000263

OCR Text: 1
% m
8TRANA 2 — Jedinstvo, 7. septembra, 1962
VITESTI I KOMENTARI
♦.♦..♦.....♦♦...ф— ,.... ,... ........# ,,,,- - i.iiii.n# i . ... ... -- ....-♦, m . ,........ ,.. .., ,, i , m ♦--- — -- .,,, ♦i ,,
Ludilo naoruzavanga
Razoruzanje bi donijelo izobilje i blagostanje za-padn- im
(kapitalistickim) zemljama, a najvile Sjedi-njeni- m
Drzavama, pise Financial Post u uvodniku
"Mozemo li prezivjeti razoruzanje?"
"Ali ima krugova koje takva gledilta smatraju
herezom", zali se vodeci kanadski biznismensk! list.
I same glasine da ce Washington smanjiti trolkove
naoruzavanja prouzrokovale su padanje djena dio
nica na Wall Street-u- .
Financial Post pita: "Da li mi u Sjevernoj Amerl-- d
zaista vjerujemo da bi razoruzanje dovelo do erne
depresije? Ako vjerujemo, onda priznajemo da je ne
sto nije u redu sa noma i nalim ekonormktm siste-mom-?"
U Jllanku se dtira "uglednog amerifkog pisca I
urednika" Gerard Piel-- a u casopisu The Atlantic Mon
thly da je u proizvodnji bomba, raketa I drugog oru
zja zauzeta cetvrtina amerifke radne snage I tredna
industrijskih poduzeca. No to odlazi polovica drzav-no-g
budzeta.
Ali ta orijalka proizvodnja nije za obranu, tvrdl
Piel. Razlozi su ekonomski I politick!.
"Njegov zakljucak se temelji na predpostavkl —
pise Financial Post — da Sjedinjene Driave imalu pet
puta vecu udarnu snagu od Sovjetskog Saveza, Ito
potvrdjuju i americki stuzbeni podad.
"Pa ipak "suvilno oruzje' (a njega je isto tako
previse kao plenice] se dalje gomila. Zalto? Zato Ito
stvara zaposlenje. Automadja stvara besposlicu. Ml-liju- nl
ameriJkih radnika se boje da su vile nepofreb-n- !
za proizvodnju robe koju potrolac! obiJno trale.
Sfa s njima raditi? Zaposlivli ih na proizvodnji oru-zj- a
(a to je beskorisno trolenje novca) onl prave sebl
zaradu i sticfu udio u americkom Izobilju. Ali ne do-prino-se
proizvodnji potro?a2kih predmeta kojima je
zasiceno trzilte.
"Najgora strana ovog ludila je vjerovanje da bi
Btava ekonomija krahirala ako bi se proizvodnja oru-zj- a
obustavila.
"Ali postaje sve jasnije da bi se 50 milijardi
dolara koje Sjed. Driave trole na naoruzavanje mogle
utroliti na opc"u korist u prosvjetu, medidnsko istra-zivanj- e,
kontrolu poludje (polucija je zagadjivanje vo-d- e,
zraka itd.)# javno zdravlje, zaltitu luma, obnovu
gradova . . .
"Sigurno je dd bi zapadne prlvrede mogle pre-zivjeti
razoruzanje — ali samo ako bl se pitanje po-smatra- lo
u ovim terminima. Sto je potrebno, kaze
Piel, jeste polteno ocjenjivanje sadalnje fantazije I
novo, realistic'ko gledanje kakva vrsta drultva bl bila
moguca ako bi se napustilo naoruzavanje".
U ovom izlaganju Ima Jedna stvar sa kojom se
nemozemo sloziti, a to je tvrdnja da se naoruzavanje
nastavlja za to da bi se osiguralo zaposlienje radnika
I da im se osigura "udio u amerifkom Izobilju". Na
drugoi stranl potpuno se prelucuje cmjenica da razo- -
Drugi pisu
Indijskl list "National herald" pod naslovom
"Razgovori i vrsenje eksperimenata" objavio je 21a-na- k
kojl prenosimo u Izvodima:
"U 2enevi, gdje razgovori o razoruzanju traju
beskonaJno, svakodnevno se potvrdjuje da postoji
uska medjusobna veza izmedju A-pok- usa I razgovora
0 njihovoj zabrani I izmedju zabrane eksperimenata
1 opceg razoruzanja.
U svojim diskusljama USA I SSSR imaju na umu
Ideju impresioniranja neutralnih remalja, naroSto o-n- ih
osam koje prisustvuju konferendji o razoruzanju,
Sto se tice zabrane A-poku- sa, koja mole zadovoljiti
obje strane, ne smije biti nikakve bojazni o neumjes-no- j
prednosti u oblasti nuklearnog ili drugog naoru-zanj- a.
Ako SSSR I neangazirane zemlje zele uniltenje
svih uredjaja za lansiranje a USA zete uniltenje samo
jEDiiliTYO
~№
ruzanje danas predstavlja najunosniji izvor profita
za velike korporadje. Glavna pak teza da razoruza-nje
ne bi moralo prouzrokovati ekonomski krah ako
bi se sredstva i napori koje se trole na naoruzanje
prenijeli na drultveno korisne pothvate i projekte ie
potpuno tacna. Pogledajmo samo kanadski primjer:
Ovih dana zavrlena je izgradnja svekanadske ceste
(Trans-Canad- a Highway) u duzini od 4.875 milja [od
St. John's u Newfoundlandu do Victorije u Britanskoj
Kolumbiji). Gradnja ove ceste trajala je skoro 13 go-din- a.
Na njoj je radilo hiljade radnika. A sve to je
koltalo [ednu milijardu dolara, ili 700 milijuna dola-ra
manje nego ce Kanada ove godine utrolit na vojne
svrhe!
Nije moguce do upravljacl u Washingtonu I Ot-ta- wi
ne vide ono Ito vide urednicl Financial Post I
Atlantic Mounthly. Zalto onda instistiraju na naoru- -
zanju?
Za razmislianje
Iran je telko postradao od potresa.
Javlja se da je iranski premijer plakao kad je
opisivao stanje u pogodjenom podrufju.
Podaci su potresni:
Na prostoru od 23.000 kvadratnih milja unilte-n- e
su zgrade, putevi itd. Broj mrtvih iznosi oko 10.-00- 0,
ranjenih isto toliko, beskulnika ima oko jedan
milijun.
Nehotice se namefe pitanje: 5ta je ova nesreca
u poredjenju sa onom koju bi prouzrokovao rat sa
nuklearnim oruijem?
Covjek je zasad nemocan da sprijett potrese i
druge prirodne nesrece, ali moie da sprijec"! rat.
Pa ipak koliko je takvih koje je duboko dirnula
nesrec"a iranskog naroda a ostaju ravnodulnl prema
srljanju svijeta u ratnu katastrofu?!
JTv— ш! A Iviv j- - %,
OSINJE GNJIZEDO
(Kankatura "Pravde")
jednog njihova dijela, tome je uzrok sadalnje stanje
naoruzanja koje stvara uzbunu. Op£eg razoruzanja
moze biti samo "u miroljubivom svijetu", glasl ameri-Ik- ]
argument, ali miroljubivi svijet moze se stvoriti
samo Ito hitnijim i Ito opseznijim koradma razoru-zanja.
Nema nikakve garandje da ugovor o zabrani
eksperimenata ne bi bio prekrlen, a debata o vre-mensko- m
ogranicenju prve faze razoruzanja, trajalo
ono 15 mjesed, dvije ili tri godine, Istice nezgodnu
stranu sadalnje ravnoteze sredstava za sprecavanje
rata. Za Sovjetski Savez nije siguran nikakav rezultat
dok I Francuska ne ucestvuje u razgovorima o zabra-ni
A-poku-sa.
Bez osjecaja sigurnosti eksperimentira-nj- e
ce se nastaviti; pregovori takodjer.
Posljednjih mjesed novi dogadjaji uJinili su ugo-vor
o zabrani eksperimenata izvodljivijim nego ranije.
llHtll HUH HUH I HIIHItlllll nilllHIIHIIHIIIinilllill 1111 Hill HUH Illlllll
Published every Friday, in Serix)-CroatU- .n and Slovenian languages, by Jedinstvo Pub-lishing
Company, 479 Queen Street West,
Toronto 2D, Ontario, Canada; telephone EM
34642.
Editor Stjepan MioJic Business Manager Ivan Stimac.
Subscription rates: fC.OO per year. USA and other countries $7.00.
Authorized as Second Class Mail, Post Ofi.ce Dept., Ottawa, and for payment of postage in task.
Ш
WrJ
(F . ""Wei-- -
Nedostaci zakona
o pravima
I ranije [e govoreno da je zakon o pravima (Bill
of Rights), usvojen prije dvije godine, lijepo naplsan
dokumenat, ali od male vrijednosti. To je sad potvr-dil- o
I kanadsko udruzenje pravnika (Canadian Bar
Association).
Konvenciji udruzenja, odrzanoj u Halifax-u- , podnijet
e izvjeltaj o njegovoj primjeni u prolloj godini. Iz-vjel- taj
je pripremila sekcija za gradjanske slobode,
koja je proudla razne sudske odluke. Podnosed iz-vjeltaj
Richard S. Bowles iz Winnipega je rekao: "Ka-nadski
narod nije dobio ono Ito mu je obecano."
Izvjeltaj ukazuje na razne slabosti zakona, a po-seb- na
paznja je posvecena odredbl o jednakosti po-jedin- ca
pred zakonom. Ovu odredbu, kaze se u izvje-Itaj- u,
sudovi ne tuma2e tako da svt gradjani Imaju
jednaka prava, nego tako da svaki £lan Jedne grupe
ima tsta prava kao ostali clanovi te grupe. Ovo tu-mace- nje
se najjasnije ispoljilo u odlud suda u pita-nj- u
jednog Indijanca u Britanskoj Kolumbiji, kojl je
bio optuzen za posjedovanje alkoholnog pia na re-zervac- iji,
sto" zabranjuje zakon o Indijandma (Indian
Act). On [e apelirao na vili sud, pozivajud se na spo-menu- tu
odredbu Bill of Rights o jednakopravnosti
gradjana. Apel je odbijen; sud je zauzeo stanovilte
da zakon o Indijandma — koji Indijandma uskrafuje
gradjanska prava — ima prednost nad zakonom o
pravima, po kome bi oni trebali biti fednakopravni sa
ostalim gradjanima.
Glavni nedostatak Bill of Rights Je u tome Ito je
donijet odlukom parlamenta I zato nema konstitud-onaln- e
vrijednosti. Da li ce vlada poduzeti mjere da
otkloni ovu slabost i zakon o pravima ufinl onim Ito
bi trebao biti?
Sloboda za naciste
Koliko se u javnosti zna, federalne vlasti jol nlsu
poduzele nikakvih mjera u slucaju Dr. Kirschbauma.
Amerifkom nadsti George Rockwellu Je bilo do-zvolje- no
da dodje u Kanadu da — prema njegovim
riJeSima — "pomogne u formiranju kanadske nadsti
Ike stranke".
Da li ovo znaJi da su nacisti2kt element! u ovoj
zemlji dobro dolli I da uzivaju punu slobodu djelova-nja- ?
Sta drugo da zakljuJimo?
A kakve su posljedice takvog drzanja? Za Ki-rschbauma
je iznijeto da je sprovodio uniltavanje Je-vrej- a.
Rockwell to proglalava kao svoj glavni dlj?
Kako Je moguce biti ravnodulan prema tome?
A-sporaz-um
moguc
Razmimoilazenja u pogledu Inspekdje svedena su
na razliku u akcentu priznanja da se eksperlmertl
mogu otkrivati bez inspekdje.
Ako svaka zemlja moze otkriti eksplozije ne sa-mo
u atmosferi, u svemiru I pod vodom nego I pod
zemJijom, onda je moguce pouzdati se u nadonalne
sisteme za otkrivanje umjesto usvajanja inspekdja
na lieu mjesfa, koje Sovjetski Savez smatra Izgovorl-m- a
za vrlenje Ipijunaze.
Mora se priznati da Je Sovjetski Savez imao do-st- a
razloga za obnovu eksperimenata. AmeriCke rljefi
0 nuklearnoj nadmod i odbijanje USA da se 1960.
razoruzanje tretira odvojeno, primorali su Sovjetski
Savez da planira poboljlanje uredjaja za lansiranje
1 usavrlavanje oruzja. Sada vile ne mole bit! govora
o tome da ce USA nametnuti svoju superiornost na
nuklearnom bojnom polju.
Tvrdi se da su nedavni sovjetski A-pok- ust otkrili
relativnu slabost sovjetskog njuklearnog ststema, a
sovjetsko usvajanje nuklearne strategije kao odmaz-d- e
ultedjelo Je sredstva za privrednl razvoj 1 natje-can- je
I otklonilo opasnost da USA napadnu Sovjetski
Savez zbog uvjerenja da se Sovjetski Savez sprema
napasti USA.
Sovjetski razlozi. ako ne I sovjetska strategija
c"esto su jasno navodjeni, a amerifka Je politika bila
dvosmislena. Sovjetski Savez poziva se na svoje pravo
da vrli posljednje eksperlmente zbog Inferiorne po-zid- je
koja obuhvaia samo odmazdu I mole tvrditi
Guest Editorial
MM
Making Matters
Worse
In spite of the lack of general support for
Mr. Diefcnbaker's pet hobby-hors- e (which he is
still riding with great bombast), the Prime Mi-nister
made the statement last week that he
would go to the United Nations this session, if
Soviet Premier Khrushchov will be there, to
carry out his election promise of introducing a
resolution in the United Nations condemning
Soviet imperialism.
Yielding to the pressures of the lunatic
fringe of Ukrainian nationalism as well as to the
same fringe among the so-call- ed ethnic group
leadership Mr. Diefenbaker made this promise
one of the main platforms in his campaign in an
effort to "seduce" their support for the re-electi- on
of his party into power.
That this particular promise did him little
good was proven at the polls. Par from gaining
more support, Mr. Diefcnbaker's candidates lost
their seats in many of the ridings where this
issue, so it seemed, should have played a big role
in gaining them a victory.
What Mr. Diefenbaker refused to understand
then, and seems to be closing his eyes to now, is
that the vicious hatred of the nationalist group
leadership of all the ethnic groups concerned,
does not necessarily reflect the opinion of the
rank and file member of these groups and that
they proved this most conclusively by not cast-ing
their vote in his direction.
Mr. Diefenbaker also seems to forget, that
when Hitler and his fascist armies marched into
these countries, also with the expressed purpose
of "liberating" them, that outside of the few who
supported Hitler's cause and now find themselves
under the protection of the West, the vast ma-jority
of the people fought heroically against the
invasion, and as far as we are concerned, made
their choice at that time. They preferred to stay
within the U.S.S.U. and suffered many hardships
to retain their place within the Socialist sector.
Many Canadians are now asking themselves
a very pertinent question by what right do these
new Canadians, having attained their Canadian
citizenship, continue to fight for the so-call- ed "freedom" of countries they left voluntarily, and
whose citizens they no longer are. They have
chosen the "freedom" of Canadian life and in
doing so have forfeited the right to dictate to the
people they left behind as to what type of gov- ernment they should have. Their concern now,
should be Canadian affairs and the support of
freedoms in their chosen homeland.
In catering to the war-mongeri- ng of these
virulent haters of their socialist homelands, Mr.
Diefenbaker is doing a great injustice to the Can-adian
people who are more and more voicing
their opinion in the cause of peace and friend-ship
and a world without war.
So that in insisting on carrying this resolu-tion
into the United Nations Mr. Diefenbaker
will lose whatever respect he still has among
many of his supporters in Canada. And still
worse, he will make Canada a laughing stock in
the international arena, among representatives
from countries in the United Nations who know
what colonialism is and what it has done to their
people throughout the many years of its exis-tence.
There is no comparison between their life
and the life of the many peoples of the Soviet
tnUhanetiiioronno,awlwnghrlooasunepgucaaongndes,triectuputulitboulnriec gtahuneadrraeingcthoenteoitnmogydeievsveneloroypt
only a piece of paper, but a fact that is being
proven to the people of the world every day.
Mr. Diefenbaker would do well to think
aalglaionf bmeafnokreinpd.utting his foot in his mouth before
—The Ukrainian Canadian
BEZUMNI IZUMI
Na kupu engleskih pronalazafa predsed-ni- k
skupe je rekao u pozdravnom govorui
"Mi nouienjaci imamo sve vile razloga da se
pWWmo Izoma nauke".
da su njegov! pokusi jol uvijek malobrojnijl od ekspe-rimenata
trlju nuklearnih sila.
Obustavlfajud A-poku- se 1958. godine, Sovjetski
je Savez uzeo rizik na sebe; ked je Francuska poceta
eksperimente a USA vrlile podzemne pokuse navodno
u miroljubive svrhe, koje se ne mogu odvojitl od voj-n- ih
dljeva, Sovjetski Sawez nije mogao preuzeti dalj
nji rizik. U situaciji u kojoj nl Jedna nl druga strana
ne mole preuzeti rizik I u kofof [e I jedna i druga
strana dovoljno eksperimentirala, molda Je postig-nu- ta
stagnadja.
Tada sporazum moze biti moguc