000280

OCR Text: II
W.
i
U K R A T K O
Destog septembra proslav-Ijen- a
je 20-godiSnj- ica jugosta-vensk- e
ratne mornarice. Glavna
proslava odrzana je u Podgori,
gdje je otkriven veliki spomenik.
Proslavi je prisustvovao predsje-dni- k
Republike Tito. General I-- van
GoSnjak je kazao da Jugo-slavi- ja
ada ima "modnu ratnu
mornaricu", a trgovadka morna-ric- a
da ima blizu milijun tona.
U Jugoslaviju je doputova-l- a
delegadja sovjetskih zena,
kao i delegacija sovjetskih sin-dika- ta.
Cetrnaestog septembra
"Vlakom Bratstva i jedinstva" u
Sloveniju je doputovalo 600 gra- -
djana Srbije, koji su u danima
rata i okupadje bratski prihva-ti- li
hiljade slovenskih obitelji
koje je nacistidki okupator pro-tjer- ao
u razna mjesta Srbije.
Industriijska proizvodnja u
prvih 8 mjesed ove godine je
bita za 5 posto veda nego u is-to- m
pefiodu proSle godine, sa-opce- no
je iz Upravnog odbora
sekcije za industriju Savezne
privredne komore.
Steta od suSe u srednjoj
Dalmaciji djeni se na preko 4
milijarde dinara.
Odredjena je najviSa ovo- -
godiSnja djena kukuruzu u zr--
nu: 38 dinara po kilogramu.
OvogodiSnji ulov ribe na
Jadranu je za 2000 tona manji
od proSlogodiSnjeg.
U novoj Skolskoj godini u
Srbiji de biti otvoreno dvadeset
novih srednjih 1 strudnih Skola.
Gimnazije de ziti otvorene u
Novom Knezevcu, Vrnjadkoj Ba-n- ji,
Sokobanji, Apatinu, Srbo-bran- u,
Staroj Pazovl I Badkoj
raianci.
2G i 194
ce u imati 9 i
NR Hrvatske
mijenja
26
Novi kotari de biti: Bjelovar
388.000 Karlovac
sa 352.000 Osijek
sa 862.000 Pula sa
254.000 Rijeka sa
254.000 Sisak sa
258.000 Split sa
757.000 Varaldin
sa
Zagreb sa
Opdine u kotaru Bjelovar de
biti: Bjelovar, Cazma, Daruvar,
Grubiino
Krizevci, Pak-ra- c
i Vrhovec. U Karlovac
opdine Donji Duga Resa,
Gospid, Gracac, Karlovac, Ogu- -
Zrenjanin, 10. —
Na obalama Begeja od njego-vog
ulaska u pa sve
do mesta gde on napuSta grad
moze se videti zalostan prizor.
Na povisini reke, koja se pos-lednj- ih
dana zbog velike suie
sasvim povukla u svoje korito,
hiljade riba
plivaju kiseonik.
Jos je kritidnija situacija
od prema Srpskom
gde je, kako pridaju o-ce- vki,
najpre doilo do masov-no- g
trovanja riba, koje se iz da-na
u dan liri prema u5c"u Bege-ja.
Voda u ovoj tihoj ravnicars-ko- j
red crna je kao zemlja, dok
se na sve strane iiri
truleii dopire do
naselja.
begejsku vodu dovek slide utisak
da je nju proliveno na hilja-de
iHora jer je veoma o-n- a.
Starlfi koji ved
Vijesti
4
BEOGRAD, 11. (Tanjug) — Sovjetski astronaut
broj 2 major German Stepanovid Titov i njegova supruga do-putov- ali
su danas u Beograd u desetodnevni posjet. Na Sur-cinsko- m
aerodromu Titova i njegovu suprugu docekao
je i pozdravio clan Saveznog izvrSnog vijeca i predsjednik Sa-vezn- og
savjeta za naucni rad Milentije Popovoc sa suprugom.
Uinjesto kotara opcine
Hrvalska buduee kotara 110 opcina.
stanovnika,
stanovnika,
stanovnika,
stanovnika,
stanovnika,
stanovnika,
stanovnika.
6samudenih
neugodan
u-dalje- nijih
Posmatrajudi
iz
septembra
Na svecanom doceku bili su
komandant Jugoslavenskog rat-n- og
zrakoplovstva general-pu-kovni- k
Zdenko Ulepid, zatim
Mirko Jovanovid,
predstavnik Drzavnog sekreteri-jat- a
za vanske poslove Veljko
Milatovid, predsjednik CK NOJ
Mika Tripalo, predsjednik Jugo-slavenskog
astronautidkog i ra-ketn- og
drustva dr. Tatomir An-djel- ic,
IzvrSnog
2ivan Vasijevid i Draza
Markovid, dlan Saveznog odbo-ra
SSRNJ potpredsjednik Cen- -
tralnog vijeca Saveza sindikata
PaSko Romac, pot-predsjednik
Gradskog Narodnog
odbora Milid Bugardid i drugi.
Doceku su, takodjer,
i sovjetski ambasador u Beo
gradu Aleksandar Puzanov s o
sobljem ambasade.
S majorom Titovom specijal
nim avionom iz Moskve dopu
tovali su pukovnik R. J. Ahme- -
rov, pukovnik B. A. Aristov, su-rad- nik
Vrhovnog Sovjeta SSSR-- a
L. Z. Sergejev, kao i grupa sov-jetskih
novinara.
Avion IL-1- 8 zaustavio se na
platou ispred zgrade
Surdinskog aerodroma tadno u
11 sati. Na pokretnim stepenl-cam- a
pojavio se pilot — astro-naut
broj 2 nasmijan — onakav
kakvog smo ga vec upoznali sa
fotografija na novinskim strani-cam- a
kada je 6. 1 7. augusta
proSle godine uspjeSno IzvrSio
viSe od 17 letova oko Zemlje I
preSao preko 700 tisuda kilome-tar- a.
lin, Otodac, Ozalj, Slunj, Titova
Korenica, Vojnid, Vrbovsko i Vr-ginm- ost.
U kotaruOsijek opdine:
Beli Manastir, Donji Miholjac,
Djakovo, Naiice, Nova Gradil-k- a,
Orehovica, Osijek, Podrav-sk- a
Slatina, Slavonska Poiega,
Slavonski Brod, Vin-kov- ci,
Virovitica, Vukovar i 2u-panj- a.
U kotaru Pula opdine
iste koje su i do sada
bile.
U Rijeka opdine Crik-veni- ca,
Cabar, Delnice, Krk, Lo-ii- nj,
Opatija, Pag, Rab, Rijeka
i Senj. U Sisak opdine I
nekoliko decenija live kraj Be-geja,
ne pamte da je voda ika-d- a
bila tako tamne boje.
Od kako je trovana riba po-del- a
da se pojavljuje na povrii-n- i,
na obalama Begeja se mogu
sresti grupe dedaka kako mre-zam- a,
Stapovima a neki dak 1
golim rukama hvataju oiamude-n-u
ribu. Neki maliiani su za
vrlo kratko vreme nahvatali pu-n- u
mrezu riba. Preduzete su od-govaraj-ude
mere kako bi se
spredio dalji lov trovane ribe.
Zasada je najviie nastradala
sitna bela riba koja je izgleda
nojosetljivija na smanjenje ki-seoni-ka,
ali ako vodostaj na Be-ge- ju
bude i dalje nizak, a vre-me
topto, Sto utide na smanje-nje
kiseonika, preti opasnost da
krupnija riba bude desetkova-n- a.
Ved sada se na obalama
mogu videti hrpe uginute ribe
koju je voda Izbadla.
Zagreb. — IzvrSno vijede Sabora prihvatilo
je nocrt zakona o podrudju kotara i opdina u Hrvatskoj, prema
kojem se dosadalnja podjela u
Republic!: umjesto dosadaSnjih kotara i 194 opdine u bu-du- de
de biti 9 kotara i 110 opdina. Nova teritorijalna podjela
stupa na snagu 1. novembra.
sa
stanovnika,
290.000 stanovnika i grad
819.000
Djurdjevac, GareSnica,
Polje, Koprivnica,
kotaru
Lapac,
u
septembra.
Zrenjanin
bespo-mod- no
trazedi
uzvod-n- o
jezera
Itebeju,
miris koji i
u
tusa
Zrenjam'nd,
majora
gene-ral-
major
dlanovi vijeda
Srbije
i
Jugoslavije
prisustvova-l- i
pristaniSne
Valpovo,
ostaju
kotaru
kotaru
i
Jugoslavije
Docek Germana Titova
Nova teritorijalno-politick- a podjela Hrvatske
dosadasnjih
teritorijalno-politidk- a
Trovanje ribe Begeju
Kao Sto je poznato, major Ge-rman
Titov je prvi astronaut koji
je, ostavSi u svemiru vise od 25
sati, dokazao da ljudsko bide
moze dugo vremena zivjeti i ra-d- iti
u beztezinskom stanju i u-prav- ljati
svemirskim brodom.
Let i proucavanje njegovog bo- -
ravka u svemiru omogucili su
da samo poslije godinu dana
podju na jos duzi put astronaut!
Nikolajev i Popovid.
Na platou ispred pristaniSta
zgrade aerodroma bio je okup-Ije- n
veliki broj Beogradjana, na-rodi- to
omladine, koji je burnim
aplauzom pozdravio "covjeka
iz svemira", sada njihovog gos-t- a.
Okruzen buketima cvijeda I
fotoreporterima dije su kamere
neprekidno Skljocale, astronaut
se uputio prema tribinl.
U ime gradjana i Narodnog
odbora Beograda majora Ger-mana
Titova pozdravio je I po-zeli- o
mu dobrodoSlicu potpred-sjednik
Gradskog narodnog od-bora
Milid Bugardid. On je Izra-zi- o
radost sto je Beogradjanima
pruzena prilika da se susretnu
s jednim od heroja suvremenog
svijeta, koji su otvorili put do-vjedan- stvu
u nesludena svemlr-sk- a
prostranstva.
U VaSoj lidnosti — rekao je
Milid Bugardid — mi pozdravlja-m- o
ogromne uspjehe nauke I
tehnike prijateljskog sovjetskog
naroda i podvige njegovih od-vazn- ih
ljudi, od Jurija Gagarina,
koji je prvi pokazao da se 2o-vj- ek
moze odvojiti od svoje ko-lijev- ke
Zemlje i vratiti se na nju
savladavSi sile inercije 1 gravita- -
Dvor, Glina, Ivanid-gra- d, Kostaj-nic- a,
Kutina, Novska, Petrinja, I
Sisak. U kotaru Split opdine Be-nkov- ac,
Biograd, Brad, DrniJ,
Dubrovnik, Hvar, Imotski, Knin,
Kordula, Makarska, Metkovid,
Obrovac, OmiS, Sinj, Split, Sibe-ni- k,
Trogir, Vis, Zadar I Lastovo.
U kotaru Varaldin opdine: Cako-ve- c,
Ivanec, Ludberg, Novi Ma- -
rof i Varaldin. U gradu Zagre-b- u
biile bi slijedede opdine: Ce-nt- ar,
Crnomerec, Donja Stubica,
Dugo Selo, Jastrebarsko, Kla-nje- c,
Krapina, Maksimir, Med-ve5da- k,
Pe5denica, Remetinec,
Samobor, Sesvete, TreSnjevka,
Trnje, Velika Gorica, Zabok, Za-prei- id,
Zelina i Zlatar.
Teritorijalno povedanje opdina
opravdava se potrebom da bu-d- u
ekonomski jade i sposobnije
za samostalni zivot i razvitak.
Rat lisicama na Krku
Na otoku Krku seljad uskoro
moraju navijestiti pravi rat lis-icama.
Naime, one su se u ne-ki- m
selima tako razmnozile da
predstavljaju pravu opasnost za
ovdare. Samo u selu BaJka Dra-g- a
lisice su lani poklale vile od
200 jagnjadi. Lovadka drultva
nisu dosad uspjela postidi neke
znadajnije rezultafe u borbJ pro-ti- v
tih Stetodina, iako nagrada
za ubijenu lisicu iznosi 12.000
dinara. Lisice, osim toga, uniS-tava- ju
srne, fazane, zeleve.
Zanimljivo je da tih Jtetodi-nj- a
prije nije bllo na Krku, a
kako su lisice doile na otok,
zasod je tajna.
U PRVOM SVJETSKOM RATU
iz Srbije se sa vojskom povladi-l- o
i 200.000 dvilnog stanovniS-tv- a
ali je izbjeglo svega 60.000.
u Beogradu
cije, pa do nedavnih Izvanred-ni- h
uspjeha Nikolajeva i Popo-vic- a,
koji su na svojim svemir-skim
brodovima u koordiniranoj
akciji otpoceli novu etapu u os-vaja- nju
svemira.
Vi ste, poStovani druze Titov,
zajedno s Gagarinom I drugim
pionirima svemirskih letova u-kre- sali
novu vatru u historiji do-vjecan- stva
i otvorili nove mogu-cnos- ti
i putove u miroljubivom
razvoju nase planete. Malo je
za vas reci da ste gradjanin svi-jeta.
Vi ste svijet vidjeli iz zvje-zdan- ih
perspektiva, vi spadate
medju najvidovitije svjedoke hi-storij- ske
potrebe da narodi svi-jeta
zive u miru i medjusobnoj
prijateljskoj suradnji.
Zbog proslosti naseg grada 1
zbog njegove sadasnjice, Vi dete
u nasoj sredini naidi na puno
razumiievanie i iiubav kao Sto
je Vas" let u svemir bio praden
sa uzbudjenjem i divljenjem Be-ogradjana
i svih gradjana naSe
zemlje.
Dobro nam doSlil
Pozdravljen zatim burnim ap-lauzom
i povicima "Titov", "Ti-tov",
astronaut broj 2 stao je
pred mikrofon.
Prve rijedi koje hodemo da ka-ze- mo
jugoslavenskom narodu to
su "dobar dan", — podeo je
svoj pozdrav Beogradjanima
German Titov, dodavsi da se s
ovim rijedima pozdravljaju I so-vjetski
i jugoslavenski narodi.
Mi smo mnogo slusali o vasoj
zemlji — nastavio je on — I
radosni smo Sto demo modi vile
da saznamo i da je blize upoz-nam- o.
Bio sam joi mali kada
sam za vrijeme drugog svijet-sko- g
rata sluSao o oslobodolju-bivo- m
i herojskom jugoslaven-skom
narodu. Kasnije sam od
svojih starijih drugova, sovjet-skih
voinika i ratnika slusao o
borbama u Jugoslaviji koju je
okupirao faSistidki okupator i o
borbama sovjetskih I jugoslave-nski- h
vojnika protiv zajednidkog
neprijatelja. Ali, kako kaze po-slovi- ca
"bolje je jednom vidjeti
nego sto puta sluSati".
Ove rijedi sovjet. astronauta
prisutni su srdadno pozdravili
dugim aplauzom. Na kraju ma-jor
Titov je zahvalio predsjedni-k- u
Titu i jugoslavenskoj vladi
Sto mu je pruzena mogudnost da
se upozna s naSim ljudima —
radnicima, seljacima, intelegen
cijom I udenjacima.
Poslije podne Titov je polozio
vijenac na groblje oslobodiod- -
ma Beograda na kome su sah-ranje- ni
jugoslavenski i sovjetski
bord pali u toku borbi za oslo-bodjen- je
naSeg glavnog grada
u drugom svjetskom ratu.
Na vjencu je pisalo: "Slava
sovjetskim i jugoslavenskim voj-nici- ma
palim u zajednidkoj bor-bi
protiv faSizma" — od majo-ra
Sovjetskog Saveza pilota-ko-smonau- ta
G. S. Titova.
Zatim je proSetao ulicom knez
Mihaila do Kalemegdana gdje
je razgtedao Ijepote ovog par-ka
i spomenike koji se u njemu
nalaze.
Za vrijeme njegove Setnje pri- -
sutni Beogradjani su ga toplo I
prijateljskl pozdravljali.
Ucenjaci kazu
boga-tai- a
Konferencija je ra- -j
zoruzanje da li je provedivo
u sadaSnjim uslovima. se
do zakljudka da pojedine prije-dlo-ge
za razoruzanje unapre-djenj- e
ljudskog blagostanja tre-ba
detaljno prouditi.
Konferendja da neki
prijedlozi biti primenjeni
odmah.
Ucesnici konferenciije su
da cilj potpunog razo-rulan- ja
trajnog mira
v Zene su se sporazumjele
Sa mcdj'unarodnc konfcrcncije zena u Monticalii
ProSlog tjedna Montrealu je odrzana, na incijativu or-ganiza- cije
"Glas zena" (Voice of Women), medjunarodna kon-ferenci- ja
zena, kojoj su prisustvovale zene iz 17 uk-Ijuc- iv
Sovjetski Savez, Sjedinjene Drzave, Indiju itd.
Svrha je bila ostvarenje suradnje zena u radu za svjefskl
mir. Uspjeh je postignut. Usvojen je "akcioni plan" koji moze
posluziti za ujedinjenje zena cijelog svijeta u radu za mir.
Najprije je odrzano zarvoreno zasjedanje koje je trajalo
od ponedeljka do cetvrtka. U petak je pocelo Sire zasjedanje,
koje je otvorila Dr. Margaret Mead, dobro poznati antropolog
iz Sjedinjenih Drzava. Komentarisudi samoubilacku prirodu ra-ta
u danasnje vrijeme Dr. Mead je zenama rekla: "Jedini na-d- in
da zastitite svoju djecu jeste zaStidivanjem djece svojih ne-prijalel- ja".
Ovdje donosimo izvjestaj (na engleskom) kojega nam je
dostavila Margaret Garich, koja je konferenciji prisustvovala
kao promatrad:
This session of the United
Nations may well see the birth
of a project which could pos-sibly
be a step forward on the
road to peace.
Four countries, Afghanistan,
India, Ghana and Nepal are
placing before the General As-sembly,
a resolution calling for
a United Nations Year of Inter
national Cooperation, modelled
on the lines of the previous suc-cessful
Geophysical Year. How-ever
even if passed that doesn't
guarantee that it will be any-thing
more than a scheme on pa-per,
so the "Voice of Women",
Canada and U. S. A. initiated an
International Conference of Wo-men
to obtain support for the
proposal and plan its most ef-fective
use.
From Monday to Thursday of
last week 51 women from Ca-nada,
Japan, Poland and the
U. S. S. R. to mention but a few
of the 17 countries represented
sat in closed sessions, not so
much airing their difference but
trying to find a common meet-ing
ground,
They succeeded! Out of this
conference came a plan of ac-tion
for uniting all over the
world women's peace effects!
The rough draft of the "plan
of action" was presented in an
open conference to of Wo-men
delegates and interested
individuals who had come from
all over Canada and the U. S.
to Montreal to discuss the plan
and present any other ideas.
The open conference started
on Friday and the delegates
had a chance to meet each
other and hear the reports from
the closed conference.
The opening address was
by Dr. Margaret Mead a
well known American Anthropo-logist.
Commenting on the suici-dal
nature of war nowadays,
Dr. Mead said "the only way to
protect your children is by pro--
tecting the children of your ene
mies."
Following this the proposals
from the closed sessions were
put forward which generally
came under four headings.
They are: —
1) Creating understanding,
friendliness, faith In the basic
decency of human beings, sense
of human family.
It included such ideas as
a) Sponsoring travel missions
of women's groups, visiting un-familiar
countries to develop
understanding of ways of life
and special needs.
potpunog razoruzanja realan hitan
London. — Prije deset godina na imanju ameriikog
Cyrus Eatona u mjestu Pugwash, Nova Scotia, odrian [9
sastanak ufenjaka iz Sjed. Driava, Sovjetskog Saveza I nekih
drugih zemalja. PoZetkom septembra u Londonu je odrian de-se- ti
takav sastanak, uz uceSde 215 ufenjaka iz 35 zemalja.
pretresala
—
D0SI0
i
smatra
mogu
uvje-ren- ja
je
i realan i
Voice
given
hitan I da na taj zadatak treba
gledati kao na dio dugotrajne
borbe za progres dovjedanstva.
Na torn poslu udenjacima pripa-d- a
odgovorna uloga, pa su po-zva- ni
udenjad cijelog svijeta da
im se u tome pridruze.
Zaktjudak je konferencije da
bi u procesu opdeg i potpunog
razoruzanja etiminiranje sredsta-v- a
za odaSiljanje oruzja masov-no- g
uniStenja predstavljalo za-dovoljava- judi
pocefak. Taj ko-ra-k,
kako smatraju ucesnici kon
Ш
Jedinstvo, 21. septembra 1962 — STRANA 3
u
zemalja,
i iti...ii.ini џ..џ..џ.,џ ,m
f
Margaret Gacich
Savez Jugoslavenskih Ka-nadja- na
u Torontu poziva
miroljubive ljude da dodju
na javnu skupStSinu u nedje-Ij- u
7. oktobra i cuju izvjeStaj
Margaret Gacich o Svjetskom
kongresu za mir i razoruza-nje- .
Miting de se odrzati u
Karpatoruskoj dvorani, 280
Queen Street West; podeti de
u dva sata poslije podne.
Bit de i kratki koncertni pro-gram.
Margaret Gacich je sudje-lova- la
i na Svjetskom festiva-l- u
mira u Helsinki, Finska.
Vrlo je aktivna u kanadskom
pokretu mira.
' '' t tnM"t II ! .I
b) An international directory
to contact individuals with simi-lar
interests.
c) Exchange of hand made
goods.
d) Reciprocal visits between
whole families.
e) Exchange of teaching ma
terials between schools of dif-ferent
countries.
2) Pressing governments to
take the big step towards disar-mament.
Under this heading
a) All nuclear tests should
cease immediately.
b) No spread of nuclear
weapons to countries not now
possesing them.
c) Governments engage in se-rious
economic planning for pro-sperous
peacetime economies in
line with the U. N. report on the
social and economic consequen-ces
of disarmament.
3) Making Women's peace or-ganizations
more united, more
effective. This dealt with such
ideas as
a) To establish a Women's In-ternational
liaison committee.
b) To appeal to all women to
support the proposal for an In
ferencije, trebalo bi povezati sa
smanjenjem konvencionalnih vo-jn- ih
snaga i s rjeSenjem proble-m- a
koji nastaju zbog prisustva
trupa na stranim teritorijima.
Konferencija je bila jednogla-sn- a
u zakljudku da povedanje
medjusobnog povjerenja pred-stavl- ja
jedan od suStinskih ele-men- ata
u prilog stabilnom miru
i da torn cilju treba posluziti ra-znovr- sna
medjunarodna surad-nj- a
no polju nauke, ukljudujudi
tu medjunarodne naudne napo-r- e
radi unapredjenja novooslo-bodjeni- h
zemalja.
Iz krugova konferendje je na-govijeSt- eno
da de jedan od nje-n- ih
bududih zadataka biti preli- -
ternational Cooperation Year.
c) A worldwide quarterly
newsletter.
4) Insuring that people of all
nations have access to accurate
and essential information, rele-vant
to survival, disarmament,
political events etc. Some sug-gestions
were
a) That women assume more
responsibility for dispelling the
fear and hostility towards the
"enemy" and increase their
knowledge through education
and cultural exange.
b) It is imperative that those
responsible for mass communica
tions abstain from war propa-ganda
and other news tech-niques
which invite peoples to
use military force to deal with
international disputes.
c) A joint communications sa-tellite
be used by major powers
to strengthen peaceful relations
among nations during Interna-tional
Cooperation Year.
Later that evening Mrs. Cyrus
Eaton addressed the meeting.
She spoke on the fact that
people are not just citizens of a
town or a country but are citi-zens
of the world. She said: "We
are here together at this time
because we care about the
whole world and everyone in it.
I repeat: We would trust our
children to each other. This may
be the real revolution. This is
new. This implies, if you please,
that I as an American Capita-list
want Soviet children to have
the best that Communism can of
fer them. This implies also that
the Communist ladies here wish
for the Capitalist children the
best that Capitalism can offer.
Mrs. Eaton caused some lau-ghter
and caustic comments
when as she was telling of the
thousands of foreign born fas-cists
in the U. S. and their po-litical
views, she turned to the
delegates from the Socialist
countries and said: "You know
who they are who stir up troub-le
in their nationality groups. I
know who they are, too. —
Would you like to have hem
back?"
The next day, Saturday, the
conference divided itself into
small groups to discuss the pro-posals
under the four headings.
When the groups came together
their comments were presented.
It was announced that to fur-ther
the work begun by this con-ference,
an International Liaison
Committee had been formed.
There are eight countries repre-sented
three Eastern, three Wes-tern
and two neutral (one other
neutral to be invited) and Mrs.
Helen Tucker President of the
Voice of Women, was asked to
be Chairman of this committee.
During the conference many
messages of greetings for suc-cess
were received including one
from Minister of External Affairs
Howard Green.
The conference was a success,
and now most of delegates are
home busy writing letters to get
their United Nations representa-tive
to support the proposal for
an International Cooperation
Year.
minarna diskusija predstavnika
Istoka i Zapada, koji de nasto-ja- ti
da rijeSe neke zapreke mi-ru.
U planu su i diskusije 0 us-postavlj- anju
bezatomske zone u
Evropi. Posebna paznja posvetit
de se podsticanju udenjaka u
proucavanju problema obrazo-van- ja
i pomodi nerazvijenim ze-mlja- ma.
Idudi sa stand odrlat de se u
Indiji i Jugoslaviji, vjerovafno
ved idude godine. Na konferen-dj- i,
koja treba da se odrzi u Ju-goslaviji,
diskutirat de se o ulo-- zi
manjib zemalja u oduvanju
mira, a na konferendji u Indiji
o koriSfenfu nauke za pomoc
zemljama u razvoju.
da je cilj i