| Note |
OCR Text: m itnA&L—— Ore Rodin slaTitno 35-rodiinj- icu jurofclavenako-kanadek- e pro£relvne Stamp.
Prri broj "BORBE" — lita radnika i rljaka iz JugolaTije u Kanadi — iiaiao j
2. no rem bra 1931. codine n Torontn.
"BORBlTje 1936. naalijcdila "SLOBODXA MISAO- "- lit ргоегмЛјпШ
kanadkih HrTata — ITRAVDA", lut proffreeimih kanadakih Srba. "SLOBOD-KA- "
MI SAO i "PRAVDA" au bile zabranjcne u julu 1940. iboc antiratnoR
tanoTlsta.
U decembru 1940. poeo je izlazit propeivnl list kanad&kih Hrvata "XOVOST 1и
n maja 1941. lut prozreeirnih kanadkih Srba "SRPSKI GLAS.N'IK", a u Julu
1942. IUt prgrcivnih kanadskih Slovenaca "ED1XOS T JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST U junu 1948. "XOVOSTI", "SRPSKI CLASN'IK" i "EDI-XOS- T
u e ujedinili — otada Ulazi --J E D I N S T V O".
VOL. VIII. — NO 66 (688) TORONTO, FRIDAY, AUGUST 24, 1936 PRICE 5c PER COPY
Vijesti i komenlari
IJoRala.ski instinkt
jaei od majcinc
Ijubavi
Gospodja Markcta MuJlcr
12 mjc&tanca King u Ontanu
dala je uhapsit svoju 16-godiSnj- icu
k&rku Uli. koja
se potaj no .udala za. 54-godiJnj- cg
Karela Vlacha.
.MuIJerova tuii кссг гл kri-voklctv- o,
jcr da je u molbi
za icnidbcnu dozvolu navela
da inu 21 godmu. Ona hole
da razvrgne brak, jcr da
Vlath nije doto;an njczine
kceri. Mullerovi su nazad
nekoliko £odina dofli iz Cc-hoslovaf-kc,
jjdje su imali
I 000 akera zemijc i mnogo
drugog blaga. Vlach jc pak
ijLsiromaJnc porodicc.
"Komunisti su nam odu-2c- li
sve bogatstvo, ali rrujka
joJ uvijck sanja da Je jed-no- g
dana. sve to dobiti na-tra- g
i zato joj Karcl nijc so-cijal- no
prihvatljiv potto nije
iz bogatc poroJirc", izjavila
jc Lilt.
Moida bi bi!o pretjerano
kazati da Mullcrova nc Ijubi
svoj kcer. Ali klasni, boga- -
taiki duh u njoj je jac"i od
matcrinske Ijubavi . . .
Kad jc takva prema vlasti-tor- n
djetetu, kakva je tck
hita prcrru cchos!ova£kim
radnicima i scljacima?
Bogataii su ljudi bcz
ljudskih oscbina . . .
Kanadska himna —
sta je to?
Ameritki grad Detroit i
kanadski grad Windsor su
bliski susjedi — dijeti ih
samo rijeka. Proilog petka
tamo su odrianc sportskc
igre pod imenom Detroit
International Rierama. Sla-vlj- e
jc ottoreno americltom
i kanadskom drianom him
nom. Za vrijemc sviranja
amcnVke himne publika je
stajala, ali za лпјсте svira-nja
kanadske himne vise od
dvijc treline njih je sjcdilo.
Xe samo to, pise "Windsor
Daily Star", vec" su mnop
podrugljivo pitali "Sta je
to?"
Dctroic'ani su najbliii su-sjedi
Kanade, ali eto i oni
malo znadu u njoj. Kako je
tek u "drugim dijclovima
Sjed. Driava?
Kako smijeino izgledaju
oni American! koji pretendi-raj- u
na 'prvensto svijeta"!
Zaito pno ne pooce vlastiti
narod Ita je to svijet?
Martin vidi kad
hnrn I
Miftistar zdravlja t javne
skrbi Paid Martin zasJuiujc
pohvale za ол e rijefl izretcne
na jednora skfu u VCmd-5or- u:
"Kanada i Sjcd. Drzac
zajedno krufu samo 61 ' po
sto ivjetskeg pudaavtva. ah
jedna trecma svih ljudi zic
na indijskom podkontmemu.
"Sigumo grtkfcu odre-djiranj- u
bodWeg ljodskog
napredka i evi rnikfvmi —
kofi zmJn rnaio ih nita o
kormmizfihi i defBokracifi. ali
vrk mnego o giadk. bncdi
i sirecnakru — teuti etto
ia kaiu.
"Mi иа raeramo pokaz
зтеје rJdjtve i poraoA
hm 4a pomegn sum seK
"Medjwtim, azijke zwnifc
iout rtM pftretijen. na-cienal- na
i kwkma prara i
ne raeic se evekivaii da (c
it ene napttstki u zamjenu
za biio kakvu pomoJ Za
pada.
Snazan istup protiv
crvenih huskaca
"Antikomunizam" je orudje nitkova i varalica, kaze urednik
uglednog francusko-kanadsk- og lista
Montreal. — Gerard Fi-lio- n, urednik lista "Le De-voir"
u jednom clanku o§tro
napada raspirivafie "crve-nog- 1 stra§ila' u Quebecu.
Filion dokazuje da je
"antikomunizam" orudje
nitkova. i nepoStenih - ljudi,
koji na taj пабт nastoje
postidi svoje politidke i dru-g- e
ciljeve.
(Slidno su nedavno ust--
l vrdili katolidki sveccnici
I O'Neill i Dion u svojoj ras-- I
pravi o kvebeskim izborL- -
ma.)
Filion je kntolik i protiv-ni- k
komunizmn, ali i njepa
su svrstali medju "arente
Moskve samo zato'Sto je
posjetio Kinu.
STA GOVORI STATISTIKA
DOHODAK --— U DR2AVE I
OBRNUTO KAPITALA
Ottawa. su
predhodni podnci nacional-no- g
popisa pu2anstva, koji
pokazuju da je stanovniStvo
u toku pet irodina
poraslo sa 15 na 16
milijuna.
Pop is pokazuje i porast
stanovnika j-rad-ova,
dok je
ruralno stanovniStvo ostalo
na istom mjestu, n u nekim
i opalo.
Od gradova Timmins u
sjevernom Ontariu pokazuje
mali pad, zatim neka uglje-nokopa2- ka
mjesta u primor-ski- m
provincijama.
''Mi cemo postati
kaze spvjetski
St. John's, Newfoundland.
Ovdje je ribarskim bro--
dom doputovala sovjetska
delegacija na £e-l- u
sa ministrom ribolova A.
A. Hkovim.
U delcgaciji se јоб
zamjenik ministra D. I. Se--
'menov. Dr. P. Mojsijev, di-- 1 rektor паибпе stanice i A.
I Verevkin, direktor ribolova
I na Sahalinu.
Delegaciju je dodekao
! ministar ribolova James
' Sinclair, njegov zamjenik
George Clark, sovjetski am- -
basador u Ottawi Cuvahin i
' drugi
ISkov je kazao novinari
ma:
I "Ja vjerujem da ie pro- -
1 &Iogodi£nji posjet posp. Sin- -
j clair i moj sadaSnjt posjet
Kanadi pomoci da se uspo- -
stave bolje veze ne sarno iz-me- dju
II ribolovske industrije
nego i naSih zema- -
'. lkov je rekao da se nada
da ce razmjenu driavnih
slijediti raz--
mjena tehnt2ara umjetnika
i na obiinih
"Mi cemo postati joS bolji
susjedi nego smo sada, ka-zao
je ISkov.
Ilajku protiv njega zapo-6e- o
je juzuitski svecenik
Ledit u stupcima listova "Le
Droit" i "Action Catholi-qu?- ".
"Kad fiovjek iita takve
stvari pita se zasto autori
istih jo5 nisu zatvoreni",
pi§e Filion.
Medju beskropulozne ras-piriva- 5e
crveno straSila on
ubraja B. Keiserlj ngka, u-red- nika lista "Catholic En-sign"
(bivSeg ruskog bjelo-gardije- a,
nap. "Jedlnslva")
i niz drugih "notornih stra-nac- a
koji su u Quebecu na--Ш
poKodno tlo za Sirenje
svopa otrova".
Neke od njih, kao na pri-mj- er Leopolda Richera, u- -
PUCANSTVO UPOSLENIH NEZAPOSLENIH
SELIDBA
KONTIiOLA
Objavljeni
(1951.-1056- .)
podruijima
ribolorska
predstavnika
Istovremeno sa tim mini-starstv- o rada i driavni Stati-sti2- ki ured saopdavnju da je
koncem jula broj uposlcnih
iznosio 5,789.000, sto je rc-kor- d.
Prema Istoj statistic! broj
nezaposlenih u julu je spao
na 102.000. Medjutim, kod
drzavnoj? uposlivnCkog ure-d- a
(National Unemployment
Service) posao je
191.871 lice.
Statistical ured jc nedav-no
objavio podatke o
dohodku Kanadjana.
Montrealska ustanova
Research Associates je izvr--
jos bolji susjedi",
mfnistar ribolova
Sinclair mu je saopcio da
je moskovska "Lokomotiva"
zavrJila turneju u Kanadi i
"uspjela poboljSatl odnose".
Sinclair je rekao da se
nada da (c sovjetsku delega-ciju
modi ugostit isto tako
dobro kao Ho je on bio u go-se- en
u Sovjetskom Savezu.
Na posebnoj konferenciji
za Jtampu Sinclair je izjavio
da SSSR f Kanada nisu su-parn- ici za triistc. Na drugoj
strani, one imaju mnogo za-jednid- kih problema, osobito
na Pacifiku.
Prilikom svog posjeta u
SSSR-- u on je uspio organi-zova- ti razmjenu naudnih
informacija.
Delegacija ce u Kanadi
ostati tri tjedna kao gost
ministra Sinclaira, koji je
prosle godine posjetk) Sev-jets- ki
Savez.
Delegacija de obici sva
kanadska ribolevska sredi ~'
(U jednoj ranijoj vijesti
je receno da ce ministar
Sinclair sorjetskim gosti-m- a
pokazati kako u Van-couve- ru ziru jugoslaven-sk- i
ribari.)
rednika listica "N o t r e
Temps" naziva "manljaci-ipa"- ,
koji spadaju u bolnicu
umobolnilr"a ne da se bave
zurnalizmom".
Filion je naredao cijeli
niz drugih "antikomunista"
sa poznatim fasistom
Aclried Arcandom i
sa Duplcssisom.
Medjutim, Filion je u
svom trnjevu ufinio i neke
izjave, koje umanjuju zna-6- aj njegovog napadnja.
--— BROJ I
— NISKI SJED.
— AMERICKOG
—
—
nalazc
ribara
i
kraju ljudi.
traiilo
Нбпот
poiev
zavr§io
Prcsli Atlanlik
Tri mlada Francuza
Kanadjana presli su At-lanti- k
na splavi za SS da
na.
&ila analizu tih podataka u
vezi sa troSkovima iivota i
doSla do zakljudka da vise
od polovice familija sa dvo
je djece ima dohodak nedo-stata- n
za pristojan zivot.
Situacija familija sa trojc i
dctvero djece je jos gora.
Za pristojan iivot obitelji
SVodScd s.Lo'ooKodunjo!
ili 78 dolara tjedno. Medju-tim,
53 posto obitelji sa
dvoje djece imaju mnnji do
hodak od toga.
UzevSi opcenito, 24.8 f
Kanadjana zaradjuje manje
nego je potrebrio za iivot.
Amcricko saopcenje
Ameridka ambasada saop-cav- a da je u toku posljed-nji- h
10 godina u Sjed. Drza-ve
odselilo 300.000 Kana-djana,
a 100.000 Ameridana
doselilo u Kanadu.
Driavni statistidki ured
je objavio podatke o pora-st- u stranog kapitala o d
1953. do danas.
Tako je ameridka kontro-l-a
petroleumske industrije
porasla sa бОТ u 1953. na
95 T danas, rudarske s4 70
na 75 posto, manifakture sa
55 na 57 posto itd.
glase
Taliti.
PIS M0 ST.
"(CANADA NE MOzE MIROVAT DOK SE NE
OBUSTAVI TRKA U NAORUzANJU"
TORONTO. — Kanadski kongres mira ce povesti
novu kampanju za obustavljanje nuklpa-'iii- h pokusa i
razoruzanje.
Odluka o tome donijeta je na proSirenoj sjednici
Nacionalnog odbc-r- a Kanadskog kongresa mira, koja je
odrzana krajem proSIog tjedna.
Prijedlog za pokrenuce kampanje podnljeli su
predstavnici B.C. Peace Council iz Vancouvera, koje jo
ved povelo takvu kampanju u B. C.
U vezi sa tim Dr. Endicott, predsjednik Kongresa
uputio je premijeru St. Laurentu slijedede pismo:
"Dragi gosp. St. Laurent:
"Meni je milo §to je kanadski predstavnik na lon-donski-m
pfegovorima o razoruzanju traiio da se pri-stu- pi razoruianju.
"Ja bi zelio predloziti da Kanada pozove odgova-rajuc- e
drzave da se sporazume o obustavljanju atom-ski- h
i nuklearnih pokusa.
"Vi ste sigurno 2itali izvje§taje naudenjaka kakvu
opasnost ovi pokusi predstavljaju za buduca pokoljenja.
"Varna je takodjer poznato da ni jedna zemlja ne
moze potajno povrediti takav ugovor, jer su ostale ze-ml- je
mogude da saznaju za pokuse. Poznato je da su
Sjed. Drzave obavijestile javnost o svim pokusima u
Sovjetskom Savezu.
"Prema tome nema nidega §to bi sprijeiilo nepo-sredn- o zakljudenje ugovora.
"Pored zaStite buducih pokoljenja takav ugovor bi
ројабао povjerenje medju narodima i vladama.
"To bi olaksalo postignuce sporazuma o prvim ko-raci- ma ka svjetskom razoruianju. Kanada, bojiste ako
itko pokuSn upotrebit hidrogensko oruije, ne mo2e mi-rov- at dok se ne obustavi trka u naoruzanju.
"Osim toga naoru2anje Kanadu milijardc
dolara narodnog novca koji bi se mogao utroSit na bolji-ta- k
i uniStenje siromaStva u svijetu. Trosenje novca u
takve svrhe pomoglo bi suzbiti inflaciju.
"2elio gi 2uti va§e miSljenje o ovim sugestijama."
Delegacija RPP otputovala u Moskvu na razgovor
sa rukovodfocima KP
Toronto. — U Sovjctski
Savez je otputovala delega-cija
Nacionalnog izvrsnog-odbor- a
Radnidkc progresiv-n- e
partije da izmijeni pogle-d- e
sa rukovodiocima KP So-vjetsk-og
Saveza.
Na delu delegacije nalazi
se Tim Buck.
U saopdenju se Jaie da de
delegacija sa sovjetkim ru-kovodiocima
ra.govarati o
mnogim pitanjima koja in- -
icresiraju Kanadjane, u-klju- div pitanje pojadanja
odnosa izmedju kanadskog
PoIjska ce smanjit
vojnc silc
Varsava. — Poljska de
manjit svoje oruiane sile za
50.000 ljudi.
koji se vise nikada nece
I nasi su ljudi
Split. — Davno, kao dijete, vidio sain u jednom
kainenitoin selu Katunske nahije neobicnu sliku:
nad гамгетт komadima narodne nosnje luiba-lic- e
su izvijale svoju jednolicnu i polresnu inelo-dij- u,
a napaceni gorstaci na svoj primitivan ali
dirljiv nacin oplakivali brata. koji je negdje u da-leko- m
svijetu oslavio ne samo snagu i mladost vec
i kosti. I, tko zna, koliko jc rudnika, kamcnoloma,
kanala i putova izgradjeno tvrdim rukaina naseg
covjeka. koliko je mladih zena uvelo cekajuci zle
hudu zaradu iz dalekog svijeta. da bi ccsto docekalc
erne o muzevima,
LAUREN TU
kolta
Sovjetskog Saveza
i sovjetskog naroda.
Dalje ce se diskusirat pi
tanja odnosa izmedju komu-nistidki- h
i radnidkih partija
u raznim zemljama, pitanje
radnidkoff jedinstva, sovjet-sk- e demokracije itd.
Delegacija takodjer na-mjera- va sastati prvake ko-munistid-kih
partija u Veli
koj Britaniji i Francuskoj.
Pored Bucka u delcgaciji
se nalazc J. B. Salsberg,
William Kardash i Leslie
Morris.
Radnidka progresivna
partija dc takodjer poslati
delegaciju na VIII. kongres
KP Kine, koji se otvara 15.
septembra u Pekingu. Dele- -
lorris.
moine, broj
Slijedeci когак u sueskoj
krizi: podnasanje zapad- -
nog plana Egiptu
London. — Konferencija
o Suezu zavrSena. Osamna-es- t
driava pnhvatilo amen-d- ki
plan za internacionali-zacij- u.
SSSR, Indija, Indo-nezi- ja
i Cejlon stoje na sta
jiovi§tu da Suez pripada
Egiptu i da mote da se us
postavi samo takvo medju-narodn- o
tijelo koje ce Stititi
slobodnu plovidbu.'
Prva grupa driava ce' po- slati delegaciju u Kairo da
egipalskoj vladi podncse
svoj plan.
Ali Sta ako Egipat odbije,
kao sto sigurro hode?
Englezi traze predaju
ciparskili boraca
Nikozija. — Ciparski Po-kr- et otpora je obustavio o ruiane akcije i ponudio pre-govo- re,
a zapovjednik bri
tanskih siln Harding je na
to odgovorio zahtjevom da
se borci Pokreta-- otpora pre-dad- u
i ouda izaberu da li
da odu u Grdku ili ostanu na
Cipru. Oni koji ostanu na
Cipru de odgovarati prcd
sudom za "podinjene zlodi-ne- ".
rijcsti iz Alene kaiu da
su grdki vladini krugovi
preneraieni britanskim u-vjet- ima Cipranima.
25.000 boraca
Atena. — Vodja ciparskog po-kreta
otpora Digcnis izjavio je da
ovaj pokret raspolaie sa 2.000
dobro oprcmljenih boraca.
U izjavi koju je objavio grtki
list "Vradini", Digcnis kaze da je
borba Ciprana tcika ali da Tc se
za rJiti pobjedom, jcr Pokret otpo-ra
"raspolaie materijalnim sred
stvima i moralnom podrikom svih
Срмпа.
On je posebno osudio rcpresivne
mctodc koje primjenjuju britamke
vlasti na Gpru u borbi protiv Po-kreta
otpora koji se bori za slobodu
Gparskog naroda.
Eisenhower i Nixon
kandidati
San Franci-o- . — Krpubli
kancl { ponovno kandidiratl Kinhorra Xiiona ra prrd-njrdni- ka
i podprrd-jrdnik- a Sjrd.
Driava.
Potnilo je da Kinhower
laboic zdravlja I mnoci мпа-traj- u
da ne ft icdriatl lA rtlri
jrodine. V %lulau njefove amrti
naftlijrdit t ra Niton, miljenik
naJtror rrakcije.
ncsumnjivo bio velik.
na strani 4)
gradili Suez
Ovih dana, kad se, mozda po prvi put.istinito
iznose poi-az- ni podaci o stotinama hiljada zivota
uzidanih u pjeicane kosc Sueskog kanala, name-tnul- o
se i sjecanje na nase ljude, koji su gotovo
prije jednog vijeka spajali dva daleka mora i lako
priblizavali kontinentc Izncmogli od umora i ma
larije i oni su, rame uz rame s egipatskim felasima,
zavrsavali svoj zivotni put na usijanom tlu. Tko
danas moze izracunati, koliko je tih znanih i nez-nan- ih gradilelja Sueza kretalo iz ovih krajeva do
narocito jc
(Nastavak
|
