| Note |
OCR Text: 5
."
-- a
4
I
STRANA 4 — Jedlnstvo, 3. septembra, 1965.
Nesretni stlhovi
P:ntli unit i id. i tjtiik Itnhni Loirdl
osttdjuji jiohtil.tt funisJul nihil John sinut K
Vijetnamu. Xtdavno je demonslrativno od-bi- o
poziv koji j' njemu i driiyim intelek-tualcim- a
it patio predsjednik u povodtt pri-jem- a
u Bijdoj hurt. Loirela sa se pridrtt-zi- li
mnogi knjizevniei i ttnijetniei. Odbija-nj- e
je neitgodno odjeknulo. AH je predsjed-nik
htio pokazati kako on ipak cijeni Rober-ta
LowHa, pit je zato iskoristio prvn prili-k- tt
da to i pokaze.
Takva тн xe prilika prttzila kad je 4. sep-tembra
trebalo da odrzi govor pred devet
tisttea studenata ameriekih koledia. John-son- ,
naravno, ne pise sam svoje govore, pa
je ononw koji je za to bio zadttzen dao stt-gesti- jit
da nut it taj fjovor itbaei neke sti-ho- ve
Kobe rta Loin Ha tiz mali komentar.
Xekoliko stihova i main Uterarne erttdicije
ne skodi ni predsjidniku SAD! Lowell jf,
osim tota, veoma popularan medjit americ-ki- m
Htudentima. "Staffer" je izvrsio zada-ta- k
i Johnson je irazene stihove dobio. Di-1- a
sit dovoljna dva za tu potrebu.
Johnson je pred studentima bio optimi-stica- n,
ijovor to je o vclikoj epohi u kojoj
Sivimo i o sjajnim pcrspeklwama koje se
ostvaraju jcr eovjek danas znade vise nego
Sto je eovjek ikada u proslosli znao: o pla-netam- a,
o svfinira, itd. Johnson je s lim u
vezi citirao Lowellove slihove: ". . . jcr svi-j- et
se proslire pred nama — kao neka se-mija
snova". V zao cas!
Uobert Loirdl nijc nikada to napisao.
Neki su pedanti olkrili da jc "staffer" u
svojoj povrsnosli Johnsonu podvalio sliho-ve
engleskog njesnika Mallhcwa Arnolda iz
11). stoljeea. Sta vi.se, dva sliha o "zcvilji
snova" nalaze se u jvdnom kontekslu koji
je krajnjc pesimisliran. Kvo .sto kazr Ar-nold,
pjesnik iz 19. stoljeea kojega jc John-son
citirao umjesto liobvrla Lowell a: Sa-m- o
sr cini da je ovo zemlja snova, no to jc
velika rarka. Г stvari, nigdjc prove rado-st- i,
nigdjc Ijubavi, nigdjc svjclla. Nana si-gurn- og kruha ni sigurnog mint. Svijct jc
uzncmirtn borbenom uzbunom i zvekclom
orntja.
Dogodilo se lapsus, a u loj epizodi una %
nesto frojdovskog ttzmnno li eitav onaj tckst
Matthewa Arnolda i — danaSnju stvarnost.
(VUS)
1
l'ovodoin prcsudc naci-slifki- m
zlodncima u Ггапк-furt- u
"Vjesnik" piic:
I'rada je bila spora. Da
li i dostizna?
Cciiri mjeseca maiijc od
dvijc godinc poSto su u
Frankfurtu sjcli na opiu-zcnlt- ku
klupu, escsovcima
iz Auschuitza izrcfciic su
kaznc koje samo po nckim
zaiiadiionjcmackim mjcrlll-m- a
mogu bill prihvaccne
kao prinijcrne za pocinjenc
i dokazanc zlodne. i'osljc-dic- a
Jcdnc masovne Iragc-dij- e
zavrSlla jc kao farsa.
U rrankfiirtu jc — ma-Iio- m
blago — osudjeno nc-koli- ko
zlofinaca. Nikako ne
1 sain zlo6in kao sistem ko-Je- m
su, vjerno all i svje-Sll- o
sluzili. Hez griinjc sa-vje- stl
— ffak I danas. Mol-ll- a
ne slufajno. Kako bi
ЛКТ UUCmVALI):
O c n
mogli da shvatc zloCin u
sredini koja nastoji da ga
zaboravi i prikrijc — i fak
placa driavne penzijc nc-kim
njcgovini protagonist!-ma- ?
I sud u Frankfurtu, istl-i- c
sc ovih dana, nastojao
jc svili 20 mjcsccl da iz-bje- gne
osudu hitlerovskog
faSizma kao drzavnog si.
sterna ubijanja i unistava-nj- a
— i da sudjenje ese-sovcl- ma
prctvori it proccs
obicnim kriminalcima. Hog-ne- r,
Kaduk i ostali bill su,
doduSe, i kriminalci — all
nikako samo to. I najma-nj- c
slu5ajno — zato Sto
su za rata sluzili tt Ausch-wltz- ii.
Najavljcn kao vcliki ob-raf- un
s ostacima jednog
sistcma, proccs u Frank
Na nedavnoj konferencljl za Stampu predsjednik
Johneon objavlo je imenovanje Johna Chancellora, do-pienl- ka
NBC u Bijcloj kucl, za dlrektora "Glasa Ameri-ke".
To Predsjednlkovo drama Uko saopcenje ulllo Je
atrah u koetl svlm doplsnlclma akredltlranlm u Bljeloj ku61.
Nlje nikakva tajna da Ј5 Predejednk uCinlo sve Sto
Je u njegovoj moci da pridoblje Stampu, all nltko nlje
nl sanjao da ce ici tako daleko da imenujc novlnare
sa Javne poelove.
U proilosti je Predsjednlkov telefonskl pozlv usred
nocl mogao znacltl da Je Mr. Johnson zadovoljan 111 ne-aftdovo- ljan
clankom dotlcnog novlnara. All sada, cinl se,
to moc znacltl da ga Predsjednik zell lmenovatl га nekl
pofao u admlnistracijl.
Nova sltuacija izazrala Je raanorasne dileme medju
doplsnlclma u Bljeloj kucl.
Evo kako ja zamieljam dogadjaj koji (e se odigratl
7a nekollko tjedana.
Upravo je ponoc 1 telefon zvonl u spavaioj sobl Jed-nog
doplenlka lz Bljele kude. Njegova supruga diie slu-Soll- cu
1 zatim saopcava svojem suprugu: "Zove te Pred-sjednik".
"Reel mu da nlsam kod kuce
Ona govorl u sluSalicu, a zatlm se opet obratl su
Oivoreno pismo
Moskva — Istak.iuti sovjet-sk- i
uCenjaci i javm radmei
Uputih su otvoieno pismo
predsjedniku SAD Lyndonu
Johnsonu zahtijevajudi obu-stavlja- nje
nasilja u Vijetna-m- u,
Domlnikanskoj Republic!
1 nad Crncima u SJed. Drza-vam- a.
"Izruglvanje nad principl-tn- a
humanlzma, pravde 1 mo-ra- la
mora biti obustavljeno,
bez obzlra gdje se dogadja —
u Vijetnamu, Domlnikanskoj
Republic! ill Los Angelesu",
fcaSe se u otvorenom plsmu,
Dodaje se: "ljudski um, Cast
1 savjest ne mogu se pomi-ri- ti
sa sramnlm akcljama ra-sis- ta
1 agresora".
To Je pismo potpisalo 29
lstaknutlh sovjetskih udenja-k- a
i Javnih radnika, medju
fcojlma uCenjaci KeldlS, Blo
wn, Semjonov, Millonsclkov.
Fedosejev, Skobljecln, Veksler,
Ambarcumjan, Kapica, Tam i
SJedov, plsci KorneJCuk, Leo-no- v,
Tlhonov, Tvardovskl i Fe-dj- ln
i kompozltori Sostako-vlf- i
i Hrenjikov. Pismo Je ob-Jav- lo
organ KPSS "Pravda"
pod naslovom "Mi optuiuje-mo- ".
U plsmu se lzra&wa indlg-nacl- ja
zbog "monstruoznog
masakra stanovnlSt7a u crnac-ko- m
getu Los Angelosa" I
postavlja pitanje: "Kako se
g kazna
medjutim,
politick!
potpuno
nerazmjeru
optuicuih pred-vidja- ju
Njcinackoj
postoji),
optuicnim
6inovnika
prc-Succ- na
kvantitctom
razumijeti.
demo-kratiki- m
tradicijama amerlc-ko- g
dao
Jeffersona Lincolna,
Longfellawa
stvarnoScu, hladno-krvnl- m
pucanjem gradja-n- e,
besprav-Ij- e
обаЈапЈа?" Pot-pisn- lci
tu-mace- nje
dogadjaja Los An-gelesu
optuiuju
Crnci povredu
utje-caj- ne
snage
Ucemjerja.
naglaSava
dogadjajl Los Angelesu
mogu pedsjete
"barbarske akclje ameriCWh
Vijetnamu Doml-nikanskoj
Republic!".
U Angelesu
poginulo 36 lica,
uhapseno 4.217
povredjeno
crnaca
Agnclcsii
Ozlcdjcnih Uhap-§cn- o
matcrijalna cijeni
oko milijuna
i'kijatkuu viji:tna.ma
Djcllnjstvo tvojc slobodc neina,
No, Ipak, kad £c5
"Zemlja je moja
Sloboda, jedinstvo
Medju narudima tvojim cvati.
7cmljl tvojoj necc ladat ropstvo,
izffradnja rastl.
Tvoje tljctinjstvo oslobodjcnju proi
razdoblje ilvota
Tad hinuiu ihota de§ moci!
Tolj
Pionlr Jugoslavlje
furtu ostao je,
moralno gotovo
prazan. Kaznc
ostale u zlo-cino- m
ne zato Ho samo
Scst od 20
doiivolni zalvor (u
SU smrtna kaz-n- a
ne ncgo
Sto politick! moralnl zlo-ci- n
genocida srodc na obiC-- ni
kriminal.
Isle kaznc bile bl
moida i zasluicno — izre-Ce- nc
Ijudima
da su napali bankit i ubili
salterom ili,
5to it SU Njcmafkoj
tclic dcSava, zatukli 5ofc-r- a
taksija. Ostala je
upravo ona evident-n- a
razllka izmedju zloflna
genocida — izraiena ne
samo Scst ill
mo2e kako se mo-- it
alo2iti sa slavnim
naroda, koji jc svl-je- tu
1
Edisona i s u2a-sno- m
sa
na
koje su bljeda
dovell do
plsma ka2u da Je
u
tako sto se
za zakona
reda — kao Sto to Cine
u SAD — znak
U plsmu da
u ne
a da ne na
vojnika u i
Los
a
895
Hroj irtava pobunc crna-ca
n Los iznosi 3C.
ima 898.
je 4.217 crnaca. Ukup-n- a
Stcta
sc na 200
dolara.
iz
doc'l cc vrijeme red:
slobodna rala vISc ncmal"
bratstvo i
cc
U
A zcmljc cc
cc u zemlje
I novo cc docl.
pjevati
Tihomir
iz
i
su
sa
za
i zato
i
—
1
za
se
i
i
i
se
i
sedam milijuna ncvlno po
ginulih u nacistifkim lo
gorima.
Umjesto da ostidc litarit
cpoliu, suci su it Frank-furtu
osudili samo nckc —
ink i ne najviSc krive —
pojcdlncc. Umjesto da osu-d- c
Auschwitz kao "institu-clj- u
koja je bila kvintcscn-clj- a
faSizma", kako to pl-б- с
varSavska "Trabuna Lu-du- ",
osudili su samo nckc
clanovc Iogorskc posadc.
SluCaJno?
Sudjenje u Frankfurtu
bilo jc za SU Njcma6ku
prilika da pokaic jc H naj-za- d
poStcno i Iskrcno ra-skrst- ila
sa proJloScu clje
jc nasljcdjc teSko optcrc-duj- e.
Sansa, vidi se, nijc
iskoriStcna.
2. U.
prugu: "On zna da si kod kuce. Bolje da s njlm govorifi".
"Otkud zna?"
"Rekla sam tl prije nego smo podli u krevet da dva
straiara stoje pred kufiom".
'
"O.K. Halo, Mr. President!"
"Bob, samo sam vam htio reel da sam citao vaS cla-na- k
o slromastvu. . ."
"Znam, bio Je krltickl oevrt, Mr. President, all. . ."
"Mlsllm da Je to dobar clanak, Bobe. Iznljell te ne-kollko
veoma dobrih zapaianja. Bl li vam odgovaralo da
se prldruilte mojoj porodici?"
"Za vecerom?"
"Ah, ne, Bobe, mojoj sluzbenoj porodici. Vollo bin
kad biste postall dlo vellkog aruStva".
"Pa, gospodlne, to je veoma laskavo, all nlsam slgu.
ran hoce 11 se s tim sloiltl moj lzdavac. . ."
"Govorio sam vc6 s vaSlm izdavacem. On Je s tlm
sporazuman".
"Ne znam Sto da vam Uazem, gospodlne. Morat du
JoS o tome razmlslltl".
"RazmlSlJaJte koliko vas volja, a Ja du sve vrijeme
dekatl na aparatu".
"Predsjednlde, ne vjerujem da bin bio dobar za taj
Borba
1'ОКППТ "ТПЛС II — IN"
Neposrcdjcn povod radjanjn pokreta "Teach-In- " u
Sjcd. Drzavama nesumiijivo jc bilo ogorcenjc ameriekih in-telcktua- laca zbog proSirivanja vojnlh akcija na Demokrat-sk- u Ucpubliku Vijetnam. Osnovni uzroci su, medjutim,
mnogo dublji. O njima, o karakteru, ciljevima i Sirini ovog pokreta intclcktualnc Amcrikc pI5e u tjedniku "The Na- tion" jedan od osuivaca pokreta Arnold Hauffmann, pro-fes- or univerzitcta Michigan. "To nije organizacija u pra-vo- m smislu rijefi. To je pokret istomisljcnika, uvjercnili
da se izvrtanjem istine i guScnjcm prava kritike i opozi-cij- c ne moze sluiiti stvari demokracije, ma koliko sc kon-formiza- m, odnosno pokuSaj namctanja konformizma, pri-kriv- ao rctorskim frazama. . . Zamjerke pojedinih skepti-k- a
na adrcsu "akademskog" karaklera naScg pokreta i njc-go- vc nedovoljne sirinc tesko da se mogu odrzati", istice au-t- or clanka. Prenoslmo najvainija poglavlja toga flanka.
Iako Je senator McCarthy bio politlckl
pora2en Jos uocl svoje smrtl, prije vise
od Jednog decenlja, njegova slabost JoS
je prisutna, Jos zastrasuje 1 truje duhove
u SAD. Upravo zbog toga su ameriCki
Intelektualcl sada presll u protuofanzivu.
Pokret "Teach-In- " sastavnl Je dlo napo-r- a
koje amerlCka lntellgencija ulaie da
bl ojacala pojedine lnstltuclje 1 stvorila
odnose bez kojih se pravo na slobodu
Istrazlvanja, istlnitog informlranja 1 krl-tiCk- og
rasudjivanja ne da nl zamlslltl.
AmeriCkl intelektualcl nlsu nezadovolj-n- l
samo vladlnom polltlkom u Vijetna-mu,
vec su prije svega ogorceni zbog po-kus- aja
vlade da Javnosti servira mltove
kao neoborive istine. O tome, sa njemu
svojstvenom preclznoSdu, plSc Walter
Llppmann: "Da bi se tacno ocjenlla sus-ti- na
previranja u Vijetnamu i u druglm
dljelovima svijeta, bltno Je shvatiti da
Je njegov karakter u osnovl autohton, na-clonallst- ickl
1 da se Javlja u zemljama
gdje je dotadasnji drustveni poredak
pretrpio slom, 1 to ne prvenstveno I ne
obavezno kao posljedlca zavjera kovanih
I organlziranlh u komunlstlCklm ccn-trlm- a."
PokuSajl da se sluzbenom propagan-do- m,
a kasnlje i sasvim konkretnim pri-tlsko- m
1 prljetnjama americki intelektual-cl
prlslle da bez pogovora prlhvaeaju
:rno-bijel- e, od istine cesto vrlo udaljene
Jablone, prirodno su moral! lzazvatl re-akclj- u. Borba se sada vodl Izmedju onih
koji zahtljevaju slobodno traganje za
Istlnom, ma koliko ona bila neprljatna,
1 onih koji se uplnju da namecu konfor-mlstic- ku
Uniju. Ako onima koji upravlja-J- u
naslm univerzltetlma podje za rukom
da se uspjesno odupru prltlsku u pravcu
konformizma, onda Je slgurno da ce
amerlCko druStvo prevallti znaCaJnu eta-p- u
na putu k pravoj demokracljl.
Intelektualce je naroclto ogorclla ne
samo politika u Vijetnamu nego 1 njezi-n- a
flagrantna suprotnost s predizbornlm
uvjeravanjlma da se vojne opcraclje a
JugolstocnoJ Azijl nece prosirlvati. Onl
koji su ranlje podrzavali admlnlstraclju,
sada su postall zeSdl opozicloneri od dru-gi- h
koji se s Bljelom kucom nl ranlje ni-s- u
slagall. Razlog tome treba trazltl u
Cinjenicl Sto su se onl osjetlll obmanuti,
Sto su shvatill da su njlhova mlSlJenja 1
njlhov autorltet posluzili da sc narodu
lakSe bacl praSlna u oCi. Otuda i zestina
njlhovog danaSnJeg otpora, a lntenzltet
reaglranja u ovakvim slucajevlma veoma
Je vazan za prerastanje latentnog neza-dovoljst- va
u akclju.
Mnogl intelektualcl koji su se odusev-1- J
avail Marshallovim planom i Trumano-vo- m
doktrlnom, koji su podriavall ame-rlfi- ke
akclje u Berllnu, Korejl 1 prlllkom
kubanske krize odbljaju da prihvate kao
akslom da Je komunisticka prljetnja
monolltna 111 prvenstveno vojna. Onl lsto
tako nece da prlznaju kao Istine tvrdnje
da su revoluclonarnl pokretl u svljotu u
suStinl "zavjere koje kuje i organizlra
svjetski komunlzam".
Americki intelektualcl ne preporuCuju
zbjegavanje preuzetlh obaveza. Onl nlsu
nl lzolaclonistl nl nelzolaclonlsti, all vise
nlsu voljnl da sluSaju djetinjaete i super-uprosce- ne lltanlje o toboinoj borbl iz-medju
"slobode i tiranije, izmedju sila
svjetlosti i slla mraka".
Inlcljatori pokreta "Teach-In- " koji da-nas
Ima svoje kruioke medju profesori-m- a
1 studentima gotovo na svlm amerlc-kl- m
univerzltetlma, pa cak i na onima
koji su donedavna bill glavna uporlsta
reakcionara, duboko vjeruju da revoluclo-narn- e
pokrete u svijetu ne treba guiiti.
Onl smatraju da americka naclja mora
nauclti da poStuje revoluclonarna strem- -
PRITISAK IZ BITELE KUCE
ZB. IS
Ijenja koja su proieta lskrenom Seljom
ea slobodom i socijalnom pravdom, pa cak 1 kad je za postlzanjc takvih clljeva
potrebno uspostavljanje komunlsUftke
vlasti.
Kad se jednom zasvagda oslobodlmo
uproscenog gledanja na komunlzam, kad
vise ne budemo u njemu vidjcll neku
monolltnu zavjeru svjetskih razmjera, tcK tada cemo moci shvatiti da nalazenje
nekog modusa vtvendl s takvlm reilml-m- a
moze bit! kudlkamo pozeljnije nego prihvacanje nekog ugnjetackog reilma
kojem, StovlSe, nedostaje i podrSka na-rodn- lh masa, podrSka koju autohtoni ko-munlst- icki pokreti uzivaju.
Nama je sasvim Jasno da americki
drzavnlci nlsu pokazivali narocitu lnven
tivnost nl privreznost stvari slobode 1
socljalne pravde prlllkom odrcdjivanja
kursa SJcdinjenlh Dria-v- a.
Postaje lz dana u dan Jasnlje da se
ovakvom polltlkom ne sluzi efikasno 2i-vot- nlm intcreslma Amerike.
Sada nekollko rljecl o formiranju po- kreta "Teach-In"- . Prvi kruzok stvoren je
gotovo spontano 24. marta ove godlne na
Miclgenskom univerzitctu. Prvobltno Jc
bio zakazan Jednodnevnl Strajk profeso-r- a
i studenata u znak protesta zbog pro-
Sirivanja vojnlh opcraclja u Vijetnamu.
Iako su se organlzatori 1 ucesnlcl StraJ-k- a
svecano obvezall da ce propuSteno
satove kasnlje naknadltl, bill su lzlozenl
zestokoj krltlci kojoj Je dao ton sam gu-ver- ner Romny. Senat drzave Michigan
naroclto je oStro osudlo profesore zbog
"davanja loSeg prlmjera" studentima. U
toj hajci i Stampa se svojski trudlla da
ne lzostanc.
Suocenl s optuibama da ne izvrSava-m- o
"obaveze za koje smo placenl", u po-sljedn- jcm trcnutku smo odluclll da svo-je
negodovanje lzrazlmo — ne Strajkom
— vec upravo obrnuto. Posllje redovnlh
satl u toku cljele nocl radlll smo sa stu-dentima
vrlo intenzlvno. Mogu utvrdltl
da Jo rljetko koje redovno predavanjc
bilo posjecenlje od tlh "protestnlh". Od
rljecl prcdavati Intenzlvno (teach Inten-sely)
nastala Je 1 skraccna "Teach-In- ". To nlje organizacija u pravom smislu
riJeCl. "Teach-In- " nema nlkakvu organl-zacio- nu strukturu nl stalne organe. To
je pokret istomisljcnika, uvjerenlh da se
izvrtanjem istine 1 guSenjem prave kri-tike
i opoziclje ne moze sluzlti stvari de-mokracije,
ma koliko se konformlzam,
odnosno pokuSaj namctanja konformiz-ma,
prikrlvao rctorskim frazama.
Borba za utvrdjlvanje istine i za no-- ve odnose Izmedju administrate i na-roda
koji obavezno podrazumijeva poite-n- o
i pravovremeno informlranje Javnosti
i otvorenu diskuslju o svlm pa 1 najtu-galjlvijl- m
pltanjlma, to Je glavna pokre-t-aC- ka snaga a u lsto vrijeme 1 "vezlvno
tkivo" pokreta "Teach-In- ". Pokret nema
svoje zajednlcke pollticke platforme nl
programa.
Zamjerke pojedinih skeptika na adre-s- u
"akademskog" karaktera naseg pokre- ta 1 njegove nedovoljne Slrlne, zbog pre-tei- ne orijentaclje na unlverzitete i kole-dz- e,
tesko da se mogu odrzati. Naime, ne
treba zaboravltl einjenlcu da u SAD ima
vise od tri 1 pol milijuna studenata i sve-uclliS- nih nastavnika koji gotovo bez raz-lik- e, posredno ili neposredno, podiiavaju
zahtjeve pokreta. Neusporedivo Je, medju-tim,
veci broj politicara, prlvrednlka 1
javnih radnika u najSlrem smislu rijefil
koji su na ovaj ill onaj nacln povesant
s prlpadnicima pokreta. Time se akclonl
radljus njegovog utjecaja znatno poveea-v- a. Dakle, baS kad je г!јеб o Slrlnl i obl-m- u
pokreta "Teach-In- ", neosporno Je
da on predstavlja pollticku snagu koja
se ne mofte ignoriratl.
posao. Bio sam Jak krltlcar administrate".
"Bobe, no zellm nlkakve kimavce u vellkom druStvu.
Vale kritldko prilazenje upravo Je ono Sto ml Je potreb-no.
Ne pozivam vas kao Lyndon Johnson. TraHm to od
as kao Predsjednik Sjedlnjenlh Dr2ava".
"To Je veoma lljepo od vas, gospodlne. All Ja imam
svoje lldne razloge".
"To shvadam. Zato I ne trazlm da odmah donesete
odluku. Ostavljam vam JoS 30 sekunda za raamlSlJanJe".
"j.j-- a — zapravo — ne znam Sto da vam kaiem!"
"Hvala Bobe. Amerldki narod bit de ram aahvalan.
Jack Valentin objasnlt de vam koja su va5a nova
aaduzenja".
"Da, gospodlne Predsjednlde. Da, gospodlne. Dodl du
u sedam ujutro. U 6.30? Naravno, gospodlne".
Doplsnlk spuSta sluSalicu.
"Sto da radlm?", uplta svoju suprugu.
"Objavl tu vijest?"
"Na Sta cllJaS?"
"Ako objavlS tu vijest prije od njega, nede te lme-novatl".
Doplsnlkove od! napunlle se suaama aahvalnlcama.
"Draga, ti si me opet spaslla!"
tmii
k
vanjskopolitlckog
Umjetnici svijeta —
protiv apartheida
rocctkom oktobra u Lon-do- nu
cc sc odriati velika
slikarska izloiba na kojoj
cc sudjclovati vcliki broj
umjetnika iz citavog svije-ta.
Tom prllikom dc sc Iz-loi- cnc
umjetninc prodavati,
a sredstva skupljcna na taj
nadin namljcnjcna su fon-d- u
za borbu protiv apar-theida
u Juinoj Africl, kao
i za pomoc politidkim in-tcrnic- ima
i njihovim obl-tclji- ma.
Sprrijalni oclbori u broj-ni- m
zemljama vec su sa-kup- ill
slikc a otl poznatih
umjetnika svoje radovc su
poklonili: Ben Shan (SAD);
Barbara Ilcpworth, Graham
Sutherland, Bernard Cohen
(iz Knglcskc) Andre Bloc,
Vasarely (Francuska). OCc-ku- jc
sc udcSdc joS nekih
poznatih umjetnika.
|
