Note |
OCR Text: orna fcuca ie nekada sluiila kao ccntar parohije Batache gde su
.! 'oplo pnmani Lout Riel Gabriel Dumar Metis i Indnanti ком
su se tada bonli za nczavisnost Kana.de
Moji utisci iz posjete
dalekoj Kaliforniii
KnlLnJ Uk, Om. — ProJlo
je 30 godina kako sam ostaio rnoj
rodni kraj. — najbolje ono Sto sam
uztvao u mladim godinama: ostavio
sam oca i majku, brafti i scstru,
svoju d)ecu i prijatclje.
Ni najrrunje nc slutetf, da sc ne
posratim nakon par godina onamo
gdje me je prvi put sunce ogrijalo.
All sam vidio da cbvjck sa svojom
buducnoSiu nc mole odlucnati u
danaSnjem druStvu. U danaSnje
vnjcme niSta nije stalno i opce pri- -
like se mjenjaju od лгетепа do
vrcmcna, a naisto i u naSoj staroj
domoini, gdje je Iadao teror i
progonstvo. To je trajalo sse do
proJlog rata. Tako sam se morao
prilagoditi prilikama, kao i na hi-- I
jade Jugoslavena u ovpj slobodnoj
zcmlji — Kanadi i nastupiti sa no-I-m
familijarnim iivotom, Nesno-sn- i
neredi dopiru i do familijarnog
iivota, kao Sto je doprlo i do moje
obitelji u domosini. A!i pored se
ga toga uvijek gajim Ijubav na-pra- m
majke, sestre, brace i moja
tri sina kojih zaboraviti nikad necu.
Moja je vruca ielja bila da se
sattanem sa bratom Matom, koji je
navtanjen u Californiji. On je prije
dvijc godine pojctio naSc drage u
rodnoj domovini i snjima proveo
tri mjeseca. Zelct!i da mi sac i-p-rica
kako je tamo, bijafe i njegova
iclja da dodjem k njemu.
Kada am dobio prvu pritiku,
a to je bilo prcd par mjcseci. za
rijeme moga godiSnjeg odmor,
otilao sam u Los Angeles bratu u
poijete.
Taj nal bratski sastanak se ne
mole jednmtavno opisati — kad
brat bratu dodje u zagtljaj nakon
30 godina. Njegovo bratoprimst%-- o
bilo ,e za mene upravo ncoftkiva
no. On nije ialio napust.t. posao
za лп-ст- е Jto sam tamo proveo.
Upoznali su me м gradotiima Los
Dili u nekom selu jednoga Ijeta
velika suta kao nikad. te jednom
poslije liturgije. zaustaxi se s%t selo
pred crkvom pa, nagna popa da se
moli bogu za kilu i da mu kahi.
ako njegova molitva ne bude usli
Sena, dobavice drugoga popa ko-je- ga
fc bog poslufati.
U to izidje pop pred crk-v- u i
svima nazove dobro jutro i po obi-!aj- ii
btagoslovi. A oni sri skoce
nanj icuc1:
— Dede. pope, otvaraj knjige iz
kojih se bog moli za kilu. I ako
nam kila ne padne, onog istog da-n- a
nei'ei jesti naleg hljeba niti M
ikalva bira imati.
Pop znajui dobro --oje paro-hfjan- e.
odmah se mudro dosjeti,
pa im refe:
— Dobro, moji IjudL TrebaK j
sno to davno uSnid. AU ja to ni-sa- m
srnio ni mogao bez vas, jer ne
znam kad botoe Ulu. Nego. kad
ste svi odje. daj da se dogOTori
rao, pa kad izaberemo dan. ako ne '
padne Visa, evo moje glare. Eto a
bih. bra!o. ako ri idite, sut;a. ;
Angeles i Hollywood-om- . pa od
San Pedro do San Bernadino, da
vidim Ijepote jcdnog dijcla oijet-n- e
Californije, o dcmu se dosta to-ga
cuje i tfta, a i osvjedoJio sam se
i sam da je tako.
Takodjer, vodio me posjetiti na
Je bribirske familije, Stosu nasc-Ijen- e
u oom mjestu i bliinoj oko-lic- i.
To su vccmom oni koji su
simnom iSli u Skolu.
Brat Mato sided da je moj po-sj- ct
kratak i ncmogucc da sih i- -
dim, ne zalefl troJkova, pozvao je
Bribirce na veceru (banket) u
hrvatsku radnilku dvoranu. Sa
ovom prircdbom je ruko-oJi- o na$
prtjatelj Vinko Antonio uz pornoc"
nekohko naJih scstara. To je bilo
izvrsno, a vecara ukusna, kojoj nc
ma prigovora. Izrazi i govori po-jcdina- ca
su me duboko dirnuli,
gledajuci suznim ofima moje mile
Bribirce i Bribirke s kojima sam u
naSim mladim danima dijelio do
bro ! zlo. A tako se osjecao i moj
brat Mato. koji se kroz pla£ zahva.
lio vima, sluteci da je оло oprosni
sastanak — da cu e opet s njima.
sa mojim prijatcljima. rastati.
Brafo i sctre i prijatelii. Bnbirci
i Bribirke. koji ste te eccri bili s
nama, mnogo sam sc zahvaljujem
na ifcm gostoprimstvu, takodjer
i na ovom vclikom daru kojeg ste
mi kao slolna brafa dali na moj em
rastanku. To ic mi ostati dugotraj-n- a
uspomena, sjciajufi se vat sviju
sa mojom ieljom i nadom da i ja
iednom budem medju vama. JoS
jednom hala svima, a narojito na-Se- m
dugogodi{njem kolonivti u
Los Angeles Antonicu ! njego-o- j
supruzt Rose koji su rr--c 4jim
ђга1от .с nl avijonsku stanicu
мт n..rf Ло _
Vinko Viet anil.
— Sutra ja ne mogu nikako, —
retfe seoski knez. — РогиЛо sam
mobu da nu ianju ptenicu, jer ma-te
s- -i da je ef prtzrela.
— A hotfete li u utorak? — u
pita pop.
— Ne, pope, odgovori seoski
glavar, jer ja mislim vriiti ptenku.
Tako sam ugovorio i dao kaparu
za Ijude i konje.
— A hocemo li u srijedu?
— Kako u srijedu! — vikna
gazda Jovo — Zar ne znaL pope,
dx ja tog dana lenim sina i kupim
svatove evo pctnaest dana?
— HoJemo li u !errrtak?
— Ne, pope, ako boga znal. Ja
u £emtak kosim Irradu.
I tako je to Ulo sve do nedjelje.
pa pop ridjefi Sta je i kako je. re
ie im:
— E, bracb moja, vi se bratski
dogovorite, pa kad god re-fet- e, ja
cu ponaclti kiJu. AJi samo kad sri '
re-5et- e, ix media tinu ne bude!
inata.
Dovitljiv pop
(NARODXA PRICA)
I. TREPENJEXKOV
Razvitak traktorgradnje
U SSSR do 1930. godine nijc
I bilo traktorske industrije, tako su
neke r%'ornice izradjivale pojedine
uzorke traktora.
Po£ev od 1928—29 godine trak
torogradnja u Sovjetskom Savezu
pofela je bumo da se razvija. U
'pn-o-m redu je ostjena proiz'od
nja traktora na to£kovima koji su
-- ednostarniji u izradi i primeni.
1928 —9 godine proiirena je neJto
' raniie otpoteta proizvodnja trak-tora
u Lenjingradskoj tvornici
Kirov" (tada "Krasnij putilo
vec")
Sedamnaestog lipnja 1930. go-dine
otpoeo je sa radom prvenae
pne petoljetke — Staljingradska
rakiorska tornica "F. E. Djcrfin-sk- i
. prva u SSSR tvornica izrade
strojc-- a pomocu beskrajne vrpee u
masovnim kolifinama. Za proteklih
25 godina tAomica je proirvela
mnogo stotina hiljada traktora i c--
I liku koli'6'nu drugih proizroda za
narodnu privredu.
. U 1931. godini proradila je Har-kovsk- a
П-omi-ca "G. K. Ordioni
I kidze". U to vrijeme su obe t-o-r-nice
izradjivale traktore na toCko-vim- a
STZ— riTZ.
Kirovska tvornica je od 1934.
godine. umjesto zastarclog traktora
"F. P.". prrila na proizvodnju
traktora na totkovima za oranje
medju redovima "Unicr$ar.
V 1933. godini zauSena je iz-grad-nja
i oprema Celjabinske trak-torske
tvornice "Jos,P Staljin".
U toj tvornici je prvi put u sijetu
orginizovana maso-n- a prointxlnja
mocnih traktora-gusjeniar- a. Oni
su se izradjivali pod markom Sta
Ijinec— 60, a od 1938. godine, po-sl- e
modjenja na i 'ima dizelmoto-ra- ,
dobili su marku Staljincc— 65.
Osvajanje proirvodnje till veli
kill i komplikovanih strojeva svije-t!o(5iI- o
je kako o porasru sovjetske
industrije, tako i o usponu poljo-prired- e
koja je mogla uspjeSno
da koristi takva moJna sredsra
mehanizadje.
Velik! korak napred u razvitku
traktorogradnje u SSSR bio je pre- -
laz Staljingradske i Нагкол-sk-e
omice u 1937. godini na proiz
vodnju traktora — gusjenirara
STZ—NATI originalne domae
konstrukdje. Poslije osvajanja pro-izvodnje
traktora STZ— NATI So
jctski Savez je izaSao na prvo mje-st- o
u svijeru po proizvodnji trak-tora
— gusjenicara. Proiz-odnj- a
traktora u SSSR (utlovno od 15
konjikih snaga) bila je u prvoj
petoljetki 160.000, a u drugoj
512.000 komada.
Rat je nanio xcliku Stetu sovjet-sko- j
traktorskoj indastriji. Neke
tvornice $u bile razruJene.
AH je vec" u 1943. godini otpo-ce- o
novi uspon sovjetske traktoro-gradnje.
Podignutasu nove trakto-sk- e
tvornice: Attajska M. I Ka
linjin", Vladimirska A. A. Zna-nov- ,
Minka. Lipecka, kao i Har-кол-sk- a
tvornica za montiranje
traktora. Obno%ljene su i proSirene
Staljingradska i Harkovska triktor-sk- a
tvornica, obnovljena je proiz-%-odnj- a
traktora u Celjabinskoj
tvornid.
Samo u 1954 godini za potrebe
poljoprivrede proirvedeno je 1 37.-00- 0
traktora opce namene (u$Io-n- o
od 15 konjskih snaga) i 46.000
traktora 2a medjurednu obradu.
Uporedo sa znatnim povecanjem
broja raktora u sovjetskoj traktoro-gradn- jt
u posljeratnom pcriodu je
irrriena i birna izmjena u krali-tet- u
proizroda.
Sovjetske traktorske tvornice u-glavn- om
proixvode traktore — gu-sjenic- are
koji osiguravaju jaku
ru2u, &ranje efikasne agrotehnike
i koristan koefidjent dejstra, koji
relatfvno malo zavis! od uslora
zemljiSta i klime. Sve viSe se pri-menjj- ju
na traktorima dizelmotori
koji trose znatno manje goriva i
rezervnDi djelova u poredjenju sa
karburartomim mororirna.
Na traktorima se naliroko pri-menj- uju
hidraulicni uredjaji koji
omogu&ju upotrebu ne samo pri-koli- ca
i drugih roljoprrrrednih
strojeTi, koji poboljsaraju mane-rrisan- je
agregata, porecavaja pro-duktnrn- ost i olaklavaju rad trak- -
toriste.
Traktori za tsedftzredna obradu
2emlje u agregaru sa odgovarajufim
orudjtma sada se primcnjuju ne
samo гл medjurednu obradu kul- -
ttura koje se okopavaju, nego i za
sitnjenje zemlje i uklanjanje ko-ro- va
u redovima izmedju rastlnja
Sto je postalo moguce pri kvadrat-noi- n
Hi kvadratno-odiacno- m na&nu
sijanja.
U posljeratnom pcriodu sovjet-ske
tvornice su osvojile niz novih
savrSenijih mod el a traktora:
HT2— 7, "Bjelzrus", KD—35,
KDP—335, DT— 54. S—80, GB-5- 8
i druge. U SSSR je stvoren i
proizvodi se specijalni traktor
KT—12 koji slufi za izvlatfenje
oblovine i njcn prcnos na skladiSta.
U traktorskim tvornicama pri- -
ZA NIML
Xovosti u 1975. godini
Napredci, koje e covjedanstvo
posti6 u slijede&h 20 godina, ne
samo da se mogu prorevfi, ei i
proraunati, dakle sa sigumoScu
postaviti. Najainiji odgovori o no- -
vast ima u toku dva decenija jesu:
diepni telefon, pltnske turbine kao
pogon za automobile, uniStenje
zaraznih bolesti kao tubcrkuloze,
plucnog raka, preranog starenja,
bolesti iivaca itd.
Scf Bell Telephone Co., F. Ja
cobson, tvrdi da se set radi na no-vi- m
pronalasdma: telefon, xcliine
diepa na prsluku, kojim ie se moc"i
govoriti sa svakog mjesta, svakom
lieu, koje znade doticni pozivni
znak i ima telefon, stavljen na po-zivn- u
oznaku. Dalje ie biti u upo-ra- bi
telefon s telcvizijskim plat-no- m,
tako da fc sugovornik biti
pred nama, pa ie govornik modi
vidjeti kakav utisak na njega 6'ni
dotidni razgovor.
'Malcolm Ferguson, Scf Bcndix
Aviation Co., tvrdi da ne e'e biti
tada motora sa sagorjevanjem, cv!
s plinskim turbinama na automobi
lima. Avioni (e biti samo na atom-s- ki
pogon s 200 osoba-putmk- a, koji
ie razdaljinu New York — London
prevaliti гл 4 sata, a oko svijeta za
24 sata. Jo! vcifi optimizam poka
ruje Lester Colbert, Scf Cr)-$Ie- r
tvornice, tvrdjenjem da e za 20
godina i djeca mo!i upravljati au- -
tomobilima, poSto e se na vclikim
autocestama promet odvijati porno
tubcrkuloze,
Windsor, Ont. — Ranljc
je javljcno u "JedInstvuM da
je dniK Corak ispustio svoju
patnidku duSu dana 25 au
gusta u ovdaSnjcm sanatori-um- u sa suSiiave. Sahranu je
obavila satna bolnica.
Pctar je rodjen 1902. go
dine u selu Podlopaca, Lika.
Sa rodne jfrude je emitfrirao
1926. godine u Kanadu. U to
vrijeme mnogi je liiki mla
ilii ostavio krsnu LJku u po-tr- ai za radom i zaradom —
boljim iivotom, Petar nije
bio izuzctak.
Iz starog kraja doSao je
raTio u Windsor. Fordove
tvornice automobila mnogog
su naSeg mladica vukle u
Windsor — "placa dobra,
posao stalan, a ostale poteS-koc- e
pomii-ljasm- o
mi. Istina, jedni se
zaradise, drugi se razbjeza-s- e
po Kanadi, a Pctar se za-ra- di
na gradjevini, u pijesku
i cementu Poslije je radio
kod Toledo Scale Co. i u pra-sin- !
oboljavao najteie po-slov- e.
V je r o a t n o je
dobio silikoses (praiinu
na pluca), siguran put k su-sic- L
I u drugim mjestima
Kanade obavljao je najteie
poslove. To nije nilta nova
za mlade emigrante, a oso-bito
Slavene, koji su obav-lja- li
i sada obavljaju najte-ie,
najopasnije i najnezdra
vije poslove Sa jacanjem
sindikalnog pokreta ovo se
stanje donekle popravilo,
ali svakako nije dovoljno da
bi Jovjek rekao ? "Svi mi Ka- -
nadjani, domorodci i Jnorod
ci imamo jednako pravo.
u SSSR-- u
mjenjuje se napredna tehnologija.
Izmedju ostalog. uveden je niz
tomatskih linija za obradu talrvih
komplikovanih dijeiova kao Sto su
blokovi i glave cilindara.
Postignuta je znatno ролеапје
produkti-no$t- i rada koje je rezul-ta- t
primjene savrSenijeg uredjaja i
naprednih metoda proizvodnje.
Daljnji zadaci sovjetske trakto
rogradnje sastoje se u brzom stva
ranju i osvajanju novih modcla
traktora, koji odgovaraju zahtje-vim- a
kompleksne mehanizadje po
ljoprirede i koji osiguravaju bo-gati- ji
prinos. kortsnu ultedu i bo-Ij- u
produkti-nos- t u radu. JIVO S Tl
30 milijuna salica caja
Vojne kantinc engleske ojske,
poznate pod nazivom "NAArF.
istolile su u toku proSle godine
preko 30 milijuna Salica caja, koje
su cngleski vojnici popili u slobod-no- m
vremenu. U isto vrijeme po-troSc- no
je svega dva milijuna Salica
kave. Prije 50 godina stanjc utro-Sk- a
pica po vojnim kantinama bilo
je sasvim drugadije. To je jasno
vjdljivo iz statistike till kantina:
tada je godiSnje troicno 90ГЈ al- -
koholnih piVa, лссшот whiskya,
dok je sadaSnja potroSnja alkohola
pala na 57, ustupivSi mjc-st-o caju
i donekle kavi.
Spastic pa vclikc nope
U Sundcrlandu'Durham (V. Bri-tanij- a)
dogodio se teiak sudar au-bu- sa
s kamionom.U autobusu je bi-lo
osljedjcnih putnika. Saobradajna
policija ustanovila je krivicu Sofera
autobusa koji nije na vrijeme kodio
kola. No, za cudo, sud je Sofera
opravdao i to zbog "vehkih nogu"!
Sofer je, naime, dokazao da jc do-ist- a
na vrijeme pritisnio nogom
na kcxTnicu, ali kako ima vrlo
Siroko stopalo, ujedno je pritiskj
vao i na рариЛиси za gas i tako
&k ubrzao pokret kola bez svoje
volje.
Svi pak medicinski $trufnjaci uvje
reni su, da za 20 godina ne e'e biti
Petar jc volio i ljubio svo
ju adoptiranu domovinu —
Kanadu. Iz te ljubavi na-pra- ma
novoj domovini stu-pi- o je u radni£ki pokret, jer
je driao da jedino radni£ki
progresivni pokret vodi bor-b- u
za bolji i sretniji zivot
radnog naroda Kanade, ne
uzimajucl u obzirtko bio ro-djen
u Kanadi, a tko u ino-stranstv-u.
Do zadnjeg £asa
svoga iivota iivo se 'nterc-sira- o
za radniCki pokret i
skromno doprinasao njego
vom uspjehu, bilo to iivom
ili pisanom rijeii.
On je u ovoj zcmlji proba-vi- o 30 godina. Od tih 30 go-dina,
18 je proveo u raznim
sanatorijima provincije On-tario.
Za ditavog toga biva- -
cu narocuih clektronskih uredjaja. ni ni raka.
i
Nekoliko redaka o pokojnom drugu Petru Corak
savladacemo'%
j
au- -
nja U Kanadi, uvijek se inte-jg- e resirac za prilike u rodnoj
domovini, a osobito za vri
jeme Xarodnooslobodila£ke
borbe. Pomiiljao je da se po- -
xati u rodni kraj nakon ra-ta.
Ali je kona£no dosao do
zaklju£ka da bi bio samo na
teret svoga naroda, koji je
nastojaodaobnovi gospodar-stv- o
ratom razruSeno i uni-sten- o. I zato je ostao u Ka-nadi,
iako je vise puta re-kao:
"Volio bi da mi kosti
btrunu u rodnom kraju".
U starom kraju ostavlja
ienu sa kcerkom i mnogo
rodbine I prijatelja. Ovdje u
Kanadi bratida, mnogo zna-nac- a
i prijatelja.
NJegovoj ieni I kcerki, te
ostaloj rodbini moje iskreno
sau£es£e.
Pri jatel j. '
IZ JUGOSLAVIA
DOBAR PRINOS U УОЈЛгОВ1Х1
Sen S-U- . — Vc? prvt rczultati
vrSidbe, koja je vet. dosad obavljena
sa oko 25 do 30 posto, pokazuju,
da ic ovogodiSnji proijek pnnosa
pSenice po jednom hektaru u Voj-odi- ni
biti oko 17 mtc. To je za
oko 3 mtc bolji prinos od iSego-diSnje- g
vojvodjanskog prosjeka. I
ozimi jecam je vrlo dobar: odekuje
se prosjek od preko 20 mtc po
hektaru, Sto prcdstavlja rekordan
rod u Vojvodini.
Koliko je to povoljan rod, naj-bolje
se vidi iz oe usporedbe:
1953. godine (koja sc smatra jed-nom
od naj rodni j ih godina ovog
posljednjcg decenija) prosjetan je
prinos pSenice po jednom hektaru
iznosio 19,2 mtc po hektaru.
OBXOVA VIN0GRADA
Kutmj. — Zavod za vinogradar-srv- o
i vinarstvo Hrvatske izradio je
plan unapredjenja vinograda u
Moslavini, na podrudju Kutmskog
kotara, Moslavina je poznat vino-grads- ki
kraj. U njoj ima pod lozom
preko hiljadu i cctiri stotine hektara
zemljiSta. Prosjccno se dobije sva- -
ke godine oko 450 vagona vina.
Prema planu, prva je briga, da
se osnuje lozni rasadnik dobnh i
najviSe traienih vrsta groidja. Za.
tim je projektu i podizanje xinar-sko- g
podruma. Vet sc pristupilo
radu na osnivanju raudnika, koji
se nalazi na zernljiStu kotarskc po-Ijoprivre-dne
stanice. U Moslavini
do sada nije postajao rasadnik.
Modcrnizacija icljczarc
Jcscnicc
Jesenict. — JoS prije nekoliko
mjescci u Zeljezari Jesenice pristu-pilo
sc modernizadji odjcljcnja za
proizvodnju tankog lima. Tako je
dogradjena nova 27 metara duga
pec! za zagrijavanje tankog lima, a
izgradjene su i dvijc 23 mctra duge
paketne pcci, kao i postrojenja za
valjanje lima.
fodemizadjom ovih postrojenja
vcif ove godine proizvodnja tankog
lima bit e'e povecana za preko
10.000 tona, a iduife godine proiz
vodnja e porasti za jol 30.000
tona tankog lima.
Razmjcna publikacija sa
inozemstvom
Bibtiografski institut FNRJ i Sa-vez- ni
ccntar za razmjenu publika-rija- ,
kao i nekc naucnc i kultumo-prosvjetn- e
ustanove, poicle su raz-mjenu
publikadja s viSe zemalja u
svijeru. Srpska akademija nauka,
Hrvatsko kemijsko druStvo t joS
neke ustanove razmjenjuju publi-kadj- e
s Akademijom nauka SSSR,
a Savezni ccntar za razmjenu publi-kacij- a
dobio je od Lcnjinove bibli-otek- e
u Moskvi pismo, u kome se
traii 146 publikadja i knjiga iz
raznih oblasti, kao i 55 list ova i ca.
sopisa Naucne ustanove iz Madjar-ske- ,
Cehoslovake i Rumunjske ta-kod- jer
su traii le intenzivniju raz-mjenu
knjiga i publikadja.
Sas ezni ccntar dobio je i prvu
publikadju iz NR Kine — asopis
"Preporod Kine na engleskom je-zik- u.
Iz Indije su dobivene tri knji- -
o irvotu i radu Gandija na san
skrtu i druge publikadje na hindu
jezilcu. Iz Italije je stigla za j'ugo- -
slavenske naucne i druge ustanove
i veca poSiljka casopisa i drugih
publikadja.
Dvadcsct novih £itaonica
u Xasickom kotaru
Slce. — U posljednje dsije
godine Sodjalistjcld savez u Naii-clco- m
kotara dao je, izmedju osta-log.
poticaj, da se otvori dvadest
novih seoskih ditaonica. PokrrnuO
je i rad kultumo-prosvjemi- h dm-Suv- a.
U NaSicama je osnovano a-mate- rsko
kazaliSte, koje s uspjehom
radi. Osim toga clanovi SodjaJisti- -
Qsog saveza sudjdovali su dobro- -
rolino na rodizaniu i uredienitt
fdomova i slscmrn radonma, cxme
tu uSredjene znatne sume noraca. L
STRANA 3
Prema podacima Uprave za po-Ijoprivr- edu
pokrajinskog Irvrtnog
xijeca, prinos pSenice u pojedinim
kotarima krede se od 10 do 20 me- -
trickih centi po hektaru. Osobito
je dobar rod zabiljezen na podru-cj- u
dosadaSnjeg Sidkog kotara I
u ostalim kotarima ima dosta par-cel-a
sa prinosom cak i do 35 mrc
po hektaru.
Sve parcele, koje su gnojene u-mjct- nim
gnojivom. dale su vioke
prinose, koji su za pet do Sest me-triclc- ih
centi vi$i od prinosa sa ne-gnojen- ih
povrSina.
Ccste kiSe dosad su pogodovate
razxju proljetnili usjeva. Kukuruz.
Sederna repa i konoplja su eoma
bujni.
U MOSLuWINI
Podizanje novih i modernih vi-nograda
pocct e naj prije na ima-nj- u
zadruge u Kutini, koja jc po
sljednjih godina uloiila na torn po
stu mnogo truda i inula uspjdia.
Vinarski podrum bit Te izgradjen
u Volodcru gdje postoji vinogra
darska zadruga, osnovana joS 1913
godine. Podrum e'e modi preraditi
i sacuvati oko stotinu i pedeset va
gona vina. On bi sluiio cijclom
Kutinskom kotaru.
Za sadjenje vinograda zadruge
u Kutinskom kotaru dobivaju kre
ditc od Na rod nog odbora u Zagre-b- u,
s tim da sve vrste stolnog gro-idja
Salju na zagrebadko triiSte.
Slijcpi l-a-dc
na (clefon-ski- m ccntralama u Sisku
Sisak. — Ovih su sc dana zapo.
slili na telefonskim ccntralama u
tvornici SeSira i Kotarskom narod-no- m
odboru u Sisku Vlado ВгШс"
i Vlajko Pavif, obojica slijepi. Da
bi mogli vrSiti ovaj posao, na ta-sta- tu
rama rentrala izvrSene su neke
izmjene. Obojica su zavrSili odgo-varajuc- u
Skolu pri Udruicnju slije-pi- h
Hn-atsk-e u Zagrebu. Oni pot-pun- o
dobro obavljaju ovaj posao.
Stopodisnjak jr5 normal-n- o ohavlja sve poslove
BanuU. — Seljak Gorda Mita-novi- d,
koji iivi u selu UunuSi, Le-sko- vai
kotar, navrSilo je stotinu
i Sest godina, a smatra se najzdra-siji- m
cbvjckom u selu. Dobro sidi
i cuje i ponovno su mu poccli rasti
zubi. On i danas obavlja sve poslo
se: ianje, kosi, pa cak i veie sno-plj- e.
Godine mu niSta ne smctaju
za ma kakav seoski posao.
Unitio sto pedeset i
scdam jazavaca
Tjjelar. — U selu Dobro Polje,
Boljevacki kotar, iivi MiloS Pauno-xi- t,
koji je poznat kao neobicno
vjesSt i pasioniran lovac jazavaca,
koji S4i vcoma opasni, narodito za
kukuruze. Za nepunu godinu dana
Paunovid je ubio stotinu pedeset
i scdam jazavaca i za njiho-л- ! koiu
dobio oko sto pedeset hiljada di-nar- a.
Zantmljivo jc da on jazavce ubija
vetfinom hladnim oruijem. ali mu
u tome poslu mnogo pomaie nje
gos- - trenirani pas, koji pronalazi
i diie jazavce.
Burmanska privrcdna
dclcgacija u Jugjoslaviji
BEOGRAD. — Po£etkom
ovog mjeseca still £e u Ju-goslav- iju privredna delcga-cij- a burmanskc vlade koja
ie s jugoslavenskim predsta
vnicima voditi pregovore za
zakljucenje noog trgovin- -
skog ugovora.
Pregovori £e po svoj pri
lici zauzeti put za jacanje
ekonomske suradnje izme-dju
ovih dviju zemalja u du-h- u
protokola o ekonomskoj '„mrfnit Vnil trmfnl-n-l So.
burmanskog premijera U
Nu-- a U JugoslavijL
fiolskih zgrada, puteva, druStTenmjpotpisan vrijeme boravka
|