000273

OCR Text: 240 MILIJUNA P0TPISAL0 sTOKHOLMSKl
PROGLAS ZA MIR
Uslijed ozbiljne medjunarodne situadje. broj pot-pisni- ka
itokholmskog poziva za mir, zabranu aeoesekog
oruija i proglaienja one vlade koja prva upotrijebi atom-sk- o
oruije zlo&ncem. rest iz dema u dan.
Prema izjavama Nacionolnog odbora Kanadekog
Kongresa Mira, do dan je prikupljeno vife od 340 mi-lijuna
potpisa u svijetu. Medju ove ukljuceno Je:
1,250.000 potpisnika u SD.A.
17.000.000 u Poljskoj.
10.000.000 u FrancuskoJ.
8.000.000 u ItalijL
43.OC0.Q00 u EinL
10.000.000 u Cehoslovackoj
100.000.000 u Sovjetskom Savezu.
Broj potpisnika i pobomika nrira u dtuqm zemlja-m- a
joi nije ustanovlren, jer Joi nije peeve ni xavrien, all
prema onom Ao je vec do danac ucinjeno, racuna se da
xafedno sa gore recenim brojkama broj potpisnika Stok-holmako- g
progkxsa prelazi 240 milijuna.
Delegacija Kanadskog
Kongresa Mira u Ottavi
Trazi od knnadskc vlndc da stanc na stranu
onih koji nasloje da =p por
rij'csi u Vijecu Sigurnosti
PraNog rjedna posjetila ]
dsisgndja Kanodskog Kongre--м
Mira vlodu u Ottawi.
Predvodjena po predsjedni-ku- ,
Dr. D. J. Endicott-- u delega-dj- a
je podnijeki u Odjeljenju
vanjsklh poetova itvjeitoj u
kojem ве medju ostalim kale:
"Mi mio duboko xabrinuti,
do se uslijed sukoba u Koreji
nebi ratvio uiaean svjetski
atonuki rat." ito e samog su-koba
tice, delegadja je istak-kt- ,
da ce vrijeme rasbietritl
latfeg sukoba.
Medjutim, deiegadia j pod-vukl- a
neposrednu potrebu, da
karaadtka vbda xausme stav
pottoonja da w sukob u Kore-J- i
rijeJi u Vijecu Sigurnosti.
gdje bi ive vellke lile usele
uceica, ukljudv i legaina
viada Kine. Na tekvam xosje-donj-u
— iMakkt je detegadja
— treba da je saetupl)en I na-ro- d
Korefe.
Na htjev. da м vbda ot-vore- no
iitaeni praav upotrebe
crtoaake bombe, miniatar vanj-sla- h
poatova kojt je upravo to-ga
dona otilao na "odmor,"
sto je to
U grodu Quebecu. provinci
)a iskzn posnerti ka-toM- ki
"L' Action Ca-шоке- ".
To( list, poput
oMn cooJsRih listova, u
фвмот slitedi ИаЦи votikoo-eto- g mhsu Oseervotote Ro-ввва- ав)
Mud o uiaslma atomskog
rosovartja i koja svi
Hrtu prijeti upotrijebi li koja
viada atomsko orufje, ' L' Ac-tion
Catholic pise
u
and
"Joi ima da se
sprijeci erjeUld rat" — fctjav-V- e
livisin ooboc Inter natio-no- t
Union ot Mine MiH and
Ssswhur Workers u svajoj
na saetanku
oabota u Denver, Co-Mtse- ia.
U ssjavi se kaie: ' Mt sbbo
цујивиј, da vettta no-too-e
S¥sjeea sen sar. iwhili
nest proaHaTl, an ont coji pro-ve
dofare u roju.
JEsasa naaa usoioka u ratu.
mawkt 4 MHa_fe1feake—a_tfv _j-- ejaasat
No su Inearesl u safcm I n
odgovorio je brsjavno. da je
on "protiv" upotrebe atomakog
orui)a u koUko e — kaie
Peareon — "uevojt podjedna-k- a
roetoda medjunarodne in-spek- dje
i
Obtirom na odmor minUtra
vankih delegadja
je oetavila nit pitanja t prepo-ruk-a
u odjeljenju mlnietarttva
poeteva u nodi, da oe
mtniekir Peareon na ieta odgo-vort- ti
kad se povrati sa odmo-r- e.
Za vrijeme poefete. delega-dja
)e bila Ujekma sa raz-ni- m
pitonjima Vodja
quebelke delegadje Dr. Da-niel
Longpre. pokasao je no-vinari- ma
lWu od sedamdeset
quebeikih opdnskih vijeca ko-j- a
su uevojlla oiirovnu petid-j- u.
Prilikom pokativanja te lt-st- e.
Dr. Longpre je novinari-n- m
otvoreno rekao, da je
"gruba laf red, da narod i
uprave spomenutih gradtklh
odbora nisu ratumjeli Ho su
potpisali. To je ne saroo lai —
kale Dr. Longpre — nego 1
uvreda inteUgentnoeti onih ko-ji
su potpisali."
"Mi radimo za mir za to duznost.
Ooog dana kad jednom napustimo taj rad,
preslat cemo biti krscaniu
Quebec
vs)sitk
kotohflu
opasnosti
re-spiu-rtji
Isviiuug
kontrote."
poektva,
vanjeklh
novinara.
nasa
"Ml radimo za mir za to 2to
Je to naia duinott. Onog
kad jednom napustimo ta]
rad. prestat cemo biti krSca-m- V
Neka ovu vvafnu opotnenu
kortoUacog Usta u provinaji
Quebec ne zaboraye i drugi
kricani, posebno ont коц se
)сЛ i danas susteiu od potptsa
peticne mira.
"Jos ima vremena da se sprijeci svjetski rat"
— kaie sc rczoluciji 3Iinc Mill
Smelter Workers unij'c
vremena
uevojenoj
veaaa
ItudusHua
da-na,
fttokholmeki progka — koji Je
vec do donas poiptson po 240
mUtjuna nareda Urom svijeia
U torn se progiosu trali xa-bra- na
atossskog oruija i pro-oaeu- je
onu vlodu koja prva
upotrebi atowsko oruije rat-ni- m
zlocincem.
U Jednoj drugo) toftt svog
mirovnog prograsaa, nviiu
odbor unije atade poiiobu "ne--
kon- -
sue
rs)eoih Asserafkih i Sov--
tasskOA aBFawaaj анвжвавпша.. Mi
mi oveftve ssjetoeke
yeokisa
Driava
a vstuajta м hm. da se ifsae
lutajaiumisi 1
ot"
Gcd it- - i;
ааааш ШШМШШШШШШШШШШл+л
DEMOKIUTSKIH DOSEUENIIuV
Шч'ВLaasaana4saanaj wК'' asnsvTaafaaTsaaVC ''
assnnnnnTAt vX ' I
43 narod Kine potplmlo Je do dantu filoVholmki progla.
IT кнтот potpisalo 3,311) 14 Na aliri idl
Mao predjfdnik vlade kako polpisuje &tokholmki progla.
Sedamdeset opcinskili vijecaj gradonacelnika
i vijecnika, polpisalo peliciju mira u Quebecu i
U provinciji Quebec, potpi-sol- o
je do danas peticiju mira
sedamdeset opdnskih vijea,
gradonacelnika i vijednika.
Rastud pokret pobornika
mira obuhvatio je vedm za-maho- m
ne samo provindju
Quebec, gdje opcinska vijeca,
Prema Jed noj xakainjeloj vijetti
is liuenoa Aires, na 18 Jula odr-ian- e
fu vetike demonttracije pro-tiv
amerUke intenencije u Kore
i i odobrenja te intenencije po
dlktateru Argentine, Гегопи. Ma-te
nareda aril rale au ic tlje-nttko- g
aredista u Гегми na Ko-aari- o,
dragi grad Argen-tine.
Utieama grenla radijesali w м
pevki: "San Martin, Dal MaeAr-thu- r,
Net" (San Martin J naete-n&ln- i
he-r-J Argentine VJl J ve-d)- o
berbu za neeaviaiwt zemtje
— Ured.)
U rijesi veH, da Je wa de-MMtrae-iM
bila J4a od najva4-nij-h
keraka u borW ca mir a Ar
gntlni.
Ova veli4M4vea dentraei-J- a
nareda ba je MJbeJji isra
oejeaja argentlnkag nareda, ke--Д
J t'me ©4re eawdie i agreaiju
Amerikanaea u Kerejt i odebrenj
te agrerij po dlktateru Гегопи.
Ka saatari demenctranata, tc
pre-k-e rainih tranaperanata vieoko
Indus- -
trije ii
Uscrkos Mtlardova nastoja- -
nia da odVrati radmke od
jih xahljova, radnid oxttcne
inoatalje nepofjuetljivo stoje
pri svojim xuhtjevana xa 40
sotni laaai tjodon ux ptacu
koju soda nrlmaju.
Pfodejednlk 1064. Ed
Je rekao da ctanovi
rajeoovoa tokosa neos popuetiti
od svojUi xohtieva bee obisra
J na MMsfdove namjere. da i u
Sooaji skioe ptacu 6s-Hcn- ih
radnika kao iso je ski- -
nua u Hosaihonu i Sault Ste
Marie.
Poslusnost francuskc
vlade
Poput ossoiih ameriefcth sa-tablsk- ih
viada u Europi i fran-cue4- a
) posruino prtstupiki
Baobiasociii noroane екопоаи-J- e
sa ra. Mirotfar obrane je u
daau Thsaaanova posrva naja-vi- o,
da 6 uojjuIiiiHI poru
OHaaV МИВб partMP
bsdksjie".
ш"! .asaa- -.
в нтв ik i lh авввввввавв ш аааввввпат аааввввпам
4eaasat eaffOBBatOw.
LIST U KAXADI
Toronto. Ont.. Ti-r- cdj A-7- -'t 3. 195? П. 191
awr daa?aa
milijuna
ftanjtaju pcticiju je ooba. re
Te-tun- R,
iiaJvWi
м
ne
fekoki
Corbett.
Novoj
km4 ob--
LaaaWK
Vol No.
katolidka akva, kulturna i po-litii- ka
dru£tva potpisuju Stok-holms- kt
proglas, nego ]e pita-nj- e
mira zaokupilo i oetalo di-jelo- ve
Kanade, tako da je do
danas Stokholmcki proglas
potpisan i po 64 vedenika raz-n- o
vjerobpovjestL
50,000 Argentinaca marsiralo protiv Peronova
odobrenja americke intervencije u Koreji
Radnici celicne
Noyoj Scoiiji
popuslaju
svo
JUGOSLAVENSKIII
м iaticala lozinka "Mi ne ielimo
rata. Mi holemo mir".
Demonttracija Je pocela po rad
nkima kojt ihi ptpWell mareem ва
Itoaarlo, deetak mllja od Гетеаи.
Hadnieima prikljueil м re 1 njl-hov- e
iene, a putem prema Keaa-rl- o
prikljueivao ce I drugt nared.
Kada w demonetranti siigli u lie-tari- e,
prikltuMi w 1мм radnivi
It nekeliko tvernma, pa Je tako
broj demonatranata peraate na
SOOO.
IMMJa Je napala na demon-atran- t,
H ftlje Mia u аишЈм da
№ raaMfe. Sa velihe maeevne'
kvpstine edaalan Je braejavni
saatjev na IVn.nn n kj r a pro-teatir- m
protiv '.im . u nje-ro- v
vlaaV pn pitct lit., i J. --eji.
Walljr Krehm Iz Toronta, prikupio
je do dana preko Jedne hiljade
potplna na Atokholmoki protlaa
U Torontu.
DEMONSTRACIJA
U BEOGRADU
IVeena ItveHaJu -- New York
Tbne"--a ed 28 Jula, u neejrradu
Jc odriana demonatraeija arMJan-kl- h
eijaka. lamedj W i вв --
lJVa deafe Je u tleeprad da pre-teeti- ra
prethr vieekih kreta pe-atatt- jen
ed trane rlaeti na nji-her- e
preitvede. U iareetajv ae ka-ie
da re medju demenatranttma
nattH ntfadji i tariji aeijaet k-- Jt
м aHeraH kret beearadke
MNee I avej pre4eet pedneti pret-Pt4- M
viade, Nareene upatiHk
SfMJe, IV4ru StanaMtfa.
Seljaei aeeeeati a иаеип ere
pxttne, a tMerri prti aeee pew-ea- N
Jei i keeta na predakte, pn-rilfe- nl
ж da eteerene preteira-Ja- ,
Bee raattk keUke ewa deman
traetja Ma apenatana И erpa-inWean- a,
aN one рМ4аИЈа t#fk
tanje nareda, k£ traie eM ed-uik- a
p-ret- fr
dan-аЈЦаЈ- е ekenemeke
pelKike TKa I nieg4n teWmeara.
SOVJETSKI SAVEZ U
VIJECU SIGURNOSTI U.N.
'. "Mn mnrp HirnQhimaQ. in г r: —
uanaoa or Anywnerer
Na 6 auguta biti ft pet
godina od kako je puitena
pra atomaka bomba na grad
Hiroshima u Japanu. I veil oe godiSnjice, Na-ciona- lni
odbor Kanadkog
Kongrma Mira preporuta,
da ae ta nedelja prolai a
JoS tiom agilnoSlu poborni-ka
mira u prikupljanju pot-pi- a
na filokholmkl progla.
Stvarno — kale e u iijati
Kanadnkojc Kongreaa Mira
— ova nedelja od 6 augunta
pa do 13 treba da bude pro-alavlje- na
pod makomi "NO
MOHK IIIKOSIUMA, IN
CANADA OR ANY-WHKK- Kr
Kanadki Kongrea Mira
ltdati te za taj tjedan po-eb- ne
liite aa itokholmokim
apelom. Zajedno a tim I in-terna
objavill ft e like ko-j- e
prikaxuju atrahote koje je
atomaka bomba prouxrotila
u Iliroahima. Такте lixte ra-zaala- ne (e biti na ate gra-dov- e
i ате odbore Kanad-ko- a;
Kongresa Mira aa tah-tjevo- m
da se u torn tjednu
podvostrui rad u borbi za
mir i zabranu atomnkoj;
oruija.
j-
--a
Nehru ponovno apclira
za mir
Premijer Indije. Pandit }a-vraha- rlal
Nehru, ponovno je
postavio pitanje rjeienja su-koba
u Koreji. U drugoj no--ti
ameriAom drfavnom tajni-k- u.
Achesonu, Nehru ponov-no
подкмије. da bi priznanj
kineeke narodne vlade kod
Ujedinjerah Nodja — u Vije-d- u
Sigurnoaa — ' stvorilo po-god- nu
atmosJeru xa mlrno rje-ien- je
pora u Koten ".
zivot
Narodna Koreje no-predu- je
u pravcu Pusana, od
kojeg se ртеош najnovijtm vi-lesti- ma
sa fronea, nakxd oko
25 milja. Pusan je gkrvna
luka na jugo-sopadno- tn dijeiu
Koreje preko koje Amerikand
dovlace vojsku i rotni mcrteri-ja- l.
гјеиапе pobjeoe i potis-kivaa- je
uuiertcke vojtke u eve
uti proeior ко гЧнопо. osfailj-n- o
xabrtnjuje geneiomi Hob
оноегИке vojtke. Tokom peoi-lo- g
tjedna izvrseoo Je nekoliko
pronmopada ajnericke vojske.
Boiene su u pokret 1 upravo
soak? pajooanja mornarice i
vojske. je tei-k- a
artteertja, teiki (Sherman)
tankovi i nepreetani napadi sa
xraka — o eve bee uspjeha
Narodna areaja Koreje nopre-duj- e
i uetobodja grad xa gra-do- m.
poztdju xa pondjom po-nskrvaj- ud
Amsrikrmoe preata
posljedajem ШтШи — Pu- -
U ostobodjetum gcodovisaa i
pnaJieiisyt Koreje naetaje po
dolaeku Narodne ormije novi
irrot Zemlja se dtjeli seijad-m- a.
dok radnid preusimaju
naaeor i uaravu u
UsfMSsavfJaJu se M
ntodbortkoji;
I ТООв iLVtptt WsM
Juu
SUKOB PO PITANJU PREDSTAVNIKA KINE
Sovjetski Savez povratio se
u Vijece Sigumosti, gdje na-stavl- ja
borbom xa mir i pra-viln- o
rjesenje sukoba u Koreji.
Povratak Sovjetekog Saveta
u Vijece Sigurnosti isazvao je
razna nagadjanja i ipekulad-j- e
butioaske itampe i polrti-car- a.
Stvarno, agresori i nji-ho- vi
pomogod, nisu ocekivali
da ce se Sovjetski Savez po-vrar- itl
u Vijece Sigurnosti dok
tamo ne bude i legalnog xa-stupn- ika
nove Kine. Odeustvo
Sovjetskog Saveaa iz Vijecu
Sigurncsti iskorietavaU bi ante-rk-ki
agresori i da-Ij- e
xa legaliziranje svo-ii- h
agreeorskih akaja na
Padfiku. Za to, povratak Sov-jetskog
Savesa u Vijece Si-gurnosti
smatran je kao vellki
doprinos stvari mira u svijetu.
Predsjedntftvo Vijeca Si-gurnosti
za mjeeec august prl-pa- da
Sovjetskom Saveeu.
Predsjeda Jakob A. MaUk. sov- -
I jetski predstavnik u Vijecu.
Za vrijeme jucerainjeg xa-sjedan- ja
doito je do prvog
okrfaja tzmedju Sovjetekog
Savesa 1 Sjedmfonth Driava.
Pri otvaranju, kao predsjed-ni- k,
Jakob A. Malik, ixjavljuje.
da predstavnik kuomintanike
grupe, (Qiiang - kajsekove
"vlade") koji soda sjedi u Vi-jecu
Sigurnosti, ne predetavlja
Kinu i zbog toga ne mole pri-sustvo- ven
xoaaraJiiMi. Ova
predejednikova itjava Joi nije
bila ni dovrsena, kod se us-ta- o
predetavnik Sjedinjenih
Driava, R. Austin da protesti-r- a
protiv lakve ixjave xagova-raju- d
da predetavnik kuomin-tanike
grupe (Chiang Kori-Shek- a)
Una pravo da sjedi u
Vijecu Sigurnosti. Slicno sta-novi- ite
zauzi'iali su i drugi,
NARODNA ARM KOREJE
PRIMICE SE GRADU PUSAN
oslobodjcnim prcdjelima
Upoirebljavana
postavljene privremene bolm-ce- .
Na glavnim ulicama i po
uredima ixvjesem su veliki
natpisi — "Svo za frontul Sve
za oslobodjenio i ujedinjenje
Koreje"!
Ocevidoc — dbpisnik Nove
Kineeke novinske agendje --
pise svojim novinama sa iron-t- a:
'Nezwestano bombardtra-nj- e
korejtkih gradova i sola
nepieetano ruienje kuca i ubi-jon- je
dvilnog puconetva u
oetobodjenim predJeUma. po-sebno
gtavnog grada Phyong-Yon- g,
toliko je ogorcila narod
Koreje protiv Amertkanaca da
to ogercenje ncrjbolje dotazi
AGRARNA REFORMA U
JUzNOJ KOREJI
Stalnl komitet Vrhovnog Na-redno- a;
Vijea Narodne RepaMtke
КтгеЈе, denio Je odlaka pe kejej
e nepearedne prtatapa prweedje-n- j
itrk agrarne reerme u Jul-- n
KereJU
Afrrarna refenaa preradja
pi aaera vt pteredene refetwe
a 3Jemj KenJt. VeWM ken-ple- k.
eeaniea t mm, UJI a de
aada peipadaU 1 14 eaJedaWnaa
— etranim I deanaelm — 1 ш ka-Јва- м
M radttLM
atSHM Jedae dea a tHan,
prataae a reke eijaka.
Setjaei pdnaeijaa ewe Wte
disk l'ittieBn nareda ad
I dafi nfej met pednfke
a aakeea pesleda.
om predstavnika Indije i Ju-goslav- ije
koji su glasovaH xa
Sovjetski predlog.
U daljnoj raepravl po lom
pitanju sovjetski predetavnik:
J. A. Malik je isricao nepravii-no- st
i nelegalnost da u najve-ce- m
tijelu Ujedinjenih Nodja
sjede privatni gradjani koji ne
predetavljaju nikog. "Prisuetvo
njihovo u Vijecu Sigurnosti
ometa pravUan rad Vijeca" —
nogiaaio je Malik.
Rjesenje pitania pietstayjrf-k- a
Ktne u Vijecu Ssguraosii
predetavljao bi prvi еекаМИ
korak u pravcu ijssenja suko-ba
u Koreji. Alt cmwrtt&tw
agreeorinvi nije u interesm
mir, vec kako to kaie sovjet-s- ki
predstavnik "proiirenje su-koba
ne samo na Korefu nego
1 na oetale predjete Pdka
— rtitpineko oocje, Kinu 1 Viet
Nam".
"Sovjetski Savec Ji mir.
Narodl Axije iete mir 1 edfefal
su da se bore xa mir i svoju
neeavisnost" — rekao je Ma
lik. Tu potrebu najboife osje-oaj- u
norodi Axije. Oejodoju
velika Indija, Ho je najbolj
israieno ne some u stonoviitu
Indije u Vijecu Stgumosti Mr-g- o
i nastojanjima ршпЦега
Indije, Nehru-a- , da posredu}
kako bi se sukob u Koreji rife-l-io
bet da ptanten rata u Ko-reji
hvotl crjeit svijet- -
Prema tome, doteeok sovjet-skog
predstavnika u Ylfso
Sigurnosti, pieuetavMa joi Jo-da- n
doprinos Sovjetskog Sa-vesa
u borbi xa SYjetski sir.
Sa log najveosg mjesta, Sov-jetski
Save govori svijeiu o
miru 1 mogucnosti mita putssm
pravimog rjeienja spomth ffr
tanja. JA
U Juinc Korejc
razvij'a jc normalan
aasija
HiawaWaetJael
do izroJaJa na Jroneu." U H
bomboia na Wunson — коЦ
inace nema mUiiornog
ja — boosno Jt 900
bomba od po Jeanu
kiiograma teiine koje su ubi--
le 1 249 neduiruh
vednom Jena, diece i
Qeaajud eve to. biti pred- -
amertAlh avijona koji Цађи
smrt. sruion Jauk djeos i
magonje iena 1 1
U svuda oko sebe lueovtoe i
dun — episode na koje i
Kined nauceni u
deeetak godma — Josao Je od
kuda im tatika energija da
OfJobode svoju xeadju i
raju aoreeore koji nose
— kaie taj kineeki dopsmik.
Medjuttm borba se naskrr-lj-a
Amerikand dovtaee nova
poiacanja. U okdju
novi tki tankovi.
i votrobocaci. novi odtedi voj-ske
1 asornorice koji se doev-n-o
iskroovahi. Geoetal Mac--
Arthur Je noiedio jjjj eia "ne
vec vode borbu na rfotj
чаог1. Mi ne вмвЈееао eaaM
novog DunkiriM".
Sv to — isgMa — sw se--
ie
Koreje.
iftffce
1
Г
I
J