| Note |
OCR Text: STrtANA 3 — Jediiistvo, 13. augusta, 1971.
KULTURNI PRILOG Priredio: A. K. TulonCanin II JUGOSLAVIA
FILM
Burton u
ProSlog je tjedna boravlo
na Brtonima. u gostima kod
predsjednika Tita, engleski
fllmskl glumac Richard Bur-ton,
kojemu Je ponudjeno
da glumi Tita u filmu "Sut-jesk-a",
zbog cega se glumac,
rekao Je, osjecao nelagodno.
Burton Je stigao na Brione
sa svojom suprugom, fllm-sko- m
glumicom Elizabeth
Taylor, i Izjavio Tanjugovim
novinarima da Je vec glumlo
htstorljske licnosti, all da Je
ovo poseban slucaj. Pred-sjedn- ik
Tito nlje samo legen-dar- na
HCnost lz vremena ra-ta,
vec 1 Jedan od najveclh
drzavnika u novljoj historiji,
rekao Je Burton.
U lntervjuu sa novinarima
glumac Je rekao da Je raz-govar- ao
sa Titom o prillka-m- a
u Jugoslavlji u vrijeme
rata, 1 da mu Je Tito dao ne-koli- ko
korlsnih prijedloga u
vezl sa njegovom ulogom.
Americki fllmskl glumac
Orson Wells prlstao Je da
glumi Wlnstona Churchllla
u ovom filmu, a prognati
grcki kompozltor Mlkls Te-odora- kls
Je prlstao da kom-pozl- ra
muzlku za "Sutjesku".
InaCe Je Bltka na Sutjescl,
Na Sedmom medjunarod-no- m
filmskom festlvalu u
Moskvi zlatne nagrade pri-pa- le
su talljanskom filmu
"Priznanje pollcljskog ko-mes- ara
tuzlocu republlke",
Japanskom "Dan as zivjeti,
sutra umrljetl", 1 sovjetskom
"BIJela ptica sa crnlm zna-kom- ".
Specljalnu nagradu dobill
su kubanskl film "Dan voda"
1 istocnonjemacki film "Go-ya".
Srebrne medalje dodijelje-n- e
su fllmovima "Eml Taj"
(Senegal), "Kljuc" (CSSR),
"U porodicl" (Brazil). Na-grade
za najbolje zenske u-lc- ge
doblle su Ada Rogovce-v- a
(SSSR) I Idaiija Aurens
(Kuba), za muSke Daniel
Olbrlhskl (Poljska) 1 Ri-chard
Harris (Engleska). Dl-plo- me
su doblle cljela glu-mac- ka
ekipa mongolskog
filma "Zet" 1 vijetnamska
glumlca Clm Zung za ulogu
u filmu "DJevoJka Nun".
U konkurencijl kratkome-traznl- h
fllmova zlatnu me-dal- ju
dobill su francuski
film "Angela de Davis —
portret revoiuclonarke", "Ce-lie- ni
zid". Dim Una (DR VI-Jetna- m), zatlm "Lovcl s pla-nl- ne
Don Sao" (Republlka
Juznl Vljetnam), "Na pocet-ku- "
(SAD). "Vrell vjetar
slobode" (SSSR) 1 "Kako i
zasto Je ubijen general'
(Kuba).
Za najbolji djeejl film
Moskovskl Casopls
pravda" objavlo
Je pjesmu posvetfenu najve-ce- m
diez-truba- cu svljeta Lu-I- su
Armstrongu. Pjesmu Je
napisao popularnl sovjetskl
pjesnik JevgenlJ Jevtusenko.
Pjevajutl o populamom
"Safimu", Cija Je smrt ozalos-tll- a
sve ljubltelje muzlke u
svljeta, Jevtusenko pise da
su dzez-trub- ac 1 pjesnik
braca po onome Sto daju
svijetu. PJesma se zove
"Armstrongova truba a
smrt umjetnlkova Je ovako
opjevana: "Grob ga Je otrg-nu- o
od svljeta, a Jol prije
nego sto Je rodjen, otrgnut
Je od drage Afrike".
Luis Armstrong "Sacxno
ulozi Tita
Nagradjeni filmovi
poznata l kao Peta ofenzlva.
najslavnija epopeja Narod-nooslobodllack- og rata. Tom
su prilikom njemacko-tall-Ja.- kl
okupa tori, u suradnji
sa domacim izdajniclma,
namjeravali — opkoilvSl Je
sa trl obruca — da unlSte
glavninu partizanske vojske
na Sutjescl i Zelergori, all
su pretrpjeli poraz, a snage
NOV 1 POJ nastavlle s us-pJeSn- lm
operacljama kroz
lstocnu Bosnu.
U bid na Sutjescl. koja Je
zapocela 15. maja 1943. go-di- ne
1 trajala mjesec dana,
poginuo Je lzmedju ostalih
i legendarnl partizanskl ko-mand- ant
Sava Kovacevic,
bio ranjen Tito, poginuo Je-dan
clan americke vojne ml-sij- e,
poginuo Veselin Masle-S- a,
i nestao pjesnik Ivan
Goran Kovacld, autor "Ja-me- ".
Nego, nadajmo se da su
nasi fllmskl stvaraocl naucl-1- 1
ponesto na greSkama pri-likom
snimanja "Neretve" 1
da ce "Sutjeska" bltl bolji 1
vjerodostojan prikaz ovih
sudbonosnih zblvanja na
ratlStu.
— akt —
vjetski film "Paznja, komja-ca!- "
rezisera Rolanda Blko-v- a
dok su srebrna medalja 1
posebne nagrade pripale fll-movima
Bugarske, Poljske,
Japana, Madjarske, Engleske
1 SAD.
21ri medjunarodne federa-clj- e
filmsklh krlticara do-dlje- llo
Je svoju nagradu ku-bansk- om
filmu "Dan voda"
a posebno priznanje amerlc-ko- m
filmu "Veliki, mall co-vje- k"
poznatog rezisera Ar-thu- ra
Penna kao 1 clklusu
sovjetskih fllmova prlkaza-no- m
na festlvalu pod nazl-vo- m
"Llkovl suvremenlka na
ekranu". Organizaclonl ko-mlt- et
festlvala posebnom
nagradom nagradlo Je ame-ricki
film "Generall pjescane
karljere" Holla Barkleka.
Na festlvalu Je prikazano
60 fllmova.
NAJBOLJI U PULI
Za najbolji film prlkazan
na festlvalu u Pull proglaSen
Je film 21voJlna Pavlovlca
"Crveno klasje". Taj Je film
doblo Vellku zlatnu arenu,
doblo Vellku zlatnu arenu
Je film "U gori raste zelen
bor" Antona Vrdoljaka, a
vellku broncanu arenu film
Zdravka Randica "Opklada".
DuSlca 2egarec doblla Je
prvu nagradu za glumu u fil-mu
"Opklada". a Darko Da-mevs- kl
za glumu u filmu
"Crno sjeme".
nikada nlje gostovao u SSSR.
all ga Je Jevtusenko slusao
prilikom Jedne od svojlh ce- stui turneja po Americl.
Jevtusenko Je vec1 postao
poznat po pjesmama koje
posvecuje uspomenl na po-zna- te
licnosti koje su tragic-n- o
umrle. Pored pjesme "Sa-emu- ".
Jevtusenko Je sada
objavlo 1 pjesmu posvecenu
trojicl sovjetsxlh kosmoaau-t- a
"Sojuza 11 kojl su po-gln- ull prilikom spruitanja
na Zemlju. Svega nekoliko
dona poslije atentata na
Martina Lutera Kinga, on !
Je napisao pjeemu posveienu
ovom velikom borcu za rav-nopravn- ost
cmaca
JEVTUsENKO PJEVA 0 "SAcMU"
"Kom-somolsk- aja
Ju-goslavens- kom
— UKRATKO —
TeSka ieljeznlika nr-sred- a:
U teskoj 4elJeznickoJ
nesreiil kod Beograda pogi-nu- lo
Je 35 a ranjeno 70 oso-b- a.
Zabranjen "Hrratski
dnevnik": Okruzno оггал-п- о
tuzllastvo u Zagrebu zabra-nll- o
Je raspacavanje "Hrvat-sko- g
dnevnlka" od 30. Jula,
u kome Je objavljen clanak
"Dramatlcnl daiii Hrvatske".
U obrazloienju zabrane se
kaze da clanak sadrzl izopa-cen- e
1 alarmantne tvrdnje
o odstupanju rukovodstva
SK Hrvatske od polltickog
kursa D?sete sjednlce SK
Hrvatske.
Iskljutenja iz SK:
Gradska konferenclja Saveza
komunlsta u Zagrebu doni-Jel- a
Je odluku da se lz Save-za
iskljuce dr Marko Vesell-c- a,
dosent Fakulteta eko-noms- klh
nauka, I dr Slme
DJodan, docent Pravnog fa-kulteta.
U odluci se kaie da
su se obojlca svrstali u red
onlh kojl Izvan Saveza ko-munlsta
stvaraju posebnu
polltlcku platformu.
(Napomena: Izgleda da Je
vodstvo SK Hrvatske pocelo
da se obracunava sa naclo-nallstl&k- im
elementlma kojl
su u posljednje vrijeme dlgll
glavu.)
Jugoslavenl sada lmaju
prlllku da vide lzlozbu "U-mjetn- ost na tlu Jugoslavije"
koja Je prije nekoliko mjese-- cl
prlkazana u Parlzu; ova
izloiba Je sada u Sarajevu (u
Skenderljl) 1 trajat ce 90 da-n- a.
Stanje prlvrede: Ravez-n- a
skupstlna donljela Je se-da- m
zakona, po hltnom po-stup- ku,
usmjerenlh na sta-blllzac- lju
prlvrede. Donljet
Je I zakon o povecanju cijena
clgareta, zestoklh alkoholnih
pica, odjece 1 obuce od ple-menlt- og krzna 1 koze, upa-ljac- a,
satova, zlleta 1 karata
za lgranje.
VUc dcviza: U prvih
sest mjesecl Jugoslavenl za-posl- eni
u lnozemstvu uputill
su u zemlju 277.5 mllljuna
dolara, Sto Je za 53 posto vise
nego za Sest mjesecl prosle
godlne. Od turlzma Je dobl-ven- o
104 mllljuna dolara,
Sto Je za 17 posto vise.
Slorcnska himna: Pred-nac- rt amandmana republlfi-ko- g
ustava pred1dja da
himna SR Slovenije bude
"NapreJ zastave slave", koja
se tako 1 sada nesluzbeno
tretlra.
I'ozari u Dalmaclji:
U Dalmaclji Je posljednjih
dana zablljezeno mnoStvo
Sumsklh pozara kojl su pro-uzrokov- all vellku Stetu. Po-za- rl
su Izblll kod Slbenlka,
Spllta. Makarske (Gradac 1
Zaostrog), DubrovnHca, na
otodma Vlsu. Lastovu 1 Zla-rln- u.
Samo na poluotoku Pe-lJeS- cu
lzgorllo Je 35.000 kva-dratn- lh metara borove su-m- e.
Veclnu pozara prouzro-kova- ll
su neopreznl turlstl.
NEDELJKU DRAGICU
PRVA NAGRADA U
MO.VTREALU
Nal poznatl karikaturlst
I autor crtanlh fllmova Ne-djelj- ko
Dragld osvojlo Je o-v- lh dana Jo5 Jcdnu vrijcdnu
nagradu. On je na Srjetskom
salonu karikature u Montre-al!
xa strip "Tupko", kojl
svakodnerno izlazi u "Ve-iernj- fm
lUta", doblo prru
nairradu u kattjcoriji stripo-v- a.
Ora nairrada kako je iz-javio,
najdrala mu je od svlh
do sada ovrojtnlh. jer je za-is- ta reliko priznanje dobiti
nazradu za strip u Americl,
domorini stripa.
Nova jugosloveska vlada
— KOLEGIJALNI POLITICKO-IZVRSN- I ORGAN PARLAMEXTA —
Beograd, avgusta. — Posle
neSto vise od dve godlne. a
Jugoslavlji Je krajem Jula
promenjena vlada, Sto Je bez
presedana u polltltkoj hro-nl- cl
ove socijallsticke zem-lj- e.
Upravo, do promene Je
doslo na polovlnl mandata
vlade premljera Mltje Rlbl-clc- a.
Medjutim, to nije bio
"pad vlade", lako Je 1 takva
mogutinost predvidjena u
demokratskom politlckom
mehanizmu ove zemlje.
Formlranje nove Jugoslo-vens-ke vlade Je, pre svega,
rezultat oistavne reforme po-lltickog
zlvota u Jugoslavlji.
koja Je zahvatlla sve struk-tur- e,
pre svega u vrhu Ju-goslove- nske federacije.
NOVI ZAKON O SAVEZNOM
IZVRSNOM VECU
Korenlte ustavne promene
zahtevale su da se odredl
novl karakter vlade. U torn
smlslu Je predhodno donet I
novl zakon, kojlm se blize
odredjuje mesto 1 uloga Sa-vezn- og
izvrSnog veca, u skla-d- u
s promenama Ustava. Za-kono- m
su potpunije odredje-n- e
funkclje vlade kao kole-gljaln- og
polltlcko-IzvrSno- g
organ a parlamenta. Istovre-men- o
su, u skladu s Usta-vo- m, unete neophodne za-kons- ke
odredbe o ulozl Sa-vezn- og
IzvrSnog veca prili-kom
usaglasavanja stavova 1
lnteresa republlka 1 pokra-Jln- a,
kada se regullSu poslovl
federacije.
Kao Sto Je poznato, Jugo-slovens- ka federaclja je sas-tavlje- na
od Sest republlka,
od kojlh najveca — Srblja,
lma i dve autonomne pokra-Jln- e.
Sve republlke 1 pokra-Jln- e
lmaju svoje vlade, od-nos- no
izvrSna veca, na koja
Je, prema sadaSnJlm ustav-nl-m
promenama, prenet
znatan deo funkclja fede-raln- e
vlade. Posebno Je na-glaSe- no
da novo Savezno lz-vrS- no
vece u vrsenju svlh
poslova lz svoje nadleznostl
najuze saradjuje s republlc-kl- m
1 pokrajinsklm lzvrSnim
veclma.
To Je bio povod da zakon o-da- vac
predvidi mogucnost
formlranja medjurepubllc-kl- h
komiteta pri federalnoj
vladl, kojl bl JoJ obezbedji-va- li
da sva pi tanj a lz svoje
nadleznostl reSava na bazl
usaglaSenlh stavova, odnos-n- o
na osnovu prethodno
kvalifl'covano ocenjenlh ln-teresa
republlka 1 pokrajlna.
Savezna skupstlna Je lza-bra- la
u Savezna lzvrSno vede
po trl liana lz svake Repu-bllke
1 po dva lz pokrajlna,
odnosno 22 clana zaJedno s
predsednlkom Dzemalom Bl-JedJc- em,
kojl se dosad nala-zl- o
na celu rcpubllckog par-lamen- 'a
Bosne i Hercegovl-n- e.
672.000
Beograd — Prema podacl-m- a
posljednjeg poplsa sta-novnlSt- va,
672.000 Jugosla-vena
zaposleno Je u lnozem-stvu.
NaJviSe zaposlenlh u
Inozemstvu Je iz SR Hrvat-ske:
225.000, zatim iz B1H
137.000. iz Srblje 199.000
(115.000 lz uze Srblje. iz Voj-vodl- ne
60.000. a s Kosova
24.000). Iz Makedonlje na
radu u Inozemstvu lh je
54.000. iz Slovenije 48.000, te
lz Cme Gore 8000.
Od ukupno 672.000 u ino-zemstvu
se nalaxi 69 posto
ill vise od 460.000 muikaraca.
Najvecl broj zaposlenlh
Jugoslavenskih radnlka na-la- zl
se u SR NjemaCkoj. Od
ukupnog broja gradjana na
radu u inozemstvu u SR NJe- -
PlSe: Aleksa Brajo16
(Tanjug)
RESORNI KARAKTER
VLADE
Ovakve promene u Ustavu
zahtevale su da se donese 1
poseban zakon, kojlm se, u-tvrd- juje
nova struktura fe-dera- lne
admlnlstracije, od-nosno
organlzacija nove vla-de,
koja sada dobija vise re-sor- ni karakter nego Sto Je to
bllo od kako su uklnuta mi-nistarstva.
Pored clanova vlade, kojl
nisu striktno "zaduzenl" za
odredjenl sektor — lako su
svi cManovi vlade odgovornl
za sprovodjenje politlkc 1
stavova u svlm vladlnlm po-slovl-ma
— osam, odnosno
devet clanova SIV-- a nepo-sred- no
rukovode kao saveznl
sekretarl odredjenlm dome-nlm- a
delovanja Jugosloven-sk- e
vlade. To su saveznl se-kretar- ijati
za lnostrane po-slo- ve,
za narodnu odbranu,
za unutraSnJe poslove, za
privredu, za finanslje, za
spoljnu trgovinu, za rad 1 so-cljal- nu
polltlku 1 za pravo-sud-ne
1 opSte upravne po-slove.
U parlamentarnoj debatl
oko ovog zakona, poslanlcl
su zahtevali da se ustanovl
1 saveznl sckretarljat za po-ljoprlvr- edu.
Uprkos argu-montl- ma da Je delokrug po-ljoprlvr- ede
prenet na repu-bllck- e,
odnosno pokrajlnske
vlade, prltlsak poslanika Je
bio takav da Je ovaj resor
formlran u zadnjem dasu.
Pored Cetlrl savezne upra-v- e
(za carine, za clvllnu va-zduS- nu
plovldbu, za radlo-ve- ze
1 za geodetska pitanja)
postoje JoS 22 zavoda, dlrek-clj- e,
komlsije 1 saveta fede-raln- og
znacaja, cljl su Sefovl
van sastava vlade. Ovom re-organlzac- ljom
Jugoslovenske
vlade uklnuto Je deset sa-vez- nlh
organa 1 lnstltuclja,
medju kojlma 1 saveznl se-kretar- ljatl
za prosvetu, za
zdravstvo, za rad, za pravo-sudj- c,
zatim komlsije za
nuklearnu energiju, za ver-s-ka pitanja, za kulturne veze
s lnostranstvom, za flzlcku
kulturu, za pregled fllmova
1 druge. Obrazloieno Je njl-ho- vo
ukldanje prenoSenJem
nadleznostl na republlke ill
su te nadleznostl u tollkoj
meri smanjene da se njlhovo
lzvrSavanJe moglo prenetl u
delokrug srodnlh resora.
Status Jugoslovenskih ko-mls- lja zadrzale su 1 u novoj
strukturl federalne admini-stracl- je trl komlsije za sa-radn- ju s organlzacljama U-Jedinj- enih naclja - UNESCO.
UNICEF i FAO. zatlm ko-mls- lja
za saradnju sa Me-djunarodn- om organlzacljom
rada. sa medjunarodnim
zdravstvenlm organlzaclja-ma
kao 1 komlslja za zaitltu
od zagadjlvanja mora 1 plov- -
mackoj je 31. marta 1971.
godlne bllo vise 60 posto
ill 411.000. Sluzbenl statlstlc-k- l
podacl u SR NjemaCkoj od
20. septembra 1970. godlne
pokazuju da je tu bllo Jugo-slavena
514.000, all se drzl
da barem sto tisuca cine ne-zaposl- ene
zene I djeca.
Najvecl broj radnlka iz
SR Hrvatske. a u samoj SR
lh oko 157.000.
Druga zemlja po brojnostl
Jugoslavensklh radnlka Je
gdje je bllo zapo-sleno
u vrijeme poplsa 83.000
111 12 posto. I u toJ zemljt se
nalaxi pretefno naJriSe rad-nlka
lz SR Srblje. BIH. Hr-vatske
i Slovenije. Na ostale
zemlje otpada znatno manJI
broj naSih radnlka xnada Je
Sastav vodecih organa SFRJ
PUEDSJEDXIK UEPfBLIKE — Josip Broz Tito.
PHEDSJEDNISTVO SHU:
Ilato Duf-onji- d. Aujnitin Ipi i Hamdija Iozdrac —
Воапд i Herreiro-iina- ;
Vidojr $.атоуЦ, VeljWo Milunni£ i Iobro%la- - Culafid —
SK Crna Gora;
Jako lUalei:. Djuro Kladarin i Mlko Tripalo — SB
Hr-atk- a;
KrMe Crenkoki. Kiro CliRnrov i Nikola Mlnf- - — SK
MaKrdonija;
Sergej KraJRPr, Mitja lUbllU i Marko Itulc — SK Sloo-nij- a;
1)гак"1а Markoic, Кда Iopoid i Draei Stamenkoi£
— SK Srbija:
Veli I)e-.- a i Ilijaz Kurtti — SAP Ko-m- o;
Macai Kelemen i Ilija Kajaif — SAP VojKJina.
Iredjrdnik Saezne kkupStine: Mijalko Tdoroi:
Satezno imn ijee: predsjrdnik — Blemal Bij4li#.
potprt-dojedni- k — dr Jaknv Sirotkoij. flanoi: Stojan Лп-do- v, Momilo emo li, Iloiko Dimitrijeid. Vuko Draga&c-yi- i.
Duian GliRorijeid, Muhamed lladiic, Trpe Jaklf-ki- ,
! Jerkid. dr IUrila Ji. Mirjana Krtini6. dr Kmil
Ludier, Nikola LJubifil, Marko Orlandit, Illagoje Гор..
Imrr Pulja. Janko Smole. Bori Anuderl. Mirko Tepaac. In Tikicki i dr Anton Vratula.
ZaK&d je itnrtwtano ient aznih wkr'tara i to: Mirkn
Teparac, eaezni ttekretar za anjke нм1ое, Nikola Ljuhi
Hi, Mieaii м-krrt- ar za narodnu obranu, BoSko Dimitri-jevi- d, aezni ekretar za privredu. Janko Smolr. napzni
fkretar za financijr. Muhamed Hadiil, natezni wkretar za
anjsku tri;oinu i Vuko I)rajraiieif, aarezni Mkretar sa rad
i Bocijalnu poliliku. Sa erni ekretarijatl za unutra&njp pi-lo- %r,
za potjopriredu I za pratroudje I ope upratne po-Io- e
zanad su ohtali uprainjeni. Sa% ezni ekretari za ta
mjrata bit (v pontaljeni u rujnu. Zasad (e гемг unutraJnjih
мч!оа biti u nadleinoeti predejednika SIV-a- .
Predsjexlnik L'stanoR xuda Jujfolaiie: Blaio Joanoi;
Generalni direktor Sluibe drlavtvog lvnJiRood.4ta —
Anton I'olajner;
I'red]ednik Zajednike kominije sih %ijeda za boraka
i imalidk--a pitanja — Nikola Kmezif.
Sajet Federacije:
Na prijedlog Ггч1нјч1пјка Kepublike za rlanoe Sajeta
federacije izabrani ou:
Vera Асела, Nisim Albahari. Io Andrid, Mihailo Apo-toNk- i, Ljupo Arsov, Antun Aujrustinic, Viktor Abelj,
Spaenija IUboi6. Filip Bajkoi. Vladimir Bakaric AleA
Bebler. Vlajko Beiroid. Anka Berun, Itogdan Brecelj, Zou-k- o
HrU(. Sao Brkovid, Josip Cazi. DuSan Calid, Kidoljub
Colakoi£, Kdhem tamo, 1к1јгна I)anil%id, I'eko Dapcetic1,
Oikar I)aieo, Ihtro Drmonid. Demir Firuz. Strahil Сш1цп, Ian Gonjak, Aleksandar Grlifkov, Fadilj Ifodla. Atdo
llutn, Joip Ilrnfei Albert Jakopif, Slako Janeiki.
Vlado Janji?. Djurica Jojki. Blaio Joanoi6. PaOe Joi-iet- t,
Niko Jurin?i(F. Ante Jurjeid, Joo Kapifid, ()mn
КагаЈи-Rc- M i, Ikltard Kardelj, Iazar Knliienki, Slako
Knmar, Veljko Koafei, Ian ICrajai. Virko Krtuloi,
Itoge KuznianoKki, Mihailo Italic, Vojo Iekotid. Frane I-еч-k-oiek.
I an Mafek, Aefket Maslajid, Mehmed Malifi. Ve-elin-ka Malinka, I'a&aga Mandiid, Miha Marinko, Slobodan
Marjano%i{. .Mom a Markoi6 Cijrtin MijatoHd, Mil..;
4inic. Milutin Morale. Karlo Mrazotic. Andrija Mu-Kin- i, I)uan Mugoia. Aim MuMafa, Koota Nadj, Vojo Ni-koli- j.
Itogdan Orenin. Djoko I'ajkotid. Kadtoan I'apid,
Bade Pehafek. I'uniSa IVroi6, Пичап I'etroi, Kruto I'o-piod- a, Vladimir I'opoid, IHiije Popoki, Djuro I'ucar.
I)obrioje Itadmatljeic, Ilidlet Bamadani, IVtar Belie.
Marko KiMic. Ian Kukaina, Ida Sabo. Patle SaHr VU-dim- ir
Simic". Vidoje Smileski, I'etar Stamholid. Velimir
Stojni. Vlado AeRrt. Udija Aentjurc Pal .v-- ti. Mika
Apiljak. Borko Temelkoki. Mijalko Todoro%i. Vojo Todo-m- U,
Vida TomSi?, Io Vejoda, Jo an Veelinr, Jooip
Vidmar, Veljko Vlahoi£, Todfir Vujainoic. Setozar Vuk-manoH- d.
Veljko ZeUit, IU.rU Ziherl i Milorad Zorij.
Jugoslavena u inozemstvu
IZ HRVATSKE 225.000 RADNIrCX
od
Je
NJemackoj Je
Austrlja
SU
nlh puteva.
Savezno lzvrSno vetfe ne
bltno izmenjen ranljl odnos
samo da koordlnlra 1 usme-rav- a
celokupan rad savezne
uprave, ve6 1 snosl odgovor-no- st
za sprovodjenje polltike
1 federalnlh zakona Time Je
postotak lz Crne Gore na
radu u SAD vrlo veliki (21
posto) 1 lz Makedonlje u A-ustr- alljl
28 posto.
Jugoslavenl su masovnije
pocell odlaziti Izvan granica
na rad od 1965, a osoblto od
1968. godlne. Od ukupnog
broj a, kojl su se u vrijeme
poplsa naili u Inozemstvu,
80 posto je otlSlo 1968. go-dlne.
Zabrinjavajucl Je po-dat-ak
da su zemlju napustill
radnicl najproduktlvrxije do-b- l.
tj. do 45 godina.
Od ukupno 672.000 Ijcidl 45
posto su bill prije odlaska
vl inozemstvo poljoprivrednl-c- l.
NaJviSe poljoprivrednilca
otiSlo je iz BiH — 63 posto.
s Kosova 62 1 Crne Core 50
vlade 1 njenlh struCnih or-gana,
Sto predstavlja zna-caj- nu novlnu u funkclonlsa-nj- u
nove Jugoslovenske vla-de,
Jer Je zadrzana klauzula
poverenja vladl, Sto mozc
dovestl do kolektlvne ill po-Jedlna- cne ostavke
posto Na drugom mjestu su
rudari 1 najviSe lh Je iz Slo-venije.
Pri tome treba dodatl
podatak da je blizu 21.000
osoba u Inozemstvu po zanl-man- ju strucnjacl 1 umjetnl-c- i.
Takvih ljudi Je najviSe
otislo lz Hrvatske 1 Srblje.
Inace na rad u inozemstvo
lsli su uglavnom slabije sko-Iova- nl kadrovl — 76 posto s
osnovnom skolom. &kole za
srednjl strucni kadar zavr-Si- k
Je 3 posto. a samo 1,5
posto 111 10.000 Cine osobe s
fakultetom 1 visim skolama.
Od tog broj a 1750 su struc-na- cl tehnlcke 1 tehnolo&ke
struke. oko Usucu Hjecnika.
farmaceuta 1 stomatologa, a
650 su nastavno osoblje.
|
