotom la
osjoca da inu jc u pitanju drzavljanstva uoiiiji-n- a
nepravda.
Ministri so takodjer trebaju sjetiti о1мч'ап.а
koje su oni i njihove ktilego davali u proloLro(li-snjo- j
izbornoj knmpanji o ponistavanju razhki-i- i
jmivima izinedju onih koji su gradjani po rn-djen- ju
i onih kji su to po izboni.
za izmjenu
useljavanju
Predstavnlcl Konzervatlv- - je Orlikow.
ne i Nove demokratske par- -. On Je kazao da nekl pos-tl- je
u federalnom parlamen- - lodavcl nemllosrdno lzrablju-t- u
sti zatra2111 temeljlto lz- - iju nove doseljenlke, kojl ne
mjenu zakona o useljavanju 'poznaju prillka i zakona zem-(Imlgracl- jl).
lje. Mnogi rade duge sate za
Oni su preporuclll da se mahi placu.
na Iducem zasjedanju
zakon
Reno
ce
koji
bilo
nije
Orllkow je rekao da su fe--
Je
u
du2ne da o I ti clanovima parlamenta na
a neproucavanJe. Sedgwlcku Je taj
da odgovornost prebacuju nalz&datak povjeren nakon ne--
ne, a do tog vremena da se provlncljalne vlasti.
mlnistarstvo drzavljanstva it Ministar drzavljanetva 1 1-lmi-graclje
suzdrzi od podno-'mlgrac- lje Rene Tremblay je
Senja prijedloga. odgovorlo da su mnogi mi- -
Zahtjev je prill- - nlstri drzavljanstva 1 imlgra-ko- m
razmatranja potrosac- - clje prije njega obecavall Iz- -
programa mlnlstarstva mjenu zakona o useljavanju,
drzavljanstva 1 Imigraeije za all nttta nije uclnjeno. On
idu6u fiskalnu (racunsku) Je rekao da se nada da Ce
Igodlnu. predloziti "та- -
I Poel&nlk Nove demokrateke teie promjene".
ju takvih kvallflkaclja nego
lh veclnom lmaju bljelci
Tremblay da Ce
za Seat tjedana biti gotov lz-vje- taj
advokata Joseph Sed-gwic- ka
o deporUranJu osoba
su nezakonito usle
zemlju 1 iati Ce bltl podnlje- -
deralne vlastl
tome povedu racuna
svojlh
ueinjen
ikog
"uskoro" moci
lzjavlo
koje
daraog pieana Mampe da
Je vile osoba (vedlnom Gr-k- a)
nezakonito drzano u to-ronte- kom
zatvoru zbog neza-konlt- og
ul&ska u zemljl.
DRUGA SVJETSKA
KONFERENCIJA O
POPUL,CIJI
U sJediiUi UN je saopCe- -
no da Ce ee druga svietska
partlje David OrMkow (tc On je pokufeo pobttl tvr- - j konf erencija o populaciji o-Wlnnl- pega) je кагао da za- - dnje opoeicije da e prema drzati u Beogradu od 30.
kon o useljavanju ofranlcava ueeljenlcima vril dlekrimina- - august do 10. septembra
useljavMiJe pripadnlka erne cije lz raanlh 1 vjerklh ra- - 1965. godme. Na toj kor.fe-- I
iute rase. zloga. Za ulazak u zemlju renciji razmatrat Ce se pro--
Posljednjlh godina diskri- - potrebne su lzvjesne kvallfl-- blemi populaclje u svlje'u 1
mlnaclja Je neSto popustlla, kaclje 1 nije krlvnja lmlgra-- njeno djelovanje na eko„om
ill se ,o5 uv.Jek vr:t rekao cloruh vlastl Sto cmcl nema-- ski 1 socijalni razvoj
|
