| Note |
OCR Text: 4
тзга
PuEbslitsahbelidsheevderyin F1r9i3d1a.y IzClaizjeinsava1k0ogcepnet!tka
AUGUST 24, 1962 primjerak
Pretplata stojl 6 dolara No. 32, (1221), Vol. XIV. ! godiSnJe za Kanadu,
479 Queen Street West ostale zemlje 7 dolara
Toronto, Ontario Jugoslavensko — Kanadski Tjednik — Yugoslav — Canadian Weekly
BSB
Kanada i
PORUKA TKEMIJERU DIEFENBAKERU
U septembru u Londonu ce se odrzati konferenclja
premijera komonveltskih zemalja da diskusira namjeru
Velike Britanije da pristupi Evropskom zajednickom
trzi£tu. Kanadu ce zastupati premijer John Diefenba-ker- ,
pa mu je Komunisttfka partija uputila poziv, da se
na konferenciji usprotivi Zajednickom trziStu i svim
mjerama za njegovo proSirenje. On treba jasno kazati
da ce Kanada slijediti konstruktivnu, nezavisnu trgovin-sk- u
politiku polazeci od svojih interesa.
Britanska torijevska via- -
da je odlu&Ia da pristupi
Zajednickom trziMu u nadi
da ројаба svoj polozaj u o-str- oj
kompeticiji za preosta-ta- k
svjetskog kapitalisti5-ko- g
trzi§ta, kaze KP.
Evropsko zajednicko trzi-ste
je organizacija zapadno-evropsko- g
krupnog biznisa,
kojim dominiraju zapadno-njemadk- i
trustovi. To je e-kono- mski
duplikat NATO.
Jedna mu je svrha podrza-vat- i
ekonomski kolonijali-za- m
novih zemalja koje su
nedavno postigle politi&ku
nezavisnost, ko6eci njihov
industrijski razvoj, grabeci
njihova prirodna bogatstva.
Upereno je i protiv zivotnog
standarda naroda zemalja-61anic- a.
Pristupajuci Zajedni5kom
tr2i§tu britanski torijevci su
spremni drasti6no izmijeni- -
ti svoje trgovinskc odnose sa
(Nastavak na str. 4)
Kanadi "prijeti najozbilj-nij- a
ekonomska kriza od
svrsetka rata", izjavio je na-cional- ni
lider Nove demok-ratske
partije T. C. Douglas
na konferenciji za Stampu u
Ottawi.
On je zatrazio da vlada
izmjeni svoju politiku ogra-nicavan- ja
kredita i visokih
kamata.
Ueprotivio se smanjivanju
dodatka na djecu i stara6-ki- h
penzija. Umjeeto sma-njivan- ja
treba ih povisiti da
bi se povecala kupovna moc
grupa sa niskim dohodkom,
rekao je Douglas.
On je zagovai'ao poveca
nje poreza na grupe sa viso-ki- m
dohodkom i uvodjenje
poreza na kapitalnu dobit.
Na pribliiavanje ckonom-sk- e
krize upozorio je i Ro-bert
Fowler, predsjednik u-druze- nja
pulpa i papira
(Canadian Pulp and Paper
Association). On je rekao
da vladina politika "auste-riteta- "
ima za cilj rjeSiti
krizu u platnoj bilanci, ali
da osnovni problemi — viso-k- i
stupanj besposlice i nedo-voljn- i
rast privrede — osta-ju- .
Politika "austeriteta" ce
stvarno pogoriati ove prob-lcm- e.
O pogorSavanju ekonom-ski- h
prilika govori i porast
Jedan uspjeli n borbi
Strajk kozarskih radnika
u Torontu (A. R. Clarke and
Co. Ltd.) se naetavlja.
Unija nastoji pridobiti
rtune kompanije da preeta-n- u
kupovati koiu kod Clar-k- a
dok Strajk traje. To je
navodno obeala u6initi i ve-lik- a
kompanija cipela Rata.
Najveci uspjeh u organi-ziranj- u
bojkota Clarkovih
proizvoda je odustajanje od
iiljanja koiarske delegacije
u Елтори, u kojoj je trebao
biti i predstavnik Clarka.
Evropsko
zajednicko trziste
Predskazivanja
Borba za lijecnicko
osiguranjc u
Ontariu
Donald MacDonald, lider
Nove demokratske partije u
provinciji Ontario je izjavio,
da ce na iducem zasjedanju
provincijalne Zakonodavne
skupitine podnijefi prijedlog
o lijetntfkom osiguranu
(Medicare).
Poljska kupujc kanadsku
psenicu
Poljska ce ove godine kupiti
1 1 milijuna buseli kanadske
psenice (vrijednost 30 milijuna
dolara), a mogude i 18 milijuna
buieli. Sporazum o tome pot-pisa- n
je u Ottawi 21. agusta.
ProSle godine Poljska je ku-pi- na
12,300.000. buSeli pSenice.
Uvjeti otplate su dosta povo-Ijn- i,
odmah ce platiti samo 10
posto.
ekonomske krize
broja besposlenih u mjese-c- u
julu, u sredini sezone se-zonsk- ih
radova.
Financial Post pi§e da iz-glc- da
da je doslo do osnov-no- g
preokreta u ekspanziji
biznisa. Od preokreta je do-slo
bar u koliko se ti6e rad-n- e
snage, naglasava ovaj
list.
Slicna upozorenja 6uju se
i u Sjed. Diiavama. Nedav-no- m
zasjedanju izvrsnog o-db- ora
AFL-CI- O u Chicagu
podnijet je izvjeStaj ekono-mski- h
struSnjaka ove orga-nizaci- je
u kome se kaze da
oporavak od posljednje re-cesi- je
zaostaje i mogao bi
"opet krenuti nizbrdo".
U izvjeitaju se navodi da
je vecina indikatora o priv-redn- oj
djelatnosti u padu
"sto su vjesnici nove recesi-je"- .
NagovjeStaji pogorsanja
ekonomske situacije zasniva
ju se na analizama AFL-CI- O
iz kojih se vidi da je
industrijska proizvodnja i
Sjed. Drfava zabiljezila ve-om- a
mali porast od mjeseca
aprila i da j en Java stam- -
bena izgradnja, da se radni j tjedan tvornikih radnika
smanjivao u posljednja tri
mjeseca i da je iz ekonoms-ki- h
razloga 2,7 milijuna lju-d- i
radilo ' proSlog mjeseca
skraceno radno vrijeme.
kozarskih radnika
Delegacija je trebala puto-vat- i
pod pokroviteljstvom
federalnog ministarstva tr-govi- ne
i u njoj je trebao bi-ti
predstavnik Kanadskog
radni£kog kongresa. Preds-jednik
kongreea Jodoin je
zatrazio da se iz delegacije
iskljuci predstavnik Clarko-v- e
kompanije ili ce kongres
povuci svog delegata. Mini-starstv- o
je na to odustalo
od Siljanja delegacije.
StrajkaSi trebaju svest-ran- u
pomoc ostalih radnika
u svojoj pravednoj borbi.
POSLIJE USPJESNOG LETA NIKOLAJEVA I POPOVICA
;Odusevl
Sovjetski kozmonauti An -
drijan Nikolajev i Pavel Po- -
povic stigli su u Moskvu 18.
jula, gdje im je priredjen
veliki docek; moskovski do-pisn- ik
"Politike" javlja:
Po divnom sun6anom da-n- u,
glavni grad Sovjetskog
Saveza do£ekao je i pozdra-vi- o
danas trijumfalno prve
u£esnike grupnog leta u kos-mi6ki- m
visinama — Andri-jan- a
Nikolajeva i Pavela Po-poviS- a.
Vec u 13.30 zagrmeo je
glas preko etera da su u je-dinstve- nu
emisiju ukljuSene
sve radio stanice Sovjetskog
Saveza. Za to vreme £etvo-romotor- ni
"IljuSin — 18"
priblizavao se Moskvi u pra-tn- ji
pocasne eskadrile mlaz-ni- h
aviona.
U 14. casova i 1 sekund
Nikolajev i PopoviS skoro
istovremeno izlaze iz kabine
aparata. Iduci u korak spu-staj- u
se niz stepenice i la-ki- m
ujedna6enim korakom
prilaze tribini. Vojni5ki po-zdravlj- aju
premijera Hru§-6ov- a.
Podnose veoma kratke
raporte.
Novinari medju sobom pre-pri6ava- ju
poslednju novost:
lansiran je novi sputnjik
"Kosmos — 8". Maksimal- -
Hruscov se zalaze za pofpisivanje
na doceku
posebnu
pitanju
laoskog
mogu je
bi imao гпабај
bi rje-Java- ti
najglavniji ra-zoru2an- je.
Kina sc ali na kanadsko
kocenje trgovinc
Kina se pozalila na ka-nadsko
povecanje carina na
tekstilnu robu Kine. To
ogranicava kineeki uvoz
Kanadu, a to ograniбa-v- a
njezino kupovanje
proizvoda.
iz Ottawe
bi zeljeli dobiti povoljnije
uvjete
pJenicu.
Radnicki festival
u
Radni6kom festivalu u
(dvadeset deve-tor- n
po redu)
je 6.500 osoba, javlja Cana-dian
Tribune.
Govorio Leslie Morris,
koji narocito oStro kriti- -
ziao of
je ukljuJe--1
predstavnika
u (M. W.
cheon). Naglasio je potre-b- u
radniekih
sila.
po
Latinske Ameri-ke- )
dobio je tiket broj
17114.
jeni docek
na a minimalna
256 Tehnika po
ide napred, ispred бо-vek- a.
Proucavaju se visine
lznad kilometara i nji-ho- vi
pojasevi radijacije.
Nikolajev da je
zadatak uspesno ispunio.
Zatim Popovi£. I
isti6e da je spreman da
ispuni svaki zadatak koji
pred njega bude postavljen.
Na raporte premijer Hru§-co- v
ne odgovara. On prvo
grli ljubi jednog, zatim
drugog kosmonauta. Muzika
svira himnu. Kos-monau- ti
se pozdravljaju sa
Leonidom Breznjevim. Za-tim
je Nata§a
pritrdala u пагибје ocu. Po-pov- ic je podize u vis ljubi.
Uz zvuke "Plave planete"
Kosmonauti se pozdrav-ljaju,
grle i ljube sa rodite-ljima- ,
zatim sa Marijom Po-povi- 6,
bracom i sestrama.
Pozdrav, grljenje fljublje-nj- e
sa partijskog
prezidijuma. Za to vreme
kroz vazduh se prolamaju
pucnji topova.
Nasmejani kosmonauti
та1и buketima cveca. Urne- -
bes klicanja. Ispred svih ide
premijer Hru§cov koji dr2i
za ruku malu Nata§u.
premijer je izIo-zi- o
ideju da treba korak po
korak ici ka ucvrScenju mi-r- a
i postici sporazum o razo-ruzanj- u
pod strogom
kontrolom. Ali da
bi se doSlo do sporazuma od
tako ogromnog гпабаја, dob
ra osnova za rjeSenje tak-vi- h
spornih problema bilo bi
potpisivanje njenkog ugo-vora
o miru. Potpisivanje
tog ugovora vezano je za
priznanje dvije
driave i za njihov prijem
u Organizaciju ujedinjenih
naroda. Isto tako neophod-n- o
je okupacioni
reiim u zapadnom Berlinu
problem napuJtanja
Rerlina od strane
(Nastavak na str. 8)
Glas amcrickih
profesora
Grupa od 175 ameriikih
profesora sa 13 univerzirefa
objavila je u York Time-s- u
izjavu, u kojoj se da
ameriiko nuklearno naoruia
onemoguava pregovo-r- e
o razorulanju. Oni su po-zv- oli
predsjerlnika Kennedy
da naoruiavanje of-ka- ie
"strategijsku upotrebe
nuklearnog orulja osim u
sluoju nuklearnog nopada"
na USA.
njemackog mirovnog ugovora
Moskva. — U svom govoru kozmonauta
Nikolajeva i PopoviSa premijer Hrus6ov se dotakao ne-ki- h
medjunarodnih problema, a paznju je po-sveti- o
Berlina.
Sovjetski premijer je rekao da je iskustvo iz po-sljednj- ih
godina pokazalo da se medju-narodn- a
pitanja mogu rjesavati ako postoji ielja za su-radnjo- m.
S tim u vezi on je naro6ito ukazao na dva
primjera: na rjesenje problema i na potpisiva-nj- e
sporazuma o prelasku Zapadnog Irijana u sastav
Indonezije. Po ovim obrascima, po mi§ljenju premijera
Hruscova, se rjeSiti i takvi problemi kao §to
potpisivanje njema5kog ugovora. A poslije
potpisivanja ovog ugovora, koji veliki
za poboljJanje metljunarodnih odnosa, mogao se
i problem savremenog svijeta —
iz
u
opet
i ka-nadsk- ih
Prema
vijestima Kinezi
i
placanja za kupljenu
Palcrnui
Palermu i
prisustvovalo
je
je
"mismanagement
Canada". Napao
nje monopola
vladu McCut-- '
jedinstva i far-merski- h
I
rsagradu iputovanje
zemljama
' visina 604
kilometara
novo
300
saopstava
raportira
on
i
sovjetsku
sestogodisnja
i
51anovima
Sovjetski
medju-narodno- m
i
пјетабке
likvidirati
i
rjoSiti
' zapadnog
New
tvrdi
vanje
smanji i
i komplikovana
mirovnog
u Moskvi
Ubrzo zatim luksuzna limu
zina tipa "Cajka" — kabri-ole- t
sav prekriven vencima
cveca — dolazi po kosmo-naut- e.
Sa buketima cveca o-- ni
ulaze u kola a za njima
njihovi roditelji, Marija Po-рои- б
sa malom Natasom.
Uz zvuke "Plave planete",
бгји je melodiju РороуЈб pe-va- o
u kosmosu, kosmonauti
polaze prema Crvenom trgu.
Lenjinski prospekt. 14 i
45. 2ivi zid stotina hiljada
ljudi. Vehanstven i beskra-ja- n
zid trijumfalnog doбeka.
Moskva se danas trese od
ljudskih glasova. Po ogrom-no- m
bulevaru krece se povo-rk- a
u vidu nepreglednog slo-v- a
"T" — na бе1и je sedam
motociklista, zatim "Cajka"
sa kosmonautima koju pia-t- e
motociklisti sa strane.
Najzad £itava reka limuzi-na- .
U 15.03 бавоуа, kolona
automobila ulazi na Borovi-ck- a
vrata Kremlja, a odatle
kosmonauti se peSke penju
na mauzolej Lenjina i poja-vljuj- u
pred Moskovljanima
koji su ih nestrpljivo обек!-vai- l.
Na mauzoleju pojavljuju
se prvo kosmonauti a iza
njih premijer Нгиббоу. Oni
se hvataju za ruke i zajedno
izlaze pred okupljene Mos-kovljan- e.
Aplauzi odjekuju
sa svih strana Crvenog trga.
Miting trudbenika Moskve
otvara б1ап Prezidijuma i
sekretar Centralnog komite-t- a
Komunisti6ke partije So-vjetskog
Saveza Frol Koz-lo- v.
On daje геб Nikolajevu.
Sovjetski kosmonaut broj
tri rekao je da je srecan Sto
mo2e da kaze da je svoj po- -
casm zadatak uspesno za
(Nastavak na str 5)
Akademik Sjedov: Rije-s- en
je najtezi zadatak
Moskva. (TASS) — "Us-рјеба- п
ishod svemirskih le-to- va
Andrijana Nikolajeva i
Pavela Popovi6a potvrdio je
i najoptimistickija predvi-djanja- ",
pi§e sovjetski aka-demik
Leonid Sjedov u
"Pravdi".
Prema rije6ima Sjedova,
sad je otvoren put za nova
ргоибаапја koja se odnose
na vrijeme, kaze tnj ибе-nja- k,
kad ce sovjetski koz-monauti
poveeti mocne sve-mire- ke
brodove k planeta-m- a
solarnog sistema". Aka-demik
Sjedov piJe da su ti
posljednji letovi znatno pri-donije- li
priblizavanju glav-ni- m
problemima oko leta na
Mjesec i na najbliie planete.
Sjedov naro5ito naglasava
da sadasnji pokusi predsta-vljaj- u
temelj buducih zna--
?aJnih Projekata, i da je ri--
gurno vracanje svemirekog
broda na Zemlju. On zatim
piSe da je uspjean let Ni-kolajeva
i Popovica omogu-ci- o
da se ispita funkcionira-nj- e
mnogih usaTsenih ure-djaj- a
za orijentaciju, kont-rol- u
leta i ateriranje svemir-skih
brodova koji se krecu
po veoma bliskim orbitama.
To sve, prema njegovu mi5-ljenj- u.
odredjuje i karakte-rizir- a
visoki nivo suvremene
raketne tehnike. Na kraju
Sjedov pise da je omoguce-n- a
i izgradnja telekomuni-kacioni- h
satelita novog tipa,
s ljudskom posadom.
Sta bi nuklearni rat
donio Kanadjanimca
Poslusajnio Dr. A. C. Hardmana, scfa iz-vanrc-dnc
zdravstvenc sluzbc (Canadian
Emergencies Health Services) :
U slucaju da dodje do rata i da nad 12
kanadskih gradova cksplodiraju nuklearne
bombe, broj mrtvih bi iznosio 2 milijuna,
ranjenih 1,250.000, radijaciji bi bilo izlozc-n- o
4 milijuna prezivjelih u ovim gradovima
i 11 milijuna u ostalim dijclovima zemlje.
Oboljcnja od radijacije pojavila bi se posli-je
21, a poslije 30 dana doslo bi do epidemi-j- c
bolesti zbog prcnatrpanosti stanova, sla-b- c
sanitacije i pomanjkanja zdravstvenc
sluzbe.
Strasna prcdodzba . . . Od te sudbinc ima
samo jedan spas — da ne dodje do rata . . .
Ukratko
zenevska konferencija
o razoruzanju ce biti preki-nut- a
od 8. septembra do 12.
novembra. Na konferenciji
je dosad najvise raspravja-n- o
o zabrani nuklearnih po-kus- a,
ali bez uspjeha. Za-prek- u
sporazumu predstav-lj-a
ameriSko insistiranje na
kontrolnim stanicama na te-ritori- ju
Sovjetskog Saveza
radi utvrdjivanja podzem-ni- h
nuklearnih pokusa. SSSR
smatra da su kontrolne
stanice nepotrebne, jer po-dzem- ne
eksplozije je mo-guc- e
utvrditi izvana. Kont-rolne
stanice nisu potrebnc
da se osigura postivanje
sporazuma o razoruzanju
nego su potrebni Amerikan-cim- a
za njihove vojne piano-ve- .
Situacija u Berlinu se
pogorsava. SSSR jo povukao
komandira iz istocnog Berli-na.
Tome su prethodilo
provokacione demonstracije
nahuJkane zapadno-berlin-sk- e
omladine, koje su za-pad- ni
vojni predstavnici ko-risti- li
za mijoianje u poslove
Njemafike Demokratske Re-publi- ke
i ogranicenjc prava
sovjetskih vojnih sila u Ber
linu.
Sef kombodzanske dr-zav- e
Norodom Sihanuk sao-pci- o
je da ce od velikih si!a
zainteresiranih za odrzava-nj- e
mira u jugoistoSnoj Azi-j- i
zatraziti da sveiano priz-naj- u
neutralnost i teritori-jaln- i
integritet Kombodzc.
Sihanuk je ovo izjavio po-slije
ucestalih pogranicnih
sukoba sa Tajlandom.
U Britanskoj Gijani je
ukinuto izvanredno stanje,
zavedeno poslije nereda u
februaru, u kojima je pogi-nul- o
pet osoba, a ranjeno
200. Do nereda je doslo
zbog pokuiaja opozicije da
silom svrgne Jaganovu vla-du,
koja je za nezavisnost
iz svijeta
Gijane.
Desnicarski teroristi su
pucali u francuskog predsje-dnik- a
De Gaulle-a- ; metak
je projurio dvije ince od nje-gov- e
glave. Vjeruje se da
je to djelo OAS. Samo dan
prije pokusanog atentata
francusko minlstai-stv- o unu-trasnj- ih
poslova je izjavilo
da ima dosta znakova da
se OAS priprema za kam-panj- u
terora u Francuskoj.
Drzi sc da na cclu OAS sada
stoji biv§i pemijer Bidault,
pa je izdana naredba da se
uhapsi. OAS je izvrila veli-k- a
zloSinstva u Alziru.
Reuters (britanska a-genc- ija) javlja da je ispred
zida koji okruzuje ljetnu re-zidenc- iju
§panjolskog dikta- -
tora generala Franca u gra-d- u
San Sebastijanu cksplo-diral- a
jedna plasti6na mina.
Katangski seperatista
Combe je navodno uzmakao
pred Ujedinjenim Nacijama
i jos jedamput pristao na
pripojenje Katange Kongu
pod uvjetom da se Katangi
prizna autonomija.
в U Kolumbiji (Latinska
Amerika) doSlo je do velikih
poplava, utopilo se proko
80 osoba, preko 150 neetalo.
Talijanski grad Napulj
sa okolicom je postradao od
potresa; ubijeno je 15 oso-ba,
GO ranjeno. Materijalna
Steta je velika.
в Generalni sekretar Ko-munistic- ke
partije Portuga-l- a
Alvara Cunal izjavio je
"Komsomolskoj pravdi" da
reiim u Portugalu prezivlja-v- a
krizu i da je pitanje vre-men- a
koliko ce se Salazar
jo§ odr2ati.
9 Vise od 1.000 mladih
kubanskih zadrugara i po-Ijoprivred-nih
radnika upu-cen- o
je na tehnicko usavr§a-vanj- e
u SSSR. To je druga
(Nastavak na str. 8)
Borba za mir najvazniji
zadatak omladine svijeta
Varsava. — Sesti kongress Svjetske federacije deoiokrat-sk- e
omladine u VarScvi usvojio je na kraju zasjedanja cpiu
rezoluciju, u kojoj ksns'.aiira da u danainjim medjunarsdnim
uvjetima borba sa mir predslavlja nojvafniji zadctck cmla-din- e
svijeta i da je moguda miroljubiva koegzistencl)c retna-lj- a
s rraliiitim dral:venim sistemima. Poscbna painja u re
zoludji posvedena je naporima za postizanje sporazuma o
opiem. potpunom i kontroliranom razoruianju.
|
