000271

OCR Text: I
m
'A,!
f
BTRANA 2 — Jedinstvo, 14. septembra 1962
!' ' V'' IJESTI I KOMENTARI I Krnjevicev novi recepf za osvajanie
I.i.' ...- - . ♦— .iii....i . -- ♦ I .. .... §
Johnson u Grckoj
Prema informacijama New York Timesa, grc"ki
vladajuci krugovi nisu narocito zadovoljni posjetom
ameriJkog podpredsjednika Johnsona.
Karamanlisova vlada je od Johnsona trazila ve-c- u
vojnu pomoc i da Sjedinjene Drzave zaustave Ju-goslav- iju
da postavlja makedonsko pitanje.
Grlko naoruzavanje se sprovodi po direktivama
Washingtonq i u interesu pjegove imperijalistiZke
politike i zahtjev grflce vlade da Sjedinjene Drzave
snoe vefi dio tih troikova je potpuno opravdan.
Medjutim, Johnson je dao samo maglovita obecanja.
Kod bi sadainja grc"ka vlada bila prava narodna
vlada ona bi Johnsonu, Kennedyu, Rusku, MacNs-ma- rj
i ostalim anwtfkim upravljaJima odgovorila je-zik- om
obicnih grckih gradjana: Dodjavola vi, vase
vojne baze, vale naoruzavanje i vasi vojnl planovij
ml cemo odsad ic"i putem mira i prijateljstva sa svo
(im socijalisticTim susjedima.
Grcki upravljaft su zadovoljniji sa Johnsonovim
deklaracijama o makedonskoj nacionalnoj manjini,
ali nisu postigli sve 5 to su zelili.
Johnson je stavio na znanje da ameriJka vlada
odobrava gr2ku politiku nacionalnog ugnjetavanja
Makedonaca, kojoj se danas teSko moze nadi prim-jer- a.
On je takodjer dao znati da americka vlada ne
odobrava sto Jugoslavia pokrece pitanje Makedo-naca
u Grckoj. On je ponovio americike "garancije"
Grckoj protiv napadaja izvana i ugrozenje njezinog
teritorijalnog integrietata, ali je presutio grcke zah-tjev- e
da americka vlada prekine politiku "prijateljs-tva"
prema Jugoslaviji.
GrZke tvrdnje da u Grtkoj "nema Makedonaca"
I da "ne postoji makedonska nacionalna manjina"
nisu tacVie. Jugoslavija zaista zasluzuje prigovor, ali
ne zbog sadaSnjeg istupanja protiv nacionalne obes-pravljeno- sti
Makedonaca, nego zbog toga sto je o
tome previse dugo Sutjela.
Ne treba se fuditi Sto je gospodin Johnson rekao
grfkim upravljacima da mogu slobodno nastavit po
Drugi pisu
lz mnogobrojnih tajnih diplomatskih dokumena-t- a
koji su objavljeni poslije rata, a osobito lz njema-cki- h
I talijanskih, vidi se da je Franco namjeravao
krenuti u rat na strani Hitlera i Mussolini ja. Od 1939.
godine bilo je u torn smislu mnogo razgovora I do-govo- ra.
Franco je, naime, postavljao uvjete: da ga
prije svega dobro naoruzaju, da mu dadu hrane I be-nzi- na
i da mu garantiraju da c"e se Spanjolska terito-rijal- no
proJiriti na fitav francuski Maroko, pa I na
Allir do Orana. U jesen 1940. bilo je vec ugovoreno
da ce se najprije udariti na Gibraltar, a Hitlerov je
generalitab izradio i plan "Operacija Felix".
Ipak plan nije ostvaren. Franco je do kraja rata
ostao "nezarac"en", ali ne 1 neutralan, jer je Jfinio
velike usluge Hitleru i Mussoliniju, dajudi im baze I
liferujudi strateSke sirovine iz zemalja gdje ih on! nisu
mogli nabaviti.
ZaJto Franco nije ulao direktno u rat, objalnjava
Winston Churchill u memoarima. On pobija milljenje
da je Franco, toboze, izigrao Hitlera I pomogao save-2nicim- a.
Iznenada je — naime doSlo do takvih po-remed- aja
u nacistiJkim strateSkim planovima da se
Hitler bojao komplikacija ako bi se otvorio nov front
na ipanjolskoj strani. Bojao se cak I komplikacija s
Petainovom Frar.cuskom zbog Maroka, pa je zato "s
malim interesom docekao manifestacije o aktivnoj so-lidarn- osti
koje su dolazile iz Madrida".
Franco je ipak htio da barem donekle ratuje uz
bok Hitlera i tako je doilo do formiranja "Plave di-vizi- je"
("Division Azul") koja je bila poslana na Isto-c- ni
front protiv Sovjetskog Saveza. Franca niita nije
tako obradovalo kao vijest da je Hitler poJeo prodi-ra- ti
u Sovjetski Savez. 22. juna 1941. godine kad su
prve njmaJke divizije krenule na sovjetsko tlo, Fran
litiku nacionalnog unistavanja Makedonaca. Priznati
nacionalna prava Makedoncima znacito bi priznati
demokratska prava i slobodu citavom narodu GrJke.
A Sta bi poslije toga bilo sa imperijalistickim vojnim
bazama i planovima u Grckoj?
U Grjkoj se sve od svrietka rata vodi teska bor-b- a
oko puta kojim Grcka treba da ide. Na jednoj
Strani su sile koje zele da Grc"ka bude slobodna i ne-zavis- na,
da sama upravlja svojim poslovima, da se
izgradjuje bolji iivot i da se zive u miru i prijateljstvu
sa susjednim narodima. Na drugoj su strani sile koie
buducnost Grc"ke vezu za sudbinu imperijalizma
rvjegove planove. Sa zaloscu se mora konstantirati da
je GrJka dosad iJla putem kojega hoce sile reakcie
Zajedno s njihovim imperijalistickim gazdama. Ali
borba se nastavlja . . . Pobjeda demokratskih i ro-doljub- ivih
elemenata je neizbjeziva. Ta ce pobeda
donijeti I priznanje nacionalnih prava potla!enim Ma-kedond- ma.
IGRA SA VATROM
Americki upravljafi su poznati po bezobzirnosti
prema drugim narodima i njihovim pravima, ali ono
Sto rade u posljednje vrijeme preSlo je sve granice i
predstavlja ozbiljnu opasnost za mir u svijetu.
Istaknuti primjer takve bezobzirnosti jesu letovi
ameri2kih spijunskih aviona U-- 2 and sovjetskim i ki-nes- kim
teritorijem.
Ovaj naJin spijunaze se opravdava tvrdnjama
da Sjedinjene Drzave nemaju drugog na£ina da doz-na- ju
o sovjetskim i kineskim vojnim pothvatima. Ovo
je otvoreno kazao New York Times u uvodniku povo-do- m
sovjetskog protesta zbog povrede sovjetskog
zracnog prostora na Dalekom Istoku.
Times piSe da Sjedinjenim Drzavama ne preos-taj- e
drugo nego upotrebljavati U-- 2 dok SovjetskI Sa-v- ez
ne pristane na "briznu inspekciju" svoga ferito-rij-a.
Nije li Times time priznao da su u pravu sovjet-s- ki
predstavnici na zenevskim pregovorima o razoru-zanj- u
kad tvrde da je spijunaza glavni cilj amenc- -
Dva bonska sirs ima
co je poslao Hitleru poruku:
"Ja mislim kao i vi da vas vjeSnim vezama his-torijs- ka
sudbina povezuje s duceom i sa mnom."
Trebalo je da "Division Azul" porvrdi te veze.
Ona je bila sastavljena prete2no od fanati2nih fala-ngist- a.
Komandant joj je bio general Augustin Mu-nj- os
Grandes koji [e od Hitlera dobio 2eljezni kriz.
Nosi ga s ponosom i danas kad [e na poloiaju gla-vn- og
komandanta Spanjolske armije i Francova za-mjen- ika
u vladi. Znacajno je da je I danaSnji Spa-njols- ki
ministar vanjskih poslova Castiella bio u "Pla-v- oj
diviziji", pa je I on dobio visoka Hitlerova odli-kovanj- a,
upravo zato poslije rata nije ni mogao pos-tal!
ambasador kod britanske kraljice. Dosta je falan-gist- a
na ukrajinskom frontu I poginulo, ali oni koji su
se vratili stekli su dobre pololaje.
ProSle su tolike godine. A sada se dogadja neito cu-dn- o:
zapadnonjemac'ka je Stampa objavila da ce ove
jeseni bonski parlament ratificirati sporazum sklopljen
izmedju zapadnonjynafke I Spanjolske vlade na
osnovu kojeg ce biti isplacena odltefa Jlanovima
"Plave divizije" za sudjelovanje u ratnim akcijama
protiv Sovjetskog Savezal Oni koji su ubijali i palili u
tudjoj zemlji bit £e novfano nagradjenl.
Adenauerova vlada to 6in! formalno u smislu
pravnoga kontinuifeta — "kao nasljednik prava 1
duznosti Trefeg Reicha". To kao da znaJii da je Hitler
ziv i na vlasti, platio bi on Spanjolcima, a kako ga
nema, duJni smo da platimo ml.
Sjedamo se da je prije nekoliko godina Franco
trazio reparacije od Zapadne NjemaJke za Itete koje
je hitlerovska Njemacka nanijela direktno ili indirekt-n- o
Spanjolskoj, njezinim lukama 1 brodovima koji su
stradali od savezniJkog bombardiranja ili torpedira- -
llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllltllllHIIIIIIIIIIIIIIIIIIItllllllllllllllllllllinilllllllllllll'IIIIIIIIIIIIIIMIIIHIll Illlllll JediiiTVO Published every Friday, in Serbo-Croatia- n
and Slovenian languages, by Jedinstvo Pub-lishing
Company, 479 Quwn Street West,
Toronto 2B, Ontario, Canada; telephone EM
3-1G-
42. Editor Stjepan MioSic', Business Manager Ivan Stimac.
Subscription rates: $C.OO per year. USA and other countries $7.00.
Authorized as Second Class Mail, Tost Office Dept, Ottawa, and for payment of postage in cash.
Ш
wj
-- r
U - 2 o p e I let!
STARI INSTRUKTOR PENTAGONA
kog insistiranja na stanicama za kontrolu nuklearnih
pokusa?
Americka vlada je takodjer proglasila svoje
"pravo" ne nesmetano vrSenje pokusa u atmosferi
bez obzira na posljedice za ostale narode. AmeriZki
upravljaSi se ponaSaju kao da je svemirski prostor
njihovo dvoriSte.
America vlada je proglasila svoje "pravo" da
svrgne revolucionarnu kubansku vladu, jer kubanski
narod (kao ni jedan drugi) ne smije imati vladu kakvu
on sam zeli, nego kavu amerifka vlada smatra da
treba imati.
Kako izgleda, amerifkim "pravima" nema kra-j- a
ni granica.
Nezgoda je u tome sto ostali narodi ne dijele
glediita americ"kih upravljaca i na njihove postupke
gledaju kao na ozbiljne medjunarodne prestupe, koja
koji ne samo da ugrozavaju njihova prava, nego
mogu i da prouzrokuju oruzani obraSun.
AmeriJki upravljaJi se igraju sa vatrom.
nja njemaCkom krivnjom — I tako dalje. U torn e
slu6aju Franco bio zaboravio na "vjecYiu povezanost"
s Hitlerom.
Ali je u ovom stucaju to sporedno. Franco se do-vi- ja
kako zna I moze. Radi se o zapadnonjemaJkoj
vladi koja I ovom "oditetom" spanjolskim "plavima"
objektivno pomaJe Hitlerova saveznika Franca, a ni-ka- ko
ne pokazuje razumijevanje za istinske zrtve na-cizm- a,
za one koji su stradali po nacistiJkim logorima
i zatvorima, kojima su Hitlerovi vojnici uniJtili Ima-nj- a,
rasuli porodice, a koji su sluJajno Jugoslavenl.
Kad se o tome radi, onda Zapadna Njemac'ka nije
"nasljednik prava i duJnosti Tredeg Reicha".
Nedavno je jugoslavenska vlada podnijela slui-be- ni
prijedlog bonskoj vladi da se povedu pregovoM
za ito brze i punije davanje odStefe zrtvama nacisti-2ko- g
ferora u Jugoslaviji, ali na to dosad nije bilo
nikakva reagiranja. Ratne reparacije, koje je Bonn
isplatio svim ostalim olteienima na Zapadu, Jugos-laviji
se nikako ne isplaluju.
To se u stvari vuJfe mnogo godina, ovo je nai po-sljed- nji
pokusaj da izazovemo rjesenje. Velik broj
zrtava nacistiJkog terora u naioj zemlji s ogorJenjem
promatra tretman u znaku prkosne diskriminadje.
Mozemo upravo taj izraz upotrijebiti, ne samo lzazva-- ni
sirokogrudnoSu prema Ipanjolskim dobrovoljdma-pladenicim- a,
nego i iz nekih drugih razloga.
Slicno pitanje, kakvo postavlja Jugoslavija, Zapa-dan- a
Njemacka je odavna rijeSila s Belgijom, Nizo-zemsko- m,
tuksemburgom, Danskom, Francuskom, Ita-lijo- m
I GrJkom, a to je presedan koji pogotovo daje
pravo Jugoslaviji, zemlji s najvile Irtava, da rahtije-v- a
jednako rjelenje. Upravo u jugoslavenskom sluJaju
vlada u Bonnu pokuSava izbjedi I Ignorirati ne samo
svoju dulnost nego i formalne pregovore koje nala
vlada predlaJe.
Takav postupak ne mole a da ne ostavl mucan
dojam I u svjetskoj javnosfi. Upravo iz kontrasta Iz-medju
fendendaozne darezljivosti prema Ipanjolskim
faSistima J ignoriranfa optavdanih jugoslavenskih za-htje- va
dolazi na vfdjelo, za 2ifav svijet, jedan narocit
I.M.
(VUS)
moral.
Dr. Juraj Krnjevic, "glavni tajnik" HSS u Londo-n- u
je pronaiao novi naJin za macekovsko-ustask- o
osvajanje Hrvatske Bratske Zajednice.
Ali ovaj njegov "izum" nije plod razuma, nego
oJajnosti. Naime, Dr. Krnjevic- - je izgubio nadu u dobi-van- je
vecine na konvencijima; on pise u "Hrvatskom
Glasu"
"Mnogo se pise i govori o neprirodnom stanju u
Hrvatskoj Bratskoj Zajednici. Izgleda, da se poemju
vrsiti i pripreme za buducu konvenciju HBZ, da bi na
njoj bilo zamjenjeno vodstvo Zajednice. Ostane li ci-j- eli
naiin toga rada takav, kakav je on bio do sada,
ja ne vjerujem da bi na lijedecu konvenciju HBZ mo-g- la
doi drugaJija vefina delegata, nego li smo ih
vidjeli na dosadainjim konvencijama. Ne vjerujem to
zato, jer vidim, da oni, koji rade, da bi se sadanje
neprirodno stanje promjenilo, nisu nasli pravog puta
i naiEina ..." (Naglasak Krnjevidev).
Sta Krnjevic preporuca?
On se posluzio primjerom britanskih tredunij-ski- h
desniJara u "fiscenju unija od komunista", nai-me,
kako su se oni posluzili sudovima da sruSe "ko-munisti- fko
vodstvo" unije britanskih elektricarskih ra-dni- ka.
Krnjevic je sve to potanko opisao, naravski, ne
sa gledista istine, nego sa gledilta tredunijskih desni-tar- a.
Zatim kaze: "To moraju uzeti za svoj putokaz 1
clanovi Hrvatske Bratske Zajednice." (Krnjevicev nag-lasak).
Dakle, mac"ekovcima i ustasama je sada jasno
kako ce se dokopati vodstva Hrvatske Bratske Zajed-nice:
putem sudova. Krnjevic predlaze da se tuzi Mar-tina
KraSifo za "protupravilni" rad. Treba tuziti ure-dni- ka
"ZajedniJara". MaJekovci Dinko Suljak i Dr.
Giunio-Zorki- n trebaju tuziti za to 5ro nisu primljeni u
Jlanstvo. Ukratko, treba podifl Jitavi niz opruzaba.
Citajud sve to covjeku se namece pitanje: ZaJto
Dr. Krnjevic" ima toliko povjerenje u amerijke sudove?
Na osnovu lega vjeruje da e sudovi presuditi u pri-lo- g
tuzitelja?
Ovo ito Dr. Krnjevid sada zagovara nije novo.
Macekovski i ustaski elementi su i dosad upotreblja-va- li
tqkve metode i ba5 one su mnogo pridonijele pa-d- u
njihova utjecaja kod clanstva HBZ. Krnjevic to
dobro zna i ako on sada zagovara iste takve metode,
samo masovnije, onda on kaze da je ustaSko-macekovs- ka
stvar potpuno propala kod c"lanstva Hrv.
Bratske Zajednice — sudovi su posljednje nada za
uprezanje Hrvatske Bratske Zajednice u ustasko-macekovs- ka
politic"ka kola.
Krnjevifeva nova taktika je goniti Hrvatsku Brat-$k- u
Zajednicu po sudovima dotle dok se ne postigne
ne samo zbacivanje demokratski izabrane uprave,
nego potkopavanje njezinih temelja, ukljuflv poni-Jten- je
pravila. Drugim rijeflma, Hrvatska Bratska Za-jedn- ica
treba biti oduzeta od njezinog flanstva i pre-da- na
propalim hrvatskim politicarima kao Jto su Din-ko
Suljak, Bozidar Vufkovii, Giunio-Zorki-n i ostali.
Dr. Krnjevic" je skinuo masku i stoji u svoj svojoj
golotinji . . .
Baze na Kubi
Cije se vojne baze nalaze na kubanskom terito-rij- u?
Ne sovjetske. Sjedinjene Drzave su jedina zem-I- ja
koja tamo ima vojnu bazul
Ta baza je Guantanamo.
Amerikanci se tamo nalaze nasuprot volji ku-bans- kog
naroda i njegove vlade.
Oni kaiu da su tu bazu dobili od Batistine vla-de?
Ali ako je Batistina vlada imala pravo da Sje-dinjenim
Drzavama dozvoli vojnu bazu na kuban-skom
teritoriju, zasto Castrova nema prava da isto
dozvoli Sovjetskom Savezu, ako bi on to zelio? Kako
to da kubanske vlade nemaju ista prava?
Kazu da bi sovjetske baze na Kubi predstavljale
opasnost za Sjedinjene Drzave. Ali zar americka baza
na kubanskom teritoriju ne predstavlja opasnost za
Kubu?
A Sta da se kaze za ameriJke baze na teritoriju
raznih drugih drlava po svijetu? Zar, na primjer, a
merifke baze u Iranu 1 Turskoj ne predstavljaju isto
fakvu opasnost za Sovjetski Savez kakvu bi predsta-vljale
sovjetske baze na Kubi za Sjed. Driave? Zar
ono Jto vrijedi za Sjed. Drzave ne vrijedi 1 za Sovjet-ski
Savez.
Amerifkl argumenti su jo! bijedniji kad se pos-matr- aju
u svijetlu prave situacije u Kubi, naime, da
se tamo ne nalaze nikakve sovjetske vojne baze, ne-go
se samo radi o sovjetskoj vojnoj pomofi, koju je
zatraJlla kubanska vlada jer se smatra ugrozenom
od sfrane Sjedinjenih Drlava.
Sve su to posljedice americke politike prema
Kubi i ako americka vlada proslijedi putem kojim je
iila do sada, posljedice mogu biti telke ne samo za
kubanski narod, nego I amerifkl I sve druge narode
svijeta.
i ., --„sHS1" У