000247

OCR Text: 5TRANA 3 — Jedlnstvo, 23. euguMe, 1963.
TITO Г PUACiV
Saopcenje o razgovorima
delegacija SKJ i KPC
Prog, 10. augusta (Tanjug)
— U Progu je objavljen komu-nik- tj
o razgovorima izmedju
dtltgacija SKJ i KPC, koji su
vodjeni u petak i suboru u
glovnom gradu Cehoslova!ke.
Tekst komunikea glaii:
"Na poziv Centralnog kom-iteta
Komunistic'ke partije Ceho-lovac- ie
u Cehoslovac'koj Soci-Joliiiifk- oj
Republic! je, u vre-fntn- u
od 9. do 11. augusta
1968. godine, boravila delega-cija
Centralnog komiteta Save-z- a
komunista Jugoslavije s
predsjednikom Socijalisfic'ke
Ftderativne Republike Jugosla-vije
i predsjednikom Saveza
komunista Jugoslavije Josipom
Brozom Titom na celu. U raz-govorima,
koji su objavljeni
prilikom ovog posjeta, s ju-goslove- nske strane sudjelovali
u: sekretar Izvrinog komiteta
Centralnog komiteta Saveza
komunista Jugoslavije AAijalko
Todorovid, clanovi PredsjedniJ-tv- a
Centralnog komiteta Save-za
komunista Jugoslavije Krste
Crvenkovski i Vladimir Popo-vt- ,
flan Centralnog komiteta
Saveza komunista Jugoslavije
i ambasador SFP.J u CSSR Trpe
Jakovlevski.
Sa cehoslovaJke strane: prvi
sekretar Centralnog komiteta
Komunistic'ke partije Dubcek,
predsjednik CehoslovaJke So-djalisti- Zke
Republike Ludvik
Svoboda, Slanovl PredsjedniJ-tv- a
Centralnog komiteta Ko-munistid- ke
partije CehoslovaJ-k- e
Oldrich Cernik, Jozef Smr-kovsk- y
i Vasil Bilek, kandidaf
za liana PredsjedniJtva i se-kretar
Centralnog komiteta
Komunistic'ke partije Cehoslo-vadk- e
Jozef Lenart kao i amba-sador
CSSSR u Jugoslaviji dr
Ladislav Simovid.
U razgovorima, koji su pro-tek- li
u srdacno] i drugarskoj
atmosferi i u duhu uzajamnog
razumjevanja, izvrJena je raz-mje- na
informacija o suvreme-ni- m
problemima socijalistidke
izgradnje u dvjema zemljama.
U vezl s tim bila su takodjer
razmatrana pitanja suradnje
izmedju dvije partije, kao 1 ak-tuel- na
pitanja medjunarod-no- g
komunisijkog I radnidkog
pokreta.
Predstavnici SKJ i KPC izra-zil- i
su svoje zadovoljstvo zbog
LUTANJU
POLOVICA
I
DEVEDESET TERITORIJA JE
Oudcd de Mexico — Svaki
drugi od btizu pet milijuna
Portsrikanaca zivi u inozem-Stvu- ,
prije svega u Sjed.
U vjeJnom lutanju
"trbuhom za kruhom", polo-vic- a
jedne nacije prisiljena je
napustiti svoju zemlju.
Za nacionalistiku
Stranku u Portoriku, "Stranku
borbe za nacionalnu nezavi-snost
', situacija je potpuno
jcsnc: izvriena je najveda kra-dj- a
stoljeca — Portorikancima
Je ukradena njihova zemlja.
To je, uostalom, i naziv noj-nevi- je
te stranke u
kojoj se ncpada eksploatacija
Portonka od privatnih mono-pol- a
iz Sjed. Drzava.
Najvedi heroj Latinske Ame-rik- e,
Venezuelanoc Simon Bo-tlv- or,
sonjoo je u porno da se
otisne na more i oslobodi toj
najmonji otok u Velikim Anti-lim- a.
Bolivar, medjutim, nikod
nije vidio toj otok od oko 9000
fctvornih kilometara I vise od
1100 kilometara abate, koji na
gogrorf$kim kartama podsje
na — гкноЈ aviona.
Toj izgled i iz-vanre-dan
strateiki pololaj pri-wk- li
su na otok, mo neko-lik- o
deconija poslije odlaska
Spanjolaca, nove gospodare
— vojnike amertfke pomorske
pfeiodije. Oloda — od 25. ju-la
1898. — marinci dolaze iz
Drzava, a PorforikancI
odtaze sa svojeg otoka. Kolo-nijoln- a
se vlasf Sjed. Drzava
nod otokom otoda veoma ma-l- o
izmijerila. Potkraj prvog
svjetskog rata (1917) Sjed.
Drzave su odobrile Portorikan
uspjeinog razvoja odnosa iz-medju
dviju partija i slozili se
u misljenju da ih i dalje treba
svestrano razvijati, cime pruza-j- u
znacajni doprinos produblji-vanj- u
uzojamne suradne iz-medju
dviju prijateljskih sod-jalistic'k- ih
zemalja u svim obla-stim- a.
Obje partije pridaju veliko
znacenje druifvenim procesi-m- a
koji se odvijaju u suvreme
nom svijetu i u kojima se ispo-Ijav- a
sve veda privrzenost ide-jam- a
socijalizma i jacanju pro-gresivn- ih
snaga. One ce aktiv-n- o
pridonositi daljem jacanju
ovih pozitivnih tendencija i
ulagati napore za produblji-vanj- e
najJireg jedinstva svih
revolucionarnih, progresivnih i
demokratskih snaga u borbi
protiv imperijalizma, za mir,
nacionalnu nezavisnost, pro-gre- s
i socijalizam.
Prilikom razmjene miiljenja
o aktuelnlm problemima me-djunarod- nog
komunistifkog i
radniJkog pokreta, obje strane
su naglasile potrebu daljeg
razvijanja svestrane bilateral-n- e
suradnje.
Ravnopravni, otvoreni i de-mokrat- ski
odnosi, koji proizla-z- e
iz principa proleterskog In-ternacionali-zma,
pridonose u-cvrJdiv- anju
akcionog jedinstva
socijalistifkih snaga.
Obje strane pridaju veliko
znacenje i multilateralnoj su-radn- ji
i inicijativi na najjiroj
platformi borbe za mir i soci
jalizam. Siroka suradnja svih
progresivnih i miroljubivih
snaga, koja se ispotjava u naj-razliditiji- m
formama, predstav-Ij-a
jednu od najprejih potreba
suvremenog druJtvenog raz-voja.
Rezultati posjeta delegacije
Centralnog komiteta SKJ Ceho-slovac'koj
Socijalisickoj Republi-c- i
i razgovori koji su torn pri-likom
pruzili su zna-cajni
doprinos daljem jacanju
svestrane drugarske suradnje
izmedju Saveza komunista Ju-goslavije
i Komunistic'ke parti-je
Cehoslovafke.
Predstavnici obiju partija su
uvjereni da de narodi naJih
prijateljskih zemalja pozdraviti
ovu dinjenicu s punim zado-voljstvom- ".
"NAJVECA STOLJECA"
Portorikancima ukradena domovina
MORA NAPUSTITI
KOMPANIJAMA.
Sjed.
cima ameriiko drzavljanstvo,
Jime je de facto proglalena
aneksija te latinskoameriike
nacije Sjed. Drzavama. Pod
nacionalistiJkih J
oslobodilaJkih pokret tek je
poslije svjetskog rata
Kongres Sjed. Driava odobrio
Portoriku pravo da slobodno,
na opiim izborima bira guvr-ner- a.
Od proile godine, nakon fa
moznog referenduma, Pcrtori
ko je sluzbeno "nezavisna ze-mlja,
pridruiena Sjed. Dr2a
vama". Prema sluzbenim ocje-nom- a
iz Washingtona, Portori-k- o
je time dobio ne samo mod"
nog "protektorata" i zaititni-k- a
ved i mogunost da njegovl
slnovi, bez specijalnih eml-grantsk- ih
kvota i ogranicenja,
rode u Sjed. Drzave, a da ka
pital iz Sjed. Drzava
u razvoju tog siromainog oto-ka.
RUDARSKE KONCESIJE
O Portorikanaca u
Sjed. Drzavama malo se Ito
novoga reel Njihova te-i- ka
sudbina — Jesto i teza
nego zivlja — veo-ma
je poznata, a diskrimma
cija PortorikarKKa, zbog boje
koie i nepoznavanja engle-sko- g
jezika, prisutna je i u
New Yotku i na asfoltnu mno-gi- h
drugih omefiikih veiegra-dov- a.
"Pljo2ka stoljeca" —
kako tvrdi portorikanski nacto-nalist'- ki
pokret za nezavisnost
— pocela je zapravo rudar-ski- m
koncesijama na samom
otoku.
Sfudije i — ameriJke
I)ISKlSI.JE Г f'EIIOSLOVAOKOJ Radnici posle januara
Prag — Spolnopoliticki do-gadja- ji
u velikoj su meri od-vrati- li
paznju Sire publike od
politician debate koje se vodo
u samoj zemlji.
Treba se nadati da de bar
ove poslednje nedelje pred
vanredni kongres Komunistic'-
ke partije doneti pomeranje
teziita interesovanja, jer, bor-b- a
izmedju razlic'ifih telnji, po-gle- da
i snaga — i unutar vo-de- ce
ceboslovaclce partije —
nije zavriena. Jedna diskusija
koja traje ved tacno mesec da-n- a,
ipak privlafi sveopitu pa-inj- u.
Ona je izazvana dlankom
koji je glavni urednik "Rude
pravo" i flan Predsedniitva
CK Oldzih Svestka objavio 14.
jula, uoli samog sastanka
"varlavske peforice" i njihove
kritike "novog kursa".
Pod naslovom "Pifanje rad-ni2- ke
politike" Svestka pise
da se "u razdob-Iju- "
kao glavni napad na so-cijalizam
ima smatrati napad
na radnicku klasu, na njena
posfignuda i njenu
druJtvenu ulogu. A toj radnic"-ko- j
klasi u ovom novom raz-doblj- u
nije dato nijta novo,
ona je "iskljucena" iz prepo-roda- ,
iako je bez radnidke kta-s- e
preporod iluzoran i privre-me- n,
socijalna bezbednost —
postignuta ranije — viJe se ne
razvija. Ko daje danaJnjim
radnidkim porodicama perspe-ktiv- u
snizavanja cena za po-troJad- ka
dobra? Nije dudno
ako radnici zauzimaju stav
iJdekivanja, ili su zabrinuti
zbog nekih predloga reform! u
privredi. "Moraju li radnici
uzimati na svoja ledja odgo-vorno- st
za nerentabilnost koja
nije njihova krivica?"
Clanak je odmah izazvao
prigovore na mnogim mestima
— utoliko vede Jto je ovakav
pesimistiiki glas stigao od
KRADJA
-
U VJECNOM "TRBUHOM ZA KRUHOM"
STANOVNIKA PORTORIKA
SVOJU ZEMLJU ODLAZI U SJED. DR2AVE.
POSTO RASPRODANO AME-RICKI- M
Drza-vam- a.
vodecu
deklcradje
6a
primomljivi
vodjeni
pritiskom
drugog
sudjeluje
polozaju
mole
сгпо&од
analize
sadaJnjem
socijalna
PRIVATNIM
i Ujedinjenih naroda — poka-zuj- u
kako je po rudnom bogat-stv- u
Porforiko jedna od najbo-gatiji- h
zemalja na svijetu. All
nijedan rudnik ne pripada
Portorikancima. Bostonski fi-nancier
i milijunai Alastair D.
Frazer posjedovao je potkraj
1964. godine 85 posto porto
rikanskog teritorija, na osnov)
specijalnih rudarskih koncesija
Jto ih je njegov promudurni
djed za samo deset zlatnih
dolara kupio pocetkom ovog
stoljeda od odmirala Sampso-na- ,
prvog ameridkog vojnog
guvernera Portorika. Do kraja
proile godine, 90 posto porto-rikansko- g
teritorija rasprodano
je americ'kim privafnim kompa-nijam- a
— za rudarska istra-zivanj- a.
"Rudarska groznica" izazva-l- a
je ved vidljive pfomjene u
San Juanu, glavnom gradu
otoka, gdje svakodnevno ni!u
nove trgovine i poduzeca. Ali
upravo kao i s rudnicima —
sve Jto ekonomski podile pri-vre- du
otoka, u rukoma je stra-ni- h
kompanija. Od velikih i
modefnih supermorketa do
Jkola — osnovnih, Sfednjih i
vijih. Portorikanoc je potisnut
ili u unutralnjost, uz stalnu
opasnost da bude izboen sa
zemlje Jim prorade rudnW, ili
u Sjed. Drzave.
Drug a "velika pljaJka stolje-ca",
kako tvrde obavijelteni,
tek je na pragu. Rije2 je o Ipa-njolsko- m
jeziku i portorikan-sko- j
nacionalnoj kulturi. Dok
je prije 20 godina nastava u
svim ikolama u Portoriku bila
{Nastavok na st. 4)
lednog clana najviseg ruko-vodstv- a.
Koristeci se stvarnom
slobodom stampe, koja je za-vlad- ala
u zemlji, nekoliko li-st-ova
je odmah slededih dana
Svestki odgovorilo. Podrobno
se njegovim shvatanjima poza-bavi- o
sindikalni organ "Prace"
u clanku pod naslovom "Soc-ijalna
bezbednost Oldziha
Svestki". Autor nalazi da je
Svestka stvorio utisak da su
radnici pre januarskog plenu-m- a
kada je otpoceo novi kurs
pod novim rukovodstvom, bili
socijalno zbrinuti, a da su te
svoje pozicije izgubili posle
januara, upravo zbog nove po-litike.
U stvari, on odgovornost
za to svaljuje na ledja novog
rukovodstva (kojem i sam Sve-stka,
bar formalno, pripado).
Najbolje sto Svestka za taj no-vi
proces ima da kale, to je da
ga radnici "simpatiSu iako im
ne daje dovoljnu meru socijal
ne bezbednost!".
Nasuprot takvim pogledimo
glavnog urednika partijskog
organa, "Prace", list koji ne
posredno zastupa interese
radnidke klase u njihovom sin
dikalnom smlslu, istice da su
radnici bili "iskljuc'enl" iz sfe-r- e
politijkog delovanja upravo
u doba pre januarskog plenu-m- a
kada je vlast bila usred-sredjen- a
u rukama konzerva-tivno- g
rukovodstva partije I
drzavne birokratije. List daje
pregled ekonomske situacije u
staro doba, sa njenim inflaci-jam- a,
krutoScu, zanemariva-nje- m
tehniJkog razvoja. Rad-nici
ne samo ito ne smeju da
stoje po stranl preporoda vei
imaju neposredni interes, poli-tick!
i ekonomski, da se bore
za svoja prava u "srrukturl
vlasti" koja treba da bude
njihova vlast.
tematika Svesfkinog clanka ni
je msta drugo nego politikant-sk- a
kalkulacija sa postojecim
socijalnim problemima", i iz-raia- va
uverenje da ie cehoslo-vack- i
radnici, naprotiv, i dalje
davati kao sto i daju, podrsku
preporodu. Posle tako strogog
odgovora koji sadrzi i aluziju
da Svestka izrazava poglede
konzervativnijeg dela u partij-sko- m
rukovodstvu, polemika
nije mogla da prestane. Objav-Ijen- a
su pisma citalaca. Sam
Svestka vratio se na svoju te-m- u
u dva nopisa. Osnovna
njihova misao bila je da je go-vor- io
o problemima radnicSke
klase koji imaju svoje poreklo
u proslosti ali nisu reseni sad.
On takodje nalazi da mnogi
kriticari zaobilaze ulogu koju
treba da igra KomunistiSka
partija kao radnlJka partija.
Njeno predvodnistvo u prepo-rodu
ne sme se odvajati od ci-njen- lce
da ona predsfavlja
"spajanje revolucionarnog zna-nj- a
sa radniJkim pokretom".
Na ovo, opet, Svestki odgo-var- a
direktor katedre za mark-sizam-tenjiniz- am
na Karlovom
univerzitetu Pavel Mahonin.
On ukazuje da se upravo posle
januara po fabrikama razvila
"samostalna politiika aktiv-nos- t
Jlanstva partije i sindi-kata- "
i da je геб o kvalitetno
novoj, samostalnoj delatnosti
odozdo koja bi bila nemogucd
u staro doba i vezana je upra-vo
za preporod. Ako se u rani-jl- m
svojim Jlancima nije osvr-ta- o
posebno na ulogu KJ, veli
Mahonin, onda to ne samo da
ne znaci potcenjivanje partije
kao 5to misli Svestka, ved je
naprotiv odraz uverenja da je
Komunisticka partija — opJte-narodn- a,
i da se pod recju
"politika" podrazumeva uprn-v- o
partijska politika.
J. Gujfiniic
( Politika )
SLOBODA - ZA KOGA?
U Cehoslovackoj ranije, receno je, nije bilo nikakve slo-bo- de;
svatko je morao samo da amenuje ono ito je dolazilo
iz vrhova, zapravo od jednog iovjeka — Novotnog. To je bila
loia politika i pravo je ho je dokrajena.
Ali koliko se situacija promjenila?
Ovih dana moskovska "Pravda" je pisala kako cehoslo-vack- a
itampa nije htjela da objavi pismo grupe automobiltkih
radnika koji su osudili "licemjerstvo" onih koji na jednoj strani
govore da su za prijateljstvo sa Sovjetskim Savezom a na dru-g- oj
strani ga prikazuju krivcem svih tehoslovackih poteJkoa.
"Pravda" takodjer pile da su ovi radnici izloieni progonima,
a neki su cak otpuiteni s posla.
Ako ovaj dogadjaj nije osamljen i odralava stvarno sta-n- je
u Cehoslovackoj danas, onda radni ljudi, iskrene pristalice
socijalizma, kako u Cehoslovackoj, tako i svim ostalim zemlja-ma,
zalsta imaju razloga da budu zabrinuti.
AMERICKA S C E N A
Ub..anje C naca u Sjed. Drzavama e postalo svakodnevna
pojava. Ova slika pokazuje mrtvu ienu, ubienu u Miami, Flo-rida,
kad su Crnci demonstrirali protiv republikanske konven-cij- e
na kojoj je Richard Nixon imenovan za republikanskog
kandidata za predsjednika Sjed. Drzava. Pored ove zene ubije-n- a
su i dva muJkarca, a deset ih je ranjeno.
SVIJET MLADIH
Sto mlade
Amerikance pretvara
u Hamlete?
Nijedno pitanja na Zapadu danas ne pokreie toliko
diskusije koliko problemi i sudbina danainje omladi-ne- .
Mnogo se toga prigovara mladima, a najvise Jto
se ne prilagodjuju druJtvu. Medjutim, nezadovoljnih
omladinom i nezadovoljne omladine bilo je joi u doba
anti£ke Gr2ke, samo to nikad nije bilo tako oitro izra-zen- o
kao danas.
Iako je u razvijenim zemljama s niskim natalitefom
i duzom prosjejfnom dobi posto tak mladih u ukupnom
broju stanovnijtva zemlje nizi od onog u slabije razvi-jenim
zemljama, ona ipak predstavlja jaku druJtvenu
snagu. Tredina stanovnijtva Engleske, na primjer, da-nas
su mladji od 29 godina, a u Sjed. Drzavama ih
ima vec 52,2 posto.
Medjutim, mladi koji danas ranije fizioloJki sazrije-vaj- u,
kasnije socijalno sazrijevaju, tj. kasnije postaju
nezavisni, Jto je uvjetovano duljim opiim i profesional-ni- m
obrazovanjem i joi nekim faktorima. Taj neodre-dje- ni
polozaj mladih — kad je mlad covjek fiziiki i
intelektualno vet odrastao, ali je socijalno joJ uvijek
zavisan — stvara unufraJnju psiholosku nopefost koje
se on mora osloboditi na bilo koji naJin.
Ubrzan drustveni razvoj uz dulje trajanje zivota po-veca- va
psiholoJke razlike medju generacijama: Jto se
vise mijenjaju uvjeti zivota, tim su vece razlike izme-dju
roditelja i djece, razlike u njihovim navikama i
orijenfacijama, a to stvara opet specififne teJkode.
Na omladinu se danas viJe ne gleda samo s psiho-loJko-pedagos- kog
aspekta, ved i s ekonomskog. O
omladini kao potroiacu ovise mnogi: proizvodnja gra-mofonsk- ih
ploJa, guma za zvakanje, kozmetiikih sred-stav- a,
sportskih potrepJtina, a posredno i mnogi dru-g- i.
Preko mode omladina utjece na estetske sfandarde.
Sve se to, naravno odnosi na omladinu zafvara put
daljnjem obrazovanju, a ta nejednakost automatskl
povlaJi i nejednakost daljnjih socijalnih perspektiva.
Otuda i razlike u naJinu zivota i socijalnoj orijentaciji.
Bilo je socijalne nejednakosti i ranije, ali ona nikad
nije bila toliko drasticna i bolna.
UkljuJivanje omladine u "zreli" zivot mnogi burioa-sk- i
sociolozi opisuju kao proces prilagodjavanja, pro-ces
socijalnog adaptiranja, a nezadovoljstvo i protest
kao pojavu "neadaptiranja". A Jto onda, ako te nor-m- e
i principi koje olicavaju javni zivot i same preiiv-Ijavaj- u
krizu, lega su svjesne i mnoge starije genera-cije- ?
5fo, u stvari, kapifalistiJko druJtvo predlaze omla-dini?
Rad? Ali posla nemal Postotak nezaposlene omla-dine
iz dana u dan sve je veli.
Velik i najosjetljiviji dio omladine ne moze se pomi-ri- ti
s danaJnjim nafinom zivota. Nju ne zadovoljavaju
ni ciljevi ni sredstva burzoaskog zivota. "Ima neJto tru-l- o
u danaJnjoj Americi, Jto naJu omladinu pretvara
u Hamlete. . ." — piJe ameriiki sociolog Edgar Frie-denberg- er.
A kako se rjeJava ta "hamletovska situa-cija"?
RjeJava je LSD, narkomanija, doping, marihua-na,
a posljedice? Nasilje, ubojstva, zanemarivanje ljud-sko- g
dostojanstva. AmeriJki pisac, Paul Goodman
opravdano dovodi omladinski kriminal u vezu sa sek-sualno- m
raspuJtenoJcu. . . AmeriJki hipijevci zna?e
protest protiv svijeta burloaskog vlasniJtva, svijeta
koji to vlasnijfvo brani represivnim moralom i, prema
tome, hipijevci imaju izvjesno pozitivno socijalno obi-Ijezj- e.
Sve njihove ekstravagancije samo su naivno
stremljenje slobodi, kidanje s tradicijom, izazov lice-mjer- ju
druJtva.
Nema naJina da covjek izadje iz svog druJtva. Pseu-doizolac- ija
postaje politiJko dezerterstvo, narkomani-ja
stvara ilegalnu ali vrlo unosnu granu trgovine, ira-donal- ni
"aktivizam" siledzija neprimijetno se uklapa
u sluzbu organiziranog kriminala, a hipi-pokr- et iz-ras- ta
u mogu. Zbog toga se dio omladine Zapada nije
orijentirao na "odlazak" iz druJtva, ved na borbu za
preobrazaj tog druJtva. Pojacana politidka aktivnost
omladine bukvalan je simbol naseg vremena.
Posljednjih godina broj studenata se udvostru!to —
oni su impozantna druJtvena snaga. Oni se danas or-ganizir- ano
bore za prekid vijetnamskog rata, za ravno-pravno- st
crnaca, protiv obnavljanja faJizma u Njemo?-ko- j
itd., tako da je pokret studenata prerastoo u iirok
potitidki pokret i on se podudara s interesima radnir!ke
klase i drugih progresivnih snoga u svijetu .
Ali, omladina nece prihvatiti nikakvu gotovu ideolo-gij-u.
I Lenjin je naglaJavao da se omladina mora pri-blizi- ti
socijalizmu "drukJije, I ne u onakvim okolnosti-m- a
kako su to iinili njezini ocevi. . ." Jto — medjutim,
— ne smije predi u politiCki negativizam. Njoj treba
dati distu i jasnu idejnu platformu da ne bi otiJIa u ta-bor
reakcionarne omladine, ili se pocela zanositi opa-sni- m,
ultralijevo nastrojenim tumoJenjima i eksfrem-ni-m
idejama pod parolama: "vlast studentimo, ukida-nj- e
ispita, otpuJtanje profesora".
Posljednji dogodjaji pokazali su da omladinu ne
treba smatrati "objekfom" odgajanja i obrazovanja,
ved aktivnom stvaralac'kom snagom.
I. Kan
APEL OMLADINE SVIJETU
So fija — Xa svictku svjetskog fostivala omla-dine
i studenata predstavnici mlade generaeije iz
141) zemlje nsvojih su "apcl omladine svijetu". 1J
torn dokumentu upueen je poziv mladima eitavojj
svijeta da ojaeajn jedinstvo u borbi za pobjedu vi-jetnams-koR
naroda, za slobodu, nezavisnost, mir,
demokraeijii i progres.