| Note |
OCR Text: fV
WAN A 4 Narod jos i sada moze da prisili vladn
na izgradnJD cijelog vodenog pata
Bezprimjeni poetupak St.
Laurentove vlade u odusta-janj- u
od izgradnje sveka-nadsko- g
vodenog puta u in-tere- su
Sjedinjenih Draiva
izazvao je va] ogorcenja.
Vladin pokusaj da umiri
javnost pomocu obecanja da
ce neposredno izgradit je-da- n
od dva kljucna kanala
(kod mjesta Iroquois) i da
je rezervisala pravo da iz-gra- di
glavni kanal kod
otoka Barnhart nije joj
mnogo pomogao. Naprotiv,
to je postao najjati argume-na- t
protiv nje. ArgumentiSe,
ee ovako: Ako ce Kanada
To the Government of Canada:
Honorable Sirs —
a
sve jednog
i utro§it dva vi-se
novca nego Sjedinjene
Driave, onda razloga
da ne izgradi i taj jedan
Zasto dozvoljavati
Driavama da putem
i ko-ris- ti
£itavi put do ve-lik- ih
jezera?
Protiv vladina
je i jedan dio
Stampe. No jos znacaj-nij- e
da se onaj dio
koju podupire St. Laurento-v- u
vladu ne da
u ugovora.
od tih listova su bili pri- -
objaviti
u kojima se na
vladin
U su prolli
dvije koje
su protestirale protiv vladi-n- e
U utorak je
boravila delegacija iz
grada u
delegacija Radni6ke
partije iz Toronta.
kojoj su priklju6ili i neki
Ottawe. Delega-cij- a
je paradirala pred
pla-katim- a.
dijelila letake itd.
poslova
KEY TO SEAWAY STILL IN
U. S. HANDS!
Лики1 20. 19S4.
The of note between the Canadian and U.S. Government on the
St. Lawrence Seaway, in the opinion of the I 'arty, represent a
for Canadian public opinion at a gain t complete surrender of the St. Lawrence
Seaway to the United State.
The fact that the Canadian Government intend to build the Canal at
and that the Canadian Government the right to build the Canal
on Canadian at the International Rapid at some date, will be wel-come
by Canadians.
The will be asked by Canadian: If Canada is to build the shorter
canal at why io-- % it not build a Canadian canal and locks at International
Kapida a part of the a me construction Job? The answer can only be that you,
the Government of Canda, have not yielded to Canadian public but rather
to the demands of the U.S. Government.
The exchange of notes does, not guarantee an All-Canadi- an Seaway, which
and which national sovereignty Canadian sovereignty
remain in and will remain endangered If navigation of the St. Lawrence
Seaway upon permission to use a foreign lock. UA control of Inter
national Rapids by its exclusive canal and lock meana tkat at any time the U.S.
can exercis domination over the movement of passengers, shipping and the pay
ment of tolls. ,
The only way by which sovereignty can be guaranteed Is for the
government to at once, the right te build a Canadian canal and locks at
International Rapids. The fact tkat yon reserve Canada right to boild each canal
and locks eliminates any basic reason for failure to complete them now, when
physcal conditions are so more favorable than they will be after the U.H.
works arc completed.
Therefore, the Labor-Progressi- ve Tarty proposes to the of Canada t
Г
1. the final Уак in on aU-Ca- na dlaa Seaway, the Canadian canal
and at International Rapid, be started at once along with
the work on tno koquok and the deepening of
2. rarUatnent bo called at once in Special Ss—ien to debate
the notes exchanged with the U , Government fax el the iaef
that this matter strike so much at the of Canadian sovereignty
and national development that M cannot and must mot ho left to the
Cabinet.
555 BLOOR STREET W- - TORONTO
National — Bock, National Leader.
Ontario) — Stewart Samtk, Ontario Loader.
Quebec Cammittee — Cui Caron, Quebec Loader.
CLIP AND SEND TO ST.
ONT„ ,
A
Slijedece izailo je
listtt "Globe and Mail" od
23 augusta.
US. SATELLITE
May I also commend your
stand on the seaway? It is
that a strong
Government, with the whole
country behind it for a Can
adian e a w a y, should
knuckle under to the UA,
which for years haa spurned
ear effort in that direction. It fat still to be hoped] that
izgradit osim tog
kanala puta
nema
se
kanal.
Sjed.
tog kanala kontrolise
vodeni
stava istu-pi- o
dnevne
je
stampe
osudjuje u-sta- ne obranu Ne--ki
se
sa
exchange
Iroquoi, reserves
territory future
question
Iroquoi,
opinion,
Canadians requires.
the
Caanada's
exercise,
That
locks
That
heart
plsmo
Respectfully years.
Tina
the Canadian Government
will be able to protect its
citizens from VJS. laws
when passing' through the
American canal to be built.
We are seeking our free
dom from colonian status.
we have been told by the
Prime Minister. Are we seek
in the status of an Americ
an satellite? If not
careful well be so free that
we'll have no friend and
Toroato. D.H. MacKay.
siljeni pisma svojih
citalaca naj-ostri- ji
nacin osudjuje
postupak.
Ottawj tjedan
bile delegacije,
politike. ta-mo
Cornwall, petak
progre-sivn- e
gradjani
zgradom parlamenta
Labor-Progressi- ve
victory
danger,
depend
much
Canal
we're
LABOS-PKOGKESSIV- E PARTY
Executive Committee
Cs—lttoo
CALL PARLIAMENT NOW!
MINISTER LAURENT,
OTTAWA, (POSTAGE FREE)
PROTEST IZ NAROD
reprehensible
Bjeffstva iz Jafelav. je
O Italija,
) jugeelavntki ri-kar- skl
sa 24 izbje-gHce-x, Medjn njansa so na-la-zi
aoataro djece.
U
only one boas—the UJ&A.I fmUiUd
sti--
pe-kjU- sm
i
Ipri.
Pea.
primi
n je odbio da
predstavnike delega- -
cije.
Sada je zad&tak da se
vladu prisili da izmijeni svoj
stav i predje na izgradnju
cjtavog vodenog puta, bez
obzira na Sjed. Driave.
Mnogi da je to moguce
postici. A moguce je na taj
ako se stavi sto veci
pritisak odozdo. Drugim
rijecima, nije dost a negodo-vat- i
protiv vladina postupa- -
ka, nego traziti da ona
odustane od ugovora sa
Sjed. Driavama i izgradi
Ministar vanjskih £itavi vodeni put;
demand
Government
view
PRIME
bred
ipak
misle
nacin
treba
Izjava predsjednika
konzervativne partije
Predsjednik konzervativ-ne
partije i £lan federalnog
parlamenta George Hees je
oStro napao St. Laurentovu
vladu zbog ugovora o St.
Lawrence Seaway.
llecs je rekao da taj u-gov- or znaci da ce "vodeni
put biti izgradjen i operisan
onako kako americka vlada
kaie da ce biti izgradjen i
operisan".
Kanada je u tome ot-pu- no ignorisana, premda ce
ona snositi dva dijela tro-fikov- a.
"Gotovo je nemoguce vje-rav- ati da je federalna vlada
mogla tako ponizno prihva-ti- t
diktatorske uvjete ameri-£k- e
vlade", rekao je Hees.
Hees je kazao da je Ka-nada
izgradila citavi put.
kako je bilo predvidjeno
kanadsko-americki- m ugovo-ro-m
od 1952, to bi osiguralo
zaposlenje hiljadama Kana-djan- a,
ne tamo na gradnji
kanala, nego U( proizvodnji
materijala potrebnog za iz- -
gradnju.
i (Hoosova kritUta jo na
mjestu. All treba nano-men- uti
dU Uvjesnu odgo-vorao- tl
aneei i ontarijska
nrovhocijalna vlada, Iroja
je u rukanaa Heeeovih
konservativmih k I a g a.
Naime, da 'jo ontarijska
vlada a eiijssas aetata
protl--f odostajanja ad
lane xa iagradoijta sve-kanadak- og vs'dsnsg uta
— a stale so Joe nrije
mnoga sajeeeci da je vla-da
na to sklona — sJgnr-n- o je da M St. Laurent,
Pearson, Howo kill onro
snijl. AH ontaHjska via--f
d ni de danaanjeg dana
nije niita kaxala.)
Ре4а4мп britaiteke.
madjarski trffrfafekl
iifever
Javlja se iz Londona da
je potpisan novi trgovinski
ugovor izmedju Madjarske
1 BriUnije.
BriUnlja ce Madjarskoj
prodati vunu, raznu maline- - riju, clcktridne sprave, mo-- torna vozila itd. u vrijed-noe- ti
od 14 miliona, a Ma-djars- ka Britaniji raznu ro-b-u
u vrijednosti od 15 mili-ona.
HSMfftOffHl
Kod driavnog ureda za
uposlivanje u Hamittonu
proili tjedan je bilo registri-ran- o
7.430 muSkaraca i
2.959 iena. koji potraluju
zaposlenje.
U isto doba proile sodine
poaao je potraliralo 291 1
0 B J A V E
TORONTO —
Sjednica SJK
Organ Saveza Jugosla-venski- h Kanadjana ce o-drz- ati jednicu u pone-djclj- ak 30 augusta u 8
sati u vecer u prostori-jam- a
na 3S6 Ontario St.
Na sjednici ce se rije-iava- ti vaina pitanja u
vezi sa petmjesecnim pla-no- m, zato je potrebno da
sve clanstvo bude prisu- -
tno. Tajnik.
SUDBURY—
Sjednica SJK
U nedjelju 5 septcmbra
u 10 sati prije podne, na
319 Frood Rd., Savez Ju-goslavens- kih Kanadjana
ce odriati svoju redovitu
mjesecnu sjednicu.
Poito su pred nam va-zn- a pitanja sa rijeiavanje
potrebno je da sve clan-stvo
prisustvuje. Tajnik.
SUDBURY —
Piknik odsjeka 793 HBZ
Odsjek 793 HBZ u Sud-bury
odrzat ce svoj piknik
u nedjelju, 29 augusta, na
odsjecnoj kempi u Asildi.
Na pikniku ce biti svega
po nasem starom obicaju.
Bit ce i muzike. Svirat ce
nasi poznati tamburasi.
Stoga posivamo cjeloku-pn- o clanstvo naieg odsje-ka
ako i oatale prijatelje
u naiem naselju i okolici
da nas toga dana u ito
vocem broju posjete, te da
se svi sajedni£ki provese-Ihn-o
na svjeiom zraku.
Za dobar doek stara
se odbor piknika. Dovj.
djenja na pikniku!
Odbor piknika.
Stvjttski MsSMjik
pazrva м smiiji
U svom govoru na zasje-dan- ju Medjunarodnog kon- -
gresa za mentalno zdravlje
u Torontu, profesor Nikolaj
T. Ozeretski je kazao. da
mnogi nerijeSeni problem! o
uzrocima, spre£avanja i li-jeie- nja mentalnih bolesti
mogu biti rijeieni "zajedni-2ki- m naporima naucnih i
prakti£nih radnika u naioj
zemlji i u drugima".
"Mi pozivamo na5e kole- -
ge u drugim zemijama na
macke.
Profesor Ozeretski vo-d-ja sovjetske delegacije na
kongresu. Njegov referat
saslusan sa najvedim intere-som..B- io je
aplauzom na pocetku i
svrietku svog govora.
Vaino je zabiljeiiti da
na ovom kongresu ucinjen
apel za medjunarodnu su-radnju
naucenjaka po ne-ki- m
kapitalistl-£ki- h zemalja. Za to se izja-snil- a Mrs. Eleanor Roose-velt,
koja je govori la
gost Delegati au te izjave
burno pozdravili. Nitko nije
kazao jedne rijeci protiv
suradnje.
Ontarijski ministar javne
skrbl Goodfellow je izjavio,
da ako se beapoalica poveca
ove ontarijska vlada
ce traiit od federalae vlade
da posaofB opinama a
sjsniaaju troekova relifa.
Mfniatar je tofne na--
muekaraca 1 1Л7 iena. iteato 4л j azdriavaajej
&фтв9жхтт&&пез&ввтзп
Sovjetska stampa o рНанјма
mira i sigurnosti u Evropi
(Nastavak sa st. 1)
Kako se istice u sovjet-sk- oj
noti, stvaran takvih
grupacija, koje se pretva-raj- u
u agresivne saveze, ne-izbje-ino
povlaci za sobom
trku u naoruzavanju i zao-strava- nje medjunar o d n i h
odnosa, koje vodi no ra-tovi- ma, tim prije, jer orga-nizato- ri tih grupacija poku- -
Savaju da revan§istiiki nje- - maki militarizam iskoriste
kao udarnu snagu.
Sovjetski projekt opceev-ropsko- g
ugovora o kolekti-vn- oj sigurnosti u Evropi
predstavlja alternativu pla-novi- ma agresivne "znjed ni-ce".
"Svakome treba da bude
jasno — podvlaii "Pravda"
da nikako ne takva agrc- -
grupacija Sto je itnim. HoltHii i
"eyropska obrambena zajc- - zemijama protiv pa- -
. koj.1 se riskoj, bonskog militaristi
nego mecijunarouna
organizacija, koja obuhvaia
sve evropske driave, moie
da bude garancija mira i
sigurnosti u
Najvainija osobenost i
prednosti sovjetskih prijed-log- a
o kolektivnoj sigurnosti
u jeste upravo ta o-kol- nost
Sto u6esnici sistemn
koji ee predlaie mogu biti
sve evropske driave bez ob-zira
na njihovo druStveno
uredjenje. Sovjetski Savez,
govori se u noti Sovjetske
vlade od 2-- 1 jula, neprestano
jc polazio i dalje od
mogudnosti kocgzistencije
driava sa raznim druStve-ni-m uredjenjem, od neop-hodno- sti medjunarodne su-radnje
koja se oslanja na
kolektivne naporc svih ev-rops- kih driava, koje eu
u osiguranju
medjunarodne sigurnosti i
mira".
Stvaranje opceevropskog
sistema kolektivne sigurno-sti
znatno bi olakSalo regu-lisan- je njemackoj problema
pomoglo bi
NjemaCke kao miroljubive,
nczavisne dr-iave.
Xema sumnje da bi
zakljucenje Opdeevnppskog
ugovora pomoglo rjeSenju i
austrijskog pitanja.
"OpdeeTopeki ugovor
predstavlja stvarnu alterna-tivu
agresivnoj "evropskoj
obrambcnoj zajednici" —
piJe u dlanku u liatu "Izve--
stija" njemackl profesor A.
Norden. — Nedopustanjem
stvaranja "evropske obram-ben- e
zajednice" bit ce ot--
klonjena glavna prepreka
tijesnu suradnju", rekao je x ponovno ujedinjenje Nje_
protestor Ozeretski. ] S druge etranc, jed
je
je
pozdravljen bur-ni-m
je
i
delegatima
i
kao
jeseni,
pri
je
vim
—
samo
Evropi
polazi
za-interesov- ane
i ujedinjenju
demokratske
naka prava oba dijela Nje
macke u zajednici evropskih
driava po pitanjima kolek-tivne
sigurnosti dovest £e do
zbliiavanja izmedju Zapa-dn- e
I Istodne Njemacke, do
ito skorijeg ujedinjenja
Njemacke. Ako, sjedecJ za
stolom evropske organiza-cij- e, predstaTiici obje nje-macke
driave budu nalazili
sporazumna rjesenja, onda
ie onl, nema sumnje, nacJ
put ka sporazumu takodjer
i po pitanjima koja se ticu
njihovih unutralnjih nacio-nalni- h
poslova".
SovjeUkl listovi takodjer
vanje
urugim
njecima, ministar pokuiava
da akiae odgovornost
relif svoje
vlade.
Ka drag atraau. federal-na
vlada Ujavljeje, da iz--
ti dopunila projekt Ugovora
o kolektivnoj sigurnosti no-vi- m vainim prijedlogom o
saradnji u ekonomskoj obla-st- i. Ima se u vidu da driave
— udesnice ugovora prcu-zm- u
obavezu da £c podu-ze- ti mjere, upravljene na
razvitak trgovine i drugih
ekonomskih veza izmedju
driava, 5to odgovara iivot-ni-m interesima naroda i ci-Ijevi- ma mira i medjunaro- -
dne suradnje.
Xarodi Evrope plameno o-dobra- vaju ideju kolektivne
sigurnosti. "Upravo o tome
svjedoce odluke nedavno o-drz- ane Evropske sindikalne
konferencije, kao i Evropske
konferencije omladine —
ist'Ye "Trud", — Upravo o
tome govori porast masov- -
eivna kao Fnorngnrlplo,ik.nr{eta u jemackoj,
i]rUKim
im.ca projeMujc. j
Evropi.
ckog ugovora, koji predvi-djaj- u obnavljanje pod ma-sko- m "evropske nrmijc"
njema6kog militarizma i
rascjep Evrope na neprija-teljsk- e
grupacije . . .
I nikako nije slucajno &to
je inicijativa Sovjetske vla-de
izazvala mnogobrojnc
odjeke u Sirokim krugpvima
medjunarodne i prije svega
evropske javnosti.
Nota Sovjetske vlade na-is- la je na plameno odobra-vanj- e
stanovniStva Poljskc,
Cehoslovaike i drugih ze-malja
nnrodnc demokracije,
Njemaike Demokratske Пс-publi- ke
i svih miroljubivih
Nijcmaca.
je da je lider
Olcnhaucr izjavio dan
objavljenja note SovjcUko
vlade da njegova parti ja
poziva zapadne driave da
se ne odriu pretresanja
sovjetskih prijedloga o po-stiza- nju sigurnosti."
Sovjetski listovi. istiCu da
je u isto vrijeme sovjetska
nota naisla u Washlngtonu
na neprijateljski prijem.
Ameri£ka diplomaclja £ini
sve da omete efikasno pre-tresan- je sovjetskih prijed-loga.
AH to, kako jednodu-in- o podvlaii sovjetska Stam
pa, joi jednom raskrinkava
agresivne zamisli rukovodi-oc- a
Sjedinjeiih Driava I
pomaie narod ima da jasno
vide tko je inspirator i po-krovit- elj njemackih milita-rist- a, tko je zaintcrcsovan
da Evropa bude pocjepana,
tko tcii za a
ne za popuitanjem
odnosa. ,
— pile
pravda"
— danalnja
situacija ne Jde na ruku si- - jada amrti, nego na ruku
ontma koji Utupaju za mir- - i prijateljske odnose medju
narodima. Planovi SAD ce
neminovno pretrpjeti krah,
a prijedlozl Sovjetske vlade,
koje plameno odobrava sov-jetski
narod, prodiru u area
milijuna 1 milijuna ljudi u
Елтор! 1 u cijelom svijetu,
koji sve odlucnije 1 upornije
zahtjevaju stvaranje kolek-tivne
sigurnosti u Evropi —Soborvajceatsjkua pvaliandjau unsavtoojodjanoj-e-1 lpommvesvgijaertaun"c.Ue mira u clfe- -.
vMi tm (to tnAi U siMNzaNZafislMi
aezaposlenih Ukljucivo fe- - dria besposlenih kad deralaa atvar a ne provincij- -' viie nemaju
xa i municipaina. osiguranja, spada na pro--
za
besposleniikl aa
Karakteristi2no
zapadnonje-macki- h
socijal-demokrat- a
na
zaoStravanjcm
medju-narodni- h
"Medjutim,
Komsomoljskaja
medjunarodna
frawia
besposlenidkosj
vinciju.
I tako, dok ae provfncije
1 federalae vlasti prepiru aa kome je odgovornoot, hilja-d- e tvojnbaazappooraoldenkmamraadgntiakdaujaaa
|
