000222

OCR Text: STRANA 2
Peta konvencija Saveza Jujroslovenskih Kanadjana
SIRITI I JACATI STAMPU
( Iz izvjestaja upravitelja J. Stimca)
Sjedamo se dobro da je detvrta kon-vencija
usvojila rezoluciju po pitanju
btampe u kojoj se pored ostalog kaze i
ovo: ". . . "Jediiutvo de izlaziti dva puta
tjedno, ali da fa: to bilo moguce potrebna
je sva moguca podrska saveznih organi-zacij- a
i svih naprednih Kanadjana srp-sko- g,
hrvatskog i slovenskog porijekla..."
Sa ponosom mo2emo izjaviti da smo
ovaj zakljudak detvrte konvencije dasno
izvrSIli: "Jedinstvo" izlazi dva puta tje-dno,
a pored toga i cirkulacija raste.
Za ovu veliku politidku pobjedu hvala
ide saveznim organizacijama, dlanstvu i
naSim pretplatnicima, koji su moralno i
materijalno irtvovali i time omogudili da
"Jedinstvo" izlazi dva puta tjedno. Re-akc- iji
svih dlaka, a narodito titovskim
agentima nije uspjelo unistiti nasu novinu.
MI smo uvjereni da ce na§a novina i u
buduce izlaziti dva puta tjedno poSto je
ona zahvatila duboki korjen medju naSim
narodom u Kanadi i iza nje stojl velika
moralna sila — Savez Jugoslavenskih
Kanadjana.
Koliki upliv uziva naSa novina, poka-zuj- e
uspjeh svih nasih akcija za nju. To
je dokaz da postojc mogucnosti u na§im
naseljima da okupimo najSiro slojcve ra-dni- ka
i radnica oko novine.
Moramo na ovom najviSem forumu na-Se- g
pokreta zabiljcziti da su pro§le dvijc
kampanjc za "Jcdinstvo" bile vrlo uspje-in- e.
Posljcdnja je bila jedna od najuspjc-Sniji- h
. . .
Okruini izleti koji se priredjuju godi-бпј- е
za fond novine, takodjer su bill vrlo
uspjcSni.
Veliki posjeti na§ih priredaba za Stam-p- u
jasno govore da je "Jedinstvo" oblju-bljen- o
medju naSim narodom. To otvara
novo perspektive za proSirenje naSc no-vi- ne
u svim naseljima.
Reakcija ne spavn, ona radi i kopka da
diskreditira nasu novinu. To je dio opdcg
plana rcakcije protiv naprednih sila,
ideja i akcija, sa namjcrom da se od na-sih
radnika i radnica stvori pokorno ro-bl- je
da ih se moie lakSe eksploatisati u
trci za Sto veeim profitom. To joj node
uspjcti, kao Sto nije uspjevalo ni u pro-Slos- ti.
Radnici su svijesni dinjenice da
"JedinsUo" Stiti njihove interese.
Ovo od proSle konvencije novina je iz-laz- ila
bez novdanih potcSkoca. . . Mi mo-ramo
da i u buduce da osiguramo nov-da- na
sredstva za novinu. Za to nam je
potreban godisnji prihod od $20.000.00.
Od pretplata trebamo dobiti $14.00, do-brovolj- nih
priloga $5.000 i od oglasa
$1.000.
Veliku painju treba posvetiti dobiva-nj- u
novih pretplata. Sa povedanjem ti-ra- ze
dobili bismo novih prihoda i nove
sile za stvar napretka uopde.
Do sada se na saveznim sjednicama
najviSe govori o obnovama, a o novim
Carinc na tckstilnu robu
Kanadskc carine na tek-tiln- u
robu iz drugih zcmalja
Iznose 13 do 17 posto njczl-n- e
dcklarisane rijednosti
(cijene). U Sjedinjenim Dr-iava- ma carine na tekstilnu
robu iz drugih zemalja iz-no- se
blizu 50 posto vrijed-nest- i.
novo
JedInItvO
Published Todajr and Friday
(o Serio-Croatl- aa ar.d SJovesIan laapcAfe.
by Jedlstro Poi:.hins Cx. Qa St. Tr.rtJ 2--B. Ontario, Canada.
Tel EMpire 3-1- в4: Ejter: Stjefaa У1НШ
Bsisess ilaaaeer: Iran л
U5.X and ether ceuatrie tCQQ per ye-ar- . Sabcriptfon rate: iiJW per year, I3.W per €
Actborized a ecnd class пП,
Post Office Ipart=:e3t. Ottawa
pretplatama govori se sarao u kampanja-ma- .
Od sad pa u buduce — po nasem mi-aljen- ju
— pitanje Stampe treba biti na
dnevnom redu svake sjednice, gdje ce
biti ukljudene i obnove i nove pretplate.
Na dobivanju novih pretplata treba raditi
kroz ditavu godinu.
Mjesedni sistem obnavijanja pretplata
je Jobar i praktican. Tako treba i u bu-duce
raditi. U generalno pretplate se do-bro
obnavljaju. U nekim mjestima ima
nedostataka. . . Nasi su pretplatnici u ve-liki- m
naseljima naudili da ih posjetimo
radi obnove. Ako ih pak nitko ne posjeti,
s'matraju da kad smo mi nemarni mogu
biti i oni. Iz tih razloga treba biti u stal-n- oj
vezi sa naSim pretplatnicima, pozivati
ih da i oni rade na proSirenju "Jedinstva".
Od oglasa ne treba odekivati narocitog
prihoda. . . NaSa osnovna materijalna
pomoc lezi u redovima radnidke klase.
To drugim rijedima znadi biti u stalnoj
vezi sa narodom i raditi za nasu &tampu.
Drugovi i drugarice, moramo vas pot-sjet- iti
na iducu kampanju "Jedinstva",
koja ce se sprovoditi pod konac ovo go-di- ne
i pocctkom druge. Zadnce kampanjc
јоб nisu predvidjene. O svemu tome ce
biti govora kasnije.
Vec sam kazao da su naSe proSle dvijc
kampanjc bile uspjesne. Ali, kao u sva-ko- m
naSem radu tako i tu ima mjesta za
poboljsicu. To bi trebalo imnti u vidu i u
dojducoj kampanji.
Proudavajuci rad pojedinih nasclja u
prosloj kampanji, dosli smo do zakljudka
da nije bilo masovnog rada u vedini mje-sta.
U rad nije bilo uvueeno ni sve dlan-stv- o,
a da i ne govorimo o pretplatnicima.
Neki odbori kampanjc nisu dobro funk-cionira- li,
nisu predvodill rad. Ove nedo--
statkc izbjegavati. Mi se na greSkama
ucimo I zato ih nemojmo ponnvljatl, jer
vec onda grijesimo.
Rad na novinu mora bit! kroz ditavu
godinu. Svaka organizacija treba da pri-re- di
najmanje po dvijc priredbc. Na
priredbama treba govoriti o vainosti ra-dnidke
Stampe u danasnjim burnim poli-tidki- m
vremenima u Kanadi i u svijctu I
o potrebi radnika da se pretpladuju.
Mi mozemo sa ponosom i uzdignuta
dela zalaziti medju na3 narod za naSu
stampu. Ona iza sebe ima svoju borbenu
historiju, historiju borbi za bolji I sretniji
maloga dovjeka. Ona je najvise do-prinj- ela
u raskrinkavanju titovske izdaj-nidk- e
politike medju nalim narodom
ovdje. Ukratko "Jedinstvo" u svakom
svom stivu izraiava osnovne misli i ielje
naSih radnika i radnica u Kanadi.
Naprijed, drugovi i drugarice, sa ra-do- m
na proSirenju I uzdriavanju "Jedin-stva",
naseg organizatora, propagatora i
uditolja u borbi za mir u svijetu, dobre i
prijateljske odnose medju narodima —
za nai bolji i sretniji zivot.
2.351 clana dobivena
u kampanji HBZ
Kako pise "Zajednicar"
(15 jula) u kampanji
HrvaUke Bratske Zajed-nic- e
za vlanstvo do-bivena
su 2Л54 nova cla-na
— 1.005 odraslih i
1.349 u podmladak.
T W
Stlmae
ovim
zivot
aatas
,
Jevdjevic u Sjedinjenim
Drzavama
♦ Ratni zlocinac Dobrosav
, Jevdjevic nalazi se u Sjedi-njenim
Driavama. DoSao je
polovicom proSlog mjeseca.
I Kako pilu fasisti£ke novine
ostat de "neko тЦете".
Cud no je da nije doao na
neslavni "Srpski Da n
svojih pristalica u Niagara
Kails koncem juna. . . Moida
mu ove godine kanadske
vlasti nisu dozvelile u Ka- -
jpadu? Svima ga je biie do--,
ta prelle godine. . .
Jevdjevil stalo itvi u Ri-me,
kae stidenik talijanskog
mialstra ustttralsjih p#s)e-- v
xloglasaog elbe. Odatle
diriguje faJistiiklm grupica-m- a
u razaira zemljama. . .
U Kanadi to je grupa oko
llsta "Kanadski Srbobran.
PARTIES
Ubcrik —One war rapn,
more rehearsed
Tone —The weakfey bked
and the workers cursed
Social Credit—Facing one
wajr but reversed
CCF—A bottle of words for
a belly of thirst
Libor.ProgreHive — Peace
and Plea?—Pet Canada
Firr
— S. WsJUe
fCanadixn Tribune)
Primjer americkog
osvajanja kanadskog
trzista
Sezdeset i osam posto tek-stil- ne
robe prodane u Kana-di
u 1931 godini dale su ka-fiads- ke
tekstilne tvornice. U
1952 godini u6e3de kanad-sk- e
tekstilne industrije na
domae'em trziJtu iznosilo je
58 posto. Racuna se da de
ove godine pasti ispod 50
posto.
U kolilco domaca proizvo-t'nj- a
tekstila opada, u toliko
i-as-to
uvoz iz Sjed. Driava. I
tvornidari I predstavnici ra-dniik- ih
unija tvrde da Sje-dinje- ne Driave dumpaju
fvoju robu u Kanadu.
Djccjf rad
Proale godine u provinciji
Ontario su pronadjena 51
slucaja uposlenja djece is-pod
11 godina u industriji.
Protest protiv amerifkog
mijeanja u trcdunijskc
stvari
Kanadsko radnistvo je
sJlno ogorfieno protiv dikta-torsko- g
smjenjivanja A. F.
MncArthura sa duznostl ka-nadsk- og direktora Team-sters
unije. Smijenio ga je
glavnl predsjednik unije Da-vid
Beck iz Sjedinjenih Dr-iava.
MacArthur je bio ka-nads- ki direktor unije 15 go-dina.
On je takodjer bio
predsjednik Ontarijske fc-derac- ije rada.
Beckov postupak izazvao
jo sveopcu osudu. Toronto
Trades and Labor Council
uputio je oStar telegrafski
protest. U telcgramu se Be--
cku kaie da njegov dikta-tors- ki
postupak ugroiava
kanadski tredunijski pokret
Beckov postupak osudili
su I kandidatl Radnttke pro-Kresiv- ne
partije. Hector
MacArthur, kandidat u o--
krugu Davenport (Toronto)
potsjeca da su na takav na-ii- n
uniStene dvije kanadske
unije — Canadian Seamens
I Textile Workers Union. To
se prikazivalo kao "сШе-nje- "
komunista iz unija. Ali
nitko ne moie kazati da je
A. F. MacArthur komunista. Bj naprotiv. Njegov slucaj
jasno pokazuje da se u na- -
, padajima na kanadske unije
1 ce radi o komunizmu, nego
i' o pokulajima gntbeg ameri- -
6keg dominiranja kasadskih I
radnMkih unija.
Ista epasnost keja prijti
uaijama, p-rije- ti iita-r- a ka-uadk- m
narode, rekae je
Hector MacArthur.
Ove joJ jedanput petvr-?ju- je
pravilnost nale parole
PUT CANADA FIRST, za-vri- io je on.
GLIDIACKO" OGLEDALO
—' — tv-- ns r-- -- ..,:1.сг--
u
~=.:'
Hm. . hm.
ja igram"?
'.КЂГЛИ л'-г- '_ " tj:" r ?
№8&:$
вш iusm ZTsr-!- ? ТХЗ£~4, :si!=55 ш - -- r~- . _ r-3'т-
.'џи
— — g ~ ж. -- " i. _T
de da vldim, kakvu
Citizen
OVAJ PUT NE DOZVOLITE
DA ArAS PREVARE
Kad iovjek slu.ia izborna obedanja
burzoaskih politidara, osobito Drewa
Coldwella, dolazi mu da ih pita: Gdje ste
vi gospodo, bili za proSle detiri godine?
ZaSto se za to stvari nfste borili u pro-Slo- m
parlamentu?
Iskustvo govori da burzoaski politidari
u svakoj izbornoj kampanji daju velika
obecanja, a kad izbori prodju, onda na to
zaborave, a desto puta rade ba5 obratno.
IJurfonski politiCari su naudeni lagati i
vnrati. To je za njih prirodno kao disa-nj- e
. . . Krivnja za to lezi i na samim gla-sadim- a.
Kad bi oni poslije izbora traiili
da se obecanja ispunc, ncsavjesni poli-tia- ri
bi drug! put bili oprezniji.
Ne dozvolite da vas varaju. . . U ovim
izborima glasajte za kandidate Radnidke
progresivne partije. U njih moiete biti
sigurni da do poslije izbora — u sva vre-me- na — raditi ono fito govore.
Upoznajte 5to oni govore ! Proudavajto
izbornu platformu Radnidke progresivne
partije! Diskusirajtc ju sa svojim znan-cim- a
I susjedima! Posjedujte radnidke iz,
borne mitingel SluSajte radio govore ra-dnlc- kih kandidata!
POSLJEDXJI CAS
Revizija izbornih spiskova vr§i go u
dctvrtak, pctak i subotu 23, 21 i 25 jula.
Ako vnSe ime nije na spisku, obratitc so
na radnidkog kandidata u svom izbor-no- m
okrugu, koji ce vam dati Sto treba
da udinite da postignete registraciju. Ovo
vam je posljednja prilika.
9S kandidata
Radnidka prorresivna pra-tij- a
do sada ima JS kandi-data.
Od toga otpada na On-tario
29, Quebec 23, B. C.
17, Alberta 12. Saskatche-wan
0, Manitoba 7, Nova
Scotia 1.
ulogu
3.000.000 radnika Straj- -
kujc u Japanu
U Japanu jc stupilo u
strajk 3,000.000 radnika.
Oni protestiraju protiv anti-radnidk- og
zakona. koji je
sastavljen prema ameridkom
Taft-Hartl- ey zakonu. Ja-pans- ka vlada je dala usvo-ji-ti
taj zakon na petkaj svo-jih
ameridkih gospodara.
Sta jc to dumping?
Dumping je to kad jedna
zemija izvozi svoju robu u
neku drugu zemlju i proda-j- e
je po eijenama niiim ©d
cijena na tamolnjem tritttu.
Snizcnjc cijena induetrij
skoj robi u 3Iadjarskej
Od 1 jela ш Madjarskoj
s znatm settene cijene la-dostris- kej
robi Mrek poro-Snj- e
— konfekciji. Stof'vi-rn-a.
obuci. rublju £ pro;ro-dim- a
od koie.
Ottawa
Pearson i Ujedinjene
Nacije
Na jednom od svojih izbornih mitinga
ministar vanjskih poslova Lester B. Pear-son
je rekao, da su Ujedinjene Nacije,
usprkos svim svojim slabostima, joS uvi-je- k
najbolje orudje za osiguranje svjet-sko- g
mira.
Ujedinjene Nacije su stvorene kao
orudje mira. to im je glavna svrha. Na-- i
alost, Ujedinjene Nacije su pretvorene u
orudje agresivne ameridke politike. Ve-liku
odgovornost za to snosi St. Lauren-tov- a
vlada i lidno gospodin Pearson.
Najbolji primjer kako Ujedinjene Na-cije
sluio Washingtonu je sigmanriovska
sabotaza primirja u Koreji. Sing Man Ri
je isao za tim da sprijedi primirje odno-sn- o
osigura produzenje rata. Kako su
Ujedinjene Nacije reagirale na to? Kako
je reagirao Pearson kao predsjednik Ce-neral- ne skupStine? Tacno je da je uputio
protestno pismo Sing Man Riu. Ali on jo
ignorisao nckoliko puta ponovljeni za-htj- ev Indije i drugih driava da se sazovc
Gcneralna skupStina Ujedinjenih Nacija
da diskusira to pitanje. Mo2e li gospodin
Pearson porcci da jo postupio onako
kako 2eli Washington, pokrovitelj Sing
Man Ria?
Ujedinjene Nacije trebaju da se po-vra- te svojoj originakioj ulozi — ulozi du-va- ra svjctskog mira. To 2ele svi mirolju-bi- vi
ljudi. To je jedna od glavnih todaka
programa svjctskog mirovnog pokreta.
To jo smisno sadaSnje vclike kampanje za
pregovore velikih sila.
Sadasnjn izborna kampanja pru5a pri-lik- u da se prisili Pcarsona, St. Laurcnta i
sve ostale kanadske politidare da zauzmu
pozitivan stav prema Ujcdinjcnim Naci-jam- a
tj. da rade na tome da UN prestane
biti orudje nmeridkih agresora i da se
prctvori u istinsko orudje mira.
VASE PRAVO NA DAN IZBORA
Glasanjo ce podeti u 8 sati ujutro, za-vrsa- va
u C sati uvedcr. Svaki radnik 1 sluzbenik ima pravo da uzme do 3 sata
vremena za glasanjc. Poslodavac je du-2a- n
ne samo da ga pusti, nego i da mu
plati isto kao da radi. Tako odrcdjujc iz-bor- n! zakon.
Koristite to dugogodiSnjom borbom
izvojevano pravo na 10 augusta.
Zarade pojedinih grupa
List "Toronto Daily Star"
objasio ju podatke o zaradi
'radnika, farmera i profesio- -
jnalaca u 1950 godini.
Prema tim podacima po-pred- na
godiAnja zarada in-2enj- cra
i arhitekta iznosila
jo $10.995, lijednika $9.S81,
advokata $9.G11, zubara
$6.202, bolnidarki $1.CG0,
drugih profesionalaca $ !.-Г.- П, farmera $3.697, muzi-dar- a
1 igrada $3.129, malih
biznismena $2.892, radnika
$2.676.
Industrijski radnici prcd- -
saopde- - da
njima driavni dug Jugosla-vije
iznosi 1 milijardu i 300
milijuna dolara. Pro radu na-t- o
h dinare, po sluibenom
kiirs. Jugoslavija je duzna
iA2mRirn ffnanctskim ma-gnati- ma oko 400 mUijardi,
' pe stvarnom kursu ta je
brejka daleko veca. Ргегна
torn на svakog stanovnika
I Jttfaiavije, wzimajddi u ob--!
xir i djecu н коНјечН.
oko Solera lli 25.00 di-tft- ra
dvrn inzmnim. a pri--'
sveira ameri€kim mtiltf-m- il
jnnrima.
Атгкк; rnilijarderi daju
зј ~ove Tiovoj vladi prije
тт
stnvljaju dobru polovicu ra-dn- e
snage. Pa ipak njihove
zarade su na posljcdnjcm
mjestu.
Statistika je nepotpuna.
Ona ne pokazuje dohodak
onjih, kojima radnici robuju
— kapitalista. Ima njih koji
dobivaju milijunc, premda
ni5ta ne rade. Oni dobivaju
tako mnogo, zato Sto radni-ci,
koji za njih rade, dobi-vaju
malo. Izvor njihova do-hod- ka je eksploatacija.
Tu druitvenu nepravdu
treba ukloniti.
Dugovi Jugoslavije
Prtma sluibcnim svega zato, putem njih
dolazi
uspostavc svoju kontrolu
nad jugoelaverkskom privre-do- m.
Oni u tancine odredju-j- u
u koje svrhc de zajam biti
tttroiea. A troi s u glav-er- n
u one sektore privrede,
koji proizvod za vojne po-tro-be
i potrebe ameridke in-diiet- rije
(slrevine). Osim to-ga,
iaezemN zajmodavci iz-vla- de
velike ove u obLku
kamata na zajmeve, koji tz-e- e
najmanje 7 posto.
Raduna &e da u na taj
nadin u proilej godini ino-zem- ni
bogatali opljadkr d
svakog stanovnika Jugosla-vije
najmanje 1.000 dir.ara.