| Note |
OCR Text: Јрррр
Jane Goodscll, americkanovinarka:
KAKVA JE RAZLIKA IZMEDJU
MUSKARCA I ZENE?
Sto Je muSkarac? MuSkarac
Je bide superiorne intellgen-clj- e
koje mate shvatltl prin-cip- e
reaktivnog motora, vje-rojatn- ost
pobjede na sport-sk- oj
kladionici slstemom od
Sest varijanti i koje cita iz-me- dju redaka burzovnih iz-vJeSta- ja. All nije kadar da
dobro previje dojence, ne zna
pravila igre zaloga i teSko
njemu ako sa svojom djecom
zalgra "zandara".
MuSkarac ima izvanredno
pamcenje. Moze se prisjetltl
redoslljeda na tablici prve
lige iz 1948. godlne, broja
glasova koje J e njegova stran-k- a
dobila na prosllm Izbori-m- a,
broja kllometara koje je
ргебао svojlm prvim automo-bllo- m.
All se nikad ne moze
sjetitl koji broj carapa nosi,
koliko su stara njegova dje-c- a
111 naslova stare romantic-n- e
arlje koju njegova supru-g- a
nazlva "naSom pjesmom"
A Sto je zena? 2ena je si-t- an mozak kojl ne zna pro-Clt- atl tablicu sportske prog-noz- e, ne zna slljedltl put na
kartl, ne moie se sjetitl vri-Jedno- stl kombinaclja u poke-r- u
1 Ima prillcno neodredje-n- e
pojmove o konstrukclonim
pojedlnostlma automoblla ko-ji- m
upravlja.
All se zato veoma dobro
ejeca, u najsltnijlm pojedlno-stlma,
haljinlce od organdiji
koju je nosila na zavrSnoJ
Ucolskoj svecanostl kad je
Imala cetrnaest godina: 1 mo- ie napamet pomnoziti sesna-e- st osoba sa dva sendvica t
dok se meso pece u pecnicl,
glaca kosulju, pomaze Jednom
djetetu da pise pismo Santa
Clausu 1 sluSa ono drugo ko-je
vjezba skale na glasovlru.
MuSkarac posjeduje izvan-redn- u manuelnu spretnost.
Moie zapalltl zlgicu na nok--
tu; moze raspiestl upravo ne-vjeroja- tno zapletenu najlon-sk- u
udlcu; moze dobro prltcg-nu- tl raspllnjac na motom,
upravljatl clektrlcnom pllom
pa cak 1 kola duga cetirl
metra parklratl u prostoru
od 3,80 metara.
2ena ne zna nlSta od sve-g- a
toga. All zna objesltl ruc-ni- k tako da vezcnl lnlcljal
bude uspravan 1 tacno u sre-dl- nl. Zna popravltl patentnl
zatvarac. Zna sama sebl na-prav- itl "trajnu", lzvadltl lver
lz tudjcg prsta 1 drtatl u
ravnotezu u krllu dljete 1 ta-v- u da ne padne nl Jedno nl
drugo.
MuSkarac Je odluCan. Nece
oklljevatl pred lntegracljom
poduzeca, reklamnlm kampa-njam- a, drastlcnim smanje-nje- m prolzvodnje, lnvcstlclja-m- a
od desetak milljuna. All
se mora obratltl svojoj zenl
da sazna kakvu kravatu mo- ra stavltl ako nosl modro
odljelo Hi Sto mora poklonl-t- l
majcl za rodjendan. Pred
jelovnlkom na francuskom Je-zi- ku slegnut ce ramenima i
upltatl: "Draga, svldja 11 ti
se "Bocuf a la Bourgigno-nne?-"
MuSkarac Je stolk pred ne-vremen- om, zmijama 1 pauci-ma- .
Ne bojl se nl puSaka nl
Jednomotomih aviona 1 zrtvo-va- o bl oko samo da postane
astronaut. Posjeduje veliku
fizlcku otpornost 1 smatra da
je veoma zabavno provesti
fiitav dan u mocvari iSceku-Ju- cl patke.
2ena Je plaho bide, prepu-n- o raznlh strahova: ostaje
budna osluSkuJuci ncoblcne
Sumove ako Je radio javio da
Je u mjestu udaljcnom dvje- -
ЛПТ IUTHWALI).
sta kllometara nekl ludjak
pobjegao iz zavoda za umo-boln- e.
All ne drhtl pri po-ml- sli
na to da ce dobitl pe- -
to dijete, ne bojl se jurnu-t- i
u guzvu pred trgovinom u
kojoj je rasprodaja na kraju
sezone, 1 pokazuje lznenada
neoceklvanu smjelost pred
najkompllciranijim predj ell-m- a. Kad se ne osjeca dobro,
ona se odlucuje na smjelo
djelo: poziva lljecnika.
MuSkarac ima brze reflekse,
ostar vid 1 veoma razvijen
sluh. Uspijeva da prati loptu
na nogometnoj utakmicl.
Veoma dobro cujc neki ne-uoblcaj- enl Sum motora u ce-tvrt- oj brzinl, Sto njegova ze-na
ne moze. All muSkarac ne
podnosl plac djeteta koje a
ponoc trazl da ga sp nahra-n- l
1 ne moze telefomrati ak;
u susjednoj sobl dijrte uda
ra poklopcem o poklopae
MuSkarac posjeduje vellko
prisustvo duha u kritifnim
momentima. On Je stijena з
olujl. Cvrst Je 1 onda kad
kraj njega prodje teSki ka-mi- on
s prikollcom, a on prt-tlS- ce
papuCicu za gas na ma-li- m luksuznim kolima Z a
biti mlran 1 filozof cak i on
da kad elektricna pernio
nrcgori dva sata prijc Nvrr ,
ne vecere. All gubi glavu u v-kaon- icl
rodlllSta, postaj c
zanj zivaca kad je u kuci vo-lik- o
spremanje 1 pada u mr-lankolij- u ako mu rasie br,
greSaka u golfu.
MuSkarac je praktinan i realist, upravo suprotno od
zene koja Je — to je pro
poznato — upravo djetinja-st- a
kad se radl o novcu s
paplrom, perom 1 strpljlvosru.
muSkarac Je kadar pofimt,i
ludost 1 promljeniti trgovca
samo zato Sto ce kod drugo-g- a
dobitl besplatno no2 га
vo6c. All slijcpo vjeruje prt-Jatel- ju
kojl zna "pravog" ko
nja kojl ce pobljediti na trka-m- a,
1 moze upotrijebiti lsr,l
papir 1 isto pero da dokaze
kako je, na dulji rok, mnouo
bolje kupitl novl auto necoll
nove gume za stari automo-bil- .
MuSkarac Ima Sesto Culo
koje mu omoguduje da lde
ravno svojim putem prekoi
polja djetellne, podzemnim
prolazom, preko podvoznjaka,
preko mosta a onda odmah
prema lstoku, na aerodrom, a
da ne pogrljeSl nl Jednom, 1 da stigne mnogo ranije, sa-mo
da bl docekao svog pri-Jatel- ja
kojl dolazl mlaznja-ko- m.
Njegova zona Ima Sesto
osjetllo koje Je tjera da mu
neprekldno govorl: "Cudno,
George, sigurna sam da lde-m- o
krlvim putem", Cak 1 on-da
kad ulaz u aerodrom nl-J- e
udaljen vise od dvjesta
metara. All ta lsta zena mo-ze
zatvorenlh ociju nacl fla-st- er
u kucnoj apotecl, dok
muSkarac stojl blijcd u kutu
jer je ogrebao prst.
Sve u svemu, muSkarac Je
apsolutno prljeko potrebno
bice. Briljantan Je, prepun
Je cncrglje, smion, snazan,
uporan — jednom rlJeCju stl-je- na na koju se moze s povje-renjc- m oslonltl u teSklm tre-nuci- ma.
All na srecu u sva-kodnevn- im sltnim nevoljama
(kojlh Ima mnogo viSe) ima
jednu slabost: ne bl mogao
nlSta bez svoje zene. Ona Je
tada njegova najveca potpora.
Ako dobro promisllmo, to i
nije tako neugodna situacija.
Ni za njega nl za nju.
Mtellm da to nije niclja gieika, all vedinl Amerlka-шс- а
se je veoma teSko privlknutl na modu koju su ovo
go, Ijeta usvojile njlhove ieno.
Proiie veierl moja supruga i Ja Ш1 smo na veCernJu
priredbu 1 vec sam bio spreman za odlasak kad se ona
pojavila u crvenoj pidiaml.
— Kako ti se svldjam? — htjela Je anatL
— Mislio sam da Izlazimo veCeras.
— Pa izlozimo.
— U pidiami?
— To nije pidiama! To su hlace 1 slu6aJno Je to
krik mode!
VJeroJatno Je imala pravo, Jer kad smo doSll na pri-redbu
trl cetvrtlne iena bllo Je u slicnim pidzamama,
dok Je preoatala cetvrtina bila uvijena u ribarake mreze.
Ni#am o tome vlSe razmlSlJao sve do nekollko veierl
кашЈЈе kad se moja supruga pojavila u spavacoj sobl u
veernjoj haljlnl.
— Mislio sam da veceras ostajemo kod кибе!
— Pa ostajemo, odgovorila Je.
— ZaSto si obukla vecernju haljlnu?
— To nije vecernja haljina, rekla Je povrljedjeno.
To Je najnovlja moda koiulje za spa van J e.
Idudeg dana moja se supruga pojavila u necemu Sto
sam smatrao kupacim kostimom.
— OdlftBiS 11 na pllvanje? — upitao sam.
— Ne, odfovorila Je. Dogovorena sam za partiJ u tenlea.
— Nece te takvu putitl na lgraliSte.
— Hoce, odgovorila Je. DoSlo Je do revolucionarne
pfomjene u tentokoj odjeel 1 upravo su kratke hlaCice
1 kratka bluiica koja oetavlja nepokrivenl stomak, krik
mod€.
UZALUDAN TRUD
Koliko sc posljednjih go-dina
govori o Stctnosti
puScnja! All malo pomaie.
Ljudi pu5e kao i prijc, Cak
i vi5e. O tome govorl i ovaj
podatak: Kompanlja Koth-man- s
raportira da je u go-di- ni
dana zavrScnoj 30. ju-n- a
n Kanadi prodala 8 mi-lijar- di
G71 milijun ciffarc-t- a,
Sto prcdstavlja poveca-nj- e
od 13 posto prema prcd- -
iiiuiii in11"
& TV
"Nova Scotia Girl" pjeva na
(CBC
DVA UCENJAKA U
NA
Dva sovjefska
su 30 dana u potpuno izo-liran- oj
borokomori da bi ispitati
uvjefe koji & priblizno
za k)vjekova leta na
Mjesec.
Posebna svrha tog
bila je da se
fovjekova radna u
takvim uvjetima.
ORAO
—- Zasto ti svoje mlade od-gaj- ai
u takvim —
On odgovori:
—- Da ih ja odgajam dolje,
na tlu bi Ii se oni
kad usudili toiiko pri-blii- iti
suncu?
PR-=№- ff-
Jedinstvo, 24. septembra, — STRANA 1
hodnoj godini.
Profit ove kompanije u
proJloj godini sc povecao
za G5 posto.
Hilo bi intcrcsantno zabi-ljci- it
koliko sc u istom raz-dobl- ju
broj
od raka na kao
posljedica puSenja. All da
Ii bi koristilo? Zar ima
sile koja Ijutlc moie odvra-ti- ti
od puSenja?
CBC Radio
гжччшгипиш
Catherine McKinnon, zvana
telcvizijskom programu Don Mcsscr's Jubilee, svakog
ponedjeljka uvecc.
Picture Service)
UVJEHMA
LETA MJESEC
uenaka pro-vel- a
vladat!
vrijeme
eksperi-ment- a
uitanovi
jposobnosf
visinama?
zapitase orla.
zema'jskom,
odrastu
1965.
povecao obolje-li- h
plucima
Zapremina barokomore izno-sil- a
je sedam kubicnih meiara,
a bila je opreml-jen- a spocial-ni- m
uredjajima. Sastav zraka,
temperatura i vlaznost auto
matski su podeSavaoi.
UCenjaci koji su pratih toj
eksperiment usfanovili su da je
za vrijeme njegova izvodjenja
broj orkucaja srea pove&m ga-tov- o
20 postotaka i da в snizen
krvni tlak aba uJenjaka.
(TaSs)
". . . Zavist Je sltna, puaa-v- a
mana, koja ne poznaje
drugog zadovoljenja osim pot-pun- og
upropaStenja protivnl-k- a.
Ona neprekidno bljeenl
podjednakom vatrom; nlito
je ne moie pomirltl".
G. K. Lcssing
ПШОУ1ТА MODA
— To Je druga stvar, morao sam prlhvatltl obJa5-njenj- e.
Tofa popodneva ona Jo doSla na bazen u neCemu Sto
sam smatrao tenlekom opremom.
— Sad me ne5eS zavaratl, rekao sam. TI odlazIS na
pllvanje, zar ne?
— Ne, ne idem. Idem lgratl golf.
Opet me uhvatlla.
Uskoro je to postalo neka vrsta lgre. Jednom prlll-ko- m
pojavila se u necemu Sto Je menl iagledalo kao
beduinskl plaSt pa sam vjerovao da odlazl na Jahanje.
All sam se prevarlo: odlazlla Je u grad da kupl odreske
za veCeru. Drugl put obukla Je neSto Sto je bllo nallk
na bljelu plahtu.
— Igrat ceS polo?
Odmahnula Je glavom. — Odlazlm na skljanje na vodl.
Slljedeceg Jutra obukla Je prugastu talijansku svlle-n- u
koSulJu 1 slonovske hlaCe od plastlke.
RazmlSlJao sam 1 razmiSljao i zakljuclo:
— OdlazlS u lov na morske pse!
— Opet grlJeSlS. Odlazlm s djecom k lljefinlku.
Konacno se pojavila u bljelo-crno- m blklnlju.
— NemoJ ml tvrdltl, vlkao sam, da odlaziS na vellkl lov.
Pogledala me prezirno i zaronlla u bazen.
rosljednje vece naSeg godlSnJeg odmora odlufilo sam
da JoJ se revanSlram. Netko nam Je priredjlvao oproStaJ-n- o
vece i kako se vrijeme odlajka pribliSavalo upltala Je:
— NedeS 11 se obuci?
— Miellm da cu lcl u donjem rublju.
— TI se Salli, rekla Je.
— Zaito ne? Svlma Je poanato da mrzim pidzamel
"New York Herald Tribune"
Kriminal maloljetnika u
Sovjetskom Savezu
Za opadanje kriminala maloljetnika u Sovjetskom Savezu zaintretitao
se citalac "Moskovskih novosti" Jean-Clau- de Schaller iz Svicarske. Nikolaj
Guskov, rukovodilac sekcije za moJoljefnike pri Drzavnom tuzilastvu SSSR,
prvi savjetnik trede klase odgovara mu ovako.
Maloljetnici sada u SSSR-- u izvrse dva puta
manje zloSina nego 1940. Ako je za vrijeme
rata malodobm kriminal uneko'iko porasao,
P'ema vremenu u mirno doba, to se moglo
obasniti teskodama i odricanjama so ih
ie iziskivao rat protiv fasisticke NjemaJke.
S likvidacijom posljedica rata, kriminalitet je
osetlivo opao, osobito medju mladom gene-racio- m.
Evo brojki. U 1946, prvoj poratnoj
godmi, vlelie maloljetnika da 18 godina u
ukupnom broju osudenika iznosilo je 11,7
posto Ono se 1954. smanjilo na 5,8 posto,
1959 na 3,3 posto i I960, na ma,je od 3
posto
O OSTACIMA STAROG DRU5TVA
A'-duJob- nici se uglavnom bave kradja-m- a
i ne znace veliku druJtvenu opasnost AJco
on i izvrse kriminalna djela skupno, pro&jva-n- c
slucaieva otkriva da su takve grupe ve-- c
nom nastale u zajedni2kom bespo$li£are- -
j a ne uslijed kriminalne aktivnosH.
JoH n zakljuiak koji proizlazi jest da se
rmloletnicka del ik vend ja u naioj zemrji n
petvara u druJtvenu opasnost nego iKsta-v- a
Al u ovo vrijeme tag kriminalitet postoji,
jo smatram potrebnim da se istraie njegovi
uzroc i pronodju sredstva kojma 6e se uklo-- n
t
Vecma zlofinstava izvrii se iz individual-m- h
hvacanja i cbvjekove sklonosti. Proizlazs
z ;cbuda zasnovanih na privatnom vlas-- n
stvu i neprijateljskih odnosa Izmedju lju
ri Pcbeda soa'jalizma ukinula je uvjete za
ikv3 odnose. Zamijenjeni su drug ima koji
p u luze iz novog druitvenog poretka: ko-I't'vzmo- m,
osjeiajem drugarstva, bratske
I o noci ltd.
' to mkako ne rnaii da su shvaiarvja,
sanu nasem druitvu, iicezla u isto vr!jne
Hi odnosi, osnovani na privatnom vlo- -
v j Ona postoje i nakon pobjede soaja-m- i
kod vehkog broja ljudi, a naroiito kod
oretlstavnika poodmakle generacije. Soviet--k- a
vlast posfoji u nasoj zemlji getovo 50
god.na, ah s hisforijskog stanoviifa — o je
kijrak rok. Potrebno je vremona i ustrajnih
napcra da se izgradi novo drustvo u kojem
ce potpuno nestati ostaci pro5losti.
Po mom shvacanju, nije mogude mimolfi
jo! jednu okolnost: rijec; je a utjecoju kaplta-listiJko- g
svijeta koji zahvaca nestabilne 112-no- sti
naJega dru5tva i dio mladezi s ego-isticVii- m
i individualisticnim navikamci.
Na primjer, neki zapadnjacki filrrovi koji
se prikazuju na naSim ekranima manjo ill
vise veli2aju individualizam i draz besposll-carsko- g
zivota, 5to moze loie utjecati na ma-loijotni- ke.
Sto se tice razloga za kriminal, ankete po-kazu- ju da materijalni faktori kao i uzioo
koji inace dovode do kriminala nemojj u
SSSR-- u gotovo nikakvu ulogu. U suJtlni su
to propusti u odgoju I djelafnosti organize-m- a
koji treba da preduhitre kriminalitet i da
se bore protiv njega.
Odgoj djece u Jkolama neo;porno se po-boljia- va. Otiava ne itedi sredstva za epce
obrazovanje. Ali zakon o obaveznsm Skolo-vanj- ti
jo5 se uvijek ne primjenjuje dosedno.
Otud djeca bez nadzora i kriminalitet. Otkri-va
se da u ve6ni prekrJaja discipline i ja- -
KADNICKA KLASA
U KNJI2CVNOSTI
Na stranicama sovjetskog
lieta "Literarna Roslja" Stam-paj- u
se clancl na temu: Rad-nlc- ka
klasa u knjlievnosti. U
ovoj ankctl sudjeluju plsci,
krltliarl, novlnarl 1 cltaocl.
U posljednjem broju llsta
objavljena su plsma cltalaca
1 zanlmljlvo Je vldjetl vec рз
naslovlma Sto u ovoj teml
citaocc najvlse zanlma. Evo
KANADSKO
Г —TT r~7
н ј
&&- -
SVEMIRA
r~
JpF мШИ
w ш Зам шк
Ј-ак-
т — % лг~лм.и љн~'~— v
- wkvrvK4J4Љг
ЈВчДаЖ-- ! !Н81-Ј~Л-9 U Algonquin parku, Ontario, podignut jc orijaSki
telcskop za primanjc i uvecanje radio siguala sa
svemirskih objcLata milijunc svjctiosnili godina.
(TNS foto)
vnog reda iudjeluju maloljetnici koji su pnje
vremena napustili skolu. Napultanje Skolo-vanj- a
izolira malodobnika od njegovih raz-red- mh
drugova, hiava ga odgojnog uecaja
pedagoga.
Prirastaj stanovniltva u naioj je zemHi vrlo
veli!'.. Unatoi velikim naporima za
Skoia, internata i drugih odgojnih ustanova,
joi ?e uvijek u graclov'ma mora voditi dvo-krat- na nastava (pnje podne i popodne). Sada
su poduzete mjere da se izgradi jo! veii broj
ikola.
Za djecu i malodobnike postcji iiroka mreza
pionirskih domova, djecnih knjiinica, stanioa
mladih prirodnjaka, mladih tehnicora, sport-ski- h
ikola, stadiona, kazaliite za mlade gle-dao- ce
i djecph kinematografa. Njih je iz godi-n- e
u godinu sve vile. Pa ipak, joi ih j pre-mal- o. Zabava mladeii, kulturni i odgojni
matovni rod s njima treba da se provede
pnje svega u boraviitu.
Kod nas se odgoj djece u obitelji ne sma-tra
canrio osobnom stvadi roditelja. Velika
vecina roditelja odgaia dobre Ali
ne treba zaboraviri neke objektivne razloge
koji oteiavaju dobar odgoj u obitelji. Oije-ca- u
se teske posljedicr rata koji je razbio
mnogo obitelp, odmo im o2eve. Nije slucajno
da rr.nogo maloletnih o'elikvenata potjece iz
takvih obitelji. Medju ostalim, rnatan posto-ta- k
2ine djeca samohranih majki, ito j veli-kim
dijelom opet posljedica rata.
Ulogu imoju i subjektivne okolnosti: po-manjkc- mje
ozbiljnosti, krajnja razmaienost
i neodgovoran odnos prema odgoju itd. Neki
roditelji daju loi рптјгг svopj djeci: piju,
neotesani su. Prema takvim roditelji ma pri-mjenj- uju
se ozbiljne mjere, zasnovane na
druitvenom utjecaju.
U borbi protiv malodobniike delikvencije,
drzava primienjuje ne samo kalnjavanje zlo-fin- a,
nego se oslanja i na od-goj- a.
Zakonodavstvo odredjuje stupanj od-govorn-osti
za zlocm na osnovi lenjinistidkih
ideja o razmjernom odnosu ftege i uvjera-vanj- a.
Uloga uvjeravanja, kao bifne metode
odgoja, osobito raste.
Zamjenjivonje kaznenih mjera druitvenog
odgoja mladezi provodi se brze, opseznije
i temeljitije nego prema odraslima. Tal.o je
na primjer 1960. medju maloljetnicima, koji
su izvriili delikt, 35 posto oslobodjeno kri-vic- ne
odgovornosti i pevjereno druStvu na
preedgajanje. U 1964. razmjer je iznosio 55
posto.
Medju osudjenima zabiljezana je vdi je-d- na
trecina koji msu liSeni slobode, i tbj dio
neprestano raste.
Zakon znatna ogranicenja u ori-mje- ni
kaznenih mjera prema maloljefniciTKi
Ne mogu biti osudjeni na smrfnu kaznu, na
zatccenje ili izgon, kao ni na kazne zatvvra.
LiSavanje slobode na osnovi bilo kojeg clana
ne moze premasiti 10 godina. Dodajmo
malodobnici mogu biti oslobodjeni poito su
izdrzali jednu trecinu kazne.
Na kazne liSavanja slobode osudjeni su
maloljetnici kod kojih su antid-uStven- e sklo-nosti
postigle stalan karokter. Ali ih isto taka
zamjenju-j- u specijalne kolonije za malo! jet-nik- u,
u kojima sfecu osnovnu naobrazbu, izu-2ava- ju
zanat, prolaze estetski odgoj, i gdje
je pedvidjen opsezan sportski i soajalni rod.
ncklh naslova ankete: Znanje
plus talent, Bllze ka djelu,
Karakteristlke suvremenlka,
Ne Zoljeno vec bltno, ltd. Svl
se, uglavnom, slaiu da Je po-sljednjih
godina u sovjetskoj
literaturl prevladavala tema-tlk- a
sela, 1 da Je doilo vrije-me
da se kompleksnl proble-m- l
zivota u gradu 1 u veli-kim
industrljsklm centrlma
obradjuju na literaran naCln
a ne samo u Clanclma 1 re-portaza- ma.
ISTRA2IVANJE
Д
I
radio
udaljenih
izgradnju
njihovom
gradjane.
usavrSavanje
predvidja
da
ВвЧЈ!!
Dovoljno iiauCio
— Tata, ne5u vile da Idem
u Skolu. Naucio sam da bro-Ji- m
do deset 1 sad mogu 1
da se zapoellm.
— Kako da se гароеШ
— Kao bokeerskl sudlja.
Sramciljivost
Mladl 1 poznat celom puku
kao veoma srameSlJlv vojnik
laaiao pred pukovnlka na ra-po- rt
i zamollo za odsustvo od
petnaest dana. . .
— Ako ImaS nekl oablljan
razlog doblt ie& trazeno od
sustvo! — Je pukov--
nlk.
— Pozvan sam, gospodlne
pukovnlce, na Jednu skromnu
sveCanost. Jedna od negdaS- -
njlh mojlh djevojaka udaje
se lduce nedjelje, pa ml Je
pisala da bi volila da joj torn
prlllkom J a budem mlado- -
znja!. . .
1Ш.МОК
uzvratlo
Djedja usta
Posle dobrog rucka, dedlca
se uvallo u meku fotelju 1 za
till t&s робео da hrie.
NJegov unuk — meeimac,
mallsan od pet godina, prl- -
krao mu se na prstima i po-c- eo
da mu zavrce dutme na
кибпот kaputu.
— Sta radis to? — uplta-l- a
jc maliiu mama spezlvil
ga kako zavrce dugmad.
— Pst! — uivratio Je ma-liS- a,
stavljajutfl prst na usta.
— Trazim neku diugu stant-'c- u.
Ova mnogo kril. . .
|
