| Note |
OCR Text: 4
Л
Hronika naseg vremena
(Xastavnk sa strane 1)
vazijom da ispuni te obavpzp i da u njoj unisti te
sve pojave naeizma, militarizma i naeizma. Mcdju-tim- ,
u Kanadi se m slazu sa torn izjnvom nmeric-ko- g
Prwlspdnikn. Prpdspdnik kanadskp vladp Pier-re
Elliott Trudpau izjavio jp odmab da Sjpd. Prca-v- e
ne iiiogu da govore u imp svih planiea NATO,
nego miiiio u svojp imp, sto jp potpuno na svome iiip-st- u.
Лрг. bpz obzira boee li to Amcrika da ufini ili
nece, Sovjeti up snipju dozvoliti ni ncmapkom re-van- su
. ni lipmapkom militarizmu, ni ncmapkom na-eizi- nii
da na njihovim granipama dizu glavu. Ame-rik- a
jp otisla u Vijptnnin da na vise hHjndn miljn
daljin' brani svojp graniep od "konmnizma".
Od kada jp Salazar, fasistieki diktator Portu-galij- p,
pao mi bolpsnipku postplju, uznpinirili su so
lzvpsni imppiijalistipki krugovi da tamo up dodjp
do bunp i do zbaeivanja njpgovp diktatim. Jer pod
njenim pritiskom, koji trajp vpp godinama, strabo-vit- o
jp poraslo iipraspolozpnjp naroda, a naropito
radnikft koji su prisiljpni da idu u tudjp zpmljc da
trazp da tamo zaradp pairp bleba. I)ok sp u vladi
pravp konibinacijp ko t'--v nasloditi diktatora Sala-zar- a,
doth vlada strab i u rcdovima portugalskib
fasista. Oni su zato zatrazili pomop od Anieriki,
koja je i tamo na strani rezima, a up na strani na-roda.
Povodom till dogadjaja, koji u Portugaliji
pretP noviin leroroin, prpusumiipi наргсиие иеши
kratije Portugnlapa iz Pariza, upntili su jcdai
"ni"ol' ' v'"oiitn "oinliiw'im.'i kn"it y.ivo ;n .:Pr:in.p.n"sk,n?i d.r ill upozorp na opasnosn po narou u j-ortug-au.
ji i
na novi tpror. Г apclu sp vpli da jp situapija koja
danas vlada u Portugaliji odvisi tpska, da tamo
moze da dodjc do novog talasa terora i pritiska na
narod, i da su vpp oruzanim polieiskiiu i vojnickim
snagamn data ujuistva za pripravnost. Ali "teror
iippp spasiti rezim ni zaustaviti narod nil borbu",
veli sp u applu, koji daljp opominje portugalske ro-dolju- bc
da sa Salazaroin iippp otic'i diktatura i da i
posle njega narodu jcdino ostajp da sp bori do pot-pui- ip
slobodc i oslobodjpnja od fasizma. lT Portu-gal
iji jp vpp vpliki broj boraea, a naropito komuni-st- a,
bappn u famnice.
Xa Konfpivneiji afripkib zcmalja, odrzanib
ovib dana u Alziru, Xigpriji jp dala podrsku vepina
afripkib zpmalja. One su stale na gledistp da sp jp-dinst- vo
Xigerijo ima da sacuva, pimp jp Piafri za-d- at
tezak udarap. Od drzava u Evropi nju su sanio
ponmgli Fraueuzi. Clrndjanski rat jos trajp.
liim зк
OVOGODI5NJE ZASJEDANJE GLAVNE SKUPSTINE UJEDINJENIH
NACIJA — UJEDINJENE NACIJE PRED TEJKIM ZADACIMA —
HOCE LI SE U TOKU TOGA ZASEDANJA UGASITI DVA VEUKA
POZARA RATA: ONAJ U VIJETNAMU I ONAJ NA SREDNJEM
ISTOKU? — PREDSTAVNIK SOVJETA IZJAVIO DA CE SOVJETI
I DALJE POMAGATI ARAPE — VELIKI USPEH SOVJETA U
KOSMOSU.
Dvadcset trppp zascdanjp CJIavnp skupstjmo
Ujpdinjpnih Xacija otpopplo jp ovib dana u Xpw
Srorku. I to zascdanjp vrsicp sp li jcdnoj dosta zato-gnut- oj
situapiji koja vlada u svctu. Pivgovori, koji
sp vpp nipsppima vodp izmcdju Vijptnama i Ameriko
o zakljuppiiju mira, jos i sad su na nirtvoj tat-p-i i
up inicii sp s mpsta. Xjih stalno omcta Amcrika.
Ona mrp da ispuni nijpdan od glavnib usloya Arijpt-nain- a,
i iippp da obustavi ni bombardovanjp grado-va- ,
niti da pivkinp sa vodjcnjcm rata. Xa samini
bojiStima, nipdjutim, ameripka vojska dozivljujo
ccstp jiorazp, up mic'p sp s mpsta i stalno gubi "san-sp- ".
Xjcni gubici i u ljudsvtu i u niatprijalu su
ogromni, dt)k u novcu oni dosti.u milijardp u dola-rhu- a.
Ampiika jp u jpku izbornc boibc za picdscd-nipk- i
])olozaj. Oba kandidata vpc'ib partija su za
rat vip npgo za niir, sto bapa jcdnu novu ernu spii-k- u
na budiiPiut Anu-rikp- . U franpiiskoj stampi po-novi- lo
so ncdavno ono sto snio mi i ranije pisali,
na jp jpdan od njcnib listova dosao do zakljucka da
izvpsnp kapitalistipkp grupp, blisko vladi, rade iia
produzpnju rata da bi oni mogli da sp na rapun njp- -
Porast svjetske proizvodnje hrane
Organizacija ГХ za prpbranu i poljoprivredu
(FAO) saopcila j- - da j zalivaljujii('i povoljnim
vreinenskim uvjetima svjetska proizvodnja lnaiip
porasla prolp godinp za 15 posto.
Prpjna izjavama striiciijaka, povoljni vrpiiipn-sk- i
uvjpti bili su poprappni npSto stimulativnijini
eijpnama i pribvapanjeni suvipiiipnijib mctoda
obradjivanja.
tT saopppnju sp, luptljiitini, upozorava da bi np-kontrolir- ano
povpeanjp stanovnistva moglo da one-mogu- i'i
nadp u ravnotezu izmcdju stanovnitva i
zaliba brain. Prosle godinp, jp, na primjer, proiz-vodnja
braiip sanio u maloj mjpri jirpinasila porast
stnnovni.tva.
Predvidja se da pp ovp godine zetva biti obilna,
usprkos ozbiljnitn susama i iipvipiiipnu u jiodruc-jiin- a
kao U) su lialkan, dijplovi T.atinkp Anicrikc
i Juzne A flike.
I saopppnju FAO sp podvlapi da poboljsano
luptodc obradjivanja u zpinljama u razvoju donosi
(K4kivaiip ivzultatp. Pi-pdstavn- ik FAO jp, medju-tim- ,
skreiiuo paznju da jp i daljp potiebno da razvi-jpii- c
zpmljc vodp rpalnu trgovinsku politiku a da
zemljp u i-azv-oju
nastavljaju da poklanjaju odgo-varajm- 'u
paznju usavrsavanju poljoprivredc.
1!гЧЧ
ga bogatp. Pat u Vijptnamu unco jp dosta porpme-paj- a
u ceo svct, a naropito u Ampriku, kojoj on naj-vi§- p
prcti i koji mozp da jp sasvim slomi, ako ga
sto pro up pickiiip.
Ximalo bolja situapija nijp ni na Srpdnjpm
Istoku. 'i'amo Izracl nppn'staiio pi-ovoeir-a
i potpa-Ijuj- p
rat. Xjcga poniazu i Amcrika i Englcska, a sa
njima i Zap. Xpniackn. Dok Izrapl tako provocira,
ni Arapi up spdp skrstpnib ruku. ZabvaljujucH S-vjpti-ma,
oni su opct modcrno naoruzani. Xaspr jp
vpp u nckoliko maba sokolio Arapp. Xa kongrpsu
"Socijalistickp unijp", on jp ncdavno odrzao vcliki
gvor, u komc jc rckao: "Prilikc u kojima danas zi-vi- mo
su vrlo tpskp, zato sto jp jpdan dpo nasib zp-ma- lja
jos okupiran". Г svomp govoru on jp od Ara-p- a
trazio "strpljpujp, strpljpnjp i oppt strpljpnjp"
l izrazio vpru u silp svoga naroda. "Xa spoljnom
politifkom planu, principi ustava "Socijalistipkp
unijp" ostapp na snazi, kako bi sp mogao da tupp
impprijalizam i da ostvari niir. zasnovan na prav-d- i,
i kako bi on mogao da konsolidujp mpdjunarod-n- u
kooppiwiju", rpkao jp on, zabvaljujiuH sp svim
dizavama kojp su ukazalc jiomop Arajuma, a naro-pito
Sovjptima, koji su ovib dana nanovo dali po-dis- ku
Arapima i obppali im da pp ib u njiliovim
borbama za slobodu i nczavisnost i daljp pomagati
i da pp primati njibovu ]oinop.
Ali spin tib u Vijptnamu i na Srpdnjpm Isto-ku,
pred ovogodisnjini zasedanjpm GlaMip skup-stin- c
I'jpdinjpiiib naeija nalazp sp i niiiogi drugi
toski i npi'psiii problptni i u ostalim dclovima svcta.
(Vsti npiiiiri vladaju i u ninogini rppublikania Juz-n- p
Amcrikc, dok gradjanski rat izmcdju Xigerijc
i Piafrc ncprpstano trajp u Africi. V siru Evropp,
u Zaj). Xjpmapkoj, koja prt'ti da opct postanp lpglo
volikog rata, bukti nacizam i revansizam, koji nio-g- u
da budu fatalni i po Хршрр i jo Evropu. Pa li
pp ta glavna pitanja da грм- - rjcdinjcnc Xapijc i da
li pp ib sp dovoljno dotac'i i pokusati da ib ipm?
Jma dosta unutrasnjib npinira i u pojedinini
drzavama. V Mcksiku su, izglcda, studcntslcp bunp
dostiglo svoj vrlumap. Tamo jp u nckoliko maba
doslo i do ]rosipanja krvi u borbama studcnata
protiv polieijp, u kojima jp bilo i vise nirtvib. Cni-veizit- pt
jp opkoljcu vojskom. JJorbc sp jiostpppno
prcnosp i na uniitrasnjost. Г Orckoj diktatura svp
vise bpsni i davi narod k)ji jp ncmocan da sp brani.
Propaganda protiv Sovjcta oscca sp svp vise iip-inocno- m,
i malaksava, iako jos i sad zlurado vrpba
svaki inomciiat. ]r. da ga iskoristi noviin napadima.
Povodom dogadjaja u Ocboslovackoj npdavno jo
]ariski "Lp blonde" objavio planak, koji inn jo jo-sla- o ruski pisac 'Г. Albert, u koine jp istakao stav
Sovjcta i socijalistickib zcmalja u toj krizi. Tom
svojoni pitavoin ])ropagndom zapadna stampa btpla
je da potkopa ugled i jncstiz Sovjcta, a ustvari ga
jp pojacala. "Mcni licno izglpda", rpkao jp on, "da
prpstiz Sovjcta, kao soeijalistipke silp, ubrajajut'i
tu akciju svib pet drzava, nc sanio sto nije lima-iijc- n,
npgo se jos vise ]odigao. Sav sp svct danas
uvprio da mi in sanio sto jiruzamo moralnu, npgo
i vojnipku jmmop svojim jirijatpljima kada dodju
u opasnot. Ova 'dpmonstracija snaga sopijalizma'
pod stipajem prilika utvrdila jp prestiz Sovjcta no
sanio nipdjii prijatpljima, nego takodjp i medju
iipprijatpljima, koji, u sustini, rpsppktuju silu, i
sanio silu".
Tina vpp duzp vrpnipiia da sp nijp nista culo o
lctu u kosmos ni sa strain ruskib, ni sa strane aine-ricki- b
kosmonauta. Mpdjiitini, ovib dana vpliki
uspeb sovjptskp nauke skicnuo jp paznju pitavog
svcta na sebc. Sovjptska nauka jp usppla da so njp-n- a
niasina, pustpua sa zcmljp, jiopnc u kosmos, oblp-- ti
oko incsppa i srppno sp u odrcdjeno vrpino jiovrati
na zcinlju. Tim uspcboin sovjptskp nauke sada su
Aniprikanci potpuno izgubili vpru da pp oni prvi
stiei na iiipspp. Obpskruzavajiu'e vesti objavili su o
tonic Anicrikaiipi pre vip dana, kada jp doslo do
ostavko jednoga od glavnib spfova koji kod njib
])rin-pinaj- u let na iiipspp, izgovarajiu'i sp da je to
upinio zato sto npina dovoljno kredita za rad. Iz
toga se villi da jc rat u Vijetnamu jiostao fatalan
i za ainericku nauku.
19 GODINA N.R, KINE
Prvog oktobra Narodna Republika Kina je navriila 19 go-din- a;
na velikoj proslavi u Pekingu prisustvovali su Mao Ce
Tung, £u En laj, Lin Piao i drug! lideri, ali nije bilo predscjed-nik- a
republike Liu Si, koji se nalazi pod udarom Maove grupe.
Siluacija u Kini zabrinjava pristalice sodjalizma u svijetu,
a osobilo ih zabrinjava polilika neprijateljstva prema Sovjer-sko- m
Savezu, koja se objainjava bolesntm ambicijama Mao
Ce Tunga i prelaienjem na nacionalistiiike pozicije. To je sva
kako prolazna pojava i velika Kina ie se jednog dana opet
nal u bratskoj zojednici socijalisti2kih naroda.
BEZ IZVINJENJA MORNARI SA "PUEBtA" NECE BITI
OSLOBODJENI
Tokio — Sjevernokorejski
partijski list "Rodong iinmun"
pile da 82 mornara sa zoptje
njenog ameriikog broda "Pue-blo",
nikada ne ie biti oslo-boaje- ni
ukoliko se Sjed. Drza
ve ne izvine zbog krJenja te-ritorijal- nih
voda Sjeverne Kore-j- e
od strane ovog broda.
Sjed. Drlave stoje na stano
viiru da "Pueblo" nije povre
dio sjevernokorejske teritorijal
ne vode 23. januara, kada je
bio zapljenen, i da zato nije
potrebno nikakvo Izvinjenje.
"Rodong Jinmun" tvrdi do
je povreda sjevernokorejskih
teritorijatnih voda postala "jo!
jasnija preko priznanja "mor
nora sa broda" "Pueblo" na
konferenciji za itampu sa stra
nim novinarima.
iJci Г aznih strana
GERILSKI POKRET PONOVO SE
RASPLAMSAVA U BOLIVIJI
Rio de Janeiro — Kako javlja Jfam-p- a,
jake snage bolivijske armije upute-n- e
su na jug zemlje, gdje se ponovo
razvija gerilski pokret. Prema ovim iz-vjestaji-ma,
gerilce predvodi Nelson
Degado Rodriges, poznat kao "kapetan
Nelson" i Inti Peredo, nasljednik Ce Ce-var- e
i ' bivli tan Centralnog komiteta
Komunistiike partije Bolivije.
Peredo je nedavno objavio manifest
u kome je objavio olivljavanje gerilskog
pokreta, podvlaieii da Gevarina tmrt
predstavlja samo gubitak jedne bitke,
ali ne i poraz revolucije. _ O —
NUKLEARNI I LJUDSKI POTENCIJAL
EVROPE
Prema ispitivanjima koja je vrlio
Evreoatom i francusko druStvo Evrekip,
broj ljudi zaposlenir u nuklearnom sek-tor- u
naglo raste kako u Francuskoj tako
i u citavoj Evropi. U zemljama zajedniJ-ko- g
trziifa radi u nuklearnom sektoru
70.000 ljudi, a od tog broja u Francu-ek- oj
50.000. U ovaj broj spadaju istra-ziva£- i,
ljudstvo u nuklearnim centrala-ma- ,
inzenjeri i radnici. Broj zaposlenih
u nuklearnom sektoru Evrope sestorice
porast ie do 1975. godine na 122 hilja-d- e,
a do 1980. godine na 213.000.
— o _
NOVI TIP "FOLKSVAGENA"
Volfsburg — Tvornica auromobila
"Floksvagen" saopdila je da ce najno-vi- ji
tip njenog vozila "folksvagen"-4- 1 1
idudeg mjeseca biti pusten u prodaju o
Zap. Njemackoj i u Zap. Evropi.
Cijena ovog auromobila bit ce 7.700
maraka (model s dvoja vrata) i 8.090
maraka (sa fervora vrata).
— —
ISPORUKA TENKOVA IZRAELU
Kairo — Kairski "Al ahram" pile da
je Izrael nedavno dobio sto tenkova.
Pozivajudi se na diplomatske izvjeltaje
koji stizu u Bejrut iz okupiranih arap-ski- h
teritorija, list navodi da su amerij-ki- ,
talijonski i belgijski brodovi isto
varili tenkove u izraelskim lukama.
— —
HILJADU DJECE DNEVNO
Glavni grad Japana, Tokio, dosegao
je 1. juna ove godine impozantnu cifru
od 11,319.841 stanovnika. U mjesecu
maju rodilo se u glavnom gradu 34.501
dijete, odnosno svakog dana preko hi-Ija- du
novorodjenfadi.
— —
HAPSENJE SPIJUNA U BUGARSKOJ
Sofija — Bugarska policija uhapsila
je tri strana Spijuna. Jedan od uhapSe-ni- h
je francuski driavljanin i u Bugarsku
je dolazio svake godine da prenosi in-formac- ije
stranoj obavjeitajnoj sluzbi.
On je, kako tvrdi bugarska agencija
BTA bio povezan i sa bugarskim emi-grantsko- m
organizacijom u Parizu koja,
radedi po instrukcijama kapitalistic'kih
obavjeitajnih sluzbi, vrsi subverzivnu
djelafnost protiv Bugarske.
— —
MAUZOLEJ ZA HANIBALA
Turska vlada donijela je odluku da
se iznad groba kartaginskog vojsko
vodje Hanibala podigne mauzolej. Ha-nib- al
je umro u progonstvu prije viSe
od 2.000 godina u blizini danalnje tur-sk- e
pomorske baze Gel£ik. Do inicijative
za podizanje mauzoleja doilo je priti-ko- m
posjete tunezanskog predsjednika
Habiba Burgibe Hanibalovom grobu. _ Ф _
LEPRA NA JAVI
Dzakarta (Tanjug) — Prema izvjeSta-jim- a
sa zapadne Jave, nekoliko sela u
opdini Indramaju, nedaleko od Bandun
ga, ugrozeno je leprom (gubom), koja je
iznenada pocela da se Siri.
Dosad je to teiko oboljenje konstati
rano kod 30 pocijenata, od kojih su dva
brzo izdahnula. Zdravstvene vlasti su —
istice se — odmah izolirale bolesnike,
nastojedi da sprijeJe sirenje bolesti.
Ovih dana je objavljeno da je u ne-koliko
provincija jugoistoc'ne Sulavesi
izbila epidemija kolere. Vlasti su dosad
registrirate 20 smrtnih sluJajeva. Sada
je na torn podrufju u toku vakcinacija
cjelokupnog stanovnilfva TCD vakcinom.
— —
BOGATI I SIROTI
U Engleskoj se vrsi koncentracija veli-ki- h
indujfrijskih firmi. Lider trejdjuniona
Frank Cousins (Kazens) kale:
"Politika koncentracije velikih podu-ze£- a
nema kod nas sodjalnu opravda-nos- f.
Time se samo postiie da bogati
budu bogatiji i siroti jo! siroma!niji".
Jedinsrvo, 4. oktobra, 1968. — STRANA 4
NASLJEDNIK SALAZARA
Lisabon — Za nasledmka diktatora
Salazara, koji se nalazi na umoru, ime-nova- n
je profesor Marcelo Caetano
(Marselo Kaetano). Novi premijer je licni
prijatelj Salazara i s njim suradjuje
od 1929. godine.
— O —
PRESUDE BASKIJSKIM NACIONAUSTIMA
U 5PANIJI
Aadrid — U nastavku kampanje pri-tiska
na baskijske nacionaliste, ipanski
sud osudio je 14 lica na kazne zatvora
u vremenu od Sest mjeseci do jedne go-dine.
Presude su izrecene zbog "ilegal-no- g
sastajanja, nemiroljubivih manife-tacij- a
i nezakonitog udruzivanja".
— —
OSNOVANA NJEMACKA
KOMUNISTICKA PARTIJA
Bonn — Osnovana je KomunistiSca
partija Zap. NjemaJke koja te zauzeti
mjesto stare KP, koja je poslije zabrane
1956. godine postojala u ilegalnosti.
Na celu privremenog vodstva NKP na-lazi
se publicista Kurt Bachmann (Bah-man- ),
koji je 1963. bio izabran u CK
zabranjene stare partije. Kao predratni
komunist on je bio proganjan i zatvaran
za vrijeme nacistic"kog rezima. Pored
njega, jo! 30 ilanova sacinjava privre-me- ni
savezni odbor, do kongresa koji
treba, vjerovatno u decembru, da iza-be- re
centralni komitet i donese program
i statut partije.
— —
BRITANIJA PREGOVARA O IZGRAD-N- JI
BRODOVA ZA SSSR
London — Prema pisanju "Timesa".
britanska brodogradili!ta su u pregovo-rim- a
sa sovjetskim predstavnicima o
izgradnji 14 prvorazrednih kargolinij-ski- h
brodova. Vrijednost narudzbe izno-sil- a
bi 30 milijuna funti. O sest brodova
od po 9.000 fona posebno pojaJanih
za led, pregovori su prakticno zavr!eni
Svaki brod vrijedi 2,3 milijuna funti.
— —
TRGOVINA POLJSKE S
KAPITAUSTICKIM ZEMLJAMA
Pro!le godine Poljska je izvezla u ka-pitalisti- fke
zemlje (osim Sjed. Driava]
robe za 606,7 milijuna dolara, prema
590,3 milijuna dolara u 1966. godini.
Najvedi opseg izvoza ostvaren je u Bri-tani- ju
(149,3 prema 111,9 milijuna do-lara).
U ostale zemlje izvoz se kretao
kao, i godinu dana prije, od 25 do 50
milijuna dolara. Izvoz u Japan bio je
povefan sa 4,1 na 26,3 milijuna dolara.
— —
AMERICKA BRACA
Direktor amertfkog udruienja za ra
snu jednakost Floyd McKissIck kaie u je-dn- oj
izjavi:
"Dva brata nalaze se za volanom
suvremene Amerike. To su rasizam i
kapitalizam".
— —
UN1STEN TAJLANDSKI BATALJON
U VIJETNAMU
Hanoj — Prema izvjeifaju novinske
agencije Fronta nacionalnog oslobodje-nj- a
Juznog Vijetnama "Djai Fong" 2i-ta- v
bataljon Tajlandjana, koji se nalazio
na polozaju oko aerodroma Bin Son,
istoEno od Sajgona, izbaJen je iz stroja.
Do polovine ove godine Tajland je u
Juznom Vijetnamu imao oko 2.000 voj-nik- a,
a od jula poJele su da stilu prve
jedinice iz novog kontingenta od 10.000
vojnika.
— —
125 CLANOVA UN
Primanjem afrifke zemlje Svazi u
Jlanstvo, organizacija Ujedinjenih naro-da
ima 125 flanova.
— —
SVAKE MINUTE — JEDAN ZLOCIN
U SJED. DRZAVAMA
Svake minute po£ini se ili pokusa u
Sjed. Drzavama jedan zlo6n. Prema
upravo objavljenim statistiJkim podaci-m- a
pro!le godine poJinjeno je 3,8 mili-juna
feskih zlo2ina, tj. 16 posto vi!e ne-go
prethodne godine.
U gotovo 495.000 registrironih sluca-jev- a
radilo se o te!kim djelima: o uboj-stv- u,
pljaJki, silovanju, ubojsfvu ili po
ku!aju ubojstva, odnosno u ranjavanjo
posljedica kojega je bilo smrt. U prosje-ku- ,
svakoga dana pocmi se 1350 te!kih
delikata. Pri torn je ubijeno vi!e od
12.000 ljudi.
Najvi!e ubojstava poiinjeno je u Tek-sas- u
(5104), zafim u Kaliforniji (4857) I
New Yorku (4835). U Teksasu je 70 po-sto
ubojstava poSinjeno vatrenim orui-je- m.
U New Yorku ta brojka iznosi 34.
r
|
