000233

OCR Text: "--
h , £?
IZ HISTOR IJE
MEDJUNARODNI ODNOSI NA SVRsETKU
DEVETNAESTOG ST0UE6A
(Nastavak 3)
Na samom zavrietku XIX. st.
Pitanje Dalekog Istoka 2ametnula se ogorCena borba
pred kraj XIX. st. velikih dr£ava za utjecaj u K.
ni i za eksploataciju te zemlje. Prvi je podeo Japan, koji je
kako ved znamo, 1894. g. zapodeo rat protiv Kine. Pobijediv-£- 1
Kinu, Japan je stekao otok Formozu i prisilio je Kinu, da
plati kontribuciju i da se odrekne Korejc. Koreja je bila progla-len- a
"nezavisnom". Japanci su, dakako, mislili da je poddins
svom utjecaju. Ruska vlada, bojedi se za sigurnost svojih po-sje- da
na Dalekom Istoku, nije nikako ieljela da dopusti Japa-n- u
pristup k ruskim granicama. Izmedju Rusije I Japana na-sta- la
je borba za nadmodnost i u Koreji i u Mandiuriji. 1897.
g. zauzela je Njemadka u Kini luku Kiau-Ca- u u pokrajini San-tun- g,
a Rusija je ubrzo za tim zaposjela Port-Artu- r. Englee-ko- j
je uspjelo da dobije Vej-Hai-P- eJ na 6Jevemoj obali Santun-sko- g
poluotoka. Njemadka je pretvorila Santung u svoju utje-cajn- u
sferu. To je isto nadinila i Rusija s Mandiurijom. Fran-cusk- a
se grcevito driala nadmodnosti u najbogatijem dijelu
Kine, u dolini rijeke Jangce.
Tako je Kina bila podijeljena na "utjecajne sfere". Ona je
oduvala formalnu samostalnost, ali je uistinu djelatnost kineske
vlade bila znatno ogranidena od stranih sila, koje eu raspola-gal- e
s mnogo nadina da vrse na nju pritisalc Zemlje, koje su
formalno samostalne, a u stvari su dopale u takav poloiaj kao
Kina, nazivaju se polukolonije. Osim Kine u takvom su se po-lo
iaju nalazile Turska i Perzija (danasnji Iran).
Pred konac XIX. st gotovo jc
Zavrsetak podjele
eyijeta.
Englesko-njemack- e
suprotnosti.
sav podijeljen izme-dju
Engleske, Francuske,
Njemadke po-dj- eli
su
ke male kapitalistidke zemlje
(Holandija i Belgija). Njemadka je stekla manje nego Engles-k- a
Francuska. To je bilo zato, Ito se ona tako kasno ujedinila
u veliku driavu. Vec u 90-i- m godinama XIX. st. Njemadka je
htjela da nadoknadi propu§teno podela je traiiti novu podje-l- u
svijeta.
Pred konac XIX. st. suprotnosti izmedju Engleske Nje-madke
.postale 6u medjunarodne imperijalistidke suprot-nosti.
,
Njemadka industrija, vanjska trgovina i trgovadka morna-ric- a
razvijale su se brie nego u Engleskoj. Njemadkl su kapi-talis- tf
engleske sa inostranih triiita, a njihovi pro-izvo- di
uspjesno su konkurirali engleskoj robi u Britanskoni
pa Itavise u samoj Engleskoj. Englesko-njemadk- i in-ter- esi
sukobljavali se u cijelom svijetu. 1898. g. Njemadka jo
pristupila gradjenju velike ratne monarice. Ona je postajala
najozbiljniji Engleske. Imperijalizam nije nigdje
tako kao u NjemaflcoJ. Upravo je ona podela zahti-jeva- ti
temeljitu novu podjelu svijeta. Njemadkl imperijalizam
deznuo je za gospodstvom nad svljetom.
Medjunarodna borba posljednjih triju decenlja XIX. St. do-ve- la
je do dva osnovna rezultata: 1. do obrazovanja dvaju veli-kih
medju sobom neprijateljskih vojnih saveza na evropskom
kontinentu; 2 gotovo potpune podjele svijeta izmedju kapi-talistidk- ih
driava. Njemadka se spremala da zapodjene borbu
za novu podjelu svijeta teiedi da tim putem zadobije gospodstvo
nad
(Xastawt ce se)
Titovci pale sela
List "Za slobodu", koga izdaju
jugoslavenskl revolucionarni emi-gran- tl
u N.R. Albaniji, donaSa vl-je- st
o banditskim represalijama ti-tofaS-ista
protiv jugoslavenskih pa-triot- a:
"Titova banda, koja je ne-mod- na
pred otporom naroda, pre-Jl- a
je sada na zapaljivanje kuda
patriota, koji se bore protiv njoj.
Tito-sk- a kaznena ekspedicija, prije
nekoliko popalila je skoro
cijelo selo Konjare u debarskom
kotaru. Osim toga bilo je zapalje-n- o
I vile kuda u okolinl Bjeline."
Kako vidimo titovci danas upo-trebljava- ju
protiv naroda iste me-tod- e,
kao za vrijeme okupacije fa- -
Sisti i njihovi sluge.
Unistavaju hranu, narod
gladuje
Kako ameridkl kapitalisti, tako
1 titovci, da bi odriali visoke cije-ne,
unistavaju hranu. Kako javlja-j- u
titovske novine "Pplitika" u Te-tov- u
su bile uniitene velike kolidi-n- e
Istovremeno dok uniJ-tava- ju
narande drugo vode, de
setine hiljada djece i radnih lju-di
Jugoslavije boluju zbog slabi
ishrane i pomanjkanja vitamina.
Da II je i to dio "posebnog puta
o socijalizam"?
Ubijanjc oficira
List "Nova norba" (Prag) pile
da je Udba "nedavno na zvjerskl
I podmukli nadin ubila 100 ofiicra
Zagrebadke vojne oblasti, plamenih
patriota naSe domovine".
svijet bio
Ru-sije,
i Italije. U
svijeta udestovale i ne
i
1
i
glavne
istiskivali
Carstvu i
su
protivnik
agresivan
cijelim
svijetom.
vremena,
narandi.
1
Masovna bjegstva
iz Jugoslavije
10 aprila o.g. u italijansku luku
Senigalija stiglo je 8 izbjeglica, a
podetkom maja u luku Pari stiglo
je ribarskom ladjom 11 lica. Go-tovo
u isto vrijeme pobjeglo je u
Italiju joS 34 lica. Zatim su 3
jugoslavenska gradjanina primo-ral- a
pilote da ateriraju u Italiju
zajedno sa 23 putnika.
Isprehijan i osudjen
seljak
Evo jednog primjera koji ras-krinka- va
titovske bandite kao naj-okorjeli- je
pljadkaJe 1 batinase:
nedavno su Rankovidevi janidari
pokuSali da otmu zemlju, medju
ostalim, i seljaku Milanu Stefa-nov- u,
Iz okoline Pandeva. On se
odludno usprotivio arondaciji. Na
to su Rankovidevi janidari upali
njegovu kudu i teJko ga ispreblja-li- ,
a ovih dana, da bi zaplasili os-ta- le
radne seljake, osudili su Ste-fano- va
na dugogodiSnju robiju.
Amerikanci trazc
"garancije"
Ovih dana beogradski radio je
donio saopdenje o pretstojedem
zakljndenju sporazuma izmedju
vlada SAD i Jugoslavije koji pre
dvidja davanje garancije ameri-dkl- m
firmama koje investlraju
kapital u jugoslavensku privredu.
Kako se vidi iz saopdenja beo- -
gradskog radija, ameridke firme
zahtjevaju garancije ne samo od
bcogradskih upravljada, nego i od 1
vlade SAD.
Kongres Progresivne
partije SAD
U Chicagu u Ashland auditori-- , da Amerika "danas istupa u ulozi
i um od 4-- 6 jula o.g. odriavao se
kongres Progresivne partije USA.
Kongres je rjelavao dva osnovna
pitanja: pojadanje borbe za mir i
izgradnju programa u vezi sa pred-sjednidki- m
izborima 1952 godine.
U radu kongresa je udestvovalo
preko 3.000 lica iz 41 driave: 1.7-9- 7
delegata i oko 1.500 posmatra- -
da. ' ,'l
Na prvom zasjedanju kongresa
govorio je istaknutl naudenjak
profesor Du Bois. U svom govoru
Du Bois je, izmedju ostalog, ista-ka- o
da program Progresivne par-tije
ukljuduje borbu za mir, za o-bustav- ljanje
rata u Koreji, za pri-jateljst- vo
sa Sovjetskim Savezom
I NR Kinom.
IstakavSi da je rat glavna nesre-6- a
koja prijeti svim narodima svi-jeta,
Du Bois je upitao Jta daje A-merikanc-ima
takozvani 'hladni rat"
"Nikada jol u istoriji dovedanstva
— izjavio je Du Bois — ni jedna
zemlja nije razradjivala takve §i-ro- ke
planove smrti 1 razaranja,
kao ito su planovi koje su predvi- -
I djeli sadalnji upravljadl Sjedinje- -
nlh Driava".
PoSto je podvukao da nikakav
neprijatelj ne ugroiava Sjedinjene
Driave, Du Bois je ukazao na one
teSkode, na koje nailazi obidni gra-djan- in
kada pokujava da utvrdi
Sta se stvarno sada odigrava u
svijetu.
Umjesto da iskoriste ukazanu
mogudnost i izgrade poslije rata
novi svet — izjavio je dalje Du
Bois — Sjedinjene Driave su "is-tupi- le
kao vodja obnovljenog kolo-nijaln- og
imperijalizma". Istakavsi
po
u
1
U Beogradu je na
skupitine
grupa
su Sa
sabradu,
— Belo-Janis- a
i
unaprijed
pjogramu,
de
a u je
i
ovih bandi
— Tita i Plastirasa.
u
u 30 modemih
autobusa, 25
40
18 is-kljud- ivo
za i
ltd. — sve to
u od 300
a za
zapadnih i Jpl-Jun- a,
i bez-brii- no
i na
J moru u Da
najvedeg rata u isto-riji",
Bois je proanalizirao na
koji nadin ta svaljuje naj
teie na gra-dja- na
da narod ne moie pri-hvat- iti
kandidature Za prestojece
predsjednidke koji istidu
republikanska i par- -
I tija Bois je
"Da bi zaustavili i
kraj vlasti korupcionaSa
glasajte za Halinana, koji se na-la- zi
u Glasajte
za Charlothu Bass, koja
Crnu i
zene.
bilo je
posvedeno programa,
koji je kongres i koji je
prihvaden kao dokumenat
u predizbornoj
kampanji.
6 jula kongres
je sa Delegati,
koji su predstavljali razne grupe
ljudi Amerike, su
da de voditi da
se za predsjednika USA
Halinan, a za
— Bass. Oni su se
obavezali da popularilu
"Glasajte u 1952 za
kandidate koji mir".
u
Na 17 u Kalkuti je
odrian Strajk
visokih cijcna
U
su uslijedile u-haps- eno je 460
COSULICH
TRAVEL BUREAU
Sve dajemo besplatno.
Prodaja svih brodskih i avionskih karata
sluibenim cijenama.
Specijalne putne karte preko Trsta za
putnike iz
Driavljanstva i oko useljenja Kanadu,
i vadjenje svih dokumenata iz
BRANCO COSULICH
Metcalfe G405
Montreal, Que.,
RAZNE VIJE5TI JUGOSLAVIJE
Uzajamno posjecivanje
fasista
poziv titov-ske
antinarodne bora-vil- a
grdkih parlamentaraca.
Deogradski dielati velikom
prompom dodekali svoju monarho-faSistidk- u
grdke
ubojice
mnogih drugih grdkih pa-triota.
Prema utvrdjenom
titovski parlamentarci
uskoro vratitl posjetu svojoj
grdkoj sabradi, programu
takodjer predvidjen sastanak iz-medju
glavara dviju
Titovci kupuju Danskoj turis-tidk- i
brod, Italiji
dalje
preko teretnjaka i
nekoliko motora veliks
motome damce, teleprintera
informativnu sluibu
sluibu rezervacija,
vrijednosti deviz-ni- h
dinara potrebe stranih
turista, kapitalista
ionako
baikare Jirom zemlje
naSem kao svojoj kudi.
podpaljivada
politika
breme ledja
Amerike.
UkazavSi
izbore
demokratska
SAD, naglas'io:
udinili
bogatih
zatvoru tako-dje- r
pred-stavl- ja
Ameriku ameridke
Posljednje zasjedanje
pretresanju
razradio
osnovni
Progresivne partije
Progresivne par-tije
zavrlio radom.
obidnih obedali
odlu3nu kampaniju
izabere
Vinsent podpredsje-dnik- a
Sarlotta
svuda pa-rol- u:
godini
podriavaju
Gcncralni strajk
Kalkuti
jula
generalni pro-tiv
ziveznim
namirnicama. demonstra-cijam- a
koje
lica.
Informacije
Jugoslavije.
pomod
Prevodi
Jugoslavije Italije.
1461 Str. Phone: LA.
Canada
IZ
parla-mentar- ce
Nikosa
ka (Srbije, Hrvatske Slovenlje)
preko 20 lijednika, medju kojima
su bill I lijednici specijalisti, naj-man- je
po jedan za svaku specijal-nos- t.
To je tada bio Jedan od mno-gi- h
vidova bratske pomoci slab:-ji- m
1 ratom oJtedenljim republika-ma- .
Danas, osam godina po zavrSet- -
ku rata, u Crnoj Cori ne postoji ni
jedan ginekolog,
neurolog, bakteriolog niti specljali-st- a
za transfuziju krvi. O %Tijed-nos- ti
ditave medidnske slulbe u
Crnoj Gori govori dinjenica da se,
na primjer, u cijeloj republici na-la- zi
samo po jedan specijalista za
unutarnje, djedje, odne i koine bo- -
ltttf Van tn Ark tomn netntt cq. Crna Gora bez ljekara
Odmah po oslobodenju Jugo- - "'" ua" '"''"в- - J
slavije poslato je u Crnu Goru na Јесшка laman je aovoijan za po-privrem- eni
rad iz ostalih republi- - trebe dlanova crnogorske "vlade".
RASKOS NA TRUDBENIKA
taksl-automobi-l- a,
poluteret-njak- a,
za
miliona
koji se udobno
obidnih
lijednik-akuSe- r,
RACUN
bi se dobila jasnija slika o tome
koliko titovci troJe na zapadne go-s- te
mole da posluii sljedede upo-redjen- je:
za navedena srestva ko-ja
se nabavljaju u inostranstvu i
pladaju deviznim dinarima moraju
jugoslavenskl trudbenJci da odvoje
od svojih usta ditavih 5—C000 va-go- na
pJenice.
Da bi gospodi turistima bilo joS
udobnije 1 da bi se osjedali kao u
svojoj koloniji imat de i specijalne
cigarete "Opatiju" i "Kvarner".
'n '"ДјДЈГТД SW%-- '
Du
Du
rat
. .
. . .
' t
, " ,
"Ж
NAJSIGURNIJA OPREMA — COSULICH - TRST
VEOMA VA2NO:
Usljed novih carinskih propisa, Saljemo samo pakete koji su potpuno oslobodjeni od ca-ri- ne
ili u protivnom je ved carina plaiena s naSestrane.
Hrana OSLOBODJENA od carine i mole se slati u neogranicenim koltfinima po nekoliko
puta mjesecno na jednu osobu: Osnovni prehranbeni artikli kao iita svih vrsta, braJno, leier,
masnode za jelo, meso i preradjevine, riba i pre rad jevine, preradjeno povrde, jaja u prahu, mli-jek- o
u prahu i konzervirano.
Hrana je slanje je OGRANICENO 1 PUT MJESECNO NA KU6ANSTVO, u teiini
do 5 kg. netto: Kava 3 kg., Riia 5 kg., Kakao 2 kg., Cokolada 2 kg., Caj 0.5 kg., Papar i cimet
0.250 gr., Vanilija 10 iipki, Sapun za pranje 5 kg., Toaletni sapun 1 kg., 3 para nylon carapa,
3 mt. vunenog Stofa, 3 para cipela, a kompletnu listu Saljemo u pismu po ielji.
NEKOLIKO STANDARD PAKETA, KOJI SU POTPUNO OSLOBODJENI
OD CARINE I PRIMAOCI NE PLAcAJU NIKAKVU CARINU:
Paket br. 81
30 lbs. Secera
C'lbs. kave la
3 lbs. rife
1 lbs. faja
' lbs. papra u zrnu
Paket br. 80
$13.50
$9.20
6 lbs. kave la
1 lbs. £aja Ceylon la
1 lbs. cokolade
1 lbs. kakao
1 lbs. sapuna Palmolive
0.100 gr. papra u zrnu
Paket br. 32 $8.20
9 lbs. Secera
6 lbs. rife
4 lbs. kave
1 lbs. cokolade
Paket br. 85
6 lbs. kave la
4 lbs. rize
$6.50
100 lbs. najfinijeg braSna
100 lbs. kristal Sedera
za
i od do
se sa i do
i do za sav I je
i
Za sve i za
i i
se
7.
za
sve
i
po
i
vriim
na
u
a u
i u
PiSite na
ili na:
338 St
Ont.,
je
u da
i
je
je to
u
vala je
u U
je
od
je sve
nisu da
da ne
o
se
kao
Kad je
na
je
da
Paket br. 22 $4.80
20 lbs.
Paket br. 10 $8.90
40 lbs. Secera
Paket br. 30 $4.90
11 lbs. riie
9 lbs. Jecera
Paket br. 15 $12.90
20 lbs. bij.
5 lbs. £e£era
5 lbs. masti
5 lbs.
5 lbs. sapuna
Paket br. 20
20 lbs.
5 lbs.
5 lbs.
4 lbs.
2 lbs.
2 lbs.
masti
u prahu
sapuna
2 lbs. suhog
$11.75 40 lbs.
$16.00 37 lbs.
$21.00
mljeka
(slanine)
pak'eti kao vrede, bez razlike, placaju POSTANSKU taksu 200 dinara,
koju mo2emo vas platiti naknadu centi svakom paketu.
Sva oprema direktno naSeg skladilta Trstu, stiie primaocu
,Sve cijene podrazumjevaju franco primaoc, pladenim podvozom osiguranjem zadnje
poSte Jamdimo kao sada djelomidni totalni gubitak. Pakovanje
roba kvalitete.
Vale potrebe obavjeStenja svih ostalih stvari, kao Stofova,
kudnih lidnih potrebltina, Sivadih ma§ina i.t.d., ljekova hrane sastavljene
VaSoj obratite BRANCO COSULICH
1461 METCALFE STR. ROOM MONTREAL, QUE., CANADA
Phone: LAncaster
pisma odgovaramo istog dana Trazite na5e kompletne cijenike.
Cijena je ista USA. kanadske dolare.
Radiona muzickih
instrumenata
Izradjujem vrste tam-bur- a,
gitare, mandoline, vi-olin- e,
najbolje kvalitete,
narudibi ieljl
Iisto popravke 4ih
vrsta dn'enih instrumenata
puno zadovoljstvo svira-da- .
Poznat ranije Montrealu
viJe godina, sada Toron-t- u
iskusni majstor jedini
Kanadi.
hrvatskom en-glesk- om
lidno posjetite
FRANK BENKO
Berkeley
Toronto, Canada.
Zasto zabrana
sovjetskiii publikacija
Trumanova vlada na-redi- la
sovjetskoj ambasadi
Washingtonu prestane
izdavanjem ilustrovanog ба-sopi- &a
"USSR Information
Bulletin" sviju drugih pu-blikacija.
"Bulletin" iz-laz- io
dugo godina. Truma-nova
vlada u5inila
zbog neuspjeha amertfkog
iasopisa "Amerika" Sov--
jetskom Savezu.
Casopis "Amerika" izda- -
атепбка ambasada
Moskvi. Rooseveltovo
vrijeme taj casopis imao
cirkulaciju 50.000 pri-mjera- ka.
Posljednjih godi-na
cirkulacija "Amerike''
vise padala: sovjet-sk- i
ljudi htjeli c"i-ta- ju
ameriiki Jasopis, jer
smatrali pise istinu
zivotu amerifckog naroda
(bogataSki iivot slikao
Jivot prosje6nog 6ovje-ka- ).
cirkulacija
spala samih desetak hi-ljada,
Tnynanova
odlu&la obustavi daljne
secera
braina
kave
bakalara
kave
mljeka
6okolade
groidja
maslinovog
prvo-razred- no
platna,
receptu
nabavljaca.
vlada
VELIKE GRADNJE
Ukupr.a novih hidrocen-tral- a
SSSR-- a koje se grade, za
puta veda od postojedih
drocentrala zemalja Juine Ameri-ke;
Argentine, Bolivije, Brazilije,
Venecuele, Tenia, Urugvaja, Cile-- a
i Ekvadora, uzetih zajedno.
Ove velike gradnje ostvariti de
potpunu revoluciju i parobrodar-stvu- .
Geografski zatvoreno Kaspi-ak- o
i Aralsko Jezero dobiti izla-z- e
u druge bazene i djela da budu
jezera. Pojaviti se novetrans-portnetn- e
magistrale, izmjenit de
se uslovi navigacije. Za 5 godina
duiina vodnih puteva u SSSR-- u po--
vecati de za 2,5 puta prema 1940
g. Kanal Volga — don ved je spo-ji- o
u jedinstveni vodno — trans-port- ni
sistem sva mora evropskog
djela Azovsko i Kaspisko.
VODA I HRANA
Naudenjaci su dule vremena is-pitiv- ali,
kako dugo mogu iijveti
iivotinje bez hrane i vode. Evo
njihovih rezultata: konj moie 2i-vj- eti
bez hrane dana ako mu
se dade vode. Bez vode moie iivje-t- i
najviSe 17 dana, za to Tijeme
ne smije ni jesti. Konj, komu su
dali jest!, a dali piti, pogi-nu- o
je ved nakon 5 dana. Isto
jedi i za ostale iivotnije. Ako ima-j- u
hrane, a vode ne, brzo uginu.
Madka moie iivjeti i 15—20 dana
bez hrane, ali mora imati vode,
moie iivjeti bez dak i
dana.
izdavanje "Amerike" da
odgovornost za to baci na
Sovjetsku vladu. Istovreme-no
je zabranila sovjetski
"Bulletin". Pri tome jc izja-vil- a
da dozvolit izdava-nje
sovjetskih publikacija u
USA kad "Ameriki" do-zv- oli
nesmetano cirkulisa-nj- e
u Sovjetskom Savezu.
je Trumanova vlada
zauzela smije§ni stav da So- -
Paket br. 6
STRANA 3
NAJPOVOLJNIJE CIJENE:
20 lbs. Secera
10 lbs. mastt
10 lbs. griza
9 lbs. mljeka u prahu
5 lbs. rize
5 lbs. kave la
1 lbs. kakao
1 kg. masla
3 kut sardina portug.
Paket hr. 28 , ,
$8.90
5 lbs. kave la
5 lbs. rife
5 lbs. masti
5 lbs.
Paket br. 29 , 16.80
2 kg. Sunke u kut.
2 kg. u prahu
1 kg. masla
1 kg. pancete
1 kg. masl. ulja
0.9 kg. corned beef
Ijom. noodle soup
ulja
masti sv. _____
Svi i od
mi uz od 65 po
ide iz u u roku 15 20 dana.
ill
1
svih
po
po na:
6-10- 5
Na sva —
ili
ili
u
su
ZANIMLJIVOSTI
4
je svih hi- -
u
de
de
25
ali
nisu mu
vri- -
a
pas hrane
39
i
ce
se
10
$28.00
Secera
$21.00
$13.50
stanice.
slanje cipela,
pakete
ielji,
pomod
Tako
NAJDUZA RIJEKA
U EVROPI
Najduia evropska rijeka je Vol-ga
dija duiina dostiie 3.183 kilome-tar- a
dok duiina Dunava iznosi sa-mo
2.860 kilometara, Medjutim, i-a- ko
je Volga po duiini veda od Du-nava,
Dunav je ipak obilatiji vo-do- m
od Volge. Svakog sekunda Du-nav
salje Crnom moru, u koje se
uliva, oko 5.300 kubnih metara vo-de.
Sav sliv Dunava iznosi oko
817 kvadratnih kilometara. Treba
istadi da Dunav ima srazmjerno ve-li- ki
pad vode i zato jedna vodena
kap, koja putuje Dunavom, stigne
od izvora do utoka u Crno more za
33 dana. A to znadi da ona dnevno
prolazi po 8G kilometara .odnosno
kreda se sa brzinom od skoro 4 ki-lometara
na sat. A to je ved prilid-n- o
velika brzina kretanja rijedne
vode.
PIVO U MORU
Kod toga LoJinja potopljena jo
godine 1913. talijanskc ladja "Ita-lija- ".
Zajedno s njom na morsko
dno je otillo 1 tri tisude tona tere-t- a.
Nedavno je to blago podela di-z- ati
s morskog dna ekipa poduzeda
"Brodospas". U unutraSnjosti ladje
dlanovi ekipe nalli su sanduke sa
bocama sarajevskog piva. Kada su
ga okusili, konstatirali su da se pi-v- o
nije pokvarilo; naprotiv bilo je
i kvalitetnije od svjeieg piva, ko-je
se posljednih godina proizvodili
u Sarajevu.
vjetska vlada treba siliti so-vjets- ke
gradjane da 5itaju
ameriiku propagandistiku
Iiteraturu.
Za sovjetske publikacije
u Sjed. Driavama postojao
jc veliki interes. U posljed-nje- m
broju "Informacionog
Buletina" sadr_i 2lanke o
Olimpijadi i industrijskom
porastu Sovjetskog Saveza.