| Note |
OCR Text: l i
ts?--£ жшшзгшшшшт&'№т£Јтш4т!1т'то&тшв аРЧШИРгшвШЈдаР0(СЧНЧИ1аГ5&."
PjifsUItl, fn 104t
) Publiehed
No. 30
July
(1286)
Every
34,
Vol
1964
Friday
XVI. Р1?јјГЕЈј1 ТДIj ? 1 Ikk Pretpfat
Izlazi
Cijena
primjerak
svakog
stoji
10 centl
6
petka
dolara
49 Queen Street Wert pcxliinje za Kanadu,
lerofito, uniano ostale zemlje 7 dolara
"— ~ т~+л
J ugosla vensko-K- a n adski Tjednik — Yugoslav-Canadia- n Weekly
Na3 Komentar
Da li nam je dosadno slusati Francuze?
Da li je Kanadjanima
kojl nisu britanskog (an-Klo-saksonsk- ofi:)
i franc us-ko- ff
porijekla "dosadno"
slusati zahtjcve kanadskih
Francuza? I da li in "Iju-ti"- ?
Ta pitanja formulirao jc
i na njih odpovorio potvr-dn- o
baptistlcki svedenik
J.K. Zeman (Slovak?) na
jednom skupu u Port El-gin,
Ontario. Zeman je
kazao da Francuzi nc
trebaju ocekivati nikakve
pomocl od "novih Kana-djana".
On je Istovrcmeno na-glas- io
da su "novi Kana-djan- i"
zabrintiti za "kana-dsk- o
jedinstvo" 1 iclc da
se ono ocuva.
Njcgova izjava je tlobila
vcliki publicitet u dnevnoj
slampi.
Sigurno je da i mcdjn
Kanadjanima drugog na.
cionalnog porijekla (osim
britanskog i francuskog)
!ma onih kojl ncgativno
reagiraju na borbu Fran-cuza
za nacionalno prizna-nj- e,
tj. reagiraju po-p- ut
mnogih Kanadjana
britanskog porijekla. ЛИ to
nikako nc znafi da zalu
tjevi Francuza nisu oprav-tlau- i.
To moic da znati
da su taki Ijudi povrSni
u svojim pogledima i shva-canj- u;
oni su u torn po-gle- du
jo5 gori od
Kanadjana britanskog (ill
anglo-saksonsko- g) porije-kla
jer ovi bar imaju ra-zlo- ga
za negodovanje, po-S- to
zahtjevi Francuza po-tkopav- aju
njihovu (anglo-saksonsk- u)
superiornost u
zcmlji.
Svctfcnik Zeman tesko
grijeSi kad svim Kanadja-nima
drugog nacionalnog
porijekla pripisuje nnti-francus- ko
raspolozcnje. Is-sti- na
je to da medju ovim
Kanadjanima ima dosta
ra7iimijevanja, pa fak i
simpatije za francusko glc-dist- c.
Slaiemo se sa sveeni-ko- m
Zemanom da medju
Kanadjanima drugog naci-onalnog
porijekla vlada za-brinut- ost
zbog razvitka
dogadjaja u pravcu driav-no- g
rasula 1 da teie za
"kanadskim jedinstvom".
To sc stvarno moic red!
za vecinu Kanadjana bez
razlikc na nacionalno po-rijck- lo,
ukljuciv 1 Francu-ze.
To je takva okolnost
da ju je suviSno i spoml-njat- l.
Pitanjc je, medju.
tim, Kako ocuvati "kanads-k- o
jedinstvo." U tome
jc £vor. Dok KanadjanI
britanskog (anglo-saksonsko- g)
porijekla trale da
Francuzi, a zajedno s nji-m- a
i KanadjanI drugog
nacionalnog porijekla pos.
tanu cnglesko-gorore- cl
KanadjanI, dotlc Francuzi
kaiu da su oni poseban
narod 1 netfc da se odrc-kn- u
svoga jezika i drugih
nacionalnih oscbina, nego
traic da se usvoji stano-vist- e
da jc Kanada dro
nacionalna driava i da se
u skladu s tim proved c dr-iav- na
reorganizacija.
Svatko tko nc trpi od
prdrasuda anglo-saksons-- ke
superiornosti (a ncra-zumlji- vo
je zasto bi Ka-nadjanI
drugog nacional- -
Douglas Fisher, poslanik
Nove demokratske partije
optuien je u parlamentu
da ra-spiru- je mrinju protiv
Francuza. _
nog porijekla od toga pa-til- l!)
mora priznati da je
francusko stanoviste mno-g- o
realisticnijc i da pre-dstav- lja
solidnu, dapace je-di- nu
valjanu osnovu za
odrianje Kanadc — za
"kanadsko jedinstvo". Dr-ian- jc
nekih Kanadjana
britanskog porijekla Fran-cuzim- a
nc ostavlja izlaza
ncgo da se odcijepe. Dm-gi- m
rijecima, opasnost
"kanadskom jedinstvu" ne
dolazi samo od francuskog
separatizma, nego i od
anglo-saksonsk- og superio-rizm- a.
Nije potrebno posebno
naglaSavati da je francus-ko
stanoviSte povoljnijc 1
za Kanadjanc slavenskog,
njemafkog, talijanskog i
drugog nacionalnog pori-jekl- a.
Dok stanoviStc an-glo-sakson- skih
supcrmaci-st- a
od svih ostalih Kana-djana
trazi Sto brie pre-obraiava- njc
it englcsko-govorec- c
Kanadjanc kao
natin za postizavanjc 1 o
driavanje "kanadskog jc-dinstv- a",
francusko stano-viste
otvara put za dria-vn- o
preuredjenje Kanadc
na bazi novog ustava, kojl
bi utrdio dvonacionalnost
Kanadc 1 omogucio Kana-djanima
ostalog nacional-nog
porijekla da sc slobo-dn- o
oprcdjelc za jednu
ill dm gii narodnost, garan-tiraju- cl
im istovrcmeno
pravo da sc sluic jczikom
kojega su nauclll od svo.
jc niajkc 1 da putem svo-ji- li
organizacija i javniii
aktivnosti prcnosc u kana-dsk- u
sredinu kulturno bla-g- o
narod a od kojih po-tjec- n.
Svc u svemu, stanoviste
Kanadjana kojl nisu anglo-sa-ksonskog
1 francus-kog
porijekla nc moic bi-- ti
onakvo kako ga jc pre-dstav- io
svecenik Zeman. Л
u pravo kad bi bilo, ncbi
bilo pravilno. Najbolji put
za njih 1 svc Kanadjanc jc
onaj koji zagovara ustano-vn- o
utvrdjivanjc i garan-tiranj- c
svih onih prava
koj.x trebaju imati i kao
gradjani i kao nosioci po-sebn- ili
nacionalnih obiljc-ij- a.
ш jSk
Medju posljednjim irt-va- ma
rasistickog terora u
(Sjed. Driavama nalazi se)
Lemuel A. Pcnn (gore),
pao izresetan mecima
nepoznatog snajpera u Co-lber- tu
(Georgia) kad se
vracao kolima s vojnc
vjcibe kao rezervnl potpu-kovni- k
americke armije.
Postao je irtvem rasne
netr]eljivosti, koja sada
narocito jaca u juinim
driavama nakon donosenja
zakona o gradjanskim pra-vim- a.
Penn je Inafe bio
nacclnik odjeljenja za ob-razova- nje
odraslih okruga
AVashington, a ima trojc
djece.
DOSLO JE VRIJEME GODISNJEG OD.MORA; "JEDINSTVO" NECE IZ-LAZ- IT
DVA TJEDNA (POSLJEDNJI TJEDAN U JULU I PRVI TJEDAN
U AUGUSTU). SLIJEDECI BKOJ IZACI CE U РЕТЛК 14. AUGUSTA.
MOLI.MO DA SE UZME DO ZNANJA. — URED. I UPItAVA.
fs-- ч
Otputovala grupa
zajednicara u
Jugoslaviju
U srijedu 22. jula otpu-tovala
jc u Jugoslaviju
grupa kanadskih Clanova
Hi-vats-kc Uratskc Zajedni-c- e
pod vodstvom J. Sta-novi- ca
iz Hamiltona. U
grupi se nalazi i Milan
Kosnic iz Wcllanda. U Ju-gosla- viji
ce ostati mjesec
i desct dana.
Dan ranijc (21. jula) Iz
Jugoslav! jc (Istim avion,
om) se povratila grupa
kanadskih Slovcnaca, koja
jc otputovala 10. juna, pod
pokrovitcljstvom slovcns-ko- g
tlrustva "Simon Grc-gorfi6- ".
U ovoj grupi nala-zi- o
se 1 Joic Serjak.
Tredunijski
kongres zagovara
kraci radni tjedan
IzvrSni cxibor Kanadskog
radnickog kongreea (CLC) Je
predloilo skraclvanje radnog
tjedna kao nacln da sc
smanjl beepoellca.
Skradivanje radnog tjedna
sprovodllo bi se poetepeno.
Place bl bile povedane tako
da bi radnlclma blla osigu-ran- a
zarada koju su imall
prlje nego je radno vrijeme
skracono.
Kongres trail da se u svlm
provincljama aakonom od- -
ledl osam-sat- nl radni dan 1
pet-dnev- nl radni tjedan (to
bl anaCilo radni tjedan od
140 sail) i najn!2u pladu od
$1.50 na sat.
(Oaakonjenje 40-satn- og ra-dnog
tjedna bi sigurno po-mog- lo
da sc u neklm indu-strija- ma
upoell veCl broj ra-dnl- ka,
all obzirom na cinje-nlc- u
da Je broj neeaposle-nl- h
dosta visok 1 da se zbog
' automatisaolje stalno pove-6ava- .,
bilo bi mnogo realni- -
Je traiiti 3S-ea- Uil radni We-da- n.
— Ured.)
1 Kongree Je preporucio i
povecanje godMnjeg odmorfl
(dva tjedna u prvoj godlni
uposlenja, ki tjedna u tre-C- oj
godfeii, cetlrl tjedna u
desetoj) 1 imjmanje 9 pte-Cen- lh
blaedana godUnJe.
Kongres takodjer traM u-svaj- anjc
noclonalne (ope-zemaljek- e)
poiitike rasvitka
indurtrlje koja bl predvdl!e
isgradnju bvduetrije u xaoe-taJi- m
krajevima zemlje sa
Vieokim poetoWcotn neaapoe
lenih.
RADE 12 SATI DNEVNOJ
Jedan wl citaoca "Jcdi-nst-- a"
u Torontu pi5e:
Drugovi, obnavljajuci
svoju pretplatu iclim vas
upoznati sa radnim prill-kam- a
u tvornici gdje sa-da
radim. Ima nas oko
40, vecinom iena. Radlnio
od 7 sati ujutru do 7 sati
uveccr ill 12 sati dnevno.
Moja plaa je $1.15 na
sat. Potrebna nam je u-ni- ja,
svi to kaiemo, ali
nitko nece da se zauzme
da Je organizira (bojl se
otpustanja) i tako ekamo
da se neka unija sjeti da
postojimo 1 posalje organ!-zator- a
da nas organizira.
ЖЂЊшШШШШШШШМШШИ
LINCOLN WALKS AGAIN,- -
A man in the costume of
the great American eman
cipator, Abraham Lincoln,
joins demonstrators picket
VeBika pobjeda line--
Mine-Mi- ll unija Je izvoje-val- a
veliku pobjedu za 4.100
radnika (toplonlcara i ruda-r- a)
a Trail-- u i Kimberley,
B.C.
Posllje vise mjeseci uzalu-dno- g
pregovaranja sa Conso-lidated
Mining and Smelting
Company unija Je odluclla
da strajkuje. Strajk Je po-c- eo
u petak poelije podne, a
rad Je (na&tavljen u pone-djelja- k.
Novi ugovor prcdvidja po- -
vecanje plac"c za 20 cent!
na sat u toku dvije godine,
plus razne pobolJSlce; kad
se sve zbroji radnici su do-bi- ll
izmedju 37 i 40 centi
na sat.
Place sada ianose $2.24 'i
za oblftne radnike, $2.75 2
za rudare, $3.02 !fe za zana-tll- je
1 $3.20fe za vleoko kva-llficlra- ne.
Po prvi put u ovoj grani
privrcde uvedon Je 40-sat- nl
radni tjedan (od ponedjeyka
2EUEZNIC'Ai:i DOBILI
POVISICU
PoUgnut je sporazum iz
medju 15 zeljeanicarskih uni-ja
I kompanlja; 100.000 ra-dnl- ka
dobilo Je pov4cu pla- -
ce u ifflioeu od 19.1 cenat
na tt.
ј1Н№Иш Ш?. лИЕг шшНш iLLH
mm
ing the Lions International
convention in Toronto,
where Alabama segrega-tionist
i
Governor Georgo ч u♦
Wallace was guest speaker-TN- S 3
Photo
Ш
do petka) a za rad u subo-t- u
i nedjeliju placet 6e se
20 centi vise po satu.
Ova pobjeda ucvratlla je
polozaj Mine-Mi- ll unlju, koja
se godinama nalazi pod
udarom deenliarskih lidera
United Steelworker unije.
Zena-naci- st
s americkim
drzavljanstvom
BlvSl euvar zatvorenlka u
Majdaneku Hermlna Braun- -
stelner, protiv koje Je podl- -
gnuta optuzba u Grazu, na
lazi se u SAD kao ameridka
drtavljanka. Objavljujudi ove
podatkc u "New York Ti- -
mes" Mice da Je blvSa na-cistkl- nja
pod lainlm imenom
usla u SAD i sada zivl u
Maspctu. Braunsteinerova Je
posllje rata provela tri go-di- ne
u zatvoru, ali su je en-gloak- e
vlasti pustile na slo-bod- u.
Predetavnlk eluibe za iml- -
graciju Javlo Je "New Yo
rk Timeeu" da postoje mo
guonoett da ee povede pro- -
cee, all da e rijetko kada
takve tuibe zavrsavaju odu-ma- Jn
amerlkog gradja-netv- a.
Kanadska
Goldwatrroxu kaiululnturu u Kan.uli j po-adrav- io
snino Real Canuittc. odja socijalkn-di-tersk- e
%y]h u Quclru. C'aoucttc-- u jc l.ariK'ito
milo Sto jo Goldwater za eistcin "slobwlno pre-duzimljivo-
Hti"
(free ontciprigf) a protiv soeija-lizii- w.
Xwwdovoljstvo su ierasili ttok i vlndini
clnnovi, samo "privatno" jer sc "ne lele mije-5ati- M
u anierii'ke izhore (vodja konstervativaca
Diefenlwker je какао da ?w to ne brigH. № su
se Anieriknnci dva puta mijeali n kaimdske iz-bore).
Stanley Knowles od Xove Demokratske
imrtije je kazao da Goldwaterova pobjeda pre-dstnvl- jn
iobjedu sila roakcije.
Koairanje dnevno Stnmpo je bilo jos o-tri- je.
Svufcdjo se istieo da Goldu-nterov- a pobje-da
annfi ])objedu "dwiiih okstreinista", prije
svejja onih iz John Uirch Soeiety. Uilo je kriti-k- e
i biv predejednika Kisenhowera, koji je
mnopo doprinjeo Goldwatorovoj j)objedi. Xeki
listovi su zainjerili guvornonr Scrantonu i dni-gi- ni
"umjorenim" rei)ublikancima Sto su posli-j- e
Goldwatorove pobjede probtali da se bore pro- -
GOLDWATEROVA POBJEDA U SAN
FRANGISGO-- U UZNEMIRILA SVIJET
Moskva. — Izbor Barry Go-ldwate- ra
za republikanskog
kandldata na predstojecim
americkim predsjednickim iz-bori- ma
ovdje se oojenjuje
kao dogadjaj koji zabrinja-v- a.
Istovremeno se, medju-ti- m.
izrazava uvjerenje da
Ce americki narod prepreci-- t
put najreakclonarnijim
snagama koje su naSle u
Goldwateru relativno pogodnu
fasadu za svoje ujedinjava-nj- e.
Na srecu, podvlace ov-das- njl
komentatori, od Isti-can- ja
kandldata za predsje-dnik- a
do BIJele kuCe dovolj-n- o
Je dugaCak put, a demo-kra- U,
ciji ce kandidat blti
nesumnjlvo sadasnji predsje-dnl- k
Johnson, imaju, kako
se smatra, neuporedivo vede
izglede da pobjede u nove- -
mbru.
Sovjetski komentatori pod-sjedaj- u na krajnje opaenl
avanturistifiki program Gold-water- a,
koga oni nazivaju
proizvodom makarWzma, hla-dn- og
rata 1 antlkomunisUCke
hlsterije i upoeoravaju da
je njegovom uponu doprl--
njelo proganjanje progreslv-nl- h
snaga Amerike i popu-Stan- je
prema ultradeenim
snagama. Izbor Qoldwatera
ocjenjuje se kao ozblljan u-da- rac
unutrafcijim i vanjs-ski- m
kriterljumima SAD, kao
i preetlu SAD.
London. — Izbor senato-r- a
GoWwatera zabrinuo Je
sve britonske politicke stran- -
ke. Podjednako predstavnl- -
ci vladlne Konzervativne
stranke i opoziclonih parti- -
Ja priznaju da bi Goldwa- -
terov dolazak u Bljelu kudu
znaclo kraj zapadnom save
zu. U Londonu se ne vjeru
Barry Golduatcr
Na ustima osmjeh,
u ereu otrov. . .
je da bi se IJedna evropska
zemlja, Izuzev mozda Zapad-n- e
NJemacke, mogla pridruzl-t- l
GoldwnterovoJ politic!
prema SSSR. Ta polltlka se
ocjenjuje kao "primltivna 1
1 "uzasna". Preovladava uv-Jero- nje
da bi Gold water, u
slucaju izbora za predsjedni-k- a
SAD, stvorio americko-za-padnonjemaC- kl
savez. Stra-hu- je
se da bl Zapadna NJe-mac- ka
tako dobila nuklearno
oruzje, u Cemu se vidi vell-k- a
opasnost za svjetskl mlr.
Jedan ameriCkl komenta-to- r
kojl Je posljednjih dana
bio zauzet sostavljanjem pri-vat- ne
ankete Sta Brltanci
mlsle o Goldwateru, uspio Jo
da medju stotinom Ilea pro-nadj- e
samo jednu doma5icu
koja Je o Goldwateru lmala
pozitivno mlsljenje.
Kao tipicnu britaneku oc-Je- nu
uzima se pisanje kon-zervativ- nog
"Daily Malla",
kojl piie:
"Izabran Barry Goldwater
bi, po vlaMitlm rijeJi-m- a,
odmah prlstuplo pripre-mam- a
za rat sa SJevernlm
Vijetnamom, zatim bl zara-t- o
sa Klnom, uz put udarao
po Kubi i konacjio, uhvatio
u kostac sa Rusima. Gold-wat- er
Je protiv pomoil SAD
lnoeemstvu i sporazuma o
zabranl nukleamih probe.
Ukratko. senator Je aa ap-eolu- tnu
pobjedu!"
Skandinavija. — S nepo-djeljon- om
aabrinuto5u za
daljl razvitak u SAD i u me-djunarod- nim
odnoeima 1 s
neskrlvenlm razoooranjem
zbog prevage supcrkonzerva-tlvni- h
snaga u ameridkoj
RepublikanskoJ stranci, rea-glr- all
su skondlnavski listo-- vl
na kandidaturu Goldwate-r- a
za predsjednlckc Izbore
u SAD.
Svedski "Stokholms tlndin-gen- "
Istlce da je izbor Go-(Nasta- vak
na t. 3)
MIKOJAN PREDSJEDNIK
PREZIDIJU.AIA VRHOVNOG
SOVJETA SSSR
Vrhovni sovjet SSSR iza-br- ao
je Anastasa Mikojana
za novog predejednika Preel-di„u- ma
Vrhovnog sovjeta
SSSR Dosadadnjt predajed.
r.ik Vrhovnog sovjeta SSSR
Leonid BreAnJev oetobodjen
je ove duinoetl da bl se ko-ncentrir- ao
na rad u CK Pa-Irtl- je
kao eekretar CK KPS6.
reagsrasija
ti n.i_'ih c!i u.i i vtn.i i po.vali lvpubli-kaiH- -t
da м- - u.j'I ин" u radii z.i lijepov igboi.
Xaj '(' ziiraanj- - izazxala jc (nddwaterova iz-ja- va
polijo izbora za rcpublikanskop kandidata
da "ekstremizain u obranu slobotle nije grijoh."
To se prije svoga tuiraei kao odobi-avanj- e resi-stick- ih
najmda na Cnice. (Inten'santno je la je
guvernor diiav' Alalaine Wallace toliko zado-volja- n
sa Goldwaterovim programom da jc otlu-sta- o
od svoj kandidature za ])redsjednika).
Xeki komentatori smati-aj- u da Goldwater ne
mole biti izabran za predsjednika Sjed. Drfeva.
Drugi upoKomvaju da se samo nnzad nckoliko
mjeseci smatnilo da on ne mo?.o biti ni kandidiran.
Fostalom, i sama njogova nominacijn moic da
ima lnih posljediea, kako za same Sjed. Diiavo
tako i cijeli svijet. Potoji bojaani da cc on svo-jo- i.
kauipaujoin prisilit demokmto tla predju
na desnije ]uzicijo.
Mnogi listou isticu da bi Gohlwaterava lo-bje-da
neiovoljno djelovala na kaiwidskofliiicri-ck- c
odnose, osobito ekonomske.
Ukratko, i kanadska javnost jo zabrinuf.
|
