000275

OCR Text: 8TKANA2
аваавв
POftAST ОТгШ GLASOVI ZA KANADSKI SEAWAY sraKMi NSim
D К је "GUsw za
Balkanski pakt? .
Priatti sa Glaa Kaaad-akl- h
Srba" 4 If aagaata. U w breja aalazi se Mljeaaa
naiesa tar Balkanskoa
pakt a. Potto J citirae aeke-lik-e
reienJca "CU- t- delazi
U zakljacka, a in ai pre-t-ir
tog pakt а J
Ato --Glaa- lim hoce da
kale? Da on nlJeT
"CU" bi trebao bit! Ja-sni- ji. Trcba da etvoreno kaie
gdje on atoji: za pakt ill
protiv njegs, da 11 Je na
Irani mlra 1 naroda Jugo
laiije ill na at rani Tit a 1
imperijaliatttkih zavojevaia.
Kanada i USA
U "Zajednlcaru" izlaxe
{land njegova urednika Vu
keliea pod naalovom Ka-na- da
i c°lantro naie Zajed
nice u njoj — Kanada ze-ral- ja
velike budurnoMi. Na
jrdnom mjestu ae veil slije-dec- et
"SJedinjene Driave i Ka-na- da tako au uko vezane. da
Je to jedna driava, lto lake
poatoje dobrl i bralakl odnoni
iimedju hrvatakih doMrljenl
ka u Sjedlnjenim Driavama
1 Kanadi. Kao prava braca.
a oru brataku alogu i razu-ajeran- je
zaiala an nail cla
novi u Sudbury oclto pokazall
a avojom zajednifkom pro
slavoa 60-godttnj- lce Zajednl
ce. Xego, oni art odreda ve
liki au patriot Kanade, tako
1 IJevitari oko "Jedinatva"
caate slave svoju Kanadu,
a kritiiiraja naiu drlavu.
RadJ boljeg razuajevan]a
stavljaao ore priajedbet
1. Danaa kod evih patriot
aklh Kanadjana poatoji sunt
nja u aaericke naajere pre
ma Kanadi i avakl govor o
"jednoj drzavi" aoie da iza
ore aamo negodovanje Ka
nadjana.
2. Jedin4t.~ ne bi bilo u
kanadaklm patriotaklaa redo
viaa ako ne bi kritizirats
aaeriiku "driaTu" odnoano
politiku aaericke driave pre aa Kanadi. Kanadaki patri
oticaai ae bal a toaae saatoji
da a branl Kanada I njezini
nacionalni intereal od aaeri
tkih aaonopoliala I ailitari
ata. Mi ne trail ae nlita aae-rick- o, all brania I branlt
fa— avoje — kanadako!
Tke je agreeor?
"Hrvatskl C.laa" u breja
od 23 aagaata iaa Mljetka
ГогаоаЦ Te a kale da Je
klneaki prealjer C E LaJ
lajavte, da ce Klna "ugrabiti
Foraoaa, na to Je aaeric-k- l
predajedalk Elsenhower
edgeverie, da ce Ju Sjtd.
Driave --fcraaltr. "Hrvatskl
Claa odobrava Eiaenaoweru.
Svakoae Je poznato da
Foraoaa nije aaerttkl nege'
kineakl teritorij. I kad Je to-a-e
tako, ooda Kina ne aele
biti --agreeae" a SJed. Driave
--braaior." Stvar atoji obmu
to i Kiaeaki pohod na Forao
м bi bi eadebsdUacbl. 1 a
aaiala aedjaaaredaeg prava
notpaao zakonit pedahvat,
a aaerWka Intenrencija bi
bila djeie agresije.
Gdje im je Btatnik?
Titovaki 'Novi liat a broja
od 17 aagasta ptte da aa pro
tlv aakoaa sa zabraaa Koaa
aiaticke partije giaaalo aaao
dva claaa aUatpakFkoc doaa
aaertfka kowfreaa: A. J.
StaMer. oVaokrata, Г. JL
araara. reaaMikaaac. --Nevi
Hat" ae kale kako Je ctaaao
aJlboT aradnik Joaa A.
Mataik. Kad nije gUaae pro-t- W.
zaaci da je (laaao za.
VUEST IZ SUDBURY
Piiu nam iz Sudbury da
je doslo do krupnc svadje
medju tamoinjim "velikim"
Srbima. Sukob je izbio oko
izgradnje srpske crkve. Pop
Dragan i Petar Borovi su
se potukll. Dragan navodno
namjerava da tuii Borovica.
FOMOR ШЕСБ
U Moatreala ввкс u pr-v- oj
frodiai tivota Зв.2 djece
4 avaka 1900 Teroata
2S.C
(Xastavak sa at. 1)
da se preduzmu efikasne
mere za unapredjenje po-ljoprivr- ede.
U selima Slavo-nij- e
radni seljaci istupili su
sa zahtevom da im se do-zv- oli koriienje driavnih
painjaka. U selima Bosne i
Hercegovine seljaci istupaju
sa zahtevom da se zemlja
iz dria-noi- f fonda hesplatno
podeli siromaSnim seljaci-m- a
i bezemljaSima. Takve
iste zahteve postavljaju rad- -
[ne mase sela i u drujfim
I krajevima zemlje.
Xa mnogim sastancima
tzv. "socijalistickog saveza"
trudbenici razobli6avaju po-litiku
ratnih priprema, za-htev- aju
da se smanje vojni
rashodi i povecaju rashodi
na prosvetu, kulturu, zaSti-t- u
narodnog zdravlja, na
stanbenu izgrradnju.
Sva ova istupanja trud-beni- ka pokazuje da raste
svest narodnih masa, da nji-ho- v
otpor, bez obzira na te-ro- r,
postaje sve snainiji i
organizovaniji, da jaca nji- -
hovo jedinstvo u borbi za
mir i mirnu earadnju naro-cit- o
sa SSSR-o- m i drugim
zemljama demokratskojc ta-bor- a,
da se Jiri borba u od
branu prava i interesa trud-benik- a.
PlaSeci se daljeg porasta
otpora narodnih masa, via
dajudi kruKovi pribegavaju
novim metodama gruJcnja
volje naroda. Oni vrse sve
mojjuce "reorjranizacije" u
sindikatima i drutrim maso-ni- m
orRanizacijama. na-etoje- ci da onemoffude akti
vna politika istupanja Jiro-ki-h
masa. Istovremeno oni
pribejfavaju novim demago
' Skim trikovima. pokuSava
I Ji.U.Abtl uAcn npicoirftiv. mttocao I ulul,t1n. ie njihovo nezadovoljstvo.
da izazovu razdor medju
trudbenicima, da oslabe ot-por
trudbenika. Pod ruko-vodstvo- m vernih sinova na-roda,
najsvesnijih boraca iz
redova radni6ke klase, rad-no- g
seljaHva i napredne in
teliffencije jugoslo venski
trudbenici nastavljaju bor-b- u
za ostvarenje svojih poll
tickih i ekonomskih zahteva.
Stvara se i jaca aolidamost,
jedinstvo akcije radnih ma-sa
grada i sela u borbi za
hleb, mir i demokratske slo-bod- e,
za nacionalnu nezavi
snot naie zemlje.
IL
Videc"i da ne mogu nikojfa
uvjeritl u to da sadasnje
opclne i "komune" predsta
vljaju ostvarenje "socijalne
pravde" i "jednakoti, be
o&Tadski upravljaci u po
sljednje rijeme obeavaju
da ce opcine postati takve
zajednice tek "u bududno-sti'- % kada ce toboi u opi-nam- a
biti uspostavljena dm-stve- na
svojina nad sredstvi-m- a
za proizvodnju, putem
danainjih priTcdnih mjera
vlade.
Te рпбе su izmisljene is
!kljucivo radi prevare masa.
j Djelovanje ekonomskih za-{ko- na kapitalizma, koji su
svojstveni danainjem dm
stveno-ekonomsko- m i politi-2ko- m uredjenju u Ju?osla
viji. mole da prestane samo
poslije likvidacije kapiUli-sti£k- e
svojine nad sredstvi
ma za proizvodnju. nikako
putem svakojakih "mjera
i 'reonranizacija koje spro-vod- e
vlasti. jer su sve te nji-ho- ve "mjere usmjerene na
jacanje. na uivrWenje kapi-talistic- ke
svojine. a ne na
likridaciju kapitalizBia .
TVorij- a- da epclaa Codl- -
io komaaa) aa reatve- -
i arojfaem nad anilstvl-z- a areizrodaja tratsa da
ввЧ"2вшавввв9вКоаааК'Г .аво] Г " "ZT5"™4Pfae,. вауаамдааааа1ааааааддара4аbаb1TbаpдVд ао73акпашвавоЈааЛ99оа'
S '4-- ' "'"' ;;yjF ,5i 1 ™aw' --'lBF ВВВВВВВВВВВВВВВР ж .ВВВВВВВВВВВТ
Гј"г мвваапааво 1 Ш far
Т 'CVi-Ца-к. aaaai"" АааТ MM
jV vTае—BB9BавBввBввaвmк . вавочава BBw''laV,VfBBBBBBBV Жллл
вввввв± ШЋјГ -- вввввва д—a- -
"0V0
pismn u ОПЕиПОЈ STnUIPI
Ero nrkoliko piaama iz dne
-- ne itamie o St. LawTence
Seaway:
Neki C Witthun piJ tired
nlku "Glob and Mail":
Thank you for your editorial
of Aufruit 16, entitled "A Me
of X'ottaft-c"- . "Men" la the riht
word. The queation of a Cana-dian
eaway reminds one of a
number of things — Jut vh
cannot Canada build her own
eaway, if it is necessary to have
one? When our country hi J
only about one-thir- d of its pre-sent
population, Canada built a
coast-to-coa- st railway acroj
Canada. Wo had statesmen with
vision In those days; now we
seem to have politicians whs
can see no farther than across
the boundary. We have been
literally "old down the river."
Our concern ia not who gets
in at Washington, but our need
to get busy on what kind of
government have we at Ottawa
that haa a little vision or lore
of Canada that it will hazard
her interest to another power.
John LeCoateur iz Toronto
pile iatom listu:
Aa is the custom of Toronto
papers you are now complain
ing (not too loudly). Never do
bude osnovana forma огда
nizacije buductegr komunisti
6kofc druitva jeste takodjer
anarhisticka, a ne marksi- -
st!6ka teorija. Nju je propo- - {
vjedao Jedan od vodja lije-vo- fr krila anarhista —— Kro-potki- n.
"Ucenje" da druitvo tre-ba
da bude razbijeno na
mnoitvo malih teritorijalno
i privredno-politicki-h samo-stalni- h
jedinica — "komu
na", (iak ikad se pred posts-- vi da u tim komunama po- stoji drustvena svojina nad
sredstvima za proizvodnju,
o icmu u danas njoj Jugosla-vij- i, narano, ne mole biti
ni sovora) jeste reakcionar-n- i
pokuiaj --radanja histo-rij- e
druHvenog: razvitka na
zad. Kao sto je poznato, u
fcudalnom drultvu privreda
je bila razdrobljena na mno- -
Istvo samostalnih jedinica.
'Razvitak proizvodnih snaga
u kapitalizmu likvidirao je
tu razdrobljenost i doveo do
stvaranja opcenacionalnot: triiU. Dalji razviUk proiz-vodnih
snagra presao je I te
uske nacionalne okvire.
Marks i E&ffels, a zatirn
Linjin i SUljia raxotkrili sa
aaeado teerije aaarhiata o
teoae da ковваае ka asale
teritetijalae i arivredao-ao- -
JE MOJ PARTNER —
you do anything1 constructive
before the roof falls on you.
So now don't squawk about
Canada becoming the junior
partner in what should be a
Canadian seaway. If you and
the other papers had done even
a little talking and pressing for
the all-Canadi- an seaway we
would have it now.
Look at the sorry mess this
country has for a free press.
Has any paper accomplished
anything for thia country? Very
little, indeed. Anyone pounding
the drum for a Canadian sea
way? Journalism has sunk to a
new low when a paper cannot
find anything to crusade for.
There isn't one editor with any
red blood in his veins.
Start punding for the seaway.
We're not loat yet. Snap out of
your slow grouching conserva-tism
and crusade for a better
Canada. Then you'll find a lot
more friends — and subscribers.
W. S. Tbaapaia iz Oakville,
Ont., pile, medju oatallmt
Those wno scream loud and
long for a Canadian flag-- and
adoption of O Canada as our
national anthem might better
concern themselves with the fact
litidke cjeline treba da budu
osnova drustveno&r uredje-nj- a
u komunistickom dru
stvu. Marks u "Kritici Got-sko- g
programa" i Engels u
"Anti-Dirinir- u' su pokazali
da u prvoj fazi komunisti-£ко- т
druitva — socijalizmu,
nuzno mora postojati prole-tersk- a driava koja rukovodi
privredom druitva u cjclini.
Govoreci o odumiranju funk
cija driave kao orudja na
silja u period u izgradnje
besklasnog druitva, Engjels
je ukazivao da c"e biti sa£u
vana samo njena funkcija
"upravljanje stvarima i ru
kovodjenje proizvodnim
procesima" ("Anti-Dirin- e str. 265). A u svome pismu
Bebclu, povodom Gotskog
prosrama, Engels pUe da,
s obzlrom da je program pi-ss
n s perspektivom razvitka
druitva u komunizmu, a u
koraunizmu driava mora o-dumri- jeti, to u programu
treba "postaviti evuda mje-st- o rijeefdrfava" rije "za-jednic- a.
prekrasna stars
njemaika rijec: koja odgovo-r- a
francaskoj rije€i koma.
na (Marks ! Engels. Ira-tara- na dela, atr. 92). Tine
je TBagels jedaem тјеСја ed-red- io aadrfaj. karakter dra-atvea- a4
edaeaa a koeaaix-m- a,
kao odaeaa covjeka
ЧртТГ1 — f
- —
ш '
.
KrlWtiy-
KAXI NEsTO JUNIORE!"
of our being sold into economic
slavery by the present Govern-ment.
The most recent example,
our capitulation in the matter
of the St. Lawrence Seaway,
should cause all with true na-tional
pride to hang their head
in shame. Perhaps these small
people dwell more on the smal-ler
issues because they under
stand them better, and the real
ly Important ones are over their
heads!
We've lost our dependable
British markets, and Uncle Shy
lock, with the shortage period
over, places embargoes on our
products. Of course, one did not
need to be an economic wizard
to know that the United States,
with an economy so similar to
our own, could not be a depend-able
market for our production.
That means nothing to Mr.
Howe. It could not be expected
to mean anything to Mr. Gar
diner, whose appalling igno-rance
was never more clearly
displayed than In hi recent
Saskatoon speech wherein he
claimed that most people in
Europe have a much higher liv-ing
standard than our own.
Meanwhile, the "national sov-ereign
ty" boys prattle on about
our "new world status." If we
covjekom, odnosa rav.io-pravni- h
ljudi i istovremeno
jasno pokazao da velidina
te 44zajednice", "komune"
ne smije biti manja do vcli(
fine jcdne driave. ,
Karakterisudi anarhizam
kao ideologiju sitne burioa-- j
zije.'Lenjin je pisao da anar-hizam
jeste naopako prevr-- 4
nut! burioaski iadividuali ]
aasa. . . neshvatanje razvit-ka
druitva, uloge krupne
proizvodnje. (Dela. knji. 5,
str. 300).
U svom poznatom radu
"EkonomUa I politika u e-p- osi diktature proletarija
U" V. I. Lenjin je 1919 g.
pisao:
"Had je u RusijI ujedi I
njen komunisticki utoliko,
ukoliko je, prvo, ukinuta
privatna svojina nad sred-stvima
za proizvodnju i u
toliko, drugo, pro!eterka
driavna vlast organizuje u
opcenacionalnim razmjera-m- a
krupnu proizvodnju na
driavnoj zemlji i u driav-- .
nim poduzecima, raspodje-- j
ljuje radnu snagu medju,
raznim granama privrede t.
pod azecima raspodjeljuje {
medja tradoeaicina maso
vae koliiine artikala potro
iaje koji ariaadaja driavi
(Djela. квјЛО, atr. в§— 9)
a lUta Tvront THgr.m
must have a national flag--, why
not a white field (surrender)
with the Beaver chasing the
British Bulldog home, and wav-ing
over his shoulder for the
American Eagle to come In and
take over!
Norman K. Glendenning iz
Hamiltona kaie:
We had dreams of an All-Canadi- an
Seaway — a monu-ment
to Canadian skill and in
dustry Instead, we are to wit-ness
the erection of a memorial
to the infamous prostitution of
this nation's interests to a for-eign
power. From its source in
Lake Superior to its mouth at
Cape Breton this great water
Published
by Jedinstvo Pttbaishlaj
EMpire
Stjepan Business
SubscriPtion
countries per
Polazedi Lenjinovih
postavki, J. Staljin
takodjer razotkrio "teorije"
Kropotkina o opdinama (ko-munama)
osnovi ure-djen- ja socijalistiikog
U svom radu "Anarhi-zam
ili socijalizam" on
pisao slijedece:
"Ekonomski razvitak
pitalistiikog uredjenja po- kazuje, dalje,
proizvodnja svakim
danora proiiruje, ne
moie se smjesti atar
odvojenih gradova I guber-nij- a, neprestano te
granice 1 zahvala teritorij u
citave driave, prema to-me,
treba pozdravl-m- o
prosirivanje proizvodnje
priznamo za osnovu bu-dud- eg socijalizma ne odvo-jen- e
gradove i opcine,
cijelu i nedjeljivu teritoriju
£itave koja ce se u
buducnosti, narano,
i prosirivati. A to
zna£{ uenje Kropotki-na.
koje zatvara budu5i so-cijalizam
okvire odvoje-nih
gradova i opcina, pro-tivrije- ci interesima molnoff
proiirenja proizvodnje. —
ce aanijeti Steta prole-Urijat-u.
ВогШ ae za sareM socija-listM- ki iivot, kao za gtatnaa
kako treba
DAUNE AKCIJE
R a d n i б k a progTesivna
partija je zatralila riovi aa-stan- ak
sa premijerom
Laurentom ili nekim drugim
dlanom vlade po pitanju
Lawrence Seaway, izjavio
Tim Buck.
Buck je kazao da i ako
delegacija koja proSlog
petka posjetila Ottawu nije
uspjela razgovara sa ni-jedn- im Slanom vlade, sekre-ta- r
premijera Laurenta
primio predstavnike de-legac- ije
I uzeo njezin me-morandum.
Buck je naglasio jo5
uvijek postoji mogrucnost da
ee vladu prisili na izgrradnju
svokanadskog: vodenog1 puta
i treba nastavit kam-panjo- m.
--ЛтШггуО
Tuesday and Friday
fm Sf4m_rFntlai ul 6ImI I...
inronio ETdiLtxo-- br. : unian31o6,M4losliitcfla.
Manager: Ivan SUmac USAAPuothasrontardtiOzee:fodftihc&eear.a00Dseeppceaorrntmdyeecnaltar,$,s,s0O$03mt.t0aa0wilapeyrear. TITOVSKA DEMAGOGIJA SA „KOMUNAMA"
od
V. je
kao
dru
itva.
je
ka
da se savre
mens
da ona
da u
da lomi
—
mi da
da
vec"
driave,
sve
vile vi$e
da
u
ono
cilj — eto m! da
St.
St.
je
je
da
St.
je
da
zato
Poljoprivredna stampa
u Poljskoj
U Poljskoj izlazi 14 po
Ijoprivrednih casoptsa ciji
tirai dostize 10 miliona pri-mjera- ka godisnje. O stalno
raatucoj zaintcresovanosti
seljaka za ove casopise.
koji donose popularno raz-radje- ne stru£ne materijale
iz oblasti poljoprivrede,
svjedo£i tinjenica da je na
njih pretplaceno p r e k o
460.000 seljaka.
way stretches for two thousand
milee. This birthright, our Gov-ernment
has sold for a pittance.
How long must we suffer the
ignominy of senile attentlve-nea- s at the feet of the United
States? In God's name, let us
put an end to it — and to this
Government which holds шо lightly the interests of the
Canadian people.
Col 7 Queen St.
aeataa
sluiimo proletarijatu" (Dje-la,
knj. 1, str. 330—331).
Takva je ocjena klasika
marksizma-lenjinizm- a anar-hlstid- ke teorije o "komuna-ma".
koju su sada beograd-s- ki upravljaii ponovo isko-pa-li
iz djubrista historije 1
pokuiavaju da je prodaju
trudbenicima kao marksisti-бк- о uenje o socijalizmu i
komunizmu. Sluibeni "teo-retiaar- i"
u Jugoslsviji kva-zi-revolucionar- nim frazama
nastoje da prikriju dejstvo
kapiUlistickih ekonomskih
zakona u nasoj zemlji, da
kamufliraju postojanje su-ro- ve kapitalisti£ke eksploa-tacij- e
radnih mass,, da aa
kriju pravu suitinu svojih
antinarodnih mjera usmje-reni- h
na u£rS£enje kapita-listieki- h
odnosa i na dalje
potclnjavanje naSe zemlje
inostranim mono p o 1 i m a.
Pritom o "izgradnji komu-n- a
I slicnom demsgogijoat
i beogradski upravljsii nasto
je da odvrate painju masa
od teike svakodnevne stvar-nos- ti
i bijede. da razbija
jedinstvo radniike klase, je-dinstvo
tradbeaika.
Ali, kao i sve ajDiove ra-al- je izsnaijotine o Mizgrad-n- ji
socijaMsma- -. i eva aric
o Пгашаааауд deiivjet ce
potaaaJ krak.