000251

OCR Text: ф.
Cetvrtalc, )3 ju'a, 1950. JEDINSTVO STRANA 3 1
Kanadshi Slaueni - njihou poloiaj i zadace j SITU ACIJ A U VIETNAMU
Referat John Boyd-- a sckrctara Kanadskog slavenskog komilcta na prvom Kongresu kanadskih Slavcna
Mi imo Kanadjanl, Kanadjanl iiji patriotizam jc dokazan u
tdkem radu i Irtvama — pa i krvlju! Mi vjerujemo u zvijetlu bu-ducn- ott
nale zemlje. Mi поето da naia zemlja bude tlobodna i
nezavitna i da iivi u mini i prijaUljetru ta ottalim tvijttom.
Mi imo tlavenski Kanadjanl — Ukrajinci, roijad, Rusi, ЛЈе-leru- d,
Ceti I Sloacl, Srbi, HrvatJ I Slovene!, Uugari, Makeden-d- ,
Karpatorud i Karpatoukrajind — tvi mi роШето iz velike
datentke zajednice naroda.
Mi voKmo jezik obifaje naHh naroda; njfhovu muziku, njihee
pjeome i plezove, njihove kicene no&nje i bogati felkler.
Mi ee dJeimo tteljtnim tekovinama 1аемкШ naroda, njtho-vi-m
dopriaeoem zvjetskoj kulturl i napretku — u znanectl, u lite-ratur- i,
u mudd i umjetnocti, u fileteflji J u borbl covjecanttva za
edebodjenje i napredak. ,
Mi te raduJmo i IntpiriSemo utpjedma na£e davemke brace
1 teotara u Evrepi danat — njihodm prednjacenjem i pottignuti-m- a
u trim gramma nauke, njihodm fenemenalnlm ekonomtkim na-predke- m,
njihevom nadoBalflom nezavionootl i evjetajueem nado-name- m
kulturem, njihevem brigem za Wagottanje Ijudi, njihevfm
edebodjeajem iene i dalaim ukinueem itrabljavanja cevjeka po
cevjeka.
To mi ttvari kej nee ujediajuju 1 radi kojih te poneono na-f- t
am t4eetki Kanadjanl,
Mi te ponodmo dopriaeeem kejeg mi deekl Kaaadjeal dH
8 abrad neie zemlje. . .
Mi ft; ponodmo egromnlm doprintttm Stavena kuUurnem H-v4- hj n£e zemlje. NaM keacerti i preddave, naM pjeraFki zborod,
6tktre i andni plecari ntai nm river bare i reaenode za
tat 1 drug Kanadjane, nego to u takodjer areddva krot koja te
ratvljaju nata djeca I nala omladma u talontirane ] kulturoe IJede,
pedMeci kulturn-- i nivo Kanade kao fjoHmx.
To ra naM deprined Kanadl. To Je eao та?1 eega re peneono
nedvamo Kanadjanl.
Nai Kanadjana daventkog perjekta fma eko mttijen. Mi to- -
elnjavamo znatan dro kandikg pueantra. Mi Igremo vaimt utogtt
u Hrtu nefe zemlje.
Ilei zbeg tec Mo dajemo zlln 1 vrijdan dprmf eknem Лт, kulturnem i dro&tvenom iivetu n zemlj mi mrtimo - I
hikad Rr&mo pretat protntfrati pf&tlv dMrtmineeljc kojoj м
kWeftl nM ljdl.
XftM atavenfk] radnid w pnl m redu pri otpuManju м p.
гм, a pealjedflji prl upoelivanju. N'aK- - Ijvde, pa fak i one kj( mi
mdrjeni u Kanadl, jet inrijek м ivaziva pocrdnim imenimo kao
"blHmkH, ир)1мкам i "fereignera". N'ali kolarri nallac na po-telk- oe
u debivanu potidja, a oni koji e ipak prebiju, potitavaju
ta wm kao reiultat velikog talent a Hi sakrivanjem i pnrieanjem
avog lavenfkeg perjekla. Kale mlade iene metra м rpoeobnim
ммв sa Alie porie-e- , — fluhvke, pralje audja I ebarice, — л
nmlkarre kao cWene radnfke. I ma takvih koji kaiu da nemaju
predreewi preme Siavenim, all ipak ne rnogu a da nea ne nazovu
"noviin Kanadjantma'.
Ml ne cemo d nf avratava u powbne iiatefroHjeM. Mi no-(tm- o
da nam м kaie da "ne pripadamo" zbeg toga Me me "drug
rate". Mi ne cemo ik budemo "dragorazredni" gradjanl. Mi мпо
Kanadjanl hocVmo da naa t matra i tretira kao Kanadjan.
Kanada j naJe zemlja. VHe od M poato nai rodjeni wno wdjo,
a octali mi м udemlli avojhn radem I obltdjckim xetama. N'afa
hi djeca Kaadjan-- l i deprinooe Kanadl itto toliko koliko djeea
otHh Kanadjana. Nai je kanadjanotvo jednako kandjanatru
drugih.
Nate kanadijanztvo I patriotizam nUu umanjenl time Mo c4i-та- то
avoje davemko porjeklo I razvijamo lavenzku kulturu. Do-volj- no
je potlutati nekl CI1C program, poijetiti nek konrert ili 2utl
kempoziciju nekog kanadakog kompozitora da e vidi kulturnl do
prinos tlavennkih Kanadjana 1 utlcaj tlavenike kulture u kanad-ko- j
muxlci I pjesmama. Svojim radom na kulturnom polju mi po-mate- mo
razvitak Izrazlto kanadtke kulture — koja odriava vtfe-nadonal- ni atav naie zemlje.
Mi nfamo manje patrioticni zbog toga ito hoemo podrlara-nj- c
prijat-ljfkl- h odnora sa laven.klm zemljama iz kojih imo po--
tek L Ml odbacujemo kao WeTtu tvrdnju da ieljenje prijateljztva
a Sovjetakim Savexom I zemljama nore demokracije znali ubver-ivnoc- t.
Na protlr, ml tmatramo da je to dobrp kanadjamtvo ie
Ijeti Uvjeti u mini i prijateljtt-- u ta ivlm narodima.
Da, mi Ielimo da te obnovi trgovina Izmedju Kanade I tJaven-kl- h
zemalja. Trgovina zna?l mir. Cldje te vodi trgovina, tamo po.
ttoji I temdj za mir, prijatdjttvo I razwnjevanje. Cdje nema tr
govine, tamo mi zapreke razumjevanju I otveren put predratudama
1 neprijatdjetvu. Trgodaa znaH properitet.
Da U Kanada treba trgodnu? Ta potreba Je eeoddna.
NaM rudnM, tvornke i brodogradiHMa te tetvaraju M ма-rdjaj- u
prokvednjw. Nevfee ptfu da dooke djeae ihreaatii namtrai-a- t
MgrofcmajM narodne zdravij. NaM farmed mi prMjea4 ndavlja-- H
twee м HdJ. da gajl i aeedavaH Ute beodjowe aaHJed Г
aaajkaaja triilta.
Cnpdaaak Kaaade tavM od
ftaliaaaaaalaaaaai вак кмА. -- J aaaaaaaVai
all i mti
U W9 aanriM Ha a kaaadikaj trffovM Udt Ja 1 o.
Mat. U Mej taj gedM adia SiflR-a- , fehedevat, IVlJtke. Ma-dlank- e, Dagaftk, RaawaiJ i AlbaalJ, mi paiaattvaa dva pa4a
veelm od amerieag hiwilo Je мпо petinu jednog procrnta, Udio
Klae, koja Ima die Hanevnlka nege tpomemite zem-lj- e zajedno,
Me J Joi manji.
Ove zemlje iele trgovatl a Kanadom, One (tgradjuju dattit
ekonomiju ulivaju ved protperitet nego ikad u tvojoj hiztorijl.
One trebaja robu koju mJ proixvodkno, a nama mogu prodavatl
emi koju potrebujemo,
Co podtn Dyton Carter, kanadtk] naucenjak-pitae- , koji м up ra-ve
povratio ta poJeta u SSSR-u- , tvrdi da tarn SovJeUkl Savez mo-le
kupfti 2M mttljona dolara #riJednotl nalih proizvoda I nam
prodati Itto tohku koNdnu njihovih — ittih onih proltvoda koje
tada uvodmo It SAD I za koje moramo placatl otkudjevajudm
amerit!k(m ddarima. To mtt trgovina od pda mftjarde ddara ta-me
ta Jednom od tm zemalja. Zamidrte Mo bi to tnaeHo za nahi
zemlju.
Fa inak nala trrodaa ta tm-- zemMama t tH4. 7Кл
Zate Me trgodna ta tlm zemljama rdje po veijl eMmi koji hot
rat, kajf ga рмттајн I oeekaja. I zate Me ieti da taeovdjl grapu
neaadtaln IpekalanaU, naSa dada odbija da trgwje ta zemljama
ta SM mWjona ttaneviMka.
Ml kateme da Je vrijeme da t Mane a kraj tej ameabtte?
kej pdftid. Vrijeme Je da kanadka dada prettan afeoem u igri
"Madnog rata". Ml traHme da Kanada akleni are trgedtuke ba-dje- re
I wportad prijatdjtke ednete a djd+m adjtom. Ml to мМјенее radi dVbra tame Kanade. Za nai protperitet Za tvjettkl
Ml daveaekl Kanadjanl ajedfctjeni mm Jednom opeom leMetn
— ieMem da nata zemlja, nai narod ] na.U djeea Hra a nrfm.
Mir je danai ozbiljno ugroien. Opaanost novog tvjetikog rata
— atomrkeg rata, ttrainijeg I a teiim pos4jedicama od proMog —
viii nad naiim glarama poput Domaklova mil i prouzrduje opu
zabriiwtott
Mi tmo pocljednjih godina ta zabrinutoJu potmatrali iseza.
лапје jedlnstva koje je postojalo u proHom ratu i njegovu zamjenu
a "Wadftim ratom".
Dana --ugdJe oko rebe vidimo karepanju mrinje protir ila-tentk- tti
zemalja 1 takrivanje iztine o tome ito ae u njima dogadja.
Mi vidimo kako amerilki militarist! vratolomno pokuJavaju
obnoWti prucki mititarizam, vjekovnog neprijatelja lavenkih na-roda.
Oni rade na obnovi militarizovane Zapadne Njemafke kao
bate aa jo jedan rat protiv laventkih zemalja.
Mi vidimo kako se na orom kontinentu uturbano izgradjuju
baze atomfkog oraiia. proizvodi bakterioloiko omlje i troSe errom- -
ne Nime novca na Raoruiavanje.
Mi vidimo kako re ive eMe i zve etvorenlje erganltiraju "in-deen- ti"
I provokacije w tvrhu raapirivana ratne hkterije. CI1J ive-fr- a
toea jasne pcluuuje adnja interrendja protiv korejakog na-r- 4.
fh w to otwn znak%'i. Ako м ite rprijeee, dorti c do
M+g fata — rata н keme re ptiea oj'eeawtva biti wrfMena
I diet via ntrg м miwge K4jeea.
AH Mi м MMtrame da je rat nohbjeiiv. Same ЈМкл miHtari-- t
пвиараШЧа — ei koji (тајм kerntti od rata — Mr rat i pri-prema- ju
e xa njg. Ogromna еНла covjefanttra ho mlr. Ako
mJ joni miroijiiUdh Ijiidi diljem tdjeta iirar voj vdju i sa-Htm- n
jediiMtveni tav, rat mlju narodima mole biti tprijeeen za
vijek.
Ml Kanadjanl lavenUg porjpkla mogue da niamo naglami
po tome tko je proutretio "hladnl rat" I danainju vjetzku krl-s- u, all sd m; moiomo ujediniti po jednom pitanju — da ne zmije
dc1 do atomckeg rata!
Zato mi c'avemki Kanadjail ptdraljamo Stekbolmku dekla-radj- n Svjetkog kengreM pdatalka mlra. Mi podupiremo zahtjcv
"za boevdovnu sabranu atomkeg orulja kao orudja agredje i ma-ovwo- j- unlMavanj IJwdi". Ml e priklJu?uJemo zahtJeTi za "upo-rtav- u troge mrdjunarodne kontrole nad ovom odlukom". Ml e
Mgld4ijemo м deklaracijom da "ona vlada koja pna upotrebi
fttomako orelje protiv bilo koje druge zemlje vrM zloHn protiv cov jranatva I matrat c e za ratnog zloAneaи. Mi e priklJfujemo
pddalleama mlra u pezl-- u "vim ljudima debre volje diljem tdJrU
da potpiMi waj a pel".
Ne, ml ne ielimo atom#kog rata. Ml ипо Kanedjenl. All mi
mo Kanedjenl koji mi potekll iz kmntkih zemelK Medju nama rma nikoga tko noma rodbine u laventklm zemljama. II IIjade mi imame bracu I tre, a Joe ved broj majku 1 ©ta. . . Ml no Idlmo
da dodje do toga da nail kanadtkl rinovl baeaju bembe ne da
Bddjemomi braoedajnenjul nbHombr!odniatdjlV. arMJalvuim, amMooeiktovu,toKlikljoevpr1avaTrdaag ekdplrkoo
i4rlekl I Atekholmeki Kanadjanl Imaju pravo da e proth--e bacanjo
bomW na London, Liverpool, C1agovr Endiburgh.
Irto take ml n ielimo da bombe padajy po Kanadl. Ml ne le- - da nail gradevi badu razorenl I farm unlltm ntnauVl K. bam. Ml ne Idimo ubljanja I kawpljenja naeg nareda.
Name na ovom koptinentu govore da opanott rata dolazi od
♦avewdsih, zemalja u Kvropl, narocto od itrane SevJeUkeg Save-z-a; da e te zemlje biti agreoor i da tu one itega nai potendjalnl neffljatdj.
Ml davenikl Kanadjanl izjavljujemo da Je to zloftnaflta la!!
Mi znamo da alaventki narodi ne (e rtikad zapofetl rat protiv drugih
zewmalrjaaz. arOannijaru i pnreevvio?leje turadparolliloI mIzgruabtiuU. uNJriamtua. JOenidozuta lrdajetall. pOren-i-nemajy
razloga da fde idu u rat. U lavenzklm zemljama nema
grupa ili pojedinaca koji bi pravill profit na prolzvodnjl I prodajl orulja. OnJ trale mir!
Ml zajedno njima vjenijemo, da nema potrebe za rat izme-dj- u ekonnoamJeklzempolrjeedaI knjihmoovgihu. pMolstpoojaptult unpjoihredvojenuijemmion,i dIapnriaj!ateI lnjijtivhouv. .Mje potreban rat da bl rijellll probleme I Izgladili razlike. Ml titbamo mir. Ml moramo mat mlrl
(SvrJetzk u narrdnom broju)
Vojna siluacija u Koreji
(nastavak ta ttrane 2)
dednjih nekdiko nedelja oWttini-l- a ral toMoarnioal ituo tJveojopjredixvjiadvelo tegnenaetu-
17 marta 1948 godine. On Je tada
iamedju catalog rekao:
lIotri"aaJzjaimpmoMttetiemoaanldraaladn. ainki addijeaknaat.ulnjDina apaot-e
, predie otvorene. Ved deo nalih loraiaaih taaga natati te a peri
I metra (овМа tkaMna гаавееама
pe dtarom nrt.)."
AmedMa armija nlje nlukom
iMMaaiMdarajaaremidjarrittivjeeitktoea;arrmaaimjeeran.e
l mCU e ttM4aVikaUi taflrlm
"B-M- '' bombarderima ni atom-ki- m bombama. I kako Je aae ttkazao general Marial. ake SAD
pa-d- a vojae operadje ta ovlm
mallm taagama. "one ee bfrtl rrt-k- o vd"ramteajweae taIagonadai verlevemmaloettatet-l-
Si toft glediMa medjmarod-n- e Ktetratedje rat Umedju Severne I SAD itgleda vrlo fudaa.
Se-t1-W Krl _ matonl Man
toviettkog bloka u kojem ona za-uzn- a ono mto. koje zauiimaju ftetdja ill Hdandija u Atlanttkom
Mo' u. Sevema Korela tpada u ki-ne- Va,
m ne u tovjetoku опч ope-rae- a. U tovtetkom Moku Sever- - l
na Kerefa nrlma metto maleg
ta-ni- ka Kine. koja Je partner SSffR. I ova. take malena Sever-n- a Korela, rpremna je da te upu-t- tl n rat м amertfkem armijom.
All. amerilia irmlLi _ mNhU.
та otnovne tnage u Zapadnoj ko
arrein. una ta nvojttn tuvoxemmm
tnvoegaamZaaptaardfar.iavNae tgalmavoneu rcedzneerrtue
na brofno ttanle, nego I borbene
moruenettl. RAD pretttadjaju 78
pnwenata tdh bnrWth taaga At-lar'tk- eg bWia. AH, uorkoa tora,
malena Severaa Kereje ne
NedVr-tata- V nana no deto-- ""hihwп4аiипtvНkm Vtrr--f trт- -, i~rtfHt r
Га-Ф- ка i Zaoa-ia- e Bvr-e- m. t
zbeg tega, kao prva Irtva kerej-tke- g rata pottaje AUanttk] pakt,
koji danaa KdeV u korejtklm pa-ninam- a.
'Q'yZ%%vZ&'.Tivson 'ШцЖШ®
'HANO
runrvbin
at
')Uv e
Л. ' (hup (® &sШsssjr
1 Лк
THAILAND
4caUbodj
PTiom-PenhV- 4 V) feii7ia
am cfruds
JJOT'
o 4V'A%r;aiDBr- -
" tsaa
[ uetRATED VICT-NA- M
[ TCRRITORY
r T0KK1HX..
oSpPT.gho
wjill
(&£#&%&
Bezdusno bombardi-ranj- e
civil a
SovfHsli lift "LttrMrnjfd Gmha" J&mh пгрШ Vollj
i V. A'ofMRfiu џ jmtrttlom Ут1#гЈнлпј1 letejtlmg graJj Pjg-yw- g
(Pntpwg). Oni etttkg pti:
кфттфџм st pft4fHJu b+mMi — totfftift j+J4, lathi
Jtigj i im lmu treta grip J p dtitt atij&nj.
Oni it tpuHAfu mU i ntte i к+елј iMint btkt ktt
Ppngj. AtnfUmi lmji тм imrl i тлшнмје тлјн amtritl
vtdlmtt. Knit su м ркттн . . .
A'#i u pthtf pm0t Jnttt глпјин fm, tunt i Jftm м Wfr#, LfuJi 0pblfM iff UUm трЈШм tt fiU itftri. Sit — vtt, rjaruftnt ltt, Irt m tkaM Ptnpmg — JjtU jt
vtitriuUg suptrMtfa Tnimana.
PtMHve, hpjtm mrbtjom pretir prtl—mriM kmJkj,
пннтгп i let panilt gati wмг i iaw furlt. ЈеЈли lttH jeWw
ttjeJi Jtrugi. Mnni graJ Penjjng Hit u bJnj tuptftli. ]tre,
pfiJnt. ttttr, slero stvlj Jea fnjt it stun . . .
. . . ttlvo jt Hiotinjilo Ike imperiplttHJ."
Makariurovo evandjelje
Amerilkl novinar Carl W. Me-Card- ie
6 Jnla iznotl Mo Je
rekao general MacArahur prill
kom intervjua u Japanu. McCardle
"General MacArthur mitli da Jt
Zapad poMnio telku pogreiku tre- - Pozadina sukoba u Koreji
poJpreJijeJmi Koreje,
Kerejtk! narod te otlobodio od Jarma Japantkog imperijalizma
pomocu tlavne Sovjettke armije. Fut u tlobodan i trepan iivot, za
ttvaranje nadonalne driave, bio je otveren za miliona naroda
Kereje.
Te mi dvarataeke taage korejtkog naroda,
nege koje hi btl tputavane I ugnjetavane pod pdem јарааокек
milHarttma i narod Jc krenae da UvrM troje vjokevne tdmje: uopo.
Madti noaadonu demokrattku Kerejw. Tek lajete daaa poottf
tvog odobodjeaja, Korejd mi pofdi uopootavljati Narodne odbora
— totiaok organ narodae rladl — u tvakom katiea zemlje I pre-gtM- ili
mi aetavioaa driavu, Korajoka Narodaa Kopabliku. Naeodal
deed kejl mi lautoll уЛлЛ u tvojlm rakama uaiMill mi ketotujaad
aaarat detti, twpodadjone od draae Japaatkih lavojevaia I, bee
ikakvog odlaganja, utportadll mi novu, demokrattku datt.
U prdm redodma patriottke berbe dupala J Kamunltttika
partija. (1947 godine KomunittWka partlja te Je ejedmOa м dm-gi- m
partijama I ttvorena Je RadnKka Ka ta Komu
RwtKkom partijom, korejtki narod te Je okupio oko Naroddh od-bor-a,
dok tu neprijatelji naroda — prejaparwkl dementi, itdajnid
aveg naroda — ttrahovali za tveju tudbinu.
Frve odluke Kerejtke Narodne Republtke bile tu: podjda zem-lje;
nadeFalitadJa опот Induttrije; progretivno zakenodavrtvo;
deboda govora, tleboda organizovanja; Jednakopravnoot za
ieae; proMrenje naobrazbe I oiivljavanje nadonalne kulture.
Stupajui na tlo Koreje u auguttu 1945 godine u potjeri za
Japantklm zavojevama, Sovjettka armija Je ne tamo podupirala
eve patriottke atpiradje korejikog narod, nego je ona prulHa pot-pu- nu
I netebinu pomoc za pottignue ovih dljeva. Za vrijenne
tveg boravka na teritoriji Koreje, Sovjettka armija ц pred kerej-tkh- n
narodom otkrila tvoje pravo lice: ona te je pokarala kao Ittm-t- k
notioe plemenitih prindpa lenjmtko-ttaljmtk- e tpdjne poWtike
— politike poitivanja nezatf tnostl vdikth i malih naroda.
Korejtki narod ne Je uvjerio da Sovjettka armija nema drugtti
dljeva ©dm utpoetave njfheve nezadtaotti I demokrattke hgrad-nj- e
Zemlje. Oflt tu pozdraviN Sevjettku armija kae tveg edobodie
ca I pdjatdja I, priNkom njetmg edtaka, oni mi po-tdrad- lf
u Mem dahu.
Nema rdkakve tamnje da bl korejtki nared vd? davae odvado
tvoje demokrattke atpiradje nadeaetnim гааеајегаам, da Rije
Mm Mervewije od Mrane amorHkih impedjolMa, ko mi pogadM
narodmi vetjB. Utpjeh bi bio potpwn, oae Me Je potigiwte a SJe-Tem- of
Ko-e- jl МЦ bi poettgmrt I u Jalaom dljda reaij. Atava M
zeadja b-T- a ujd'ajeae u Jedmi netadtna demokrattkv drier.
i na netre5u korejtkeg naroda, pojadH mi oe Ameri-kaa- d
na pozernid ta Utira kdordjalnim apetitom kei Je nai narod
take gerko iikatto pod Japantkom dominadjora.
Donc.KVie
Haiphong.
GULF
OF Г
FaC'heu ?
l biatrial
Phantvet
to 00 tN6ll$M
Mitf
00 tOO KHOMt
THt
OCCUPICD VICT
NAM TCRRITORY
J.
nmtJpt
"Ha
m
tultnjt
mu
27
najbdjeg Je
na
tirajull Rune kao zapadnjake. On
ih tmatra orijentalcima, Mongo-lim- a.
I kao takvlma, njegova je
formula najprije im pljunuti u
oil i onda njtma ratgovarati".
Govorel o MacArthurovim po-gledi- ma
na Aziju McCardle veil:
Vietnam je jedna od cetiri zem-lje
na lti amerikih ImperijaJui-tiiki- h
agrecora, koju je objavio
predfjednik Truman 29 Juna.
Zalto Je Truman poiao na taj
korak? Zato Mo Je vietnamikl na-ro- d
koro potpuno oslobodio zemlju
od francutkih kolonizatora pa su
ozbiljno ugrofene pozicije imperi-Jalizm- a
u torn dijelu tvijeta. Ante-rif- kl
Imperijaliztl preuzimlju od
Francuza osvajajku ulogu u Viet
namu. CilJ Je aprljefiti vietnamski
narod da dodje do tvoje nadonal-n- e
slobode.
Ovdje donodmo mapu (kartu)
koja pokazuje teiku poiidju fran-etHki- h
kolonizatora u Vietnam.
Mapa je uzda iz Vietnamkog Ia-fermado-nog
biltena (broj 221) I
pokazuje pozidje na koneu mje-tee- a
februara. Franeatke trope
tada mi drfale nemo 10 pooto ц-kup- nog terftorija. Od toga vreme-n- a
njihov poloiaj м Joi dfe po-goria- o.
Vietnameka Naredna Andja
vedi borbu protiv franewkJh oku.
patera u trim dijdovima zemlje.
Nareeito Je ieetoka borba na Je-ver- a,
u okrugu Cao-ban- g, Mitu kl- -
neeke graniee.
Konrem mjeeea maja 1etnam
ka armija je izvriila napadaj na
mjeato Dong-Khe- , 40 kilometara
od Cao-ban- g. Tom priHkom
u IzgubiU 000 vojnika I mao
go materijala. Dalje mi opkoljona
mjeita Lang-м- т, Lao-ka- y I Lai-cha- u
na klnetkoj granid. Udijed
tih neuipjeha komanda
Je cmjenila zapovjednika tjeverno
gnipe francuk!h ila general
AloMtandrl.
Okupatorl u pekuiali podatl
pojofanja na jever it Anaama
(reatralnl Vidnam) i OeW-- n
China (juinl Vietnam), all Na
rodna armija Je prljeWa taj рк-hva- t.
Okupatorl Ml tdko dioMitl U
eentralnom dijdu Vietnama. On!
drie amo gradove, a njnWt gar
rtisoAl podriavaju vetu vatdaofriwi
putem I morem.
Na J4igu okupatorl drie Mime
grad Saigon a bliiom okdioom,
U pna trl mjeeeea ove god me
itguUll mi 7.000 ljudl. Jedimee
narodne armije I partizani uniMHi
mi 108 franeuake чјпе pootaje, 8
aeroplana, 52 tanka, lokomoti-va- ,
36 idjetnifkih xagona I 10
brodova. Zarobljeni materijal uk
IJueuje 600 mitraljeza I 2.) pu-ak- a.
lWaMt4 gradova koje drie
Franeuzl poduplre Narodmi armi
pu. Citavi vietnamtkl nared e bort
za tvoju ntzavitnezt, za odobodir
od imperlJalittUkeg ugnjetavanja.
Truman Je zagrizao gorku Jabuku.
Amerifki i otvajai nee pnxH bo-I- je
od francutkih.
"On gleda na Daleki htek kao
novu ameriku granicu. Savexnii-k- a
pobjeda na I'adfiku u drugom
Svjdtkom ratu daje zlatnu priliku
SAD. SAD tu dobile n!z otoka
koji fine ivrttu linlju I mogu bit!
utvrdjenl ta mallm tгoIkovma',.
Pne РЛК HEN ES, Centuhog lomileU RjJmtkt pjrtijt
promjefte probadil
partija). Mu
Itampe,
Nalalett,
okupa-tor- i
franetuka
General Arnold, {ef amerike mllitame adminittradje, dae je
10 oktobra, 1945 godine itjavu u kojoj Je cinWki rekao da tavern!
tet Julne Koreje ne pripada korejtkom narodu vec! AmerHkim ml
litarnim vlattima. Ta lijava je odmah potkrepljeaa м podutlma
njom mjera aa riljem da te uguM vdja korejakog naroda. Amori
band ta progladli iloaalaom Naroda RopaMiku i dimtall м a
proaaajaajom njeaih vodja.
U mjeato narodam odbora, vreeva Je omraleal adrntatdraUftd
aaarat koji Je fuakdeaitae м vrijeme japaaoke okaaadje. Fntja
paaeki demeati kajf mi te eeeaatill od ItreMjiraaJa kerejakaa; aa-rad- a
a vrijeme Jaaeaokee; goipedttva, kejl ta uoke мга4г11 aa
okufalartm. pojadli mi te yiana aa povrMaa. Stariv) te pad dtd-lj- e
aedti koloaltatata, eri m izdajald doMI karaM I paMI м
dteeijeti troje reakdeaarae taage. Najamaik 31a; wan Rl pdft
taogaai od drane amerirkih mitHaraih rladi, pootavljen Je aa Mt
kHke prejapaatkm tltmenata.
NiMa od Japantke Imodne nije predate korejtkom naeoda,
tre mi ugrabiH nod geopodari. Agrama re forma je zabaeeaa. J-e-- Ijad
u Juinoj Koreji tu I dalje hrabljtvad pe ttarem kahpu.
Otam tatd radni dan Je ettao tamo mrtve dove na papiru.
Ogotceaje naroda je ролсапо kad tu miWtarne datti tprljeeUe
tprovodjenje odkika kenferendje ndnittara tpdjdh pod a u
Motkd, u kojima te traiilo ujedinjenje Koreje.
Uprkot neprettanih obeanja o tlobodl poHtWkih aktimettl,
amerike miHtarne vlatti tu dale naredjenje za haplenje vodja Ko-muddi-
Jke
part Ije Koreje I badli tu u zatvor, bet ikakvog povoda,
red broj roddjoba koji tu te za dug! nit godma netebMno bo rill
protiv Japas.aih okupatora.
Da bi naMI pijacu za tvej takozvanl viiak oruija, okepadone
vkttl tu na met mile Koreji "kredit" u Iznotu od 26 mWona ddara.
Oai tu natilno oduzlmall od naroda plrinal I druge prdzvode I daH
u Japan dk Je narod Juine Kereje tkapavao od gladl
Frri ©draz nezadovdjttva protir ovakreg ttanja bio Je Mrajk
40 hHJada raddka u Jo looJ Koreji u oktobru 1946 godine, kaf! t
prdvede u vejai uttanak.
Za vrijeme eve berbe, amerilke mWtarne vlatti i njihod na
jatMrfd hi abili preke Мв roddjaba; preko 2.0M Je ranjeae, a Mfc
4 hfljade Je pregUiene za ligabljene (vedaa Je ttbijena) ok Je
preke X hiljada bafene a zatrore. AH uprkot ereg krrarog terora,
preke 2 taWena radaika, ttudeaaU, tdjaka, pa oak I Jedan die
gradtke burieazije, wtete Je aceice u tej borbl
U taj herajtkej oktobartkoj borbl rodjen Je ergaafzerawi po- ked otpora pretir perobtjfranja naeg naroda. Daaaa te ta borba
raadta u jedmi nepobjedrru tttu kafa te, prema uHma temeg Sr#g
гмм R4a, "ltd kae Mtmtkl pozar".
(Natarit ce te) .