000260

OCR Text: 'f л
BTRANA 8 — Jedinstvo, 17. septembra, 1965.
ISKUKTYOM MXOCJOIJROJXIII GODI-Х- Л
STOJI YAM ХЛ KASPOL02EXJIT
Г SVIM VKSTAMA РГТОЛЛХЈЛ XA
SV ЛКОМ kovriMvn .
Otvoreno dncvno 9 — C
Subotum 9 — 3
Medjunarodni filmski
festival
Nedjelja 19. sept.
Od 3 sata poslije
podnc do 7 uvcCc
FILMOVI IZ
ENGLESKE, HOLANDIJE,
SOVJETSKOO SAVEZA,
POLJSKE, MADJARSKE,
CEHOSLOVACKE I
VASE ZEMLJE —
JUGOSLAVIJE
Svi filmovi u boji
Najbolji miizickl program
HYDRO THEATRE
College and University
(Southwest side) Toronto
KUdNA POMOCNICA
Trazi se kudnu pomonicu — da
pazi cijcu i pomafe u ku'nim
poHlovima. Treba da xna neSto
onRleski. Stan, tfobri uvjeti. RU.
l-бЈ-
МС (Toronto).
Ako trpbatr ncSto od betona
— novo ili popravak —
obratito se паммп covjeku
1' e r o П o i e v i 6 EDDY
rksidfatial coxcrfi k
REPAIRS
ЛХП WATF.RPROOFIXG
461 - 3668
Specializing m- -
PRIVA11 WALKS - rRIVTWAS
CURBS — PATCHING CHACKb
EASfMFNT rtOOHS - STEPS
IXOWER ВОХГБ — PLAS1FHINU
PATIOS - ASPHALT DRIVEWAfS
Free Intimates
All Work Guaranteed
Ako vam je potrebna iona ra
lakii kudni posao ill cuvanjo
djece, pozvonlte na tclefon 4GG-$U2- G.
Clovorlm samo erp.s.: ir-rats- kL
1). Jcloar
101 Victor Aw.
Toronto 6, Out.
TRA2E SE 2ENE ZA
ClttENJE
Radno vrijeme od 9 do 4 —
ptada 9 dolara, placena ran
portacija (carfare).
EUROPEAN DOMESTIC
AGENCY
Mrs. Brunn — RO. 2-29- 91
415 Silverthorn Ave.
Toronto.
U VANCOUVERU:
Kad vam treba puina
karta za Jugoslaviju ili neku
drugu 2emlju, obratite se
JOHN-U(OSTOJ- I)
KOVACEVICU
predstavnikv
WORLD-WID- E TRAVEL Ltd.
1030 West Georgia SI.
Vancouver 5, B.C.
OSUDJIIN AIWRTHF.ll)
Ottawa — 1'cdeset I cet-vr- ta
intcrparlamcntarna
konferencija osudila je ra-sistic- ku
(apartheid) politi.
ku Juinc Afrikc. Za to jc
glasalo 5G5 dclegata. Deset
dclepata je bilo protiv, a 99
ih se uzdrialo od glasanja.
Protiv je glasalo sedam
konzervativnih dcleeata iz
nritanije, dva iz Sjed. Dria-v- a
i jedan iz Zapadne Xje-mack- e.
Dcset Kanadjana je
glasalo da se osudi apar-theid,
a tri su se uzdriala
od glasanja.
Konferenciji prisustvuju
£lanovi parlamenta iz 67
driava.
BUTKOVIC
(Nastavak sa st. 2)
zivao prilican dio istine, ko-- ji
je glasio: Hrvatska Seljad-k- a
Stranka ima pet delega-t- a,
all trazi 12 nozlciia u
glavnom odboru. Onda su JoS
radill pod Imenom Hrvatsko
Seljadke Stranke.
Na jednom mjestu Butko-vi- d
u svom dlanku kaze do-slov- no
ovo:
"Razaslase svoje agente u
svaku vedu hrvatsku koloni-j- u
sa zadadom, da osnlvaju
odsjeke za tu njlhovu CIFUT-SKO-komunistid- ku
organiza-ciju- ".
NaS naglasak, 1 nagla-si- li
smo rljed "dlfutsko" ka-k- o
ju Je sam Butkovld rablo,
jer zaudara, u stvari smrdl
Hitlenzmom. ТоСка.
Konferencija u
Zenevi
(Nastavak sa st. 1)
njegov Je glavni cllj da se
prlstup atomskog oruzja kroi
"atomske snage NATO-a- ". Ta- -
kav stav Zapada no daje 1
jne moze datl osnovu za po- -
stlzanje sporazuma o spreda-Jvanj- u
Slrenja atomskog oruz-ij- a,
rekao Je sovjetskl dele- -
gat Carapkln.
I Govoredl poslije sovjetskog
jdelegata Carapklna, Sef ame-rld- ke
delegaclje Foster Je, kako
javlja Associated Press, pono-vi- o
zapadne argumente da pre- -
dlozeno stvaranje atlantskih
nuklearnlh snaga nede dove-sti
do slrenja nuklearno
oruzja.
Na konferencijl o razoruza-nj- u
Foster Je, takodjer, uvje-rav- ao
zapadnonjemadku vladu
da zemljc-dlanlc- c NATO-- a
"nede dozvolitl da pltanje
sporazuma o njihovoj kolek- -
tivnoj atomskoj obranl bude
predmet pregovora sa Sovjet-ski- m
Savczom".
Uskoro dugorocne
propoze
Moskva, (Tanjug) — So-vjet- skl
akademlk EvgeniJ Fe-dor- ov
Izjavio Je da je za raz-v- oj
dugorodnlh vremenskih
prognoza od vellkog znadenja
ideja mnoglh udenjaka o utje-caj- u
na atmo3ferske prilike
pojava koje se dogadjaju na
granicama atmosfere prema
.vemlru.
Relativno lako mljenjanjc
temperature povrSlne kopna i
mora moze dovesti do krup-nl- h,
po razmjerlma 1 drugih
po trajanju, promjena u at-mosf- erl.
Izudavanje uzajam-no- g
djelovanja promjena u
atmosferl 1 na zemljinoj po
vrSinl, podvukao je Fedorov,
pomodi de razraditi metoda
dugoroCnlh prognoza.
U torn pogledu od velikog
su znaCaja tspltivanja koja '!
vrSe u stratosferl i svemiru
kozmldkim brodovlma 1 me-teoroloS- klm
raketama. Podaci
doblvenl posljednjih godina
pothranjuju nadu da de ude-njacl- ma
u bllskoj buducnostl
uspjeti da ustanove kako
Sundeva aktivnost utjede na
nlze slojeve atmosfere. To de
imatl nesumnjlvo znadenje za
dugorodno prognozlranje vre-men- a,
Jer u SunCevoj aktiv-nos- tl
ima odredjenih zakono-mjernos- ti
i neke pojave na
Suncu mogu6e Je ranlje pred-vldje- tl.
Akademlk Fedorov naglaSa- -
чл da kvalitct dugoroCnil-- :
prognoza Jos ne zadovoljava
nl one koji ih sastavljaju, a
ni one koji se njlma koriste.
Razlog Je u tome sto se zrac-n- e
mase u nlzlm slojevima
кгеби brzlnom od 40—50 ki-lometa- ra
na sat, a na vlsi-na- ma
od 10—20 kilometara
to kretanje dostize 1 100—200
kilometara na sat.
Za prognozu od dva do tri
dana potrebno Je znati sta-nje
zracnlh masa na Citavoj
sjevernoj polukugll. Stoga ne
zadovoljava ni danaSnJa brzi-n- a
u razmjenl meteoroloskih
lnformaclja medju sluzbama
raznih zemalja, premda se
ona obavlja u relativno brzom
roku od 4—5 sati nakon do- -
bivanja prvih inforrnaclja. Za
avion "TU-11- 4" na primjer,
koji udaljenost od Rlurman-sk- a
do Havane, preleti za
samo 14 do 15 sati leta, sinop- -
ticka karta stara 5 sati vet
Jc zastarjela.
I N D I J A
(Nastavak sa strane 5)
u krvi UKuSen od koionijalnih trupa 1858 godine. Kralji-c- a
Viktorija jc tada uzcla titulu "caricc Indije". Kolo-uijal- ua
vlast i zrlenastvo se najvi&c odriavalo pomocu
sultana, maharadza i princcva i usled verskc i nacional-n- e
podvojenosti muslimana i budista.
Rorba za nezavisnost se pojavila dclatnoScu Gandija.
Hudjcnjc uacionalnc svesti i razvoj radnickc klasc dolazc
do izrazaja posic Prvog svetskog rata. Izmedju dva rata
Indija jc bila preplavljena Slrajkovima, koji su tiguiiva-n- l
vojskom ili spredavani antirailnlfklm zakonima. U
vclikom trajku (1922) stavijeno je preko 30.000 radnika
u zatvor. Ovi narodni otpori uavcli su kolonijalnc vla-s- ti
da I lidi j 1 dozvolc izvesnu samoupravu (1931). To jc
navclo Gandija, 1912. godine, da proklamujc poznatu
paroiu "Xapuslile Indiju" a kolonijalnu vlast da Kongres
zabrani, njcgovu stampu uguSi, a preko 300.000 radnika
i patriota baci u zatvor.
Indija je imala vclike zaslugc u poslednjem ratu i
usled toga su laburisti doneli odluku, 1947 godine, da
povuku britanskc trupc iz Indije. Indija je tada podc-Ijen- a
na dva dominiona: Indijsku Uiiiju i Pakistan, a
Ccjlon je obrazovan kao trcci na Jugu Indije. Indija jc
1919 postala nczavisna republika, kada je u medjunarod-no- m
politickim I ekonomskim odnosima postepeno osva-jal- a
ono mesto, koje edgovara njenom znacenju. Xjcna
medjunarodna uloga sastojala se u isticanju i provodje-nj- u
antiblokovskc politike, zalaganju za mirnu koegzi-stencij- u
i odriavanje svetskog inira. U ovom pravcu jc
bila usmerena njena aktivnost u UN kao i u regulisanju
oilnosa sa suscdnim zeinljama. 0o je doslo do izraiaja
na Konferenciji azijskih i africkih zemalja u Ilaudungu
i u zajednickim deklaracijama s jugoslovenskim, sovjet-ski- m
i kineskim driavnicima.
Xedavno jc nastao oruiani sukob izmedju Indije i
Pakistan.! zbog KaSmira. Ovaj sukob vodi korena od bri-tanskc
kolonijalnc politike iz 1917 godine, kada su Indi-ja
i Pakistan postal! dominion! i kada je nepravilno po-vufe- na
grani£na linija — bez plebiscita. Koren nesrece
leiao je u tome Sto su kolonijalnc vlasti postavljale za
vladara Kasmira Indusa, iako je stanovnistvo KaSmira
muslimansko, koji je bez narodne volje prikljucio Kasmir
— Indiji. Muslimani i Indus! su vekovima bili krvno za-vadje- ni,
usled fega su gubili svoju nezavisnost i bili ro-bl- je
tudjinu.
Observer
u
Kainiavanje
"TreSnjevke" i "2eljeznifara"
zbog laziranja nogomelnih u-tak- mica
izazvalo je buru zustrih
i bucnih komentnra . Svi $e .lo-i- u
da je stanje u jugoslaven-sko- m
nogometu nezdravo i da
ga treba lijeifiti. Ali nema su-glasn- osti
kakve mjere treba po-duz- eti.
Mnogi smatraju da je
kaznjavanje "Hajduka", "Tres-njevk- e"
i 2eljezniiara" nepra-vedn- o,
jer su za prestupe krivi i
drugi nogometni klubovi i fun-kcione- ri,
ali njima se gleda kroz
prste.
Predsjednistvo Centralnog ko-mite- ta
Saveza omladine Hrvat- -
ske i sekretarijat Saveza za fi-zii-
Eku
kulturu Hrvatske u svojoj
izjavi kczu: "Zalazemo se za
najenergiJnije mjere i podrzava-m- o
svaku akciju nadleznih no-gomet- nih
foruma i organizacija
usmjerenu na sredjivanje ne-zdra- ve
situacije, sve do kom-pletn- og
rasformiranja I i II no-gome- tne
lige i stvaranja novog
sistema natjecanja. Uloga i za-da- ci
fizitke kulture i socijalistii- -
ki odgo mladih iudi mnogo su
vainiji od interesa nekolicine
funkcionara i klubova. Smatra-m- o
medjutim, da posljednja od-lu- ka
Disciplinskog suda Nogo-metno- g
saveza Jugoslavije ne
doprinosi sredjivanju tih odno-s- a,
nego upravo obratno, jer јч
donesena na
naJin i u postupku koji nije u
skladu sa priznafim druJtvenim
normama, a Jto se izraiava i u
njenim formalnim nedostaci-ma.- "
U zakljuJcima ovih saveza je
naglaieno da je neophodno da
se odnosi u sportskim organiza-cijam- a
zasnivaju na stvarno sa-mouorav- nim
i demokratskim
principima, uz puna sudjelova-nj- e
i inicijativu cjelokupnog
{lanstva i kontrolu javnosti, jer
to je uvjet da osnovne organi-zacij- e
fiziiEke kulture postanu
mjesto gdje se razvijaju humani
odnosi medju ilanovima, a uje-d- no
i najctikasniji put u otkla-njan- ju
svih onih negativnih po-java,
koje sada spreifavaju pu-n- o
ostvarenje ciljeva fiziZke kul-ture
i sporta, najmasovnije
omladinske druitvene aktivnosli.
Uprava "TreJnjevke" u svo-joj
izjavi kale da je odluka dis-ciplinskog
suda NSJ neodrziva
i trazi da se "iznese i ispita sve
i kazne svi oni pojedinci kojima
se krivica dokaze".
Upravni odbor Nogomstnog
saveza Hrvatske u svojoj opiir-n- oj
izjavi izjainjuva se za kaz-njavanje
sviju koji prekrJc pra-vi- la
i propise, a!i stavlja mno-g-e
zamjerke Disciplinskom sudu
NSJ i kaie da je postupio "ne-demokrat- ski
i nepravedno" i
"njegova se rjesenja ne mogu
usvojiti ni suitinski ni prorcdu-raln- o,
je, grubo krie prava ila-no- va
druitvene organizacije, u
ovom sluJaju nogometnih fun-kcion- era
i igraJa kao i klubova
u cjelini".
Nogometni savez Hrvatske
"smatra da treba poniititi do-nije- te
odluke Disciplinskog suda
NSJ i vratiti ih na ponovno raz-matra- nje
i redovan postupak,
utvrdjene krivce najostrije ka-zni- ti,
ali i pokrenuti postupak
protiv svih klubova i pojedina-c- a
za koje se zna ili se moie
lako ustanoviti da su finil: sli-c- no
prekrsaje. Isto tako NSH
Jer -
. _i_ „i _..:j:._i: i L~- -
u skladu s propisima " Taj sa-vez
dalje "smatra da treba pri-stup- iti
rjeienju cjelokupno pro-blemati- ke
nogometne organiza-cije.
Ukoliko se to ne usvoji, pri-sust- vo
naiih predstavnika u
Upravnom odboru Nogometnog
saveza Jugoslavije i drugih nje- -
govih organa bilo bi nepotre- -
bno, a postavlja se i pilanje
sudjelovanja klubova u ovakvim
saveznim ligama.
Nociometni saez Hrvatske
istife da su "problemi nogome- -
CUP CUPOVA
Cupova,
ska momCad "Ferencvaros"
pobljedlla je u Reykjaviku
islandsku momCad
sa 4:1 (3:0).
U SOFIJI: HUGAUSKA —
DU 3:2
Soflja — U prijateljskoj
utakmlcl reprezen-tacij- a
pobljedlla Je
reprezentaclju
sa 3:2 (0:2).
Sportske novosti
Nezdravo stanje jupslavenskom nogometu
"Hajduka"
neprincipijelna,
ишмиквшмшвшшмшшжвш
tne organizacije prerasli sport-ske
okvire i postal! brigom sje-lokup- ne
javnosti i odgovornih
druiivenih faktora".
Zagrebacki u svom
komentaru kale: "Tesko bi bilo,
ako ne i nemoguce, pronaci
onoga koji se u manjoj ili ve-c- oj
mjeri nije bavio takvim ili
sliiEnim "poslovima", kao Jto su
ovi otkriveni u "aferi РЊпЈпЈс-"- .
A ako vec" to znamo, sasvim je
sigurno da uzroci takvog stanja
imaju veoma duboko i razgra-nat- o
korijenje. Ne radi se tu
samo o kupoprodaji bodova,
nego i o mnogim drugim nega-tivnosti- ma
koje su odavna uze-l- e
maha, a mogle su ga uzeti
zato, jer u nogometnoj organi-zacij- i,
posebno u njenom liga-Sko- m
dijelu, vtadaju zakoni
dzungle. Tu nista nije rijeseno
ni jasno, tu se ne zna, na pri-mjer,
od fega osnovne organi-zacije
live, kakva im je uloga
i polozaj u drustvu, tu se mno-go
toga ne zna o njihovom po-slovan- ju,
koje je veoma ?esto
sasvim u neskladu s propisima,
tu je somoupravljane samo mrt-v- o
slovo na papiru, tu postoji
teror "velikih kljbova" nad
"malima", itd. O svemu se ovo-m- o
neprestano govori i pise, ali
situacija ostaje gotovo nepro-mijenjen- a.
U ovakvim prilikama
nemoguce je naCi i dva kluba
koji medjusobno ne vode bucni
ili tihi rat, i to ne samo medju
klubovima iz raziifttih republi-ka,
nego ni medju klubovima iz
jedne te iste komune, iz jednog
te istog grada. A tu negdje ima
mnogo posla za sve one koji
£ele najiraviti red, tu negdje
treba zahvatiti probleme I po-stepeno
ih, mirno i razumno,
a sve to i bez obzira
da li ce se, na primjer, nasta-vi- ti
ligaika natjecanja, u kom
obliku, u koliko razreda i s koli-k- o
ulesnika. Stovise, ako nas te
lige sprijeiEavaju da temcljito
obavimo posao, valja ih ukinuti,
jer bolje j da nemamo nikakva
natjecanja, nego ovakva za ko-ja
nikad ne znamo {emu sluSe
i kakvim ce aferama uroditi."
12. septembro. Prve
—
' "Olimpia"
—
"2eijernic3r" —
— "TreJnjevka"
Sad: "Voivodina" —
'"Beoerad" —
—
Vojvodina
Tre5rjevka
UGA
"Vozdovaiki"
"Sufjeska"
"2eljeznicer"
UGA
"Lokomofiva"
"Slavonija"
Celik
o
(Nastavak sa jstickim rtjesavamo.
nim momentlma, podlzanju danas sve ko-nerazvlj- enlh
sllCno danas- - sve 51-- —
izgradjivall smo od nju povezanost rom Jugoslavije da se
neke danas rade. ivlse nljedna ne mo2e
Sa da kaze da sama sebi do-privred- nom
reformom ml viSe, sve
stajemo da prelljevamo aku- - danas
lz onlh ko- - od
su organlzovale po- - se, vjerovatno,
sao privredjlvale u vri- -
one su poslovale neren-tablln- o.
Taj vld socljale mo-ra
da Ml sada
da blsmo po-mo- gli
treba
pomocl, all samo tollko da
stanu na noge, a o svom
morace saml
aa
Pored toga, u Jugoelavljl
predu-,lo- g,
raznim
nem& integracije. Jedna ln znu ''Istre", takodjer
ausirijanzovana
unutraSnJu promjenlll
Stodlnara
kod
Potrebna podrSka
radnih ljudi
su to kompll-kova- nl
e
odgovornost medjunarodnom
rodom. se oCeklva- -
ti da sve ove
svestrane 1 sto-- 1
,_.._- - s„v..-m-
Reykjavlk 1. no-nl- h kolektiva,
gometnog natjecanja za Cupk°S pojedlnca bez
pobjednlka madjar-is- e
"Keflavik"
ХЈПМЛСКЛ
no-gomet- noj
Bugarske
"Vjesnik"
ri-jesa-vali,
Socijallstlcka Jugosla
s vellklm
DR Njemadke;sovanjem, u
listldklm u
ишкшчгашмшшм
NOGOMETNO PRVENSTVO
JUGOSLAVIJE
kolo
Cervrto Pr-- ? Druge savezne
djelju Rexultati ige
Zagreb: "Dinamo" "Radnifki" (B)
NiJ: Radnifki"
Split: "Hajduk" "Vardar"
Sarajevo: 'Soroevo"
Mostar: "Velei"
"Zaardb"
Beograd: C.
Beograd: "Pa'nzon"
(NJ
Partizan
Rieka
(B)
Beograd
Vardar
Sarajevo
C. zvez-J- a
Zagreb
Velez
Dinamo
Olimpija
Hajduk
2eljezm{ar
Cetvrto
"бЦеко"
T a b lien
DRUGA — ISTOK
Cacak: Buduinost"
Beograd: "Novi Sad"
"PriStina" "Bor"
Palanka: "Bcika" "Pobedo"
Zrenjamn: "Trepca"
Nikiid: "lovten"
Mitrovica: "Srem"
Subotica: "Spartak" "Radni£ki"
Na Pobeda Budulnott
Proleter Radniki 4, 3, 2lj-zmi- ar Spartak Trepia VozdovaJki Boika
DRUGA ZAPAD
Zagreb:
"Segesta"
Borovo: "Borovo" "Zaoar"
"Celik"
Tuzla: "Sloboda" Borac"
"Sibentk"
lubljana: "Slovan"
Manbor: "Manbor' "Iira
Hrasnica: "Famos "Bosna"
Borovo
Sibenik Rudar
Slavonia Var'eks Famos Tito reform i
zemljama. mnoge drugovl,
izemlje imaju
krajeva probleme, obzlrom iektive ljude
fabrike Danas
kojlh 3labo zemlja
Poneke jedva zivotare.
pre- - voljna. Manje
zemlje zavlsne Jedna
mulaciju fabrlka druge.
Je SJeeate da
prvlh poslije
koje
nestane. stva-ram- o
fondove
onlma kojima
svoje
daljem razvltku
brlnu.
postlcl
sloieni
procesl
rijeSiti
procenine poursse
IJudl,
bleme.
Radniiki
Radniiki
fablici:
Lovten
"Rudar"
"Split"
"Lector"
24
rn.ll
Sloboda
Secjesta
Ja,
vas,
svijeta.
Jednost naSeg Izvoza lznoslla
preko sto mlliona do
Je naS lzvoz
dostigao jednu mllijardu do
lara. A Je, napre- -
jer donosl devize,
omogu6avaJu
gradnju fabrika.
Sa sprovodjenjem prlvrcd- -
reforme pored
notrgovlnskoj razmjenl sma- -
njivati postepeno postlcl da
ar, sio neki zamjeraju. Me- -
(14)
{Ml
(14)
(34)
Borac
Bor6, Borac Srem
Sisak:
Bosna Split
Zadar
sliene radne
radne
uCinl
dobro
dobro
lara,
novih
mnogo lstorodnlh orlJentiSe naia preduze- - nepogoda Iznosi od ml-z€6- a.
Zato treba IzvrSltl sve veCl lzvoz, mi lljarde dolara. Sta zna-clonal- nu
podjelu rada postoJeCl spolj- - jednu malu
forma- -
Toja
zemija пшм uuui.-- лиа.
Imatl modernu smo zato кигз
podjelu rada je ono 1.250 Jedan do- -
nas zasad zahtjeva.
je
svih
Sve
koji traie
djutim,
unutar zemlje,
ogromne napore nas nasia osnova
jsnoslmo pred na- - .saradnju
Ne
demo probleme
bez
kolu svih sva- -
obzira gdj?
samo
kolo
Novi
Novi
Slovan
rata
vellkl
dak,
nam
koja, osta- -
samo
naiazui sta гааш. javuiu ииепшшшо aavaii sud- -
nego
ms~wu puujcm гаии.
trziStu je pro- -
mjenltl kurs dinara.
Kada vec govorim lzvo- -
Mt "иш, Л~11 uu.
'menem da smo ml onlm
reduzedima koja poslo- -
Tako smo ml uzlmall
praksu ml sada ukl-dam- o.
Pred nama danas stojl,
dakle, ditav problema. 1
sam uvjeren po-- vencije како m mogia lzvo-drSk- u
Imamo da 6emo Jt Te subvencije dostlzalo
Imatl, da demo godlSnJe sumu lznosu od
savladatl sve postojece tri stotlne milljardi dinara.
vija tako Jedanput po-- onlma koji stvarali aku-kaz- atl
svoje stvaralafike snage mulaciju davall onlma ko- -l
mofrudnostl. Mogu da vamjl poslovall nerentabllno.
kazem da ovo Sto ml dl-nl- mo
pratl lntere- -
soclja--
kapltall- -
"Varfek"
Na tiblici:
Jedva
danas
Takvu
odiaano u
1-
-2
5-- 2 (2--1)
1- -1 KW)
11
1- -1 (0--0)
0-- 0
(04)
3-- 1 (24)
zvezda'
4 2 20 12- -4 6
4 2 1 1 5
4 2 t 1 4—3 5
4 2 1 4—5 5
4 1 2 1 7—9 4
3 1 4—3 3
3 1 1—2 3
4 1 1 2 4— 3
4 0 2 2 3—5 2
4 1 1 2 2—4 3
4 1 1 2 4—7 3
4 2 2 5—7 2
3 1 0 2 2
3 I 2 0 6—3 -- 1
3 1 2 4—3 —1
3 12 0 —2
0-- 0
0-- 3 (0--1
0-- 2 (0-- 1)
1- -3 (1-- 1)
(0-- 0)
6-0(- 24)
3-- 0 (1-- 0)
(0-- 2)
(1-- 1) 04
(4-- 1)
3-- 0 (14)
1- -0
1- -1 (1-- 0)
' —
—
Pnstina:
B. —
"Prolefer" —
—
S. —
—
4, 4, 4.
4, Sad 4, Sujeka
3 3, PriJtma 3, 3, 2, 2.
—
—
Zemca: —
—
Sibemk:
—
(14)
0.9
—
5, 5, Manbor 4, 4, 3,
3, 3, 2, 2, 2, 0.
st. Jer. mi
o pozivam
s na i
1 Je
su
1 godlna
to
iz- -
ne
ima viae
j 5a na Cemo A to
Sto se debalanas ci za zemlju kao
moie
lzvoz
koje
j an
1 1
to za
se
I
reama
moie
—
1
—
—
—
—
"
—
i
]
I
i I
a i
I
i
Lokomotiva
mogucno
ostvarill clljeve
postavlll. uvjeren
izvojevatl pobje-d- u
6emo
podlzanju standarda naSeg
radnog Covjeka.
nesrecu, ne-koll- ko
godlna prate ele-menta- rne
nepogode. Imall
strahovltl zemljotres
Skoplju, vellke poplave
Zagrebu drugdje,
ovogodiSnjlh katastrofalnlh
poplava raznlm dljelovlma
zemlje. Samo materljalna
naioj zajednlcl
treba
lstlcatl. uprkos
i.cit4;ama aaiJB
ldemo naprljed. CovJek
sjedl kancelarijl,
nesreeama
gleda
stvorlli dalje stvaraju
radnl ljudi
mote naputtltl uvje-ren- je
demo savladatl
teskode probleme stoje
pred
XASHH TITO ТКЛ2С
OltUSTAVI im.Il!ARI)IRA- -
sjkv. viji:txama
Beograd Predsjednlk
UJedlnjene Arapske Republlke
Naser SFRJ
zajednidkoj Izjavi,
svrSetku Naserove posjete Ju-goslav- iji,
izjavili
"neophodna hltna obustava
bombardlranja Vljetnama
dosljedno lspunjeuje zenev—
sporazuma
ne probleme telkofio
podjell izgubi vjeru samo-v- ei
ukljucenju medju- - Ipouzdanje. idje
od kojljm za
na
jau--
U
l
neophodno
1
I шн J- - иари- -
i
sredstva '
nlz
da tu
i
to znaCI 1 su
j su
1 lh
su
se
ne
пл
.......
su
qc j ne--
2-- 1
8—5
1
1 1
1 1
0
0
5—2
1- -2
4-- 1
6-- 1
5,
4,
8,
4, 3,
G) ih
1
ill
Je
ra--
na
te
8. 6. Boroe 5. Lester
sve Sto je kako bl-smo
koje smo
Ja sam da
cemo ml ovu
1 da onda brie 161 u
Na posljednjih
nas
smo u
pa
1 sve do
u
Steta od tlh
Sto Je naSa — ne ni
No svim
mi smo 1811 l
pa samo
slusa 1 vldl
1 Sta su sve do sada
1 Sta
nasi onda abl- -
IJa ne
da sve
1 koji
nama.
I DA SC
xji:
—
1 predsjednlk u
lzdanoj na
su da je
DR
1
sklh lz 1954,
radl se o samo i —
rada mote da 1
i o u Ali ako van
л
bilo
o
i'
ml
zltl.
a u
pro-- !
JoS
o
34)
54
—
u
u
tlm
I ako
u
o tlm
ga