000247

OCR Text: i
зд
м
STRANA 6 — Jedinstvo, 10. novembra, 1967.
ZA NASE ZENE
U R E I) J U J E .MIR Л
danas - Ijepota izvan pravila
Je li vanjski izgled ono Ito {in! ienu lijepom u odima dru-gi- h,
osobito muikarco? Neka shvadanja o tome d&nosimo
ovdje u dijologu Izmedju dra phil. Stefana Morawskog, pro-feso- ra
estetike i filozofije na Variavskom sveuHliitu i dra phil.
Jurija Borjeva, filologa i starijeg naudnog suradnika Instituta
za svjetsku knjiievnosl Akademije nauka SSSR.
Borjev: Spremcn sam pn- - mtelekta. Ako mislil da je ze- -
znati da je stvarnost u svakom
pogledu daleko iznad svega
ito je postignuto u umjetnosti.
Morawski: Dobro. Onda del
mozda takodjer priznati da do
vjek ne moze govoriti o Ijepoti
zene ako nije zaljubjen. Sto
se mene tide, postoji odredjeni
tip zene koji me uvijek ostavlja
savrieno hradnim. Mislim na
tip stalne. Zena moze biti lije
pa po svim pravilima, ali da
u sebi nema vile zivota od ko
mada mramora. S druge stra
ne, ponekad sretnei zenu ko
ja je sasvim obicna, po uobi
cajenim standardima, ali jo
njezing idnost dini lijepom.
3j Borjtv: To am jd upravo I
govorio. Cak blh tpomenuo da
je to simbolidno za XX stolje-d- e,
Grcj $u, na primjer, traiili
vpropordu, harmoniu, savrsen-stv- o
linije. Ali danas Ijepota
ima milijun razliditih aspeka-ta- .
Moderna zena sa svojim
isturenim usnama ill nepropor-cionalni- m
nosom ponekad
1 nam otkriva harmoniju koja
prekoraduje oditi nesklad.
Morawski: Da, to je jedna
stvar. Drugo je Ito je danainji
poloiaj muikarca i zene o ve-di- ni
zemalja potpuno drukdijl
od nekadainjeg. Muikarci $ve
vile moraju radunati s tim da
je zena nezavisna. To znadi da
se Jenska Ijepota mora pro-matr- ati
u svjetlu lidnosti koja
je neodvojiva.
Borjev: Da. Vjerujem da mo-der- ni
muikarac vidi direktnu
vezu izmedju ienske Ijepote i
zenskog intelekta. On ne mo-ze
jednostavno prihvatiti Ije-po- tu
bez lidnosti. Intelekt je
jedan od kriterija suvremene
Ijepote. . .
Morawski: Ne, Jurij, to uop-d- e
ne mogu prihvatiti.
Borijev: Ako ne odvajai zen-sk- u
Ijepotu od njezine lidnosti,
od njenih duhovnih kvaliteta,
mora! uzeti u obzir i pitanje
ART BUCHWALD:
Sve naie svefe ipstitucije iz-loze- ne
su danas pogrdama. Ne
treba se stoga duditi da je je-dan
clan Ameridkog udrulenja
psihologa napao i naia shva-danj- a
o braku.
Izvjesna Virginia Satir, psi-holo- g
i socijalni radmk iz mje
sta Big Sur u Kaliforniji, kriti-zira- ta
je na nekoj konferenciji
zavjet bradne vjernosti koji
smo svi mi, pripadnici zopad-no- g
kridanskog svijeta, oba
vezni da polozimo. Kako rede,
vjendanje je jedini ugovor u
naiem drusfvu koji nije vre-mens- ki
ograniden, ne podlije-z- e
revizjji, i nema nikakvih
drustveno prikladnih postupa-k- a
za okondanje.
Zahtijevajudi da nadinimo
potpuno nepogreiiv izbor ii-vot- nog
suputnika, mi zahtije-vam- o
od ljudi da budu pamet-nij- i
nego Ito oni to mogu biti
— dodala je Mrs Satir.
Ona predlaie jednostavno
rjelenje. Brak bi trebao biti
ugovor koji se moie obnoviti
svakih pet godina.
Ako prvih pet godina sve
bude u redu, bradni supruzi
mogu produiiti ugovor za
daljnjh pet godina. No, iskr-sn- u
li tegobe, brak de se auto-mafs- ki
razvrdi bez ikakvih na-petos- ti,
troskova, svadja i dru- -
na lijepa, to je barem djelomi-dno- ,
zato sto nalazii da je za-nimlji- vo
biti s njom. Inade, ka-k- o
je to netko zgodno primije-tio- ,
imai s kim da se probu-diS- .
Morawski; Ti mi joi uvijek
nisi rcHao gdje je mjesto ero-tik- e
u naiem procjenjivanju
zenine Ijepote.
Borjev: Schopenhauer (So-penhau- er)
rekao je da je do-vje- k,
kad bira zenu, vodjen
intuicijom bududnosti, djeteta
koje de mu ta zena roditi.
Morawski; Znadi, Eros je
bududnost u naiem estetskom
kavu prema zeni?
Borjev: Da, do stanovite
rrtjere. I to dovodi do mnogih
tragidnih prpturjednosti. I erot-sk- o
i estetsko dulo mogu ne-kom
kazati da je to najlepia
zena na svijetu, ali ona ne
mora biti dovoljno inteligent-na- ,
ili mole biti svadjalica. I
kad covjek prozivi s njom neko
vrijeme, razodara se u njezinoj
Ijepoti i prestaje da je voli ili
dak podinje mrziti ono Ito je
nekad obozavao.
Morawski: UpS'nO me poku-iav- al
uvjerltl da je ideal zen-sk- e
Ijepote kombinacija du-hov- ne
ili, kako ti kazei, inte-lektual- ne
i fizidke Ijepote.
Borjev: Da. 2enska Ijepota
podinje fizidkim larmom koji
je naslijedila od mnogih ra
nijih generacija. Ona biva
oblikovana njenim osobnim
ponalanjem. . .
Morawski; (prekidajudi ga).
. . . i zavriava se duhovnom
dopunom te fizidke Ijepote.
Ali do djavola sve to, mi se ta-k- o
desto zaljubimo u razlidite
iene usprkos svim naiim ide-ja- ma
koje smo toliko isticali.
Borjev: To je istina svih
vremena. Uostalom, sigurno bi
bilo mnogo gore kad bi osje-da- j
ljubavi bio vezan za ikrte
i suhoparne koncepcije.
Itvene osude.
Kad sam proditao vijest o
torn zahtjevu silno sam se
razljutio, Rekoh svojoj zeni:
"Zamisli, molim tel Tamo neka
socijalna radnica zagovara
ideju da se brak pretvori u pe-togodi-inji
ugovor, koji de se
obnoviti jedino ako se sloie
obje strane".
"I, zalto te to uzbudjuje?",
upita me lena.
"Zalto se uzbudjujem?",
odvratih, odbacujudi novine s
odvratnoidu. "Zato Ito sma-tra- m
da je brak sveta instifu-cjj- a
koju ne bi trebalo dovo-dit- i
u pitanje svakih pet godi-na.
Takve odluke mogle bi co-vje- ka
dovesti do ludila".
"To znadi", odgovorila ml
je zena, "kako ti zapravo nisi
siguran da li bi obnovio taj
ugovor nakon svakih pet go-dina".
"To uopde nitam rekao. U
naiem sludaju stvar bi vjero-jatn- o
bila automatska".
"Vjerojatno?"
"Pokulaval me navesti na
tanak led", protestirao sam.
"Naravno da bi bila automat-ska.
Ipak, polteno govoredi,
moram priznati da bih pri kra
ju svakog petogodilnjeg roka
v le razmiiljao nego Ito dinim
KUHINJA
Paprike punjene krompirom
Odistiti i oprati krompir i
izribati na rendu. Staviti krom-pir
da se dinsta a dodati mu
crvenog luka i crvenog para-dajz- a
sitno isjedenog. To sve
zajedno dobro izdinstati, do-dati
bibera i paprike te poso
liti i puniti paprike. Tako pu-njene
paprike staviti u zamai-de- n
pleh i pedi u rerni na umje-ren- oj
temperaturi. Ako je ne-st- o
krompira preostalo, to se
odozgo pospe po paprikama.
Kad je pedeno prelije se mile
ramom. Ovo jelo je vrlo uku-sn- o.
Pohovane paprike
Paprike prethodno ispedi a
zatim oguliti tanku kozicu, po-sol- iti
i svaku zamoditi u tijesto
koje se pripremi kao za pala-dink- e
samo malo guide i poso
li se, Zatim $e stavljaju na
vrelu masf gdje se sq obadve
strane гареУи da budu rume
ne. Odlidno za vederu ili uzinu,
SAVJETI:
Krompir se treba da drzi u
obidnim sanducima, koji treba
$est zapovijedi
Francuskl modni listovi
ovako rezimiroju modu Jto
su pariski modni kreatori
lansirali za jesen-zim- u
196768. Po njima moda iz-gl- eda
ovako:
1.
Voli kratke suknje (ali ne
minil) I njelno naglas'en
struk. Opet otkriva dopadlii-v- i
pojas — od koie, metala
ili trake.
Voli duge noge I erne da-rap- e.
Cizme koje se penju
Freko koljena i cipele s
I neito viJim potpetica-ma- .
Povladjuje kepovima za
sve sate u danu — toplim I
udobnim: od vune, tedija,
koze, bariuna, dak trikoa.
No neprotivi se ogrtadu goto-v- o
dugadkom, u prvom redu
od koze.
u sadainjim okolnostima".
"A zalto to?", zaduo se pri
lidno zlokoban glas.
"To je sasvim prirodno. Ako
se nekom ukaie prilika sva-kih
pet godina, on de o njoj
1 razmilljati. Brak je ozbiljan
posao, 1 ja bih molda naken
pet godina zahtijevao da se tu
1 tamo unesu dodatni para-gra- fi
na koje prvi put nisam
ni mislio".
"Na primjer, koji?", upita
me, lena dok je bolje namje-Stal- a
nodnu svjetiljku uz nai
bradni krevet.
"Eto, redmo, molda bih
postavio neka ogranidenja u
pogledu trolenja novca, do-da- o
poneki paragraf o mojoj
toiti, a vjerojatno bih trazio
i neke sloboltine za sebe. Ali,
ne brini, ne bi u novom ugo-vor- u
bilo nldega Ito bl te prife
cilo da ga potpiiei".
"A Ito ako bih i ja traiila
neke dodatne paragrafe?",
upita zena.
"I da tako razorii jedan sa-vrl- en
brak?"
"Ne treba o tome ni da go
vorimo", rede ona, ' pogotovo
jer je sasvim sigurno da ideje
tvoje socijalne radnice node bi-ti
tako skoro usvujene".
"I ja se nadam", odgo- -
da su sto plici. Na taj nadin je
omogudena kontrola krompira,
koji uslijed toplote vrlo tako
klija.
Svako pedenje, narodito pi-lec- e,
sodnije je kad se postu
pa ovako: meso se stavi u rer-л- и
da se malo zagrije, zatim
prelije vrelom maidu i pede.
Ovim prelivanjem zatvore se
pore na mesu i na taj nadin
ono zadrzi svu svoju tednost.
Jedino "univerzalno pide"
koje pored prijatnog ukusa,
ima i to dejstvo da pomale
ledenju nazeba — jeste sok
od limuna. Prema tome limun
mora da bude uvek, pri rud.
Ali, na zalost, limun se lako
osuii. Ako zelite da upotrebite
takav osuleni limun, stavite
ga najprije da stoji u ustajaloj
vgdi nejkoliko sati ili dak i di-ta- vu
nod. Videcete kako de li-mun
posle toga opet biti svei.
Ako zelite da vam posudje
poslije pranja bude sjajno do-daj- te
vodi za ispiranje malo
slrdeta.
#--- 4 !,
pariske mode
Voli kontraste: crno I va
treno crveno, crno i bijelo,
crno i kridave boje. Kao da
oVIijeva izmedju agresivne
koze i romantidnog barsuna,
crnog ili kestenjastog. Voli
sve vrste lisica — ridje, bije-le- ,
erne koje joj vradaju notu
zenstvenosti.
5.
Uveder su noge "dekoltira-ne- "
na razlidite nadine: asi
metridnim duzinama haljine,
kosim rubovima koji straga
sezu gotovo do poda a spri-jed- a
otkrivaju koljena. Voli
takodjer ogrfade — pelerine
1 otkriva novi komad odje-d- e:
hlade od bariuna "a la
francaise", sasvim neodeki-van- i
kostim.
6.
Opdenito voli biranje I pro-mjen- u.
Voli da se igra onim
ito jest i onim ito nije.
vorih. "Bia bi to prava paro-dij- a
ljudskih odnosa ako bi
smo svakih pet godina pono-v- o
odludivali hodemo li iivjeti
zajedno ili ne. Nikad ne bismo
bili sigurni, nakon potpisa,
nismo li zapravo nadinili stra-hovi- tu
pogrelku".
Nodna svjetiljka je poletjeja
prema meni, ali ja sam to pre-kasn- o
primjetio.
"International Herald
Tribune,", Pariz
DJECJA NAIVNOST
"Ode, da li jol uvijek ra-stel- ?"
"Ne, dijeie rooje. Zalto pi
tol?"
"Zato Ito ti vrh glave pro-vir- e.
kroz kosu" .
OUR TOWN
Ugovorni brak
''- - Ч£ -- ..jplfPPfjii' доде , ,
D J E C J I KUTAK
Prica o Joci sa Guceva
Na planim Gucevo otvoren
je restoran "Gucevo". A u torn
restoranu najdivnije pogace
koje se filuju kajmakom i naj-slad- je
paladnike koje se filuju
sa orasima, priprema Ljubica.
A ta Ljubica je ustvari Jotina
tetka a tu tetku Joca mnogo
voli. Pa eto, zbog nje je i do-sa- o
na planinu da provede le-t- o.
I kad njega neko upita, a
to ga desto pitaju: "Koga ti
Jovice naj, naj, najvise voliJ"?,
on kratko odgovara: "Zna
se"l.
Priiao mi je kad sam brala
sumsko cvede. Gledao me je
ispitivadki. 2mirkao je zbog
sunca a svetlucave iskrice po-igrava- le
su se u njegovim odi-m- a
boje meda. Lep dedko, po-misli- la
sam i nastavila da
pravim buket. Brao je i on,
Sure, ljubidasto i tamno plavo
cvede.
1 Bilo su dva brata. Imala su
madka Marka i kude Sarova.
Nije to bilo neko rasno kude
— boze saduvajl Bio je to po
svoj prilici neki "melezov me-lez- ".
Po cijeli dan bi skakao za
pticama, njuikao zemlju, ko-pa- o
prednjim i zadnjim 5apa-ma- ,
zavladio svoju vlaznu,
sjajnu, crnu njuiku u svaku ru-p- u
i jako se pravio vazan.
Zbog toga su djedaci sazvali
"savjet", pozvali na njega
Marka, kao strudnjaka, i po-de- li
da vijedaju. Najzad su za-kljud- ili
da je 5arov mozda je-di- ni
preostali, ili jo? bolje, prvi
predstavnik neke joJ nepozna
te, ali svakako odlidne lovad-k- e
rase. Madak Marko je na
ovo samo prezrivo zafrktao.
) ~~тт~~л
SAVEST
Vuk u lumi
narudio
da bi rado
naudio
neki zanat —
kod kovada
II' da pravl
nove badve
da u njima
mulja grozdje,
jer mu, rede,
dojadilo
i griia ga
silno mudi
Ito ga lovel
stalno love.
АГ ni jedan
zanat ako
do vederi
ne noudi,
savest mu je
dista — opet
otidi de
u lopove!
B. L. Lazarevid
Рч-Р'-'- Д
— Ja du ovo odneti tetki,
a ti, upitao me je?
— Neznam, ali mogu i ja
da poklonim tvojoj tetki.
Tako smo se upoznali i spri-jatelji- li.
Zajedno smo krstarili
sumom, zasladivali se sifnim,
crvenim, jagodama. Slusali
cvrkut ptica i pogadjali gla-sov- e.
Moram priznati, uvek me
je pobedjivao, odlidno je znao
kako koja ptica peva a tek o
lisdu, dim pogleda koru zna
ime drvefa. A ja sam do tadp
tako uobrazavala da znam
puno.
Jednog dana smo se popeji
na vrh Gudeva, Kao u nekom
ameridkom filmu u boji pru-za- o
se bozanski vidik. Plavida-st- a
izmaglica lebdela je oko
planine, i iznad vijugave tanrj-n- o
zeleqe Drine, Obale i peJ-dan- a
ostrvca, obasjana surv
cem zasenjivala su belinom.
Trebalo je nabaviti puike i
kada budu imali prvi Slobodan
dan, izvesti ga u lov.
Dali su se na po;aol Sva-kog
dana, umjesto da ude svo
je zadatke, od star Urve pra-vi- li
$u puike. Kundak i cijevi
nisu so mnogo railikovali, mu
sica e bila malo nakrivljena,
a umjesto remena stavljen je
konop. Nadinjen od stare kon-zerv- e,
obarad je sjao kao zut
mjesec i obedavao pun pogo
dak.
U subotu kasno uvede, pu-ike
su bile gotove. Kaii za Sa
rova, dok budu iili kroz grad,
napravit de od sestrine halji-ne.
Samo joi nod da prodje 1
bit de lova. Cijelu nod su se
prevrtali po krevetu i sanjalj
neke dudne snove.
Najzad, osvanula je nedje
Ija. Brzo su se spremili i izle-tfe- li
iz kude. Sarov se otimao
od kaiia i trdedi das naprijed
das nazad, zaplitao se medju
noge i lajao na prolaznike.
Sredno i bez vedih nezgoda
naii lovci su stigli u iumarak.
Zauzeli su busiju, puike joi
jednom pregledali, municiju
spremili i zacutoli. Pola sata,
sat, dva. . .
Tiiina. . .
Naii lovci kao da su za
Kao u bajci.
— Vidis, je li vidis, tamo
je Madkov Kamen, poceo je
kao vodid, da mi objainjava
Joca, a onaj lepo, kroz centar
Ito je tamo lepo, kroz centar
prolazi redica Stir a preko nje
ima jedan mostic a kad se
predje taj mali most ima jed-na
velika Samoposluga, puna
lepih igradaka, uzdahnuo je
i nastavio dalje. U podnozju
je Banja Koviljada, tu se leci
i voda se pije sa izvora. Tri
izvora ima, i voda stalno tece
i jol nije istekla. A iza tih iz-vora,
ne vidi se odavde, ima
jedna stazica, vodi pravo do
moje kude. Najednom je za-sta- o
sa pridom a onda prosap-ta- o:
"Ja sad moram da idem,
odmah moram da idem, evo
ovde, obema rudicama poka-z- a
na sree, tu sam sad osetio
da me se zazeleja moja majka.
Stankovid Olga
Za sve je Sarov kriv
spali. x '
A Sarov?
I njemu jo bifo dosadno.
Prvo jo jurio za leptirovom
sjenkom, onda se voljao po
travi, pa [e malo odspavao
na suncu. Namjerio se i na
puike. Prvo ih je onjuiio, pa
zatim pokidao remen i muii
cu odvalio. Tim poslom se to-liko
zanio da nije vidio zeke
kako mirno sjede na bijelim
repidima uiiju radoznalo po-dign-utih
pa zmirkaju odica-m- a.
Zekani tako bezbrizno
sjede i iapice od dosade gric-kaj- u.
Kad, gle — naii spa-va- di
trljaju odi, gledaju u zeke
i ne vjeruju. Dok su se rasa-ni- li
i zgrabili puike na kojimo
nije bilo remenja i drugih di
jelova, razlegao se plad. Ali.
ita da rode. Sarova su dobro-izgrdili- ,
vukli ga za uii i rep,
prijetedi mu teikim kaznama.
Najzad, pojeli su uzinu. Saro-v- u,
naravno, nisu niita dali..
Oitedeno oruzje potrpali su u-tor-be
i poili kudi. Usput su
odludivali: Sarov de od sada
da sjedi kod kude, a oni c
nabaviti nove puike. Madka
Marka de povesti u lov, jer je
on do sada, tu i tamo, nalovio-miiev- a.
Mustafa JAHICj (Muja)
Mustafa JAHIC (Muja
D J ECU A SOBA
Tu su, kroz otvoren prozor
Ispred nedijih toplih streha djetjnjstva
Doletjele cvrkutave ptice.
Tu ima nelto za tihe bajke
Za miris bagrema u cvijetu
I nesludenih proplanaka
Ona ima svoje nebo,
Zidove joi nevidjenih boja
I bezbroj krupnih plavih leptira
Na prozorima zelene, lepriave zovfese pjroljeda
U saksijama nestvarni ruJidasti cvjetidi.
U darobnim fijokama male tajne
Tihi svijet sanjivih igradaka.
Djedija je soba pro stra na
za sva daleka putovanja
I ipak tako mala
Da maze stati u nasmijano djecije oko.
f OF COURSE YOU Л 1 WLL.XiLKtYERN "ШШ BECAUSE ALL 1 GUESS DAD DOESNT
WDS MUST UARM7 6010 FRANCE, SO T-St-f MENUS N NICE f WON FRENCH BECAUSE VIE
V cdcmtui S VVHY SHOULD I X.- - iWlRESTAUSAKTS ARE ) I ALWAVS END UP WITH A
-- јШВА LEARM IT? -- [H тШЊ A WRITTEN W J a DOG 00 HAMBURGER